5.

MJERENJE NAPONA, STRUJE, SNAGE I OTPORA

5.1. ELEKTROMEHANKI INSTRUMENTI

Tijekom razvoja mjerne tehnike konstruirani su razliiti instrumenti kod kojih se koristi
pojava magnetske sile. Predstavnik instrumenta tog tipa je instrument sa zakretnim svitkom
i permanentnim magnetom. Permanentni magnet stvara stalno magnetsko polje u koje je na
prikladan nain postavljen svitak koji se moe okretati. Prolaskom mjerene struje kroz icu
svitka javlja se magnetska sila odnosno zakretni moment. Na svitak je uvrena kazaljka
koja se zaustavlja u onom poloaju u kojem se izjednai moment magnetskih sila s
protumomentom opruga. Osim elektrinih parametara (jakost magnetskog polja , debljina
ice, veliina i oblik svitka) kod konstrukcije i izvedbe takvog mjernog sustava trebalo je
voditi rauna o nizu mehanikih parametara (jakost opruge, leajevi, utitravanje pominog
organa i sl.).
Izvedba instrumenta sa zakretnim svitkom i permanentnim magnetom
Instrument sa pominim svitkom i permanentnim

-$
magnetom, prikazan slikom 1, sastoji se od jakog
potkoviastog magneta na kojem su polni nastavci (P1 i
P2). Izmeu polova nalazi se jezgra ( E ) u obliku valjka
od mekog eljeza. Zrani raspor se odabire tako da u
njemu vlada snano, praktiki homogeno magnetsko
(1
polje, tj. da je u zranom rasporu magnetska indukcija
konstantna. to je vea indukcija u zranom rasporu
poveava se i osjetljivost instrumenta. U tom zranom
rasporu izmeu polnih nastavaka i jezgre nalazi se lagani
aluminijski okvir koji se moe okretati oko osovine.
5

Slika 1
-(

Na okvir namotan je svitak ( S ) od tanke bakrene ice kroz koji protjee mjerena struja. Struja na
svitak dovodi se preko spiralnih opruga ( F ) koje ujedno stvaraju protumoment, te prikljuaka A i B.

Princip djelovanja instrumenta sa zakretnim svitkom i permanentnim magnetom

0

Slika 2.

Svitak protjecan strujom stvara magnetsko polje, pa dolazi do uzajamnog djelovanja tog polja
i polja permanentnog magneta, te je posljedica toga stvaranje zakretne sile ili zakretnog
momenta. Otklon ovog instrumenta unutar cijelog podruja skale praktiki je proporcionalan
struji kroz svitak, jer je magnetsko polje u zranom rasporu unutar granica gibanja svitka
moe smatrati konstantnim (slika 2).
Silu koju tvori struja kroz svitak ( i ), magnetska indukcija ( B ) i ukupna duina vodia u
magnetskom polju sa brojem zavoja ( N ) i duinom stranice svitka ( h ), zajedno sa irinom
svitka ( b ) tvore zakretni moment M1.
M1 = B N i h b
9
 Instrument sa zakretnim svitkom i permanentnim magnetom upotrebljivi su samo za
mjerenja istosmjernih struja, jer samo pri istosmjernoj struji mogue je dobiti miran otklon.
Kod izmjenine struje zakretni moment koji otklanja svitak mjenja smjer u svakoj
poluperiodi, a pomini organ ne moe slijediti tako brze promjene smjera pa ostaje u nultom
poloaju. Ovi instrumenti mogu se graditi sa tako velikom osjetljivou da mogu sluiti kao
galvanometri za mjerenje vrlo slabih struja i napona, jer se odlikuju vrlo malom vlastitom
potronjom.
Instrumenti sa pominim svitkom i permanentnim magnetom zbog dobrih osobina od kojih
valja istaknuti linearnost skale, koriste se danas kao indikatori kod razliitih elektronikih
instrumenata i kao zasebni instrumenti ( "obini" univerzalni instrumenti). Osobito valja istai
njihovu upotrebu kao nul-indikatora tj. kao instrumenata na kojima oitanje treba podesiti na
nulu. Kod nul-indikatora nulti poloaj kazaljke je u sredini skale.
Vaan podatak je struja i napon uz koje se postie maksimalan otklon kazaljke (tipino
Im=50 A i Um=100 mV ). Iz tih podataka se moe izraunati vlastiti (unutarnji) otpor
mjernog sustava (tipino Rm=2 k). Nadalje se iz vlastitog otpora moe izraunati tzv.
karakteristian otpor mjernog sustava Rk=1/Im=Rm/Um (tipino 20 k/V).
Za mjerenje sinusnih valnih oblika potrebno je instrument opremiti sa ispravljaem tj.

-$
sinusni valni oblik treba najprije ispraviti, a zatim dovesti na mjerni sustav. Ispravljanje se
obavlja pomou dioda u poluvalnom ili punovalnom spoju. Pokazuje se da je otklon kazaljke
nakon privoenja ispravljene struje proporcionalan SREDNJOJ vrijednosti. Zato se kae da
instrument ima odziv na srednju vrijednost. Npr. ako je maksimalna vrijednost struje 50 A, a
(1
ispravljanje je punovalno otklon e biti na 31,4 A. Budui da nas u pravilu ne zanima
srednja nego efektivna vrijednost to e se na tom mjestu skale upisati 1,11 puta vea
vrijednost odnosno 34,8 A. Skala se badari za efektivnu vrijednost sinusnog valnog oblika.
Zbog utjecaja dioda (pada napona i nelinearne karakteristika) tonost instrumenta je manja
osobito kod manjih napona odnosno struja.
Mjerni sustav s pominim svitkom i permanentnim magnetom moe se koristiti se za mjerenje
5

struje, napona i otpora to e biti pokazano u primjerima.

-(

5.2. PROIRENJE MJERNOG OPSEGA

Kako je otklon instrumenta s pominim svitkom redovito posljedica relativno male struje
( oko 20 mA) kroz svitak relativno velikog otpora ( 100 10000 , ovisno o izvedbi), za
mjerenje veih struja ili napona koristei Ohmov zakon mogue je mjerni opseg instrumenta
0

proiriti.

Proirenje strujnog mjernog opsega

Ovo se moe ostvariti paralelnim spajanjem otpornika mjernom instrumentu (shuntiranje).

Kroz paralelno spojeni otpornik tada tee onaj dio mjerene struje koja je vea od struje instrumenta.
Kako bi se izbjegao temeperaturni utjecaj na svitak instrumenta, u seriju s njim se spaja
kompenzacioni otpornik, od meterijala iji je temperaturni koeficijetnt takav, da ovakav serijski spoj
bude to manje ovisan o temperaturi.
R

IV RS
RV I V
RS =
I I IV
I
Shema ampermetra s proirenim mjernim podrujem
10
PRIMJER 1
Instrumentom koji ima puni otklon uz struju 100 A i unutarnji otpor od 1 k mjerimo struje
do 100 mA. Koliki je otpor spojen paralelno mjernom sustavu.

Rm 1000 Im 100. 10 6 A I 0.1 A

razmotrimo najprije openiti sluaj prema slici:
Paralelno spojeni otpornik koji preuzima "viak" struje
nazivamo shunt.
Struja kroz shunt je: I sh = I I m
Naponi na Rm i Rsh su jednaki jer su ti otpornici u paraleli.
I
Odnos struja oznaimo s N: N = , odnosno I = N I m
Im
U I R
Otpor shunta je: Rsh = sh = m m
I sh (I I m )
nakon sreivanja dobivamo praktinu formulu za otpor

-$
1
shunta: Rsh = Rm , tako da je: Rsh=1,001
( N 1)
Rsh
ukupan otpor ampermetra je: Ra = Rm =1
PRIMJER 2 ( Rm + Rsh )
(1
Instrument ima mjerni sustav baziran na pominom svitku i permanentnom magnetu.
Kazaljka puni otklon postie kod struje od 100 A i napona od 100 mV. a) Koliki je otpor
mjernog sustava b) koliki je karakteristian otpor c) koliki otpor je spojen u seriju s mjernim
sustavom na mjernom podruju od 3 V.
Napon i struja mjernog sustava: Um= 100.10-3 V i
5

