TEHNIKI FAKULTET SVEUILI ILITA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku

Studij: Preddiplomski struni studij elektrotehnike Kolegij: Osnove elektrotehnike I Predava: v. pred. mr.sc. mr.sc. Branka Dobra Dobra

Elektrostatika
Coulombov zakon Elektrino polje Gaussov zakon

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektriziranje materije
Predmeti materijalnog svijeta sastoje se od ATOMA koji se sastoje od:
pozitivno nabijene jezgre, oblaka oblaka nabijenih elektrona.

Str: 2

NORMALNO stanje materijalnih predmeta je ravnotea pozitivnih i negativnih naboja. Ukoliko tijelo ima vika elektrona govorimo o elektriki negativno nabijenom tijelu. U suprotnom rije je o elektriki pozitivno nabijenom tijelu. Pri gibanju materijalnih predmeta i trenju dolazi do odvajanja naboja postaju elektriki nabijeni.

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektriziranje materije
Primjeri:
trljanjem staklenog tapa o ko kou tap postaje elektriki pozitivan jer se od stakla odvajaju elektroni koji se predaju ko koi (a ko koa postaje elektriki negativna),
STAKLENI TAP

+ +

+ +

+ -

KONA KRPA

Str: 3

trljanjem tapa od smole o vunenu krpu dobiva se suprotni efekt: tap postaje elektriki negativan, a vuna elektriki pozitivna, trenjem izmeu automobilskih guma i asfalta dolazi do odvajanja naboja pa karoserija automobila postaje elektriki negativna, trenje aviona s esticama ki kie (snijega), itd.

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Sila izmeu naboja (nabijenih tijela)

Izmeu dva nabijena tijela djeluje sila. Ta sila moe biti:
privlana, odbojna.

Privlana sila javlja se izmeu dva tijela koja su nabijena raznoimenim nabojima. Odbojna sila javlja se izmeu tijela koji su nabijeni istoimenim nabojima.
Str: 4

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Coulombov zakon
Ako se promatraju dva tokasta naboja vidjet e se da meu njima postoji sila. Prema Coulombov-u zakonu ta je sila proporcionalna produktu njihovih naboja (Q1 i Q2) i obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti (d2): Q Q F = k 1 2 2 [N ] d Pri tome je konstanta k funkcija materijala u kojem se nalaze naboji.
k = f (materijal )
Str: 5

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Coulombov zakon
Izraz za konstantu k:

k=

1 4

predstavlja dielektrinu konstantu materijala. se sastoji se od dvije komponente:

(za vakuum to je 1)

0 - apsolutna dielektrina konstanta: 8.854 ] 8.85410-12 [As/Vm [As/Vm] r - relativna dielektrina konstanta: broj koji ovisi o materijalu
= 0 r

Str: 6

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Coulombov zakon
Sada jednadba za silu poprima oblik:

F=
Za vakuum:

1 Q Q 1 2 2 [N ] 4 0 r d 1 Q Q 1 2 2 [N ] 4 0 d

F=

Str: 7

Vrlo esto se udaljenost izmeu naboja oznaava sa simbolom r, pa gornja jednadba poprima konaan oblik: Q Q 1 1 2 2 [N ] F= r 4

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Coulombov zakon
Sila je vektor. Ona ima svoj iznos, smjer i orijentaciju. Iznos sile dobijemo Coulombovim zakonom. Smjer i orijentaciju definiramo na sljedei nain:
SMJER sile le lei na pravcu koji prolazi promatranim nabojima. ORIJENTACIJA ovisi o karakteru sile. Ukoliko su naboji istoimeni sila je odbojna te nastoji razdvojiti naboje. Ukoliko su naboji raznoimeni sila je privlana.

Str: 8

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Coulombov zakon
Matematiki to se opisuje sljedeim izrazom:

r F=

Q1 Q2 r r0 [N ] 4 r2 1

Vektor r0 je jedinini vektor koji daje smjer i orijentaciju sili F, prema sljedeim pravilima:
smjer: le lei na pravcu koji prolazi nabojima orijentacija: vektor gleda gleda na suprotnu stranu od oba naboja

Str: 9

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Ako promatramo djelovanje sile samo na naboj Q2 Coulombov zakon moemo malo drugaije zapisati:

Q1 1 F = 2 Q2 [N ] 4 r
U tom sluaju izraz u zagradi moemo tumaiti kao uzrok nastale sile. Taj uzrok nazivamo elektrinim poljem koje je stvorio naboj Q1 na mjestu koje se nalazi za r udaljeno od njega.
Str: 10

