Predavanja iz Osnova elektrotehnike

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

OSNOVNE VELIČINE ELEKTRIČKIH KRUGOVA.

KIRCHHOFFOVI ZAKONI

Sadržaj:
Strujni krug
Struktura električke mreže
Referentni smjerovi i polariteti
Kirchhoffovi zakoni (pravila)
Rješavanje mreža primjenom Kirchhoffovih zakona
 Strujni krug
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Električni ureñaji i naprave su složeni fizički objekti u kojima

su odnosi izmeñu električnih veličina odreñeni fizikalnim
zakonima.
♦ Složene odnose u stvarnim električnim ureñajima i
napravama analiziramo tako da dijelove tih ureñaja i
naprava modeliramo koncentriranim, bezdimenzionalnim
elementima koji imaju jedno dominantno svojstvo: otpora,
kapaciteta ili induktiviteta, s električnim vezama izmeñu
njih. Takvi elementi su idealizirani prikaz stvarnog fizikalnog
stanja. Pri tome ćemo uzimati da su odnosi izmeñu
električnih veličina u svim elementima linearni.
♦ Npr. realni otpornik od namotane žice posjeduje dominantno
svojstvo otpora, premda postoje i kapaciteti i induktiviteti u
stvarnom otporniku. Zbog toga ćemo ga modelirati idealnim
elementom - otporom R.
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Realni kondenzator posjeduje dominantno svojstvo

kapaciteta. Zbog toga ćemo ga modelirati idealnim
elementom – kapacitetom C.
Promjenjivi kondenzator

⇒
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Takav pristup u rješavanju naziva se koncept krugova, koji

se temelji se na bezdimenzionalnom prikazu realnih,
fizikalnih stanja u električkim ureñajima i napravama, pri
čemu je opis stanja sadržan u koncentriranim elementima
kruga. Bezdimenzionalnost omogućava lakše rješavanje, a
točnost ovisi o točnosti modeliranja pojedinih dijelova
električnih ureñaja i naprava koje predstavljamo
elementima.
♦ Električki strujni krug (mreža) je dakle bezdimenzionalni
električki sustav u kojemu su, na različite načine, povezani
elementi sustava. Aktivni elementi su izvori, a pasivni
otpori, kapaciteti i induktiviteti.
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ U električnim mrežama rješavaju se dvije zadaće:

Analiza električne mreže: za električnu mrežu sa svim zadanim
elementima i meñusobnim vezama izmeñu elemenata odreñuju se
struje i naponi

Sinteza električne mreže: potrebno je odrediti elemente
električne mreže i veze izmeñu njih kako bi ta električna mreža
zadovoljavala unaprijed definirano ponašanje
♦ U okviru ovog kolegija bavit ćemo se samo analizom
linearnih električnih mreža (sastavljenih od linearnih
elemenata)
♦ Da bi kontinuirano tekla struja, potrebno je imati
cjelovit, tj. zatvoren vodljivi krug s izvorom koji stalno
daje struju u krugu.
♦ Jednostavni strujni krug sastoji se iz izvora, spojnih
vodiča i trošila.
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Spojna shema

♦ spojnu shemu pretvaramo u električku shemu: izvor i trošilo

prikazani kao koncentrirani elementi, a veze izmeñu njih su
bezdimenzionalne
♦ Električka shema Izvor Trošilo
I b
a

c d
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Bezdimenzionalnost: točke a i b, te točke c i d u

električkom smislu identične točke.
♦ Struja može teći samo u zatvorenom strujnom krugu:

od + stezaljke izvora kroz trošilo prema – stezaljci

izvora,

kroz izvor od – stezaljke do + stezaljke izvora.

♦ Prekid kruga: otvoreni krug - ne teče struja

♦ Trošilo (teret, opterećenje): vanjski dio kruga u kojemu
se samo troši električna energija koju daje izvor. U
krugovima istosmjerne struje (istosmjerni krugovi –
mreže) trošilo je predstavljeno otporom.
 Struktura električke mreže
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Za analizu električke mreže kao sustava treba

specificirati varijable koje opisuju stanje sustava.
♦ Varijable su meñusobno povezane različitim
relacijama:

Relacije koje povezuju varijable različitoga tipa, a

proizilaze iz prirode varijabli te su utemeljene ili na

prirodnim zakonima ili u prihvaćenim definicijama:
dq(t )
i(t ) = - definicija
dt
U = I ⋅R - Ohmov zakon u istosmjernoj mreži

u (t ) = i (t ) R - Ohmov zakon za vremenski promjenjive

struje i napone
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Relacije koje se odnose na nekoliko varijabli istoga

tipa, a posljedica su načina na koji su elementi
mreže meñusobno povezani, tj. posljedica su
konfiguracije odnosno topologije mreže.
♦ Osnovne definicije iz topologije:

Grana mreže: dio električke mreže koji se sastoji samo od
izvora i trošila povezanih u nizu (serijski) kroz koje teče struja
iste jakosti.

