STRUKTURA ATOMA

Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko koje krue elektroni.
Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji od jednog protona, oko kojeg
krui jedan elektron.
Proton i elektron imaju elektrina svojstva suprotnog predznaka.
Masa elektrona je oko 2000 puta manja od mase protona.
Jezgra sloenijih atoma se sastoji od protona i neutrona.
Neutroni nemaju elektrini naboj.
U prirodi se esto vie istovrsnih ili razliitih atoma spaja u molekule.
Mnotvo elektrona u pojedinom atomu, molekuli ili cijelom komadu materije naziva
se elektronski plin ili elektronski oblak.

ELEKTRINI NABOJ

Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko koje krue elektroni.
Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji od jednog protona, oko kojeg
krui jedan elektron.
Proton i elektron imaju elektrina svojstva suprotnog predznaka.
Masa elektrona je oko 2000 puta manja od mase protona.
Jezgra sloenijih atoma se sastoji od protona i neutrona.
Neutroni nemaju elektrini naboj.
U prirodi se esto vie istovrsnih ili razliitih atoma spaja u molekule.
Mnotvo elektrona u pojedinom atomu, molekuli ili cijelom komadu materije naziva
se elektronski plin ili elektronski oblak.

IZOLATORI I VODII

Pokretljivost elektronskog plina ovisi o broju slobodnih elektrona u nekom materijalu.

Kod vodia jedan slobodni elektron dolazi priblino na svaki atom materije elektronski plin je lako pokretan.
Kod izolatora jedan slobodni elektron dolazi priblino na 1018 atoma - elektronski
plin je teko pokretan.
Razlozi su u strukturi samih atoma.
Na granici izmeu vodia i izolatora su poluvodii

TOKASTI NABOJ

Najmanji mogui naboj je naboj jednog protona, odnosno elektrona.

Promjer elektrona iznosi priblino 510-15 m.
Pretpostavka: promatramo naboj ije su geometrijske dimenzije jednake nuli.
Tokasti naboj je naboj koncetriran u geometrijsku toku.
Naboj moemo smatrati tokastim nabojem ako ga promatramo s dovoljno velike
udaljenosti.

COULOMBOV ZAKON

Izmeu naelektriziranih tijela pojavljuje se sila.

Coulomb je ovu pojavu detaljno istraio - 1875. g. objavljeni su rezultati
istraivanja.

 Sila kojom jedan elektrini naboj djeluje na drugi proporcionalna je umnoku iznosa
naboja, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti:
gdje je: Q1, Q2 -naboji; r2- kvadrat udaljenosti meu nabojima; -dielektrina
konstanta materijala.
DIELEKTRINA KONSTANTA
gdje je

- apsolutna dielektrina konstanta materijala;

- dielektrina konstanta vakuuma ;
-relativna dielektrina konstanta materijala
Dielektrina konstanta vakuuma ili dielektrina permitivnost vakuuma:

VEKTOR JAKOSTI ELEKTRINOG POLJA

Sila ima vektorski karakter - elektrino polje predstavlja vektorsko polje.

Elektrino polje nije konstanog iznosa i smjera - ovisi o poloaju promatrane toke
u prostoru.
Definicija elektrinog polja - dobije se preko vektora jakosti elektrinog polja:
gdje je: - jakost elektrinog polja;
- sila na probni naboj;
- iznos probnog naboja
Elektrino polje tokastog naboja dobijemo preko definicije elektrinog polja kao
sile na jedinini naboj:

Elektrino polje pozitivnog tokastog naboja je:

- proporcionalno iznosu naboja
- obrnuto proporcionalno kvadratu
udaljenosti
- usmjereno od naboja.
Polje negativnog naboja usmjereno je prema naboju.

POLJE RASPODJELJENOG NABOJA

Raspodijeljeni naboj promatramo kao niz infinitezimalno malih tokastih naboja.

Ukupno polje u nekoj toki prostora jednako je zbroju doprinosa svih pojedinanih
naboja.
Taj princip superpozicije moemo koristiti zbog toga, to su svojstva prostora
konstantna i ne ovise o jakosti ili smjeru polja.
Prostor je dakle homogen

POLARIZACIJA DIELEKTRIKA

Polarizacija dielektrika je proces orijentacije dipola dielektrika u elektrinom polju.

