Osnovi elektrotehnike

2. Jednosmjerne struje
-Elektrina

struja
-Pratei efekti (uinci) struje
-Jaina struje i vektor gustine struje

Elektrina struja
Pratei efekti (uinci) elektrine struje
Elektrina struja stvara vie uinaka.
Najee se govori o etiri osnovna uinka
elektrine struje:
toplotni uinak,
hemijski uinak,
svjetlosni uinak,
magnetski uinak.

Toplotni uinak elektrine struje

Vodie ponekad dijelimo na dvije grupe:
vodii prve vrste (metali, grafit),
vodii druge vrste (elektrolitski vodii).
Toplotni uinak elektrine struje je pojava da se
neki vodii prilikom prolaska elektrine struje
zagrijavaju.
Prolazak elektrine struje kroz plazmu - koja se
ponekad naziva etvrtim agregatnim stanjem takoer zagrijava plazmu.

 Povienje temperature tijela predstavlja

poveanje amplitude titranja elementarnih
estica materije od kojeg je tijelo nainjeno.
Prolaz elektrine struje kroz vodie poveava
amplitudu titranja molekula materije vodia.
Time podie temperaturu vodia.
Pojava ima veliku primjenu u praksi, iako je
esto nepoeljna.

Hemijski uinak elektrine struje

Hemijski uinak elektrine struje je pojava

da se elektrolitski vodii prilikom prolaska

elektrine struje hemijski mijenjaju.
Ta se pojava naziva elektroliza.
Elektroliza ima iroku primjenu u metalurgiji.
Veina metala se u istom stanju dobiva
upravo elektrolizom (bakar, aluminij i mnogi
drugi).

Svjetlosni uinak elektrine struje

Svjetlosni uinak elektrine struje je pojava da u
nekim sluajevima elektrina struja izaziva pojavu
svjetlosti.
Pojava svjetlosti nije posljedica zagrijavanja arne
niti (kao u elektrinoj arulji), nego je posljedica
promjene energetske razine pojedinih elektrona u
samim atomima materije.
Takva se pojava deava pri prolasku struje kroz
plazmu, ili kroz neke poluvodie.
I ova pojava se esto koristi u praksi.

Magnetski uinak elektrine struje

Magnetski uinak elektrine struje je pojava da
se u okolini elektrine struje pojavljuje
magnetsko polje.
Ova pojava je neraskidivo povezana s
elektrinom strujom, ak i sa pomanom
strujom.
Hemijski, toplotni i svjetlosni uinak pojavljuju
samo uz neke dodatne uslove.
Elektrina struja uvijek izaziva magnetsko polje.
I ova se pojava esto koristi u praksi.

Jaina i smjer elektrine struje

 U metalnim vodiima elektrina struja je usmjereno

kretanje slobodnih elektrona.
Kroz cijeli presjek vodia kontinuirano prolazi neki broj
elektrona, odnosno nekakav iznos naboja.
Jaina elektrine struje predstavlja iznos naboja koji
protekne presjekom vodia u jedininom vremenskom
intervalu.
Struja ima jednaku jainu cijelom duinom vodia kojim
tee, bez obzira na njegov presjek.

 Mjerna jedinica za jainu elektrine struje:

Amper je jedna od osnovnih jedinica

meunarodnog sistema jedinica.

 Instrument za mjerenje jaine elektrine struje

nazivamo ampermetar.

U elektrinim shemama ampermetar oznaavamo

krugom i upisanim slovom A.
Ampermetar se ukljuuje u seriju s vodiem u
kojem mjerimo jainu elektrine struje.

 Jaina struje je skalar - prema definiciji.

Pri tome smatramo da naboj ima pozitivan
predznak.
Kretanje naboja u suprotnom smjeru
predstavlja negativan iznos elektrine struje.
U metalnim vodiima kreu se slobodni
elektroni, koji imaju negativan naboj.
To znai da je smjer struje u vodiu
suprotan smjeru kretanja elektrona.

Trenutna vrijednost elektrine struje

Elektrina struja - koliina naboja koja proe
kroz povrinu presjeka vodia u jedinici
vremena.
Jaina struje je konstantna ako u svakom
vremenskom intervalu prolazi vodiem jednaka
koliina naboja.

 Jaina struje je promjenljiva ako se koliina

naboja mijenja tokom vremena.