Im=100.10-6 A
U
a) otpor mjernog sustava: Rm = m = 1 10 3
-(

Im
1V
b) karakteristian otpor: Rk = = 1 10 4
Im V
c) napon U od 3 V raspodjeli se na mjerni sustav
0

(100 mV) i na otpornik Rs (2,9 V). Struja u krugu

je 100 A.
Veliina otpora Rs je:
U Um U
Rs = = U m Rk m = 2,9 10 4
Im Im
Ukupan otpor na prikljunicama instrumenta je 30
k, to odgovara umnoku karakteristinog otpora i
podruja.
Formulama iz primjera 1) i 2) mogu se proraunati potrebni otpornici i za druga mjerna
podruja.
Vano je uoiti da se unutarnji otpor instrumenta bilo ampermetra bilo voltmetra mijenja
ovisno o mjernom opsegu. Nadalje iz dobivenih podataka o otporu lako je zakljuiti da je
instrument sa zakretnim svitkom daleko od idealnog voltmetra koji bi trebao imati
beskonaan otpor i od idealnog ampermetra koji bi trebao imati otpor nula. Navedeni

11
nedostaci nemaju utjecaja ako se instrument koristi kao nul-indikator ili kao indikator u
sklopu elektronikog instrumenta.
Ostali instrumenti na principu magnetskih sila su: instrumenti s pominim eljezom,
elektrodinamiki instrumenti, instrumenti s pominim magnetom, indukcioni instrumenti i
instrumenti s unakrsnim svicima. Veu primjenu imaju instrumenti s pominim eljezom
(pogonski instrumenti) i elektrodinamiki instrumenti kao vatmetri za mjerenje snage.
Instrumenti s pominim eljezom imaju zbog karakteristike eljeza nelinearnu skalu, ali su
vrlo prikladni za mjerenje sinusnih (vremenski promjenjivih) struje i napona jer imaju odziv
na efektivnu vrijednost.
Elektrodinamiki insrumenti imaju dva svitka od kojih je jedan nepomian. Moment je
proporcionalan umnoku struja kroz jedan i drugi svitak pa je takav instrument pogodan za
mjerenje srednje snage.

5.3. MJERENJE SNAGE

5.3.1. Mjerenje snage istosmjerne struje
Snaga istosmjerne struje mjeri se obino tako to se pomou ampermetra mjeri struja
potroaa IP, a s pomou voltmetra napon tereta UP. Snaga je produkt obaju oitanja PP

-$
odnosno PP=UPIP.
Postoje dvije mogunosti prikljuenja obaju instrumenata:
1. Ampermetar se prikljui ispred voltmetra. Voltmetar je u tom sluaju prikljuen na
stezaljke potroaa (sl. 1).
(1
2. Ampermetar se prikljui iza voltmetra, tj. U tom sluaju je voltmetar prikljuen na
stezaljke izvora napona Ug (sl. 2).
5
-(

Slika 1 Slika 2
0

Pri mjerenju snage tereta prema slici 1, kroz ampermetar tee struja Ig struja generatora
koja je zbroj struje It tereta i struje Iv voltmetra. Budui da je Iv=Ut/Rv, bit e snaga Pt:
Pt=UtIt=Ut(Ig-Iv)=UtIg-UtIv=UtIg-Ut2/Rv
Snagu koju prima troilo dobiva se tako to se od umnoka dane vrijednosti struje Ig i
izmjerenog napona Ut odbije potroak voltmetra Ut2/Rv.
Snaga generatora izvora Pg, pomou istog spoja, odreuje se tako to se umnoku izmjerene struje
Ig i napona Ut doda potroak ampermetra Ig2RA odnosno:
Pg=(Ut+IgRA)Ig=UtIg+Ig2RA.
Ampermetar u ovom sluaju mjeri struju koju daje generator, a voltmetar mjeri napon koji je za
pad napona nii od napona generatora.
Pri mjerenju snage tereta prema slici 2, sada instrumenti mjere veu snagu, jer voltmetar mjeri i pad
napona na ampermetru ItRA, odnosno stvarni napon izvora generatora:
Pt=(Ug-ItRA)It=UgIt-It2RA.
Snaga koju daje izvor generator bit e pri mjerenju:
Pg=Ug(ItIv)=UgIt+Ug2/RV.

12
 Korekture se izvode kod mjerenja vrlo malih snaga gdje potroak instrumenta moe bitno
utjecati na rezultat mjerenja . Pri tom se obino instrumenti prikljuuju prema slici 2, tako da
je potrebna korektura Ug2/RV. Uz konstantan napon korekturni lan je kod svih mjerenja isti.
Openito, kada je otpor tereta znatno vei od otpora ampermetra, odabiremo spoj prema
slici2. U sluaju kada je otpor tereta zanemariv prema otporu voltmetra odabrat emo spoj
prema prvoj slici. Kad nije mogue izbjei korekciju, bolje je odabrati spoj u kojem je
potrebna korekcija zbog potroka voltmetra, jer je otpor voltmetra redovito poznat i ne ovisi o
temperaturi. Tonost mjerenja snage ovisi o tonosti upotrebljenog ampermetra i voltmetra.
Ukoliko se kod mjerenja napon mijenja, potrebno je snagu mjeriti vatmetrom.
Izravno mjerenje snage s pomou vatmetra mogue je na dva naina spajanja:
1. kada se naponska grana vatmetra spoji na stezaljke tereta (sl. 3)
Snaga izvora: Pg=PW+Ig2(R+RA)
Snaga tereta: Pt=PW-(Ut2/RV+Ut2/RW)

-$
(1
slika 3
1. kada se naponska grana vatmetra spaja na stezaljke izvora napona (sl. 4)
5

Snaga izvora: Pg=PW+Ug2/RV+Ug2/RW

Snaga tereta: Pt=PW-It2(R+RA)
-(
0

slika 4
Vatmetar se sastoji od strujnog i naponskog svitka iji su krajevi izvedeni na stezaljke
instrumenta, pa stoga svaki treba posebno prikljuiti. Na kutiji vatmetra nalaze se bar etiri
prikljune stezaljke, a ako je vatmetar raen za vie naponskih mjernih opsega onda je broj
prikljunih stezaljki vii od etiri, Prikljune stezaljke strujnog svitka su esto vee i jae.
Kod prenosivih vatmetara prikljune stezaljke su esto rasporeene u jednom redu, a vatmetar
se prikljuuje kao na slici 5:

13
 Slika 5
Kako ne bi dolo do pogreke pri ukljuivanju spajanju svitaka proizvoa instrumenta
oznaava dovodne stezaljke obino zvjezdicom ili na poseban nain (shema prikljuivanja

-$
vatmetra).
Potrebno je strogo potivati redoslijed prikljuaka, to je vano kod vatmetara koji su
prikljueni u voritima mrea u kojima energija moe odlaziti jedanput s jedne strane voda, a
drugi put u suprotnom smjeru, te su montirani vatmetri s nulom u sredini skale. Otklon u
(1
desnu stranu kazaljke vatmetra znaio bi davanje energije, tj. smjer toka energije od dovodne
prema odvodnoj stezaljci strujne grane vatmetra, a otklon u lijevo primanje energije. Kad bi
se odvodne i dovodne stezaljke zamijenile, promijenio bi se i smjer otklona.
Kad je strujni ili naponski mjerni opseg vatmetra premalen, kod istosmjerne struje moemo
ga proiriti na slian nain kao kod voltmetra i ampermetra: mjerni opseg naponskog svitka
proirujemo s pomou predotpornika, a mjerni opseg strujnog svitka s pomou paralelnih
5

otpornika, ukoliko sam svitak nije izraen tako da se preklapanjem namota dobije vie
strujnih mjernih opsega.
-(

Budui da vatmetar mjeri snagu koja je produkt struje i napona, kroz strujni svitak tee
struja optereenja, a naponski svitak je prikljuen neposredno ili preko predotpornika na
napon U. Pri tom je mogue da strujni svitak preopteretimo i da pri tom kazaljka vatmetra ne
pokae pun otklon. Slina stvar se moe dogoditi i s naponskim svitkom. stoga je oprez uvijek
na mjestu posebno ako se radi s niim naponima, pa se preporuuje da u seriju sa strujnim
0

svitkom prikljuimo ampermetar kako bi kontrolirali jakost struje koja je dozvoljena za strujni
svitak. Voltmetar se prikljuuje paralelno naponskim svitkom kada postoji mogunost da se
povea napon.
Najtonija mjerenja snage kakva se zahtijevaju pri badarenju preciznih vatmetara,
omoguavaju precizni kompezatori.
5.3.2. Mjerenje djelatne snage jednofazne izmjenine struje
Kod izmjenine struje moemo razlikovati djelatnu snagu, prividnu snagu i jalovu snagu,
za razliku od istosmjerne struje gdje je snaga definirana produktom P=UI, ovdje se uzima u
obzir fazni pomak izmeu napona i struje.
Prividna snaga definirana je produktom S=UI, a mjeri se ampermetrom i voltmetrom, te
se oba oitanja pomnoe. Prividna snaga predstavlja maksimalnu snagu koja se postie kod
izmjenine struje, to predstavlja djelatnu snagu kod cos=1.
Djelatna snaga dobije se ako prividnu snagu pomnoimo s kosinusom faznog kuta , a predstavlja
snagu koju najee mjerimo P=IUcos.
Jalova snaga u izmjeninoj struji definirana je izrazom Q=UIsin.