Jedno od osnovnih svojstava izolatora (dielektrika) je vrsta veza elektrona s
molekulama dielektrika.
U vanjskom elektrinom polju vezani naboj tvori dipole koji se orijentiraju tako da
se svojim poljem
suprostavljaju vanjskom polju.
Naboji se malo pomaknu - ne naputaju vezu sa svojom molekulom:
pozitivni naboji se malo pomaknu u smjeru polja,

 negatini naboji se malo pomaknu u suprotnom smjeru.

Dolazi do polarizacije dielektrika.

ELEKTRINA SUSCEPTIBILNOST

Vektor elektrine polarizacije je proporcionalan jakosti polja:

je bezdimenzionalna konstanta to je elektrina susceptibilnost dielektrika.

PERMITIVNOST DIELEKTRIKA

Relativna dielektrina konstanta (permitivnost) je broj koji govori koliko puta neki
dielektrik smanjuje jakost elektrinog polja u odnosu na vakuum.
Permitivnost vakuuma ima vrijednost 1.
Permitivnost veine uobiajenih dielektrika kree se u granicama od 3 do 10, ali
moe biti i mnogo vea.
Permitivnost destilirane vode ima vrijednost 81.

VEKTOR ELEKTRINE INFLUENCIJE

Vektor elektrinog pomaka (vektor elektrine indukcije ili vektor gustoe elektrinog
toka) omjer koliine induciranog naboja i povrine na kojoj se taj naboj inducirao:

Vektor elektrinog pomaka pomou vektora elektrine polarizacije:

Vektor elektrinog pomaka je kolinearan s vektorom jakosti elektrinog polja:

VEKTOR GUSTOE ELEKTRINOG POMAKA

-u prethodnom odgovoru definirao

ELEKTRINA VRSTOA DIELEKTRIKA

Uz vrlo jako vanjsko elektrino polje sile na elektrine naboje u dielektriku mogu
postati vee od sila koje dre naboje vezane za pojedine molekule dielektrika.
Dolazi do elektrinog proboja dielektrika (izolatora).
Dielektrina svojstva gotovo trenutno nestaju.
Jakost (homogenog) elektrinog polja kod koje dolazi do proboja dielektrika elektrina vrstoa dielektrika.
Vakuum je idealan izolator - ima beskonanu elektrinu vrstou.

GAUSSOV ZAKON-TOKASTI I PROSTORNI NABOJI

Gaussov zakon veza izmeu ukupnog naboja i elektrinog polja:

Tok vektora elektrinog pomaka kroz zatvorenu plohu jednak je iznosu naboja
unutar te plohe.
Prostor

Plohe S1 i S2 obuhvaaju istu koliinu naboja Q elektrini tok kroz obje plohe je
jednak po iznosu!

Tokasti

;
Ovi izrazi vrijede i za polje izvan nabijene kugle polumjera R u podruju r R.

GAUSSOV ZAKON-NAELEKTRIZIRANI VALJAK

Zbog simetrije polje e biti radijalno i jednako u svim poprenim presjecima.

Rezultat polje izvan valjka (r a):

ELEKTRINO POLJE NAELEKTIZIRANE RAVNINE

plona gustoa naboja na ravnini:

Rezultat tome:
;

Polje e biti okomito na ravninu i jednako u svim

tokama ravnine i oko nje, s obje strane homogeno polje.
Polje nabijene ravnine je okomito na ravninu i konstantnog je iznosa:
;
Polje uope ne ovisi o udaljenosti od ravnine!
Polje mijenja smjer na mjestu poloaja ravnine.
Polje je usmjereno:
od ravnine - pri pozitivnom naboju ravnine,
prema ravnini - pri negativnom naboju.

RAD U ELEKTRINOM POLJU

Rad je jednak umnoku sile i puta:

Ovo vrijedi jedino ako put i sila imaju isti smjer.

Pretpostavka:
gibanje je pravocrtno i
sila je konstantna po iznosu i smjeru.
Rad je jednak skalarnom produktu vektora sile i puta.