Trenutna vrijednost jaine struje:

 Promjenljiva struja mijenja vrijednost, a moe

mijenjati i smjer.
Takvu struju nazivamo izmjenina struja.
Izmjenina struja moe imati razliite oblike u
zavisnosti o vremenu.
Ako se oblik periodiki ponavlja, govorimo o
trajanju periode T.
Trajanje periode T se mjeri u sekundama [s].

 Frekvencija - broj perioda u jedinici vremena

(reciprona vrijednost trajanja periode):

Mjerna jedinica za frekvenciju:

 Najee se koristi izmjenina struja

sinusoidalnog oblika.
Izraz za sinusnu struju:

Oznaka
frekvencija.

naziva se kruna

Gustoa elektrine struje

 Gustoa elektrine struje - jaina struje po

jedinici povrine presjeka vodia:

Mjerna jedinica za gustou struje:

Ova jedinica nije praktina - esto se koristi

jedinica .

 Vodi openito nema isti presjek cijelom duinom,

pa gustoa struje varira du vodia.
Takoer je mogue da gustoa nije u pojedinom
presjeku vodia svugdje jednaka.
Gustoa struje na pojedinom mjestu presjeka
vodia zavisi o vie veliina, a jedna od njih je i
frekvencija.
Pri visokim frekvencijama dolazi do potiskivanja
struje prema povrini vodia. Ta se pojava naziva
skin-efekt.

Osnovi elektrotehnike
2. Jednosmjerne struje
-Jednaina

kontinuiteta i I Kirchoffov zakon

-Elektrini otpor
-Ohmov zakon
-Jouleov zakon
-El.rad i snaga

Jednaina kontinuiteta i prvi Kirchoffov

zakon

Ako se unutar nekog domena V ogranienog povrinom

S nalazi koliina slobodnih naelektrisanja q, ona se
moe izmjeniti samo ako naelektrisanja naputaju
domen ili u njega ulaze kroz graninu povrinu S,
obrazujui pri tome struju. Prema definiciji jaine struje
mora biti:

Znak minus je usljed toga to pozitivnom fluksu odgovara

negativan prirataj koliine naelektrisanja u domenu. Izraz
predstavlja jednainu kontinuiteta u integralnom obliku
koja je u stvari matematiki iskaz zakona o konzervaciji
elektriciteta.

U stacionarnom strujnom polju se ne mijenja ukupna

koliina naelektrisanja unutar domena, pa je izlazni
fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu povrinu
jednak nuli:
Ova jednaina koja predstavlja specijalni oblik jednaine
kontinuiteta za sluaj stacionarnog strujnog polja se
naziva prvi Kirchoffov zakon.

Prvi Kirchoffov zakon ima posebno veliki znaaj u analizi sloenih

elektrinih mrea, sainjenih od linijskih provodnika (provodnici
ije su poprene dimenzije male u odnosu na podune). U tom
sluaju se umjesto fluksa vektora gustine struje kroz zatvorenu
povrinu javljaju jaine struja kroz tu povrinu.

Prvi Kirchoffov zakon: algebarski zbir

jaina struja u provodnicima koji
imaju zajedniki vor neke elektrine
mree jednak je nuli.
Pri tome se jaine struja iji su referentni smjerovi od
vora unose sa pozitivnim, a one iji su referentni
smjerovi ka voru sa negativnim predznakom.

Ohmov zakon

Poto je elektrina struja u nekom provodniku

posljedica elektrinog polja u njemu, jaina struje u
provodniku I je u optem sluaju nekakva funkcija
napona U na njegovim krajevima . Ova karakteristika se
zove volt-amperska (ili U-I) karakteristika provodnika.
Kod mnogih provodnika, ako je temperatura
konstantna, jaina struje je direktno srazmjerna
naponu:

Veliina G se naziva elektrina provodnost provodnika. Ova

relacija predstavlja Ohmov zakon. Reciprona vrijednost
elektrine provodnosti se naziva elektrina otpornost.

 Pri protjecanju struje kroz vodi pojavljuje se otpor.

Georg Simon Ohm je ustanovio zavisnost razlike potencijala
U na krajevima metalnog vodia konstantnog presjeka pri
proticanju elektrine struje jaine I:

Zavisnost je konstantna.
Ovaj izraz se naziva Ohmov zakon.

 Jednostavnom algebarskom operacijom

dobijemo:
Na krajevima vodia kroz koji tee elektrina
struja pojavljuje se razlika potencijala.
Cijeli vodi nije na istom potencijalu - bitna
razlika u odnosu na pojave u elektrostatici.
U elektrostatici je cijeli vodi uvijek na istom
potencijalu.