14
 Djelatna se snaga obino mjeri elektrodinamikim vatmetrima. U jednofaznim sistemima
vatmetri se prikljuuju kao i kod istosmjerne struje, kako je prikazano na slikama 3 i 4, s tim
da i kod mjerenja snage izmjenine struje treba voditi rauna o svim propisima prikljuivanja
samog vatmetra. I kod izmjenine struje moe se naponski svitak vatmetra prikljuiti ispred
strujnog ili pa iza njega. U jednom i drugom sluaju pojavljuje se pogreka koju treba uzeti u
obzir kod mjerenja malih snaga pri emu bi potroak instrumenta mogao u velikoj mjeri
utjecati na rezultat mjerenja.
Glede preoptereenja svitka, to vai isto kao kod mjerenja snage istosmjerne struje, kod
izmjenine struje treba obratiti panju da je kod slabog faktora cos usprkos jakoj struji
otklon vatmetra malen. Struja vatmetra kontrolira se ampermetrom da se ne prekorai
dozvoljeno optereenje strujnog svitka. Ovo vrijedi i kod specijalnih izvedbi vatmetra koji
imaju puni otklon kod malih vrijednosti cos.
Pri mjerenju snage tereta s malim faktorom snage vie utjee na tonost mjerenja
eventualna faza nego pogreka naponske grane vatmetra. Da bi elektrodinamski instrument
mjerio snagu, potrebno je da struja IW njegove naponske grane bude tono u fazi s naponom
U na naponskoj grani.
Ako zbog induktiviteta naponskog svitka postoji izmeu napona U i struje IW stanovit

-$
mali fazni pomak tada vatmetar nee mjeriti stvarnu snagu P=UIcos nego e, zbog faznog
pomaka , pokazati:
P=UIcos(-)
Time nastaje pogreka ija je postotna vrijednost:
(1
P P UI cos( ) UI cos
P = 100 = 100
P UI cos

Kako je cos(-)=coscos+sinsin, sin= i cos1 za male iznose dobivamo

5

P=100tg
-(
0

Slika 6. Vektorski dijagram struje Iw u naponskoj grani vatmetra, te struje i napona tereta
Pogreku moemo, zbog faznog pomaka i izravno odrediti pomou faznog pomaka , ako
upotrijebimo izraz:

100 tg
P =
1 tg

Utjecaj faznog pomaka naponske grane vatmetra bit e vei to je vei tg, odnosno to je manji
faktor snage mjerenog tereta.

15
6. OSCILOSKOP
Osnovna namjena osciloskopa je promatranje valnog oblika vremenski promjenjivih napona koje
dovodimo na njegov ulaz. Primjenom odgovarajueg pretvornika kojim se razne elektrine ili
neelektrine veliine pretvaraju u napon, podruje primjene osciloskopa se proiruje na promatranje
najrazliitijih vremenski promjenjivih veliina.
Promatrana pojava se prikazuje dvodimenzionalno na zaslonu osciloskopa (slika 6.1.) koji moe
biti izveden sa katodnom cijevi ( Cathode Ray Tube) ili sa tekuim kristalima (Liquid Crystal
Display).
Slika 6.1. zaslon osciloskopa podijeljen je u 10
polja po horizontali i 8 polja po vertikali.
Pojedino polje se oznaava DIV (od eng.
division). Veliina pojedinog polja je 1x1 cm tako
da se uz oznaku DIV rabi i oznaka cm Na osima
postoje crtice koje dijele svako polje na pet
dijelova (0,2 DIV). Za pojedine specijalizirane
primjene uz zaslon se koriste i posebne "maske"
koje ograniavaju podruje u kojima se smije

-$
nalaziti mjerena veliina.

Prema nainu rada osciloskopi se dijele na analogne i digitalne. Kod analognih, napon
proporcionalan promatranoj veliini dovodi se na ulaz i kao takav obrauje u mjernu svrhu, dok se
kod digitalnih, taj napon najprije pretvara u digitalni oblik putem A/D pretvornika pa se u nastavku
(1
obrauje kao digitalni signal. Digitalni osciloskopi pruzaju daleko vee mogunosti obrade
(procesuiranja) signala, od kojih valja istai spremanje (memoriranje), prijenos i mjerenje. Takvi
osciloskopi su ustvari raunala posebne namjene i uz njih dakako ide odgovarajua programska
oprema (software). Treba kazati da je mogue i obino raunalo (PC) uz neke sklopovske i
programske dodatke rabiti kao osciloskop.
5

Osim osciloslopa u uem smislu, prikaz na zaslonu koriste i mnogi drugi specijalizirani
instrumenti od kojih u telekomunikacijama koristimo npr. analizatore spektra, analizatore
mree, reflektometre.
-(

Osciloskopom se mogu ustanoviti karakteristini podaci o valnom obliku (promatranoj pojavi) kao
to su: 1) izgled 2) trenutna vrijednost 3) vrna vrijednost 4) brzina porasta (rise time) 5) perioda
odnosno frekvencija (kod periodinih valnih oblika) 6) meusoban fazni pomak 7) trajanje (odnos
impuls/pauza). Pri tom suvremeni osciloskopi navedene veliine kao i jo neke podatke o promatranoj
pojavi (npr. srednju i efektivnu vrijednost) ispisuju u brojanom obliku na zaslonu.
0

Prema broju ulaza na koje se prikljuuju signali, osciloskopi se dijele na jednokanalne i viekanalne.
Uobiajene su dvokanalne izvedbe. Ulazi se oznaavaju sa CH1 i CH2 ili jednostavnije s A i B.
Bez obzira na unutarnje ustrojstvo i sklopovsku izvedbu koja ovisi o trenutnom stanju razvoja
elektronike tehnologije postoje neki openiti parametri koji karakteriziraju osciloskop kao mjerni
instrument prema
1) mjernim svojstvima
2) nainu uporabe.
Funkcioniranje analognog osciloskopa i parametre koji ga karakteriziraju razmotriti emo na openitoj
blok shemi jednokanalnog katodnog osciloskopa prikazanoj na slici 6.2. Pri tom emo koristiti
uobiajene engleske nazive kratice upravljakih gumbi i sklopova koje se nalaze na veini
osciloskopa.

