Kirhofova

pravila
Tea Kovačević, I5
 Gustav Robert Kirchhoff
(1824 – 1887)

● Gustav Robert Kirhof rođen je 18. marta 1824.

godine. Bio je njemački fizičar. Postavio je
teoriju električnih mreža. Prvi je definisao
termodinamiku radiacije. U mladosti imao je
nesrećan slučaj i ostao je u kolicima. Nasuprot
tome, i dalje je ostao student.
● 1845. godine, kao student, utvrdio je zakon
električnih struja koji je nazvan Kirhifov zakon.
Oni omogućavaju da se na svakoj tački u mreži
provodnika odredi potencijal i protok struje.
Ova dva zaklona su proširenje Omovog zakona.
Novi pojmovi:
Strujni čvor
01  Tačka u kojoj se sastaju tri ili više
provodnika.

Grana strujnog kola

02  Dio složenog strujnog kola kojeg čine
serijska veza strujnih izvora i otpornika
kroz koje prolazi struja iste jačine.

03 Strujna kontura
 Dio složenog strujnog koola kojeg čini
jedno zatvoreno nerazgranato strujno kolo.
 Prvo Kirhofovo pravilo
 Prvo Kirhofovo pravilo možemo iskazati preko jačina struja:

Zbir jačina struja koje utiču u strujni čvor jednak je zbiru jačina
struja koje ističu iz tog strujnog čvora

 Za strujni čvor M je

Ι 1+ Ι 3 = Ι 2
 Dok je za strujno kolo N:

Ι 2= Ι 1 + Ι 3
 Drugo Kirhofovo pravilo
U svakoj zatvorenoj strujnoj konturi algebarski zbir
elektromotornih sila jednak je algebarskom zbiru padova napona.

 Za primjenu drugog pravila potrebno je odrediti smjer obilaska konture:

1. Elektromotorna sila je pozitivna ako daje struju u smjeru obilaska konture,a
negativna u suprotnom slučaju.
2. Pad napona na otporniku je pozitivan ako je smjer struje kroz otpornik u smjeru
obilska konture, a pad napona na otporniku je negarivan u suprotnom.

 Ako je smjer obilaska strujne konture u smjeru kretanja kazaljke na satu, slijedi
sledeće pravilo:

Μ 𝑅 3 Ν ε 1 𝑅1 Μ :− 𝜀1=( 𝑅 1 + 𝓇 1 ) ∙ Ι 1 − 𝑅3 ∙ Ι 3
Μ ε 2 𝑅2 Ν ε 1 𝑅 1 Μ :− 𝜀2 − 𝜀1=( 𝑅1 + 𝓇 1 ) ∙ Ι 1 + ( 𝑅2 +𝓇 2 ) ∙ Ι 2
Μ ε 2 𝑅2 Ν 𝑅 3 Μ :− 𝜀2= ( 𝑅2 +𝓇 2) ∙ Ι 2 − 𝑅3 ∙ Ι 3
 Vezivanje otpornika
 Otpornik je element električnog kola koji pruža otvor proticanju struje.
 Otpor je fizička osobina otpornika.
 Oni mogu biti:
žičani, grafitni, slojni, stalni, promjenljivi itd..
 Na njihovim krajevia se nalaze priključnice.

 Žičani otpornici – izrađuju se od provodne žice namotane na izolatorsku cjevčicu od

keramike ili stakla.
 Slojni otpornici – dobijaju se nanošenjem grafita ili metača na izolatorsku cjevčicu.
 Grafitni otpornici – izradjuju se tako što:
na izolatorsku cjevčicu se nanese tanak sloj grafita ili grafitni sloj se pomiješa sa
izlatorkom masom i oblikuje u štapiće na visokoj temperaturi.
● Na otporniku se nalaze obojeni prstenovi koji pokazaju brojnu vrijednost otpora.

● Boje koje označavaju te vrijednosti određene su na međunarodnoj konvenciji.

● Pri upotrebi treba paziti vrijednosti otpora, toleranciju i snagu.

● Ako se ne vodi računa o toleranciji, može doći do pregrijavanja otpornika.

 Serijska veza otpornika
 Otpornici su u serijskoj vezi kada pripadaju jednoj grani strujnog kola.
 Kroz svaki otpronik u ovoj vezi protiče struja iste jačine.

Da bi se količina naelektrisanja q prenijela iz tačke M u N potrebno je izbršiti rad qU, jednak

je zbiru radova na prenošenju naelektrisanja kroz pojedine otpornike: , odakle je
 Koristeći prethodnu formulu i Omov zakon dobija se , odakle je:


𝑅 = 𝑅 + 𝑅2 + 𝑅 3
Formula važi za dva, tri𝑒i više otpornika
1
 Karakteristike:

1. Kroz svaki otpornik protiče struja iste jačine

2. Ekvalentni otpor otpornika jednak je zbiru pojedinih

otpornika

3. Napon na krajevima otpornika jednak je zbiru napona na

pojedinim otpornicima

4. Pri proticanju struje otpornici dijele naponproporcionalno

otporima jbbkadkbjkda
 Paralelna veza otpornika
 Otpornici su u paralelnoj vezi kada su jedni krajevi svih otpornika vezani u jednu zajedničku tačku , a
drugi krajevi vezani u drugu zajedničku tačku.
 Svaki otpornik paralelne veze je priključen između tačaka M i N, tako da je napon na otpornicima
jednak razlici potencijala
,odnosno
 Prvo Kirhofovo pravilo daje za čvor M :
 Primjenom Omovog zakona dobija se
odakle slijedi formula za ekvivalenti otpor

 Paralelne grane su pod istim naponom , to jeste

 Grana kola koja ima manji otpor vuče jaču struju. Ι1 𝑅2
=
 Ako se u paralelnoj vezi otpornika jednakih otpora onda je Ι2 𝑅1

𝑅
 𝑅 =
U slučaju dva otpornika formula𝓃
𝑒 je

𝑅
𝑅𝑒 =
2
 Karakteristike:

1. Svaki otpornik je pod istim naponom

2. Recipročna vrijednost ekvivalentnog otpora jednakaka je

zbiru recipročnih vrijednosti pojeinih otpora

3. Jačine struja u paralelnim granama kola odnose se

obrnuto proporcionalno otporima tih grana kola
Zadatak 6.13
● Na izvor jednosmjerne struje date elektromotorne sile i unutrašnjeg
otpora priključenja su četiri otpornika, datih otpora. Odrediti jačinu
struje u kolu. Podaci su dati sa tri značajne sile.