Čvor (glavni): točka ili mjesto na kojem se sastaju tri ili više
vodiča mreže; točka u kojoj se sastaju barem 3 grane.

Sporedni čvor: u kojem se sastaju samo dva vodiča.

Kontura ili petlja: zatvoreni put sastavljen od više grana mreže
 krenemo od jednog čvora i prolazimo zatvoreni put bez
prolaženja kroz bilo koji element ili čvor mreže više od
jedanput, a završetak prolaska je na početnom čvoru.
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Nezavisna kontura (petlja) od svih drugih razlikuje se za barem

jednu granu.
♦ Primjer:
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ U mreži prema slici uočavamo:

4 čvora: a, b, c i d

6 grana: izmeñu čvorova a i b – grana 1 protjecana strujom I1
izmeñu čvorova a i c – grana 2 protjecana strujom I2
izmeñu čvorova a i d – grana 3 protjecana strujom I3
izmeñu čvorova b i c – grana 4 protjecana strujom I4
izmeñu čvorova c i d – grana 5 protjecana strujom I5
izmeñu čvorova b i d – grana 6 protjecana strujom I6
♦ Uz zadane sve elemente u mreži (svi naponi izvora i svi
otpori) struje grana I1 do I6 su nepoznate, kako po iznosu
tako i po smjeru. Osnovna zadaća analize mreža je
odreñivanje tih nepoznatih struja grana (po iznosu i
smjeru).
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ U mreži na slici možemo postaviti više nezavisnih kontura:

+
+

Kontura I: kroz grane 1, 2 i 4 Kontura II: kroz grane 2, 3 i 5

Kontura III: kroz grane 4, 5 i 6 Kontura IV: kroz grane 1, 3, 5 i 4

Kontura V: kroz grane 2, 3, 6 i 4
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Dva su osnovna stanja u mreži:

otvoren krug (prazni hod)

- izmeñu čvorova a i b mreža je otvorena;

ne teče struja izmeñu čvorova a i b
- mreža je u “praznom hodu”
- karakteristična veličina: napon praznog
hoda izmeñu čvorova a i b

kratki spoj
- izmeñu čvorova a i b mreža je kratko
spojena; potencijali točaka a i b su
jednaki
- mreža je u “kratkom spoju”
- karakteristična veličina: struja kratkog
spoja izmeñu čvorova a i b
 Referentni smjerovi i polariteti
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Za fizikalne veličine koje su funkcije vremena ili su

istosmjerne, ali su im smjerovi odnosno polariteti
neodreñeni uvodimo referentne smjerove i polaritete.
♦ Referentni smjer (polaritet) definiramo konvencijom
(proizvoljno) a stvarni smjer (polaritet) iskazujemo
pozitivnim odnosno negativnim predznakom u odnosu na
referentni.
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Klasifikacija vremenskih ovisnosti napona i struje (valnih oblika)

Istosmjerni napon (struja) Izmjenični napon (struja)

 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Referentni polaritet za naboj

Referentni Stvarni polaritet Stvarni polaritet

polaritet Q>0 Q<0

♦ Referentni smjer struje

Referentni Stvarni smjer Stvarni smjer

smjer I>0 I<0
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Referentni polaritet za napon

Referentni Stvarni polaritet Stvarni polaritet

polaritet U>0 U<0
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Referentni smjer za snagu

treba uzeti u obzir referentni polaritet napona i referentni smjer
struje

Referentni Stvarni smjer Stvarni smjer

smjer P>0 P<0
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Referentni smjerovi i polariteti za dvopolne elemente

♦ Dvopolni elementi: udruženi referentni smjerovi struje i polariteti
napona

za otpor

struja ulazi na “+” stezaljku otpora: U ab = I ⋅ R

za izvor

naponski izvor: na stezaljkama ima
stalno isti napon

strujni izvor: u vanjski krug daje stalno
istu struju

struja izlazi iz “+” stezaljke izvora
 Kirchhoffovi zakoni (pravila)
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Prvi Kirchhoffov zakon — za struje (KZS):

u čvoru je n grana

za svaki čvor vrijedi:
n
∑Ij =0
j =1

ako je nul struja Iul koje ulaze u čvor: predznak “+”

ako je niz struja Iiz koje izlaze iz čvora: predznak “—”
♦ KZS se onda se može pisati i kao:
nul niz
∑ I ul = ∑ I iz
j =1 k =1
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Drugi Kirchhoffov zakon — za napone (KZN):