16
 -$
Slika 6.2.
Osnovni podsklopovi osciloskopa su:
1) napajanje sa izvorom visokog napona
2.) katodna cijev
(1
3.) vertikalno pojaalo
4) atenuator
5) generator pilastog napona
6) horizonalno pajaalo
1) SKLOP ZA NAPAJANJE mreni napon (AC) pretvara u istosmjerne napone (DC) razliitih
iznosa koji su potrebni za rad elektronikih krugova u ostalim podsklopovima kao i u visoki
5

istosmjerni napon (2-20 kV) potreban za ubrzanje elektronskog snopa u katodnoj cijevi.
2) KATODNA CIJEV osciloskopa ima elektrostatsko otklanjanje elektronskog snopa pomou dva
para otklonskih ploica (kod monitora i TV prijemnika otklanjanje je magnetsko). Signal koji
-(

promatramo dovodi se na Y-ploice. Ovisno o iznosu signala elektronska zraka se otklanja u

okomitom (y) smjeru. Na X-ploice se istovremeno dovodi napon koji linearno raste (pilasti napon) i
time otklanja elektronsku zraku u vodoravnom (x) smjeru (slika 6.3.).
0

Slika 6.3.
Nakon to je elektronska zraka postigla krajnji desni poloaj treba se u kratkom vremenu vratiti na
poetak tj. u krajnji lijevi poloaj . Pretpostavimo da na Y-ploice moemo dovesti sinusni signal, a
na X-ploice pilasti napon (vremensku bazu) koji ima vrijeme porasta jednako kao to je perioda
sinusoide. Na slici 6.4. prikazan je zaslon katodne cijevi za sluaj: a) nema vremenske baze b) nema
signala c) ima signala i vremenske baze (poetak sinusoide istovremen je s poetkom pilastog napona ).
Slika 6.4.
a) nema vremenske baze
b) nema signala, a postoji
vremenska baza
c) istovremeno postoji
vremenska baza i signal

17
U nekim mjerenjima se na X-ploice ne dovodi pilasta vremenska baza nego napon nekog drugaijeg
valnog oblika. To je tzv. X-Y nain rada osciloskopa.
Na kontrolnoj ploi osciloskopa postoje gumbi sa kojima se mijenjaju neki od istosmjernih napona
koje dovodimo katodnoj cijevi. Time se utjee na jakost i otrinu snopa zrake (INTENSITY i
FOCUS)
Na jainu zrake tj. na svjetlinu slike (intenzitet) na zaslonu kod nekih osciloskopa moemo utjecati i
dovoenjem posebnog signala na tzv. Z-prikljunicu. Nakon to napon na Z-prikljunici (Z-
modulacija) postane vei od nekog praga (npr. 5 V) slika sa zaslona posve nestane.
Vaan podatak o katodnoj cijevi je osjetljivost otklona tj. koliki je otklon zrake u vertikalnom smjeru
po jednom voltu napona izmeu Y ploica (tipino 3mm/V)
Posebnim (sloenim) izvedbama katodnih cijevi mogu se poveati mogunosti uporabe osciloskopa za
istovremeno promatranje veeg broja pojava (cijev s vie elektronskih zraka) ili za pamenje slike
(storage display). U novije vrijeme takve mogunosti ostvaruju se digitalnom tehnikom.

3) VERTIKALNO POJAALO pojaava signal (napon) koji dovodimo na Y ulaz. Izvedbom

(kvalitetom) ovog pojaala odreena je irina frekventnog pojasa (bandwidth, BW) kao i najmanji
signal koji e davati zamjetan otklon u Y smjeru. Izlazna razina napona iz vertikalnog pojaala mora
biti usklaena s osjetljivou katodne cijevi. irina frekvencijskog pojasa vazna je za promatranje

-$
pravokutnih impulsa. Vrijeme porasta pravokutnog impulsa je definirano kao vrijeme koje je potrebno
da impuls poraste od 10-90% svog iznosa. Za odreivanje najmanjeg vremena porasta koje e moi
reproducirati vertikalno pojaalo primjenjuje se aproksimativna formula tp=0.35/BW. Pravokutni
signali koji imaju vrijeme porasta vee od tp biti e vjerno reproducirani. Npr. za 20 MHz osciloskop
vrijeme porasta iznosi 17,5 ns. Bolji osciloskopi imaju BW>100 MHz.
(1
Signal se na Y pojaalo dovodi preko ulazne preklopke koja ima tri poloaja DC, AC i GND. Ako
je ulazna preklopka u poloaju DC u vertikalno pojaalo ulazi originalni valni oblik signala
(istosmjerna+izmjenina komponenta). U poloaju AC u pojaalo ulazi samo izmjenina komponenta.
Poloaj GND znai da je ulaz pojaala spojen na masu (signal koji promatramo je pri tom odspojen).
5

4) ATENUATOR. Osjetljivost osciloskopa je podatak o vertikalnom otklonu ovisno o iznosu

ulaznog napona. Na kontrolnoj ploi osciloskopa postoji preklopka (VOLTS/DIV) s veim brojem
poloaja (desetak). Najvea osjetljivost je obino 5 mV/DIV to znai da e uz ulazni napon od 5mV
-(

vertikalni otklon biti jedna podjela na zaslonu.

Uz preklopku u poloaju 5 mV/DIV i zaslon prikazan na slici 1. moi e se promatrati signali koji
imaju do 40 mVpp (40 mV od vrha do vrha). Da bi stali na zaslon, vei signali se moraju smanjiti
putem odgovarajueg atenuatora.
Preklopkom VOLTS/DIV odabire se zapravo faktor slabljenja ulaznog signala. Obino su atenuatori
0

napravljeni tako da im je ukupan otpor 1 M. To je ujedno i ulazni otpor osciloskopa. Primjer

atenuatora sa preklopkom za odabir osjetljivosti je na slici 6.5. Osciloskop ima ulazni otpor 1 M
najveu osjetljivost 5mV, a omjer slabljenja signala je 4; 10 ; 40 ; 100 i 400. Ulazni otpor vertikalnog
pojaala mora biti znatno vei od 1 M, tako da taj otpor nema utjecaja na omjer slabljenja signala.
Na slici 4 se ujedno vidi djelovanje ulazne preklopke. U poloaju AC istosmjerna komponenta signala
blokirana je kondenzatorom. Poloaj GND slui za podeavanje nulte razine zrake osciloskopa
(pomou gumba VERT. POSITION). Obino je to sredina zaslona. Najvei signal koji moemo
kompletan vidjeti na zaslonu (prema slici 1) je 8x2=16 Vpp. Za promatranje veih signala moe se
koristiti prikljuna sonda (proba) koja dodatno slabi signal 10 ili 100 puta.

18
 -$
Slika 6.5.
(1
Y ulaz izveden je asimetrino tj. signal se spaja izmeu mase (nulti potencijal) i prikljune stezaljke.
Ako je osciloskop spojen na mreni napon tada je masa osciloskopa preko uko utinice spojena na
zemlju.
Signal se na Y ulaz dovodi pomou posebnog prikljunog kabela. To je koaksijalni kabel (obino
duzine 1, 2 ili 3 m) koji na jednom kraju ima specijalni (BNC) konektor kojim se kabel spaja na
osciloskop, dok je na drugom kraju tzv. proba pomou koje se kabel spaja na mjereni objekt. Plat
5

kabela spojen je na masu. Na slici 6.6. prikazan je spoj kabela na otpornik R u svrhu promatranja
napona na njemu . Treba voditi rauna da prikljukom kabela, donji kraj otpornika dolazi na
potencijal nula. Unutranji vodi se naziva "vrui" kraj kabela. Promatra se napon gornje stezaljke
-(

otpornika prema masi.

0

Slika 6.6.
Postoje direktne probe 1:1 i probe koje smanjuju ulazni signal u omjeru 1:10 (ili 1:100). Ako je ulazni
otpor osciloskopa 1 M tada se u probi 1:10 nalazi otpornik od 9 M u paraleli sa promjenjivim
kondenzatorom Ckom kojim se kompenzira ulazni kapacitet osciloskopa i kapacitet kabela . Bez
kompenzacije tog kapaciteta dolazi do izoblienja pravokutnog signala. Osciloskop u cilju ugaanja
probe ima ugraen izvor pravokutnog napona 1 kHz 0.5 mVpp (CAL OUTPUT). Proba se prikljui
na taj izlaz, a trimer kondenzator Ckom se ugaa, dok se na zaslonu ne dobije pravokutni signal slika
6.6.