Elektrini otpor i elektrina provodnost

Elektrini otpor vodia moemo ustanoviti
mjerenjem jaine struje i napona na krajevima
vodia prema Ohmovom zakonu:

Mjerna jedinica za elektrini otpor:

 Elektrina provodnost - reciprona vrijednost

otpora:

Mjerna jedinica za elektrinu provodnost :

 Ohmov zakon se moe napisati na nekoliko

jednako vrijednih naina:

Koristimo one izraze koji su za odreeni

problem najprikladniji.

Ohmov zakon u lokalnom obliku

Za teorijska razmatranja u vezi sa linearnim provodnim sredinama,
praktino je da se Ohmov zakon dovede u tzv. lokalni oblik, koji daje
vezu izmeu gustine struje i jaine elektrinog polja u nekoj taki
strujnog polja.
Posmatramo odsjeak duine l jednog dugog homogenog provodnika
konstantnog presjeka S u kome je stacionarna struja jaine I. Napon
izmeu krajeva ovog odsjeka je:

Izmeu jaine struje i napona na krajevima odsjeka vai relacija:

Ako je provodnik od homogenog materijala, onda je gustina
struje po transverzalnom presjeku konstantna J=I/S i tada su
ekvipotencijalne povrine normalne na njegovu osu. To znai
da je polje vektora E u provodniku homogeno i da su vektori E
i J kolinearni i upravljeni u pravcu ose provodnika. Veza
izmeu ova dva vektora se moe dobiti iz prethodne
jednaine, zamjenom za G:

Jednaina se moe napisati i u vektorskoj formi i

predstavlja Ohmov zakon u lokalnom obliku.

Konvencija o obiljeavanju napona

Fiziki smjer struje: od kraja na viem potencijalu ka kraju na
niem potencijalu.
Za sloene mree se unaprijed ne zna koji kraj elementa kola je
na viem potencijalu, kao ni fiziki smjer struje. U takvim
sluajevima se struji daje referentni smjer; analogno se postupa
sa naponom.

Ako je napon pozitivan, taka koja odgovara viem

potencijalu je oznaena sa a. Ako je napon negativan, taka a
je na niem potencijalu u odnosu na taku b. Ovo je
dvoindeksni nain obiljeavanja:

Jednostavniji nain je izostavljanjem indeksa, ali obiljeavanjem

jednog kraja znakom +.

Ovo je referentni smjer napona. Ako je napon U pozitivan, kraj

sa znakom + odgovara viem potencijalu, a ako je napon U
negativan kraj oznaen sa + je na niem potencijalu.

Usaglaeni referentni
smjerovi napona i struje:

Neusaglaeni referentni
smjerovi napona i struje:

Mjerenje napona

Mjerenje napona pomou konvencionalnih voltmetara

se zasniva na Omovom zakonu. U elektrinim emama
se voltmetar crta kao na slici. Voltmetar se vee
paralelno u kolo.

Elektrini otpor vodljive ice-metalnog vodia

Otpor metalnog vodia konstantnog presjeka
iznosi:

Elektrina provodnost G je jednaka:

Specifini elektrini otpor

Specifini elektrini otpor (otpornost) je
elektrini otpor vodia jedininog presjeka i
jedinine duine.
Mjerna jedinica za specifini elektrini otpor:

Ova je jedinica nepraktina - esto se koristi:

Specifina elektrina provodnost

Specifina elektrina provodnost k reciprona
vrijednost specifinog otpora :

Mjerna jedinica za specifinu elektrinu provodnost:

Zavisnost elektrinog otpora o temperaturi

Elektrini otpor metalnog vodia je zavisan o
temperaturi vodia.
Ohm to nije mogao ustanoviti - nedovoljno tani
instrumenti.
Otpor kod neke temperature t - dovoljno tano
se moe odrediti pomou izraza:

 Temperaturni koeficijent otpora - relativni

porast otpora za porast temperature od
Mjerna jedinica:
Razlika temperature (pozitivna ili negativna)
u odnosu na
mjeri se u .
Referentna temperatura je tzv. sobna
temperatura od
- lako ju je realizirati i
odravati.

 Vodii u elektrinim ureajima su esto na temperaturi koja je

znatno iznad 100oC porast otpora u praksi se ne smije
zanemariti:

Temperaturni koeficijent odreuje se empirijski.