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Tako promatrano, to polje predstavlja pobueno stanje prostora. Izraz za jakost elektrinog polja je dakle:

E=

Q1 V 4 r 2 m 1

Stoga se sila na naboj Q2 moe zapisati u obliku:

F = E1 Q2 [N ]
Str: 11

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Openito vrijedi:

F = E Q [N ]
Taj izraz vrijedi neovisno o prirodi elektrinog polja E (tj. nije nuno da je on stvoren djelovanjem drugog tokastog naboja). Stoga se elektrino polje moe definirati i kao kvocijent sile i naboja:

E = lim
Str: 12

F V Q 0 Q m

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Budui da je sila vektor, a naboj skalar - mora vrijediti da je elektrino polje takoer vektor (vektor pomnoen skalarom daje vektor). r r F = E Q [N ] Potpuni izraz za elektrino polje tokastog naboja u toki koja se za r nalazi udaljena od njega:

r E=
Str: 13

Q r V r0 4 r 2 m 1
odreuje se na identian

Smjer jedininog vektora r0 nain kao i kod sila.

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Q1>0 Q2>0 E F

Q1<0

Q2<0

Q1>0

Q2<0

Q1<0

Q2>0

Str: 14

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Prikazivanje elektrinog polja

Dvije metode prikazivanja elektrinog polja
prikazivanje polja pomou vektora prikazivanje polja pomou silnica

Silnice su usmjerene krivulje u ravnini ili prostoru ija je tangenta, u bilo kojoj toki, na istom pravcu kao i vektor el. polja u toj toki. Takoer vrijedi:
Smjer polja poklapa se sa smjerom silnica, Gustoa silnica odgovara jaini el. polja.

Silnice el. polja su glatke, neprekidne krivulje osim u izvorima i ponorima silnica. Izvori i ponori silnica su el. naboji:
Str: 15

pozitivan naboj - izvor silnica negativan naboj - ponor silnica

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Silnice i vektori el. polja pozitivnog i negativnog tokastog naboja:
silnice elektrinog polja silnice elektrinog polja

2 1

Str: 16

Q1 < Q2

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje tokastog naboja

Silnice i vektori el. polja dva raznoimena tokasta naboja:

Str: 17

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Princip superpozicije el. sila

Sila kojom dva el. naboja meusobno djeluju ne mijenja se zbog prisutnosti treeg naboja, tj. Bez obzira na to koliko naboja ima u promatranom sustavu, Coulombov zakon vrijedi za svaki par. Na toj injenici temelji se princip superpozicije. Primjer:
+Q1 F23 +Q3
Str: 18

r r r FUK = F13 + F23

FUK

+Q2

F13

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Princip superpozicije el. sila (2)

Za n naboja koji djeluju na pokusni naboj Q0 vrijedi:
+Q1 +Q2 -Q3
...

+Q0 +Qn

FUK

r r r r r FUK = F10 + F20 + F30 + ... + Fn 0

r FUK =
Str: 19

n Q0 Q r 2i r0 4 i =1 ri

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Specijalni sluajevi nakupine naboja

Radi se o sustavima naboja koja stvaraju elektrina polja:
1) Skupina diskretnih tokastih naboja rasporeenih u prostoru 2) Linijski rasporeen naboj

=
l Q

Q l l 0

dQ As dl m

Str: 20

Ako je = konst. govorimo govorimo o ravnomjerno rasporeenom naboju du du linije (pravca)

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Specijalni sluajevi nakupine naboja (2)

Primjer: Ravnomjerno nabijen pravac

dQ dE E dE

3) Plo Plono rasporeen naboj

Q S
Str: 21

Q S S 0 dQ As 2 dS m

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Specijalni sluajevi nakupine naboja (3)

Primjer: Ravnomjerno nabijena ravnina

dQ E dQ

4) Prostorno rasporeen naboj ()

Str: 22

Ako su , i konstante tada imamo sluaj jednolikih gustoa. Takve sluaje emo razmatrati na kolegiju. To su jednostavni sluajevi.