19
 Iznos potrebnog Ckom odredimo
iz uvjeta CkomR1=C2.R2:
Ckom . 9 30. 1
1
Ckom 30.
9
Ckom = 3.333 pF

Slika 6.6.
Dvokanalni osciloskop ima dakako dva vertikalna pojaala i dva atenuatora. Uobiajene izvedbe
dvokanalnih osciloskopa meutim nemaju katodnu cijev sa dvije zrake nego se ista zraka
naizmjenino koristi za jedan i drugi kanal. Prebacivanje obavlja tzv. elektronika preklopka. Zbog
tromosti oka na zaslonu opaamo dvije pojave. Postoje dva naina rada elektronske preklopke 1) ALT

-$
(prva pojava se prikazuje za vrijeme jedne periode pilastog napona, druga za vrijeme druge itd.) 2)
CHOP (za vrijeme iste peride pilastog napona velikom frekvencijom se prebacuje s jedne na drugu
pojavu- metoda sjeckanja)
Kod dvokanalnog osciloskopa na kontrolnoj ploi se nalazi preklopka za odabir naina rada (MODE)
koja ima pet poloaja: 1) CH1- aktivan je samo prvi kanal 2) CH2 3) ALT 4) CHOP 5) ADD na
(1
zaslonu se vidi zbroj signala s kanala 1 i 2. Kod nekih osciloskopa postoji mogunost automatske
promjene polariteta signala ( CH1 INVERT ; CH2 INVERT)
5) GENERATOR PILASTOG NAPONA
Pilasti napon (vremenska baza) potreban je za otklon zrake u X-smjeru. Budui da je osciloskop
predvien za promatranje valnih oblika razliitih frekvencija potrebna je i vremenska baza
promjenjive frekvencije.
5

Odabir "brzine" vremenske baze obavlja se na upravljakoj ploi osciloskopa putem gumba
TIME/DIV koji ima nekoliko (dvadesetak) poloaja.
Npr. ako je odabran poloaj 0.2 s to znai da e za pomak zrake za jedan dio zaslona trebati 0.2
-(

sekundi odnosno za itav zaslon prema slici 1. 2 sekunde (jer zaslon ima 10 dijelova). Vremenska baza
za jedan 20 MHz osciloskop moe se odabrati izmeu 0,5 s/DIV pa do 0,1 s/DIV.
Za dobivanje mirne slike na zaslonu, treba biti usklaena frekvencija i poetak vremenske baze s
promatranom pojavom. To se postie tzv. okidnom vremenskom bazom i sklopom za sinkronizaciju.
Pilasti napon "krene" u trenutku kada promatrani signal ima neku unaprijed odabranu razinu koja se
0

podeava gumbom TRIG. LEVEL.

Nain sinkronizacije se odabire na kontrolnoj ploi osciloskopa putem nekoliko gumba. Korisnik
najprije preklopkom (slika 2.) odabire izvor signala za sinkronizaciju (TRIG. SOURCE). Veina
osciloskopa ima tri mogunosti: 1) vanjska (EXT.) 2) unutarnja (INT) sinkronizacija i 3)
sinkronizacija iz energetske mree (LINE). Kod vanjske sinkronizacije signal sa kojim se sinkronizira
vremenska baza dovodi se na za to predvieni ulaz EXT. TRIGER ( to nije signal koji promatramo).
Kod interne sinkronizacije signal za okidanje vremenske baze dovodi se iz vertikalnog pojaala tj. to
je ujedno signal koji promatramo.
Kod viekanalnih osciloskopa potrebno je za unutarnju sinkronizaciju odabrati kanal s kojega e se
uzimati signal za sinkronizaciju. Npr. kod dvokanalnog osciloskopa preklopka s kojom se obavlja ovaj
odabir ima tri poloaja: CH1, CH2 i VERT. Trei poloaj zapravo iskljuuje vremensku bazu ( na
X ploice se tada preko pojaala i atenuatora za CH1 dovodi neki drugi signal, a ne vremenska baza).
Nain rada okidnog sklopa odabire se preklopkom TRIG. MODE koja ima kod veine osciloskopa
etiri poloaja 1) AUTO 2) NORM 3) TV-H 4) TV-V. U poloaju AUTO vremenska baza radi bez
obzira je li postignuta sinkronizacija. Ako nema signala na zaslonu se opaa puna linija. Nakon
dovaenja signala potrebno je gumbom TRIG. LEVEL "umiriti" sliku. U polaaju NORM vremenska
baza "proradi" tek nakon to je postignuta sinkronizacija (gumbom TRIG. LEVEL). Ako nema signala

20
ili nije postignuta sinkronizacija zaslon je prazan. Trei i etvrti poloaj slue za servisiranje TV
prijemnika odnosno za sinkronizaciju na vertikalne odnosno horizontalne impulse u video signalu.
Kod nekih osciloskopa se za promatranje (prvenstveno fotografiranje) neperiodikih pojava moe
odabrati SGL SWP nain rada u kojem se vremenska baza (pilasti napon) pokrene samo jednom
nakon to signal zadovolji uvjet odabran gumbom TRIG. LEVEL.
6. HORIZONTALNO POJAALO
Osnovna namjena ovog pojaala je pojaavanje pilastog napona (slika 3) na razinu koja je potrebna za
pogon katodne cijevi. Budui da to pojaalo treba vjerno reproducirati samo pilasti napon zahtjevi na
frekvencijski opseg su daleko manji nego kod vertikalnog pojaala.
Za vrijeme opadanja pilastog napona (T2) zraka se vraa na poetak (lijevu stranu zaslona). Kroz to
vrijeme stvara se negativan impuls koji blokira elektronski mlaz tako da se povratna zraka ne vidi na
zaslonu.
Kod jednokanalnog osciloskopa u X-Y nainu rada horizontalno pojaalo se prebacuje na X ulaz (slika
2) i slui za pojaavanje signala sa tog ulaza.

6.5. MJERENJA OSCILOSKOPOM

Osim za promatranje valnih oblika osciloskop se moe koristiti i kao mjerni instrument.

-$
Obian (klasian) osciloskop pri tom nije osobito toan tako da ga valja koristiti u
kombinaciji sa jo nekim instrumentima. Taj nedostatak otklanja se novijim izvedbama
osciloskopa koji u kombinaciji s mikroprocesorom postaju instrumenti za vrlo tona
mjerenja. Mjerni podaci o promatranoj pojavi ispisuju se na zaslonu, memoriraju se statistiki
(1
obrauju itd. Detaljan opis koritenja takvih osciloskopa prelazi okvir ovog kolegija. Treba
kazati da uz suvremeni osciloskop korisnik dobiva opsezno uputstvo, a ponekada je potreban i
poseban teaj na kojem se uvjebava koritenje takvog osciloskopa. U nastavku e se
prikazati neka mjerenja klasinim osciloskopom. Poznavanje takvih mjerenja je preduvjet za
koritenje sloenijh osciloskopa pa i nekih drugih instrumenata s dvodimenzionalnim
prikazom. Prije mjerenja potrebno je osciloskop podesiti pomou gumbi i preklopki koje se
5

nalaze na kontrolnoj (prednjoj) ploi, a koje su opisane u predhodnom tekstu. Izgled

kontrolne ploe jednog dvokanalnog osciloskopa prikazan je na slici 6.7.
-(

Da bismo mogli podesiti osciloskop potebno je voditi rauna o pojavi koju elimo promatrati. Prije
prikljuenja signala treba skicirati shemu mjerenja (prikljuka signala) i na shemi napisati pribline
vrijednosti oekivanog napona i frekvencije. Kod servisiranja i kontrole profesionalnih ureaja takve
sheme s oekivanim oscilogramima su sastavni dio dokumentacije.
U nastavku emo na primjerima razmotriti mjerenje 1) amplitude i istosmjerne komponete
0

signala 2) frekvencije 3) vremena porasta pravokutnog signala 4) faznog odnosa (kuta)

Slika 6.7.
21
6.5.1. MJERENJE AMPLITUDE I ISTOSMJERNE KOMPONENTE

Na zaslonu osciloskopa dobiven je oscilogram prikazan slikom 6.8. Ulazna preklopka

osciloskopa je postavljena na DC. Signal je prikljuen na CH1. Sinhronizacija je interna
signalom s CH1. Nain sinhronizacije AUTO. Osjetljivost je postavljena na 0.2
VOLTS/DIV. Odredite napon od vrha do vrha, amplitudu i istosmjernu komponentu.
Prije prikljuka signala ulazna preklopka je bila postavljena na GND, a svjetla linija je
postavljena gumbom VERT. POS. na sredinu ekrana.
Slika 6.8. Signal je sinusni sa istosmjernom
komponentom (potisnut je prema dolje)
Od vrha do vrha signal zauzima 4,2 dijelova
zaslona. Prema tome iznos u voltima je:
4.2. 0.2 = 0.84 V
Amplituda je 0.84/2=0.42 V
u pozitivnom smjeru signal ima iznos

-$
1.1. 0.2 = 0.22 V
srednja vrijednost je
0.22 0.42 = 0.2 V

Ako bismo ulaznu preklopku postavili u polozaj AC signal bi se "podigao" za 0.2 V tj.
(1
prolazio bi simetrino s obzirom na os x.