Razliit je za razliite materijale kataloki podatak.
Zavisnost otpora istih metala o temperaturi je obino vea nego
kod legura.
Neki nemetali imaju negativan temperaturni koeficijent elektrinog
otpora.

Elektrini otpor kod velikih promjena

temperature

Kod velikog raspona temperatura linearna

aproksimacija otpora nije vie dovoljno tana.

Supravodljivost

Neki vodii u potpunosti gube elektrini otpor ako

im se dovoljno snizi temperatura - supravodljivost.

 Supravodljivost posjeduju iva i neki

nemetali.
Kod supravodljivosti sva elektrina struja
tee iskljuivo po povrini supravodia.
Gustoa struje unutar supravodia jednaka
je nuli.
Unutar supravodia ne moe postojati
magnetsko polje.
Supravodii gube svoja supravodljiva
svojstva ako se nau u dovoljno jakom
magnetskom polju.

Jouleov zakon
Vana manifestacija elektrine struje je njen
toplotni efekat, tj. zagrijavanje provodnika. Ovaj
efekat se naziva Jouleov efekat: stavivi izolovan
provodnik u kalorimetar i mjerei koliine toplote
koje se oslobaaju pri razliitim jainama stalne
jednosmjerne struje i pri drugim razliitim
okolnostima, Joule je ustanovio da je osloboena
toplotna energija srazmjerna kvadratu jaine
struje i vremenu.
U nekom provodniku pri proticanju struje, rad sila
polja se posredstvom elektrona u pokretu
transformie u toplotnu energiju provodnika.

Posmatramo dio stacionarnog strujnog kola koji moe biti

linearni ili nelinearni provodnik. Neka je Va >Vb

Ako u intervalu dt kroz kraj a u posmatrani element kola ue

koliina naelektrisanja dq=Idt, u istom tom intervalu kroz kraj b
mora izai ista tolika koliina naelektrisanja. To znai kao da se
koliina naelektrisanja dq pomjerila iz take sa potencijalom Va
u taku sa potencijalom Vb. Sile elektrinog polja su prilikom
ovog pomjeranja izvrile rad:

Poto je po pretpostavci element kola provodnik, odnosno

otpornik, cjelokupan rad sila polja se transformie u toplotnu
energiju dW:
Diobom ovog izraza sa dt, dobija se izraz za snagu P kojom se
rad sila polja transformie u toplotnu energiju:

Posljednja dva izraza vae kako za linearne tako i za nelinearne

provodnike.

 Koliina toplotne energije - uz poznatu

(mjerenu) jainu elektrine struje iznosi:

Koliina toplotne energije pomou izraza za

Ohmov zakon:

Elektrini rad i snaga u prijemniku

proizvoljnog tipa
Termiki prijemnik (transformacija elektrine energije u
toplotnu) nije jedina vrsta prijemnika; elektrina energija
se moe transformisati u mehaniki rad (motori), ili u
druge vidove energije, npr. hemijsku ili svjetlosnu. U
ovim prijemnicima se moe obavljati i parcijalna
transformacija elektrine energije u toplotnu.
Ako su Va i Vb<Va potencijali
prikljuenih krajeva i ako u intervalu
dt kroz prijemnik protekne koliina
naelektrisanja dq, sile elektrinog
polja izvre rad:

U sluaju stalne jednosmerne struje:

U sluaju vremenski promenljive struje:

Osnovi elektrotehnike
2. Jednosmjerne struje
-Osnovni

elementi strujnih krugova

-Vezivanje otpornika
-Kirchoff-ovi zakoni

Osnovni elementi strujnog kruga

Spojni vodovi

 Za spajanje elemenata el.kola slue ice od vodljivog

materijala (u pravilu bakra) - spojni vodovi.
Spojne vodove u shemama predstavljamo punim
crtama - mjesta spajanja mogu biti oznaena
ispunjenim ili praznim kruiem.
Elemente strujnog kruga moramo spojiti, tako da
elektrina struja moe kontinuirano tei.
Spojne vodove emo smatrati idealnima - nemaju
elektrinog otpora.

Elektrini izvor

Elektrini izvor je pretvara neke druge energije

(hemijske, mehanike, svjetlosne) u elektrinu energiju.
Unutar elektrinog izvora elektrini naboji s mjesta
nieg potencijala prelaze na mjesto s viim potencijalom.