Openito:
put ne mora biti pravocrtan,
smjer i iznos sile mogu se mijenjati du puta.
Rad je jednak linijskom integralu skalarnog produkta sile i diferencijala puta du
puta.
Iznos rada ovisi samo o poloaju poetne i zavrne toke puta kojim premjetamo
naboj.

ELEKTRINI POTENCIJALI

Veliina - elektrini potencijal:

skalarna veliina,
ovisi o poloaju referentne toke.

Openito - potencijal bilo koje toke A u odnosu na referentnu toku R(vrijedi za bilo
kakvo polje):
Potencijal tokastog naboja Potencijal toke u okoliu tokastog naboja u
vakuumu odredimo preko rada:

Vie tokastih naboja

svojstva.

Potencijal tokastog naboja ima karakter hiperbole.

Pretpostavka: prostor je homogen i ima konstantna

Potencijal se rauna superpozicijom, tj. zbrajanjem

doprinosa svih elementarnih naboja

ELEKTRINI POTENCIJAL NAELEKTRIZIRANE RAVNINE

21. Elektrini napon je razlika potencijala.

22. Ekvipotencijalna ploha (ploha istog potencijala) tokastog naboja je povrina kugle. Koja se
ravninski prikazuje kao ekvipotencijalna krunica.
23. Ako je elektrino polje okomito na granicu dvaju dielektrika proizlazi odnos
E

D1 D2 , 1 2 .
E2 1
Elektrino polje moe biti i horizontalno na granici dvaju dielektrika te iz toga proizlazi odnos
D

E1 E2 , 1 1
D2 2

24. Elektrini kapacitet (C) fizikalna je veliina kojom se izraava sposobnost tijela da na sebe
primi elektrini naboj. Definira se kao omjer koliine elektrinog naboja Q i razlike elektrinog
potencijala U koja pri tom nastaje. Mjerna jedinica za elektrini kapacitet u je farad (F).
25. Kondenzator je elektroniki element koji na sebe moe primiti odreenu koliinu
elektriciteta. Koliina elektriciteta je vea to su vei kapacitet i napon na koji je kondenzator
prikljuen.
Najjednostavnija vrsta kondenzatora je tzv. ravni ili ploasti kondenzator, koji se sastoji od dvije
paralelne vodljive ploe ije je meusobno rastojanje d malo u odnosu sa linearnim dimenzijama
ploa. Cjelokupno elektrino polje lokalizirano jmke u prostoru izmeu elektroda kondenzatora i
homogeno je, to je posljedica ravnomjerne raspodjele povrinske gustoe naelektriziranim na
povrinama elektroda. Simbol kondenzatora je:
26. Kondenzatori mogu biti: - Paralelno spojeni za takav spoj vrijedi U1 U 2 ... U n U ,
n

i 1

i 1

Q Qi U Ci
- Serijski spojeni za takav spoj vrijedi U U1 U 2 ... U n ,
n
n
1
Q1 Q2 ... Qn Q , U U i Q
i 1
i 1 Ci
27. Sila u elektrostatskom polju F

Q2
, energija u elektrostatskom polju izmeu elektroda
2S

Q 2 QU CU 2

, energija u elektrostatskom polju kod ploastog

2C
2
2
E 2 DE D 2

kondenzatora zbog homogenosti je We'

.
2
2
2

kondenzatora WC

28. Elektrini se naboj rasporeuje po povrini vodia. Ta raspodjela moe biti jednolika ili
nejednolika. Ako je naboj na kugli jednoliko rasporeen elektrino polje unutar uplje metalne
kugle jednako je nuli. Ako je kugla izraena od izolatora i cijela nabijena pozitivnim nabojem,
polje unutar nje bilo bi linearno.
29. Elektrinom strujom nazivamo bilo kakvo usmjereno gibanje elektrinih naboja.
30. Uinci elektrine struje su: toplinski, kemijski, svjetlosni, magnetski uinak.
31. Jakost elektrine struje predstavlja iznos naboja koji proe presjekom vodia u jedininom
vremenskom intervalu. Struja ima jednaku jakost cijelom duljinom vodia kojim tee, bez
obziran na njegov presjek. I

Q
A
t

32. Gustoa elektrine struje je jakost struje po jedinici povrine presjeka vodia: J

I A
S m 2

33. Elektrina struja se mjeri pomou ampermetra.

34. Elektrini otpor je otpor koji se javlja prilikom protjecanja elektrine struje kroz vodi. On je
definiran Ohm-ovim zakonom R

U
.
I

35. Elektrina vodljivost je reciprona vrijednost otpora G

1
I
S (siemens)
R U

36. Elektrini otpor vodia konstantnog presjeka iznosi: R

l
, l duljina vodia, S
S

popreni presjek vodia, - specifini elektrini otpor materijala vodia.

37. Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi: Rt R20 (1 ) , R20 - otpor kod 20C, temperaturni koeficijent otpora, - razlika temperature u odnosu na 20C.
38. Jouleov zakon nam opisuje toplinski uinak elektrine struje. Pri prolasku struje kroz vodi
elektroni se ubrzavaju i sudaraju s jezgrama i drugim elektronima. Pritom gube kinetiku energiju
koja se pretvara u toplinu. W R I 2 t J
39. Rad elektrine struje W R I 2 t J i snaga elektrine struje P
.

40. Jednostavni strujni krugovi

W
U2
RI 2 UI
GU 2
t
R

41. Idealni naponski izvor

42. Protunapon, padovi napona

PAD NAPONA - prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodi, na tom otporniku ili vodiu
nastaje pad napona jednak umnoku jakosti struje i otpora meu mjernim tokama
Npr. U = I x R1

43. Serijski spoj otpora

44. Realni naponski izvor

45. Teorem maksimalne snage

Maksimalnu snagu na troilu dobit emo onda kada je otpor troila R jednak
unutarnjem otporu izvora R0
Ako je zadovoljen uvjet R=R0 kaemo da je krug prilagoen po maksimalnoj snazi
U tom se sluaju jednaka snaga troi na troilu i unutarnjem otporu izvora
46. Stupanj djelovanja

47. Prvi Kirchhoffov zakon

48. Drugi Kirchhoffov zakon

49. Paralelni spoj otpora

50. Rjeavanje elektrinih strujnih krugova direktno rjeavanje

Kirchhoffovih zakona

51. Metoda konturnih struja

52. Metoda superpozicije

53. Transformacija naponskih i strujnih izvora

54. Mjerenje elektrinih veliina

55. Magnetsko polje

Prostor u kojemu djeluju magnetske sile nazivamo magnetsko polje. Magnetsko polje posjeduje jakost i
smijer, a prikazuju ga silnice.

56. Magnetsko polje zavojnice

57.Magnetsko polje torusne zavojnice

- magnetsko polje zatvara se iskljuivo unutar torusa
- izvan torusa magnetsko polje je zanemarivo malo
- magnetsko polje u torusu je homogeno po presjeku
- indukcija je proporcionalna broju zavoja i jakosti struje, a obrnuto proporcionalna duljini torusa.

58. Magnetski tok i magnetska indukcija

Magnetski tok je fizikalna veliina koja se moe opisati kao broj silnica magnetskog polja koje prolaze
kroz neku povrinu, a oznaava se grkim slovom . Jedinica mjere za magnetski tok je Wb (veber) =
BS
Magnetska indukcija je gustoa magnetskog toka. Jedinica mjere za gustou magnetskog toka je T (tesla)

59. Zakon o konzervaciji magnetskog toka

Naziva se jo i Gaussov zakon o magnetskoj indukciji. On daje zavisnost elektrinog fluksa, koji izvire iz
neke zatvorene povrine, od elektrinog naboja, koji se nalazi unutar te povrine.

60. Magnetsko polje oko vodiaI

Struja kroz vodi stvara oko tog vodia magnetsko polje, a njegove silnice su krunice. Smjer mu je veza
sa smjerom struje pravilom desne ruke.postaje sve slabije ako se udaljavamood vodia.

61. Zakon protjecanja

-naziva se jo i Amperov kruni zakon
On opisuje zavisnost krunog magnetskog polja oko elektrine struje

62. Magnetska permeabilnost vakuma

Naziva se jo i apsolutna permeabilnost a to je jedna od fizikalnih konstanti i iznosi Vs/Am.
Permeabilnost vakuma povezana je s dielektrinom konstantom vakuma 0 preko brzine svjetlosti

63. Protjecanje
Protjecanje (magnetomotorna sila, magnetska uzbuda, magnetski napon) je analogno
elektromotornoj sili u elektrinom krugu.
- Magnetska uzbuda H pokazuje mjeru magnetske uzbude prostora.
- H pokazuje koliku e uzbudu dati primijenjena magnetomotorna sila promatrana u nekoj toci ako se
uklone utjecaji materijala.