6.5.2. MJERENJE FREKVENCIJE

Frekvenciju moemo odrediti na dva naina : 1) koritenjem kalibrirane vremenske baze 2) pomou
5

LISSAJOU-ovih krivulja.
1) Na zaslonu osciloskopa promatramo signal prema slici 8. Signal je periodiki i to sinusoidni.
Preklopka za odabir vremenske baze (TIME/DIV) je u polozaju 2ms. Vrijeme u kojem se signal
-(

ponavlja (perioda) je 5 dijelova zaslona. Prema tome trajanje periode je T=5.2=10 ms, a frekvencija je
f=1/T=100 Hz. U praksi vizualno oitavanje trajanja periode u dijelovima zaslona unosi dosta veliku
pogreku. Vea tonost postie se s vie oitavanja odnosno primjenom statistikih metoda.
2) Kod ove metode osciloskop radi bez vremenske baze (X-Y mode). Osciloskop treba pomou ranije
opisanih upravljakih gumbi podesiti za taj nain rada. Na CH1 (X) treba dovesti sinusni signal
0

nepoznate frekvencije, a na CH2 (Y) sinusni signal iz izvora kojemu moemo mijenjati frekvenciju.
Taj izvor mora imati mogunost tonog oitavanja podeene frekvencije. Pomou preklopki za odabir
osjetljivosti ( VOLTS/DIV) podesi se dobiveni oscilogram tako da otprilike zauzme 2/3 zaslona (u x i
y smjeru). Iz oblika dobivenih LISSAJOU-ovih krivulja odreuje se omjer poznate i nepoznate
frekvencije , a zatim i iznos nepoznate frekvencije. Treba napomenuti da oblik krivulja za isti omjer
frekvencija ovisi i o meusobnom faznom kutu. Na krivulje treba povui tangente u smjeru x i y.
Odnos frekvencija signala prikljuenih na X i Y je tada:
fx/fy=broj dodirnih toaka tangente u smjeru x / broj dodirnih toaka tangente u smjeru y
Primjer slike sa zaslona prikazan je na donjoj slici. Tangenta u smjery x dodiruje krivulju u jednoj
toki, a tangenta u smjeru y u dvije toke. Ako je na CH1 prikljuen napon poznate frekvencije
fx=100 Hz tada je nepoznata frekvencija 200 Hz. Poetni fazni kut za oba signala je nula. Na slici
lijevo prikazan je valni oblik napona na CH1 i CH2.

22
 ZASLON OSCILOSKOPA
FREKVENCIJA f2 - NA Y ULAZ

naponi
vrijeme

FREKVENCIJA f1 - NA X ULAZ

ODNOS FREKVENCIJA : f1 / f2 = K1 /K2 =1/2

Oblik krivulja za nekoliko odnosa i faznih kuteva prikazan je na slici 9.

-$
6.5.3. MJERENJE VREMENA PORASTA IMPULSA

Kao vrijeme porasta uzima se vrijeme koje je potrebno da pravokutan impuls poraste od 10%
do 90% svoje maksimalne vrijednosti.
(1
Impulsni napon dovedemo na CH1.
Osjetljivost podesimo tako da impuls zauzme
po vertikali 6 dijelova zaslona. Za takvo
podeavanje atenuator ima jedan promjenjivi
potenciometar koji ima oznaku UNCAL.
5

Njegovim pomicanjem iz krajnjeg poloaja

(obino je to potenciometar sa sklopkom)
osjetljivost vie NIJE kalibrirana nego se
-(

kontinuirano mijenja.
0

Za postavljanje slike u zahtjevani poloaj koristi se i gumb VERT. POS.

Vremenska baza mora biti u kalibriranom poloaju npr. ako je u polozalu 20 s tada je
vrijeme porasta 3,7 puta 20= 74 s . Na jednak nain odreuje se trajanje impulsa raznih
oblika (pravokutni, pilasti itd.), kao i odnos impuls/pauza.

6.5.4. MJERENJE FAZNOG ODNOSA

Sinusne veliine (naponi i struje) mogu biti u razliitim faznim odnosima. Jedna od veliina
se uzima za referentnu (REF) dok drugu nazivamo signal (SIG.) Potrebno je odrediti fazni kut
signala u odnosu na referentnu sinusnu veliinu.
Referentnu sinusnu veliinu dovodimo na CH1. Ulaznu preklopku postavimo na DC.
Sinkronizaciju odaberemo sa CH1.

23
 Pretpostavimo da je vremenska baza u
kalibriranom poloaju 2 ms. Referentni
signal zauzima 10 dijelova zaslona u smjeru
osi x. To odgovara vremenu od 20 ms.
Frekvencija je 50 Hz. Jednom dijelu zaslona
odgovara kut od:
360
= 36 stupnjeva

Potrebno je odrediti toke prolaza kroz nulu (A i B) Razmak izmeu tih toaka je 1,5 dijelova
zaslona to odgovara kutu od 1,5 puta 36=54 stupnja. Signal ZAOSTAJE iza referentne
sinusoide za kut od 54 stupnja tj. 3 ms kasnije prolazi kroz nulu.
Na isti nain odreuje se i vremenski pomak razliitih impulsa.
Fazni kut se moze odrediti i koritenjem osciloskopa u X-Y nainu rada slino kao kod
mjerenja frekvencije. Sada su oba napona iste frekvencije pa se na zaslonu dobiva elipsa
(krunica) ili pravac. Referentni sinusni napon dovodimo na CH1 (X) , a signal na CH2 (Y).

-$
Osjetljivost x i y podesimo tako da na zaslonu dobijemo
{to ve}u sliku. Odredimo duzine a i b prema slici.
a 4.4dijelova
b 6 dijelova
(1
Sada je kut:
a
arcsin
b
47 stupnjeva
5

PRIMJER Osciloskopom se promatraju dva napona. Dodiven je oscilogram prikazan slikom.

Osciloskop je podeen ovako: CH1 2 V/div ; CH2 1 V/div ; vremenska baza 10 s/div ;
-(

sinkronizacija interna sa CH1 (AUTO) a) Odredite amplitudu, trajanje i frekvenciju impulsa na CH1
b) Odredite odnos impuls/pauza c) trajanje i amplitudu impulsa na CH2
Odgovor: amplituda prvog signala je 2,5 div x 2 V/div=5 Vpp
trajanje signala je 2 div x 10 s/div= 20 s
0

trajanje pauze (vrijeme kada je napon nula) 40 s

perioda je 60 s, a frekvencija f=1/T=16,67 kHz
odnos impuls/pauza= 2/4=1/2
amplituda drugog signala je 2 div x 1 V/div= 2 Vpp
trajanje impulsa je 4 div x 10 s/div=40 s
frekvencija je ista tj. 16,67 kHz

24
7. IZMENINA MJERENJA NA KABELIMA
Izmjeninom strujom mjerimo elektrike osobine kabela koje uvjetuje elektrini napon na
vodu, kao i meusobne utjecaje izmeu vodova.
Na kabelskim vodovima se mjere slijedee karakteristike izmjeninom strujom :
1) Mjerenje impedancije voda
2) Mjerenje priguenja voda
3) Mjerenje presluavanja na vodovima
Izmjenina mjerenja na kabelskim vodovima vre se pomou generatora izmjeninog napona
odreenih frekvencija i indikatora razine signala.
7.1. Mjerenje impedancije voda
Dok je ulazna impedancija, ulazni prividni otpor, odreena kopleksnom vrijednou odnosa
napona i struje na ulazu, a izlazna impedancija kompleksnom vrijednou odnosa ovih
veliina na izlazu, karakteristina impedancija moe se definirati kao ona veliina
impedancije koja se pojavljuje na ulazu ako je njegov izlaz zakljuen istom impedancijom.
Impedancija voda utvruje se pomou odgovarajueg instrumenta (mosta za mjerenje
impedancije) koji se ukljuuje na poetak voda, dok se kod slanja raznih frekvencija (kod