Unutranji napon izvora (razliku potencijala)

nazivamo elektromotorna sila (EMS).
Smjer elektromotorne sile je od nieg prema viem
potencijalu.
U strujnom krugu s jednim elektrinim izvorom
smjer elektromotorne sile podudara se sa smjerom
struje u krugu.

Troila - otpornici
Troilo je pretvara elektrine energije u neku drugu
energiju.
U naim razmatranjima - troilo je pretvara
elektrine u toplotnu energiju, tj. elektrini otpor.
Ureaj koji kao osnovno svojstvo ima elektrini
otpor naziva se otpornik, i obino oznaava s R.

Elementi konstruisani tako da u elektrino kolo unesu

odreenu otpornost, koja je velika u odnosu na
otpornost veza i kontakata, nazivaju se otpornicima. Oni
se u elektrinim shemama najee oznaavaju na
sljedei nain:
Otpornici ija se otpornost moe po volji mijenjati
nazivaju se reostatima, a na shemama se obiljeavaju na
sledei nain:

Reostati se najee prave od otporne ice koja je gusto

namotana na cilindrinom tijelu od keramike. Jedan od
prikljuaka ovakvog otpornika je jedan od krajeva otporne
ice, a drugi se nalazi na pokretnom klizajuem kontaktu.

Naponska jednaina prostog strujnog kruga

 Jednostavan elektrini strujni krug - elektrini izvor

spojen vodovima s troilom.
Na troilu se pojavi napon - kroz troilo potjera elektrinu
struju.
Struja tee kontinuirano cijelim strujnim krugom.
Jaina elektrine struje - prema Ohmovom zakonu:

Elektromotorna sila izvora i napon na troilu su u

ravnotei dok strujnim krugom tee elektrina struja.

 Ako elektrinim otporom tee struja, na njemu postoji

napon - u skladu s Ohmovim zakonom: U=RI.
Taj napon se zove protunapon.
Protunapon postoji samo ako kroz otpor tee struja to je bitna razlika u odnosu na elektromotornu silu na
elektrinom izvoru.
Elektromotorna sila na elektrinom izvoru postoji i
ako elektrinim krugom ne tee struja.

Vezivanje otpornika i ekvivalentna otpornost

Serijski (redna) veza (spoj) otpora

Serijsku vezu otpornika ini grupa otpornika kod kojih je "kraj"

prvog otpornika vezan na "poetak" drugog, "kraj" drugog vezan na
"poetak" treeg, itd.

Serijsku vezu otpornika karakterie ista jaina struje

kroz sve otpornike !
Ukupan napon izmeu krajeva redne veze mora biti jednak
zbiru napona na otpornicima.
Kolinik napona i struje definie otpornost ekvivalentnog
otpornika koji, u odnosu na ostatak strujnog kola, zamjenjuje
redno vezane otpornike. Prema tome, ekvivalentna otpornost
redne veze je:
Vrijednost ekvivalentne otpornosti serijske veze otpornika je
jednaka sumi otpornosti svih otpornika serijske veze.

 Za n otpora spojenih u seriju vrijedi:

Naponi na otporima su proporcionalni iznosu otpora.

Za serijski spoj otpora vrijedi:

 Paralelni veza (spoj) otpora

Paralelnu vezu otpornika ini skup otpornika kod kojih su
poeci svih otpornika vezani u jednu zajedniku taku, a
krajevi istih otpornika vezani u drugu zajedniku taku.

Pri ovakvom vezivanju je napon na otpornicima isti!

Struje u granama se odreuju na osnovu Omovog zakona, pa
su im jaine:

Reciprona vrijednost ekvivalentne otpornosti jednaka je sumi

recipronih vrijednosti otpornosti otpornika koji se nalaze u
paralelnoj vezi:.

Mjeoviti spoj

Primjena samo serijske ili samo paralelne

veze, u praksi je veoma rijedak sluaj.
Najee se susree kombinovani ili
mjeoviti nain vezivanja.
U tom sluaju potrebno je elektrino kolo
rjeavati po segmentima koji predstavljaju
serijsku ili paralelnu vezu otpornika.

Realan naponski izvor

 Nadomjesna shema - idealni izvor spojen u seriju s

unutranjim otporom izvora.
Realni izvor pokazuje svojstva kao da se sastoji od
idealnog izvora i otpornika.
Unutranji otpor izvora znatno utie na:
- iznos elektrine struje kroz elektrini krug i
- energetski bilans kruga.
Unutranji otpor izvora ne postoji u obliku otpornika.