U zatvorenoj konturi je niz izvora napona Uiz i nR
otpornika na kojima su naponi UR

Za svaku zatvorenu konturu vrijedi:
niz nR nR
∑ U iz = ∑ U R = ∑ I k ⋅ Rk
j =1 k =1 k =1

 gdje su Rk i Ik otpori i struje kroz pojedine otpornike

Primjenjuje se uz proizvoljan smjer obilaska
konture:
 Izvoričiji smjer djelovanja (smjer u kojem nastoje potjerati
struju) je podudaran sa smjerom obilaska: predznak “+”
 Naponi na otpornicima kroz koje je referentni smjer struje
podudaran sa smjerom obilaska: predznak “+”
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Primjer postavljanja jednadžbe KZN za jednostavni

strujni krug koji ima jednu zatvorenu konturu

E1 − E2 + E3 − E4 = I ⋅ R1 + I ⋅ R2 + I ⋅ R3 + I ⋅ R4 + I ⋅ R5
E1 − E2 + E3 − E4
I=
R1 + R2 + R3 + R4 + R5
Rješavanje primjenom Kirchhoffovih zakona
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ U mreži je g grana s nepoznatim strujama grana

(referentnih, tj. proizvoljnih) smjerova

treba postaviti g nezavisnih jednadžbi KZS i KZN
♦ Ako mreža ima č čvorova onda se može postaviti č—1
nezavisna jednadžba KZS (za č-ti čvor jednadžba nije
nezavisna; jednaka je zbroju svih prethodnih č—1
jednadžbi)
♦ Za preostali broj potrebnih jednadžbi g—(č—1)
postavljaju se jednadžbe KZN za nezavisne konture
♦ Smjerovi obilaska po nezavisnim konturama su
proizvoljni
♦ Rješenje sustava jednadžbi daje struje grana:

+ predznak: smjer struje identičan s referentnim

— predznak: smjer struje suprotan od referentnog
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

1. Odrediti struje grana u mreži. Zadano je: R1=4 Ω, R2=6

Ω, R3=5 Ω, R4=1 Ω, R5=2 Ω, R6=10 Ω, R7=3 Ω, E1=12 V,
E2=4 V, E4=12 V, E5=10 V.
R1 E1 E2 R2
a

I2 I3
+
I1 1 E5 2

R3 b R4 I4 I5 R5 d R6

c
I6 3
R7

E4
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ broj grana: g=6

♦ broj čvorova: č=4
♦ č—1=3 jednadžbe KZS
♦ g—(č—1)=3 jednadžbe KZN
♦ Jednadžbe KZS za čvorove a, b i c:

čvor a : I1 = I 2 + I 3
čvor b : I 4 = I1 + I 6
čvor c : I 2 = I 4 + I 5

♦ Jednadžba za čvor d jednaka je zbroju jednadžbi za

čvorove a, b i c:
čvor d : I 3 + I 5 + I 6 = 0
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ Jednadžbe KZN za konture 1, 2 i 3:

petlja 1 : I1 ⋅ R1 + I 4 ⋅ R4 + I1 ⋅ R3 = − E1 − E5
petlja 2 : I 3 ⋅ R2 + I 3 ⋅ R6 − I 5 ⋅ R5 = E2 + E5
petlja 3 : I 5 ⋅ R5 − I 6 ⋅ R7 − I 4 ⋅ R4 = E4
♦ Dobije se sustav jednadžbi koji je u matričnom zapisu:
 1 −1 −1 0 0 0  I1   0
 1 0 0 −1 0 1  I 2   0
     
 0 1 0 −1 −1 0  I 3   0
( R + R ) 0  ⋅  =  
0 R 0 0 I − E − E
 1 3 4   4  1 5
 0 0 ( R 2 + R6 ) 0 − R5 0  I 5   E2 + E5 
     
 0 0 0 − R 4 R5 − R7  I6   E4
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

♦ ili:
R ⋅I = U
♦ Ovo je Ohmov zakon u matričnom obliku. Struje se
dobivaju odreñivanjem matrice [R]-1, inverzne matrice
matrici [R], uz poznate vrijednosti napona izvora [U]:

I = R −1 ⋅ U
♦ U iole složenijoj mreži za rješavanje je potrebno
primjeniti računalo.
♦ Rješavanjem se dobiju rješenja:
I1= — 2 A, I2= — 3 A, I3=1 A,
I4= — 4 A, I5=1 A, I6= — 2 A.
♦ Negativni predznaci za struje I1, I2, I4 i I6 označavaju da
su te struje smjerova suprotnih od referentnih na slici.