-$
PCM sustava 1024 kHz) vod na suprotnom kraju kratko spaja i otvara (izolira).
Karakteristina impedancija moe se izraunati iz impedancije kratkog spoja Zk i impedancije
praznog hoda Zp prema izrazu Z = Z k Z p , pri emu od ovako dva raunski dobivena
rezultata, vrijedi onaj s pozitivnim predznakom.
(1
Ako u sluaju prikazanom na slici 7.1. odredimo Zul uz Z2 = 0 dobijemo vrijednost Zk, i Zul uz
Z2 = dobijemo vrijednost Zp te prema prije spomenutom izrazu moemo izraunati
karakteristinu impedanciju.
5
-(

a) b)
Slika 7.1. Karakteristina impedancija
7.2. Mjerenje priguenja na kabelima
Postoje vie vrsta priguenja na kabelima :
0

1) Vlastito ili karakteristino priguenje definirano je kao logaritamski odnos izmeu prividne
snage P1 koja se predaje etveropolu i prividne snage P2 na izlazu etveropola kada je on
zakljuen svojom karakteristinom impedancijom:

Slika 7.2. Karakteristino priguenje

U I 1 P
a = ln 1 = ln 1 = ln 1 [Np ]
U2 I 2 2 P2
U I P
a = 20 log 1 = 20 log 1 = 10 log 1 [dB ]
U2 I2 P2
2) Pogonsko ili radno priguenje koje je definirano odnosom maksimalne prividne snage P0
koju generator moe dati na vanjskom otporu jednakom njegovu unutarnjem otporu i prividne

25
sndge P2 koju daje potroau impedancije Zp preko etveropola (mjeri se usporeivanjem
priguenja sa normalom).

Slika 7.3. Pogonsko priguenje

Normalna snaga kada je izvor zakljuen impedancijom jednakoj impedanciji izvora:
U 02
P0 = ,
4 Zg
a snaga na potroau:

-$
U2
P2 = 2
Zp
Radno priguenje je tada:
1 U2 Zp Z
(1
1 P = ln U 0 + 1 ln p [Np ]
a p = ln 0 = ln 0 2
2 P2 2 4Z g U 2
2U 2 2 Z g
U Zp
a p = 20 log 0 + 10 log
2U 2 Zg
5

3) Uneeno priguenje je odreeno odnosom prividne snage P1 koju generator unutarnje

impedancije Zg daje neposredno potroau Zp prema prividnoj snazi koju isti potroa prima
od generatora preko ukljuenog etveropola.
-(
0

Slika 7.4. Uneeno priguenje

1 P
au = ln [Np ]
2 P
P
au = 10 log [dB ]
P
Za mjerenje priguenja voda na kabelu pri raznim frekvencijama ukljuuje se generator na
jednom kraju voda, a indikator za mjerenje razina na suprotnom kraju voda. Pri tome se
vrijednost priguenja voda za pojedine frekvencije (za PCM sustave 1024 kHz) utvruje na
osnovu razlike otpremljene razine i primljene razine.
Kod ovog mjerenja vod na obje strane treba biti zakljuen svojom karakteristinom
impedancijom.

26
7.3. Mjerenje presluavanja na kabelima
Presluavanjem openito smatramo svaki meusobni elektrini utjecaj vodova u kabelu.
Veliina presluavanja karakterizirana je koliinom energije koja prelazi s jednog voda na
drugi, tako to se koristi pojam priguenja presluavanja. Bez obzira u kojim tokama se
ometanje promatra, postoji osnovna vrijednost priguenja presluavanja definirana izrazom:
1 P P
a 0 = ln s1 [Np ] , odnosno a 0 = 10 log s1 [dB ]
2 Ps 2 Ps 2
gdje je:
Ps1 prividna snaga korisnog, a
Ps2 prividna snaga ometajueg signala na promatranom mjestu ometanog strujnog kruga uz
pretpostavku da su prividne snage na mjestu nulte razine u oba kruga jednake.
Prema tome na kojoj strani ometanog voda mjerimo ove utjecaje, radi se o:
a) Presluavanju na bliem kraju
b) Presluavanju na daljem kraju

-$
Smetajui vod

Smetani vod
(1
Slika 7.5. Presluavanje na bliem kraju
5

Smetajui vod
-(
0

Smetani vod

Slika 7.6. Presluavanje na daljem kraju

Kod mjerenja krajevi oba voda moraju biti zakljueni svojom karakteristinom
impedancijom.
Kako ne bi dolo do meusobnog presluavanja PCM sustava koji rade na istom kabelu
trebaju biti zadovoljem propisi (prema preporukama CCITT-a) za odnos signal/presluavanje.
Ovaj odnos pokazuje koliko je koristan signal na jedinom vodu ometan uslijed presluavanja
sa drugog (ometajueg) voda tj. odnos je dat razlikom razine korisnog i ometajueg signala u
istoj tokki ometanog voda.
Vrijednost za odnos signal/presluavanje na bliem kraju dobija se iz razlike otpremljene i
primljene razine na bliem kraju, a vrijednost za odnos signal/presluavanje na daljem kraju
voda dobija se kada se od utvrene vrijednosti priguenja presluavanja oduzme priguenje
ometanog voda.
27
7.4. APSOLUTNA RAZINA (u telekomunikacijama)

Normalni strujni krug u telekomunikacijama se sastoji iz normalnog generatora tonskih

frekvencija s unutranjim otporom od 600 i potroaa, prilagoenog unutarnjem otporu
izvora, koji troi snagu od 1mW.
I0
Razina napona:
U
E pu = 20 log [dB ] pu = ln U [Np ]
U0 U0
R0 =600
U0 Razina struje:
P0 =1 mW
I
600 pu = 20 log [dB] pu = ln I [Np ]
I0 I0

-$
Referentni napon:
U 0 = P0 R0 = 0,6 = 0,775 V Odnos izmeu jedinica dB i Np
Referentna struja:
P0 1 dB =0,115 Np
(1
I0 = = 1,29 mA 1 Np =8,7 dB
R0

PRIMJER 1
5

Kolika je snaga pri apsolutnoj razini od + 2 Np?

1 P
-(

p= ln 2
2 P0
P e
4 Np = ln
P0
P
0

ln
P0 P
e4 = e = P = P0 e 4 = 1 mW e 4 = 54,6 mW
P0
PRIMJER 2

Na impedanciji Z=300 izmjeren je napon U=0,446 V. Kolika je razina napona, struje i

snage u toj mjernoj toki?

0,445V
pu = 20 log = 4,7 dB
0,775V
U 0,445
pi = 20 log Z = 20 log 300 = 1,3 dB
1,29 mA 1,29 10 3
U I 0,445 1,5 10 3 0,675
p = 10 log = 10 log = 10 log = 1,7 dB
1 10 3 1 10 3 1
28
7.5. VJEBE MJERENJA PRIGUENJA (POJAANJA)
U elektronici i telekomunikacijama esto je potrebno odrediti odnos ulazne i izlazne snage.
Uobiajeno je da se taj odnos izraava preko logaritma izlazne i izlazne snage ovako:
Pizlazno 1 Pizlazno
odnos 10. log decibela ili . ln nepera
Pulazno 2 Pulazno
odnos decibela i nepera je : 1 neper=8,68 decibela
Kako je snaga jednaka U2/R dobivamo
2 1
Uizl .
Rt Uizl Rul
odnos P 10. log odnosno: odnos P 20. log 10. log
2 1 Uul Rt
Uul .
Rul
Poznavanjem ulaznog (Rul) i izlaznog (Rt) otpora moe se odnos snaga odrediti mjerenjem ulaznog i
izlaznog napona. Osobito je odreivanje odnosa snaga preko mjerenja napona jednostavno kada su
otpori Rt i Rul jednaki (prilagoenje). Na slian nain uz P=I2.R dobivamo:
Iizl Rt
odnos P 20. log 10. log