64. Vektor jakosti magnetskog polja

Ponaanje magnetskog polja razliito je u razliitim tvarima. Radi kvantitativnog uvida usporeuje se
ponaanje magnetskog polja u nekom materijalu i vakuumu, te se uvodi vektor jakosti magnetskog polja
H
B = H
gdje je permabilnost materijala
U vakuumu su vektori jakosti magnetskog polja i indukcije kolinearni

65. Magnetsko polje dugog vodia

-jakost magnetskog polja izvan vodia na udaljenosti r od vodia:

-jakost magnetskog polja unutar vodia radijusa R

66. Vrste magnetskih materijala

Postoji pet razliitih vrsta magnetizma: - dijamagnetiazm,
- paramagnetizam,
- feromagnetizam,
- ferimagnetizam i
- antiferomagnetizam.
Tonije, svih pet termina odnose se na pet razliitih naina na koje materijali 'odgovaraju' na proces
magnetizacije tj. izlaganje materijala magnetskom polju. Tvari koje po svojoj prirodni nisu magneti, u
prisustvu magnetskog polja ponaati e se ili kao dijamagneti utjecati e na smanjenje prisutnog
magnetskog polja, ili kao paramagneti utjecati e na neznatno poveanje prisutnog magnetskog polja
(samo one tvari koje imaju neparni broj elektrona po atomu). Za razliku od dijamagnetizma i
paramagnetizma, fero-, feri- i antiferimagnetizam opisuju ponaanje 'prirodnih magneta' u prisustvu
magnetskog polja.

67. Magnetska susceptibilnost i permeabilnost

Magnetska susceptibilnost je mjera udjela induciranog magnetskog polja. Moe se iskazati pomou
relativne magnetne permeabilnosti:
Relativna permeabilnost je bezdimenzionalna konstanta koja pokazuje koliko puta e se poveati
magnetski tok u nekom prostoru ako se u njemu nalazi promatrani materijal umjesto vakuuma.

Magnetna permeabilnost je elektromagnetna osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije

tela kada su ona izloena spoljnjem magnetnom polju. Magnetna permeabilnost se oznaava grkim
slovom mi ().

68. Krivulja magnetiziranja

Krivulja magnetiziranja prikazuje ovisnost magnetske indukcije B o jakosti magnetskog polja H za neki
feromagnetski materijal.
Mjeri se na tankom torusu od tog materijala toku po toku. Ovisnost magnetske indukcije B o jakosti
magnetskog polja H za feromagnetske materijale je nelinearna.
Krivulja magnetiziranja nije pravac.

69. Magnteska histereza

Magnetna indukcija kasni za intenzitetom H pri izmjeninoj magnetizaciji. To je uzrokovano time
to magnetizirani feromagnetski materijal prua otpor magnetiziranju. Cijeli ciklus magnetiziranja i
demagnetiziranja, a s time i kanjenej B za H nazivamo magnetskom histerezom.

70. Sila na vodi u magnetskom polju

Na vodi, kroz koji tee struja, u magnetskom polju djeluje sila:

Smjer sile se odredi pravilom desne ruke za vektorski produkt.

Struja I je skalarna veliina
duljini pridjeljujemo vektorski karakter.

Duljina vodia l odnosi se samo na onu duljinu koja se nalazi u polju indukcije B.

71. Sila izmeu dva vodia protjecana elektrinom strujom

72. Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju

73. Elektromagnetska indukcija

Elektromagnetska indukcija je pojava nastanka elektromotorne sile u vodljivoj petlji koja obuhvaa
promjenjljivi magnetski tok. Elektromagnetsku indukciju otkrio je Michael Faraday, a njegov je zakon
indukcije rabljen pri izvoenju Maxwellovih jednadbi.
U tehnici se na elektromagnetskoj indukciji zasniva rad transformatora i generatora elektrine struje.