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Tok homogenog elektrinog polja

Tok vektora E predstavlja broj silnica koje prolaze kroz promatranu (proizvoljno odabranu) povrinu S: r r E = E S = E S cos( ) r r ( E , S )
Napomena: gornja jednad jednadba vrijedi za homogeno polje i tok vektora D je konstantan.
r E

r S
r E
Str: 23

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Tok nehomogenog elektrinog polja

E E1 E2

Kod nehomogenih polja promatra se diferencijal toka r r dE = E dS = E dS cos( ) Ukupan tok kroz promatranu povrinu S dobije se njegovom integracijom po toj povrini r r E = dE = E dS
S S

dS S

Str: 24

Tok kroz povrinu proporcionalan je broju silnica

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Gaussov teorem
Tok vektora E kroz zatvorenu povrinu S, jednak je omjeru algebarske sume obuhvaenog naboja unutar te zatvorene plohe S i konstante

Qi ) unutar S r r ( E dS = i
S

Primjer:

+Q1 +Q2
Str: 25

S
r r Q2 Q3 + Q4 E dS =
S

+Q4

-Q3

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

E

Polje tokastog naboja:

promatrana povr povrina - kugla promjera R tokasti naboj u sredi sreditu kugle E (D) i dS isto usmjereni cos( cos()=1

dS

r r 2 E dS = E dS cos( ) = E dS = E 4 R
S S S

Povrina kugle Polje to. naboja

Str: 26

r r Q E dS = E =
S

Q 4 R 2

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

E

Polje nabijene metalne kugle:

razlikujemo dva sluaja polje unutar i izvan kugle 1) Izvan kugle (r>R)
Q

dS

r r 2 E dS = E 4 r
S

r r Q E dS = E =
S

Q 4 r 2

2) Unutar kugle (r<R)

Str: 27

r r E dS = 0 E = 0
S

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

Polje ravnomjernog i beskonanog linijskog naboja: r r l E dS =

Svaljka

r r E dS =

Svaljka

Plat

r r E dS +

r r r r E dS + E dS Baza 1 2 1 44 4 2Baza 44 4 3
=0

Plat

r r E dS = E 2 r l = l
E=

dS E

2 r

dS E

Str: 28

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

Polje ravnomjernog i beskonanog linijskog naboja:
+

rA rB

EA EB

r E=

r x 2 r

Str: 29

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

Polje nabijenog beskonanog dugog metalnog valjka:
razlikujemo dva sluaja unutar i izvan valjka 1) Izvan valjka (r>R)

R r E

E= 2 r
2) Unutar valjka (r<R)

E=0
Str: 30

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Primjena Gaussovog teorema

Polje beskonano velike i ravnomjerno nabijene zamiljene ravnine: r r S d 2 E S = E S = + dS E
S

E=

2
E dS

Str: 31

Polje postoji i s jedne i s druge strane ravnine Iznos vektora polja je konstantan i nije funkcija udaljenosti

+ + + + + + + + +

dS

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Princip superpozicije el. polje

Primijenimo princip superpozicije za odreivanje polja kada imamo vie nabijenih tijela koje stvaraju elektrino polje.
Primjer, dvije raznoimeno nabijene ravnine: E1 + E2 + E

Str: 32

E=

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Princip superpozicije el. polje (2)

Primjer, tri razliita nabijena tijela:
+Q

r r r r E = E + E + EQ

Str: 33

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Odredite smjer sile na naboj q:

a) A b) B c) C d) D

A +Q D +q B

Str: 34

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje prikazano silnicama stvaraju dva tokasta naboja Q1 i Q2. Odredite odnose tih naboja:
a) |Q1| > |Q2| b) |Q1| < |Q2| c) |Q1| = |Q2|

Q1

Q2

Str: 35

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Elektrino polje prikazano silnicama stvaraju dva tokasta naboja Q1 i Q2. Odredite predznake tih naboja:
a) Q1>0; Q2<0 b) Q1>0; Q2>0 c) Q1<0; Q2<0 d) Q1<0; Q2>0

Q1

Q2

Str: 36

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Negativno nabijeni tokasti naboj -q nalazi se u blizini pozitivo nabijenog naboja +Q i negativno nabijenog naboja 4Q. Njihov prostorni raspored dan je na slici. Sila na naboj -q ima smjer:
a) A b) B c) C d) D e) niti jedan, sila je jednaka 0

A D d C -q B

-4Q d
Str: 37

+Q

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Ako znamo da vektor elektrinog polja u toki A ima prikazani smjer odredite predznake naboja:
a) Q1>0; Q2<0 b) Q1>0; Q2>0 c) Q1<0; Q2<0 d) Q1<0; Q2>0

Q1

Q2

Str: 38

Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Nabijena ravnina i tokasti naboj u toki T svaki za sebe stvaraju elektrino polje jednakog iznosa. Odredite smjer rezultantnog vektora jakosti elektrinog polja u toki T.
a) A b) B c) C d) D e) niti jedan, polje je jednako 0

B T D -Q A

Str: 39