-$
Iul Rul
P5-1. Odredite odnos snaga u decibelima za spoj prema slici ako je:
Uul 0.775V, R1 100 , Rt 50
Rul R1 Rt
(1
Rul = 150
Uul
Iul
Rul
3
Iul = 5.167 10 A
5

u ovom sluaju je
Iizl Iul
Uizl Iul. Rt
-(

Uizl = 0.258 V
Pul Uul. Iul
3
Pul = 4.004 10 W
Pt Uizl. Iizl
0

3
Pt = 1.335 10 W
Pt
odnos P 10. log odnos P = 4.771 decibela
Pul ,
preko napona dobivamo da je:
Uizl Rul
odnos P 20. log 10. log odnos P = 4.771 dB
Uul Rt ,
preko struje je odnos snaga:
Iizl Rt
odnos P 20. log 10. log odnos P = 4.771 dB
Iul Rul ,
U tehnikoj praksi esto baratamo s odnosom napona (ili struja). Za izraun tog odnosa nije nam
potreban odnos otpora
Uizl
odnos U 20. log
Uul

29
odnos U = 9.542 dB
Iizl
odnos I 20. log odnos I = 0
Iul ,
jer je u ovom spoju Iizl=Iul
PITANJA
1. Kako bi izrazili dobivene odnose u neperima?
2. Objasnite pojam prilagoenja. Da li se za sluaj prilagoenja razlikuju odnosi snaga odnosno
napona i struja? Koliki je iznos otpora prilagoenja u tt.
3. Koliki je odnos izlazne i ulazne snage u dB ako je Pizl=0,5Pul?
4. Koliki je odnos izlaznog i ulaznog napona u dB ako je Uizl=0,5Uul?
5. Koliki bi trebao biti otpor R1 za postizanje uvjeta iz pitanja 3. i 4?
6. Da li bi univerzalni instrument s 20 k/V bio prikladan za mjerenje napona u ovom
primjeru?
7. Kolike se ulazna i izlazna razina snage u odnosu na referentnu razinu 1 mW?
Pul
dBm ulaz 10. log
0.001

-$
dBm ulaz = 6.025
Pt
dBm izlaz 10. log
0.001
(1
dBm izlaz = 1.254
prigusenje dBm izlaz dBm ulaz
prigusenje = 4.771 dB
Oznaka dBm oznaava razinu u odnosu na nultu razinu od 1 mW. U telekomunikacijama se
5

kao nulta razina uzima snaga od 1mW na 600 ime je nulti nivo napona 0,775 V odnosno
nulti nivo struje 1,29 mA.
P5-2. Neko pojaalo ima izlaznu snagu 10 W. Odredite koliko decibela je izlazna snaga vea u
-(

odnosu na referentni nivo od 1 mW?

10
odnos P 10. log odnos P = 40 dBm
0.001 ,
P5-3. Izmjerena je izlazna razina signala iz nekog ureaja je -35 dBm. Izraunajte izlaznu snagu?
0

35
Pizl 10 7
35 10. log Pizl 0.001. 10 , Pizl = 3.162 10 W
0.001 ,
P5-4. Neko pojaalo ima ulazni napon od 0,1 V, dok je izlazni napon 1 V. Odredite pojaanje napona i
snage u decibelima (neperima). Poznat je ulazni otpor pojaala Rul=1 k kao i otpor tereta Rt=10 k
1
odnos U 20. log
0.1
odnos U = 20 dB
1 10
odnos P 20. log 10. log
0.1 1
odnos P = 30 dB
PITANJA
Kolika je izlazna razina s obzirom na referentni nivo od 1 mW.

30
P5-5. Signal prolazi kroz tri podsklopa nekog tt ureaja. Mjerimo napon na ulazu i izlazu svakog
podsklopa. Ustanovimo da se prvom napon pojaava 1000 puta u drugom se priguuje 10 puta da bi se
u treem pojaao 31,6 puta. Koji je odnos napona na izlazu i ulazu ureaja izraen u decibelima.
UKUPANdB dB1 dB2 dB3
UKUPANdB 20. log( 1000 ) 20. log( 0.1 ) 20. log( 31.6 )
UKUPANdB = 69.994 dB
PITANJA
Da li bismo i kako u ovom sluaju mogli odrediti odnos snaga Pizl/Pul?
P5-6 Izraunajte karakteristinu impedanciju simetrinog etveropola (Z1=Z2) prikazanog na slici.
Koliki trebaju biti Ztereta i Z generatora za postizanje prilagoenja.
Z1 300 , Z2 300 , Z3 450
jednu stranu oznaimo kao ulaz , a
drugu kao izlaz. Promatramo dva
stanja sa strane ulaza: 1) kada je izlaz
otvoren 2) kada je izlaz kratko
spojen. Za svako stanje izraunamo
ulaznu impedanciju (oznake Zo i Zk).

-$
Zo Z1 Z3
Zo = 750

Z3
(1
Zk Z1 Z2.
( Z2 Z3 )
Zk = 480
U teoriji etveropola definirana je karakteristina impedancija. To je:
Zc ( Zo. Zk ) , Zc = 600
5

ako Zc prikljuimo na izlaz (kao teret) dobivamo da je Zul= Zc. Evo prorauna:
Z3. ( Z2 Zc )
Zul Z1 , Zul = 600
-(

Z2 Z3 Zc
ako nadalje na ulaz prikljuimo generator koji ima unutranji otpor od 600 imamo potpuno
prilagoenje tj. sa svih strana impedancija (otpor) ima isti iznos i to Zc.
Zg Zc Ovaj etveropol predstavlja
0

Zt Zc otporni atenuator. Tek dio

energije (snage) predane od
strane generatora dolazi do
troila. Priguenje moemo
izraziti kao odnos: 1) snaga 2)
napona 3) struja. Sa aspekta
mjerenja najjednostavnije je
izmjeriti napone Uul=Uab
odnosno Uizl=Ucd
P5-7. Odredite odnos 1) snaga 2) napona i 3) struja na izlazu i ulazu atenuatora iz prethodnog primjera
ako su izmjerene slijedee vrijednosti napona i struja:
3 3
I1 0.63. 10 A, I2 0.21. 10 A, U2 0.126 V, U1 0.378 V
odnos napona
U2
odnos U 20. log odnos U = 9.542 decibela
U1 ,

31
odnos struja
I2
odnos I 20. log odnos I = 9.542 decibela
I1 ,
odnos snaga je isti kao odnos napona jer postoji prilagoenje u krugu Rul=Rt
4 5
P1 U1. I1, P1 = 2.381 10 P2 U2. I2, P2 = 2.646 10
odnos snaga:
P2
odnos P 10. log odnos P = 9.542 decibela
P1 ,
1 . P2
odnos P ln odnos P = 1.099 Nepera
2 P1 ,
ili
PITANJA
1) Kolika je apsolutna razina na ulazu i izlazu iz etveropola?
2) Koji je odnos decibela i nepera?

-$
3. Koliki je napon generatora?
4. Koliki treba biti napon generatora ako zelimo da ulazna razina bude jednaka nuli?
Nulta razina snage definirana je kao snaga od 1 mW na otporniku od 600 pa je prema tome
potreban napon od 0,775 V na ulazu (stezaljke a i b). Napon generatora mora biti dvostruko
vei 1,55, jer pola napona (i snage) ide na unutarnji otpor generatora.
(1
P 5-8. Prijenosna linija ima priguenje 0,7 dB/km. Linija je prilagoena na 600 . Koliku
izlaznu razinu mjerimo ako je ulazna razina -1 dB, a linija je duga 2,2 km?
Ukupno priguenje je
prig 0.7. 2.2 Izlazna razina je
prig = 1.54 dB I razina 1 1.54
5

I
razina = 2.54 dB
PITANJA
1. Kolike su ulazna i izlazna snaga
-(

odgovor: Budui da je linija prilagoena na 600 dobivamo:

U razina 1 dBm
I razina = 2.54
P ul I razina
U razina 10. log
0.001 10
0.001. 10
0

P izl
U razina
4
10 P izl = 5.572 10 W
Pul 0.001. 10
4
Pul = 7.943 10 W
2, Koliko bi mogla biti dugaka linija pa da izlazna snaga bude 1/2 ulazne?
odgovor: 1/2 snage znai smanjenje za 3,0103 dB (praktiki se uzima 3 dB).
3 I razina 4dBm
lx
0.7 I razina
lx = 4.286 km 10
P izl 0.001. 10
4
P izl = 3.981 10 W

32