Strujni krug s realnim naponskim izvorom

Kirchhoffovi zakoni

Prvi Kirchhoffov zakon

Prvi Kirchhoffov zakon - algebarska suma struja u voru

elektrine mree jednaka je nuli:

Smjerove struja u vorovima moramo

pretpostaviti.
Preporuka:
- struje koje ulaze u vor imaju pozitivan
predznak,
- struje koje izlaze iz vora imaju negativan
predznak.

Potencijalni dijagram
Potencijalni dijagram prikazuje naponske prilike u dijelu
strujnog kruga.

 Na ordinati imamo potencijal, a apscisa nam slui samo

za oznaavanje pojedinih taaka u strujnom krugu.

Drugi Kirchhoffov zakon

Drugi Kirchhoffov zakon:
U bilo kojoj zatvorenoj petlji sloene elektrine
mree (kola) algebarska suma protunapona
jednaka je algebarskoj sumi elektromotornih sila
u toj istoj petlji.

Smjerove kontura moramo pretpostaviti:

-napon ima pozitivan predznak, ako pri obilasku
konture prolazimo kroz izvor u smjeru njegovog
napona u suprotnom ima negativan predznak,
-umnoak otpora i jaine struje je pozitivan ako
obilazimo promatrani otpornik u pretpostavljenom
smjeru struje u suprotnom ima negativan
predznak.

Zatvorena petlja sloenog strujnog kruga

Osnovi elektrotehnike
2. Jednosmjerne struje
-Metode reavanja linearnih elektrinih
kola (mrea) jednosmjerne struje
*Primjena Kirchoffovih zakona

Linearnim elektrinim kolom nazivamo sistem proizvoljno

povezanih linearnih otpornika (za koje vai Omov zakon) i
izvora ems, ije su ems i unutranje otpornosti nezavisne od
smjera i jaine struje kroz izvor.

Da bi se bolje istakla struktura mree (kola), mrei se ponekad

pridruuje graf:

Svaka mrea ima odreen broj vorova n i broj grana ng. Poto
su najee nepoznate struje u granama, broj nepoznatih koje
treba odrediti je ng. Ove nepoznate se odreuju tako to se po
prvom i drugom Kirchoffovom zakonu postavi isto toliko
jednaina.

 Grana elektrine mree (g) dio mree kroz koji prolazi struja
iste jaine.
vor elektrine mree () taka ili mjesto na mrei gdje se
sastaju tri ili vie grana.
Kontura elektrine mree bilo koji zatvoreni strujni krug
(zamka) koji dobivamo pri obilasku po granama mree.
Pretpostavka: zadane su elektromotorne sile i otpori traimo
nepoznate struje u granama.
Broj jednaina po prvom Kirchoffovom zakonu je:

Za primjer sa slike, broj vorova je 2, pa se postavlja jedna

jednaina po prvom Kirchoffovom zakonu.

Broj jednaina koje treba postaviti po drugom Kirchoffovom

zakonu je:

Jednaine se postavljaju po nezavisnim konturama, koje, po

definiciji moraju sadrati jednu granu koja ne pripada drugim
konturama za koje se postavljaju jednaine.
Za primjer sa slike, broj grana je 3, broj vorova 2, pa je
potrebno odrediti 2 konture i za njih postaviti jednaine.

Jednaina po prvom
Kirchoffovom pravilu za vor
A:

Jednaine za konture po drugom Kirchoffovom pravilu:

E1-E2=R1I1+R2I2+R4I1
E3-E2=R3I3+R2I2
Ako su poznate vrijednosti otpornika i ems, rjeavanjem
gornjih jednaina se mogu dobiti vrijednosti za struje u kolu.

Primjer

 Smjerove struja u vorovima moramo pretpostaviti.

Preporuka:
- struje koje ulaze u vor imaju pozitivan predznak,
- struje koje izlaze iz vora imaju negativan predznak.
Smjerove kontura moramo pretpostaviti:
-napon ima pozitivan predznak, ako pri obilasku konture
prolazimo kroz izvor u smjeru njegovog napona - u
suprotnom ima negativan predznak,
-umnoak otpora i jaine struje je pozitivan ako obilazimo
promatrani otpornik u pretpostavljenom smjeru struje - u
suprotnom ima negativan predznak.