74. Faraday-Lenzov zakon

Faraday-Lenzov (Faradayev) zakon elektromagnetske indukcije je osnovni zakon elektromagnetizma, a
formula glasi:
.
Elektromotorna sila u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj derivaciji obuhvaenog magnetskog toka
po vremenu.

75. Samoindukcija i meuindukcija

Samoindukcija
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije - Struja kroz konturu stvara magnetski tok.
Promjenljiva struja stvori promjenljivi tok, koji inducira elektromotornu silu.

Pojava: u konturi kroz koju tee struja promjenljivog iznosa stvara se elektromotorna sila samoindukcija
Meuindukcija
Meuinduktivno vezani svici - magnetski tok koji stvara struja kroz jedan svitak ulanuje i drugi
svitak.
Ako struja kroz svitak nije konstantna, mijenja se ulanani tok kroz sam svitak.
Promjena ulananog toka stvara u tom svitku elektromotornu silu samoindukcije.
Ulanani tok kroz drugi svitak isto se mijenja.
U drugom svitku inducira elektromotornu silu proporcionalnu brzini promjene ulananog toka.

Slike

55. Magnetsko polje

Prostor u kojemu djeluju magnetske sile nazivamo magnetsko polje. Magnetsko polje posjeduje jakost i
smijer, a prikazuju ga silnice.

56. Magnetsko polje zavojnice

57.Magnetsko polje torusne zavojnice

- magnetsko polje zatvara se iskljuivo unutar torusa
- izvan torusa magnetsko polje je zanemarivo malo
- magnetsko polje u torusu je homogeno po presjeku
- indukcija je proporcionalna broju zavoja i jakosti struje, a obrnuto proporcionalna duljini torusa.

58. Magnetski tok i magnetska indukcija

Magnetski tok je fizikalna veliina koja se moe opisati kao broj silnica magnetskog polja koje prolaze
kroz neku povrinu, a oznaava se grkim slovom . Jedinica mjere za magnetski tok je Wb (veber) =
BS
Magnetska indukcija je gustoa magnetskog toka. Jedinica mjere za gustou magnetskog toka je T (tesla)

59. Zakon o konzervaciji magnetskog toka

Naziva se jo i Gaussov zakon o magnetskoj indukciji. On daje zavisnost elektrinog fluksa, koji izvire iz
neke zatvorene povrine, od elektrinog naboja, koji se nalazi unutar te povrine.

60. Magnetsko polje oko vodiaI

Struja kroz vodi stvara oko tog vodia magnetsko polje, a njegove silnice su krunice. Smjer mu je veza
sa smjerom struje pravilom desne ruke.postaje sve slabije ako se udaljavamood vodia.

61. Zakon protjecanja

-naziva se jo i Amperov kruni zakon
On opisuje zavisnost krunog magnetskog polja oko elektrine struje

62. Magnetska permeabilnost vakuma

Naziva se jo i apsolutna permeabilnost a to je jedna od fizikalnih konstanti i iznosi Vs/Am.
Permeabilnost vakuma povezana je s dielektrinom konstantom vakuma 0 preko brzine svjetlosti

63. Protjecanje
Protjecanje (magnetomotorna sila, magnetska uzbuda, magnetski napon) je analogno
elektromotornoj sili u elektrinom krugu.
- Magnetska uzbuda H pokazuje mjeru magnetske uzbude prostora.
- H pokazuje koliku e uzbudu dati primijenjena magnetomotorna sila promatrana u nekoj toci ako se
uklone utjecaji materijala.

64. Vektor jakosti magnetskog polja

Ponaanje magnetskog polja razliito je u razliitim tvarima. Radi kvantitativnog uvida usporeuje se
ponaanje magnetskog polja u nekom materijalu i vakuumu, te se uvodi vektor jakosti magnetskog polja
H
B = H
gdje je permabilnost materijala
U vakuumu su vektori jakosti magnetskog polja i indukcije kolinearni

65. Magnetsko polje dugog vodia

-jakost magnetskog polja izvan vodia na udaljenosti r od vodia:

-jakost magnetskog polja unutar vodia radijusa R

66. Vrste magnetskih materijala

Postoji pet razliitih vrsta magnetizma: - dijamagnetiazm,
- paramagnetizam,
- feromagnetizam,
- ferimagnetizam i
- antiferomagnetizam.
Tonije, svih pet termina odnose se na pet razliitih naina na koje materijali 'odgovaraju' na proces
magnetizacije tj. izlaganje materijala magnetskom polju. Tvari koje po svojoj prirodni nisu magneti, u
prisustvu magnetskog polja ponaati e se ili kao dijamagneti utjecati e na smanjenje prisutnog
magnetskog polja, ili kao paramagneti utjecati e na neznatno poveanje prisutnog magnetskog polja
(samo one tvari koje imaju neparni broj elektrona po atomu). Za razliku od dijamagnetizma i
paramagnetizma, fero-, feri- i antiferimagnetizam opisuju ponaanje 'prirodnih magneta' u prisustvu
magnetskog polja.

67. Magnetska susceptibilnost i permeabilnost

Magnetska susceptibilnost je mjera udjela induciranog magnetskog polja. Moe se iskazati pomou
relativne magnetne permeabilnosti:
Relativna permeabilnost je bezdimenzionalna konstanta koja pokazuje koliko puta e se poveati
magnetski tok u nekom prostoru ako se u njemu nalazi promatrani materijal umjesto vakuuma.

Magnetna permeabilnost je elektromagnetna osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije

tela kada su ona izloena spoljnjem magnetnom polju. Magnetna permeabilnost se oznaava grkim
slovom mi ().

68. Krivulja magnetiziranja

Krivulja magnetiziranja prikazuje ovisnost magnetske indukcije B o jakosti magnetskog polja H za neki
feromagnetski materijal.
Mjeri se na tankom torusu od tog materijala toku po toku. Ovisnost magnetske indukcije B o jakosti
magnetskog polja H za feromagnetske materijale je nelinearna.
Krivulja magnetiziranja nije pravac.

69. Magnteska histereza

Magnetna indukcija kasni za intenzitetom H pri izmjeninoj magnetizaciji. To je uzrokovano time
to magnetizirani feromagnetski materijal prua otpor magnetiziranju. Cijeli ciklus magnetiziranja i
demagnetiziranja, a s time i kanjenej B za H nazivamo magnetskom histerezom.

70. Sila na vodi u magnetskom polju

Na vodi, kroz koji tee struja, u magnetskom polju djeluje sila:

Smjer sile se odredi pravilom desne ruke za vektorski produkt.

Struja I je skalarna veliina
duljini pridjeljujemo vektorski karakter.

Duljina vodia l odnosi se samo na onu duljinu koja se nalazi u polju indukcije B.

71. Sila izmeu dva vodia protjecana elektrinom strujom

72. Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju

73. Elektromagnetska indukcija

Elektromagnetska indukcija je pojava nastanka elektromotorne sile u vodljivoj petlji koja obuhvaa
promjenjljivi magnetski tok. Elektromagnetsku indukciju otkrio je Michael Faraday, a njegov je zakon
indukcije rabljen pri izvoenju Maxwellovih jednadbi.
U tehnici se na elektromagnetskoj indukciji zasniva rad transformatora i generatora elektrine struje.

74. Faraday-Lenzov zakon

Faraday-Lenzov (Faradayev) zakon elektromagnetske indukcije je osnovni zakon elektromagnetizma, a
formula glasi:
.
Elektromotorna sila u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj derivaciji obuhvaenog magnetskog toka
po vremenu.

75. Samoindukcija i meuindukcija

Samoindukcija
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije - Struja kroz konturu stvara magnetski tok.
Promjenljiva struja stvori promjenljivi tok, koji inducira elektromotornu silu.

Pojava: u konturi kroz koju tee struja promjenljivog iznosa stvara se elektromotorna sila samoindukcija
Meuindukcija
Meuinduktivno vezani svici - magnetski tok koji stvara struja kroz jedan svitak ulanuje i drugi
svitak.
Ako struja kroz svitak nije konstantna, mijenja se ulanani tok kroz sam svitak.
Promjena ulananog toka stvara u tom svitku elektromotornu silu samoindukcije.
Ulanani tok kroz drugi svitak isto se mijenja.
U drugom svitku inducira elektromotornu silu proporcionalnu brzini promjene ulananog toka.