BISTABILNI MULTIVIBRATOR

Bistabilni multivibrator ili bistabil -je sklop koji ima oba stanja stabilna,
pri čemu se stanje mijenja pobudom na jedan od ulaza.
Veza je između izlaza i ulaza tranzistorskih sklopki je otporna kao na
slici .
Kako bistabil zadržava svako stanje do nailaska pobude , osnovno
svojstvo bistabila je pamćenje . Bistabil pamti stanje sve dok je
uključen napon napajanja. Koristi se kao memorijski sklop u
digitalnim sklopovima , brojilima, registrima , za dijeljenje
frekvencije i dr.

Osnovni sklop bistabila sastoji se od dvije tranzistorske sklopke .

Izlaz prve tranzistorske sklopke vezan je na ulaz druge tranzistorske
sklopke, a izlaz druge sklopke vezan je na ulaz prve sklopke , kao što
se vidi na slici . U praksi su obje tranzistorske sklopke jednako
izvedene pa kažemo da je sklop simetričan .

RC1 Rc2
UCC
RB1
RB2
Q
Q

Tr2
Tr1

slika : Osnovni sklop bistabila

a) Opis stabilnih stanja bistabila

Uključenjem napona napajanja, zbog male nesimetrije jedan tranzistor
odlazi u stanje zasićenja , a drugi u stanje zapiranja, te se bistabil
 postavlja u jedno stabilno stanje. Slika prikazuje pojednostavljeni
prikaz jednog stabilnog stanja.

ICZAS1

+ IBZAS1 +

UCEZAS1 +
UCE ZAP2
UBEZAS1
+
- UBE ZA2 -
-
-

slika : Pojednostavljeni prikaz jednog stabilnog stanja

Nesimetrija nastaje zbog tolerancije otpora i faktora strujnih pojačanja

tranzistora.
Pretpostavimo da tranzistor Tr1 vodi struju tj. da je u stanju zasićenja,
a da tranzistor Tr2 ne vodi struju, tj. da je u stanju zapiranja. Napon na
kolektoru tranzistora Tr1 je mali napon zasićenja UCE ZAS ( ≤ 0,3 V za
silicijske tranzistore). Taj se napon zbog povratne veze preko
otpornika RB2 prenosi na bazu tranzistora Tr2 i drži ga u stanju
zapiranja. Napon kolektor- emiter (UCE ZAP2 ) tranzistora Tr2 je velik
zbog čega baza tranzistora Tr1 preko otpornika RB1 dobiva dovoljno
veliku struju baze zasićenja IB ZAS1 koja ga drži u stanju zasićenja.

Struju kolektora tranzistora koji je u zasićenju računamo prema

Ohmovom zakonu:
 IC ZAS1 =
Struju baze računamo prema Ohmovom zakonu:

IB ZAS1 =

Da bi tranzistor bio u stanju zasićenja, mora biti ispunjen uvjet

zasićenja:

IB ZAS1≥

Tranzistor Tr2 je u stanju zapiranja jer mu je ulazni napon mali napon

zasićenja UCE ZAS1 koji vlada na kolektoru tranzistora Tr1 . Tako mali
napon zaporno paralizira PN- spoj baza – emiter tranzistora Tr2. Napon
na bazi tranzistora Tr2 jednak je naponu UCE ZAS1 jer nema pada
napona na otporniku RB2:

UBE ZAP2= U CE ZAS1.

Napon na kolektoru tranzistora Tr2 manji je od napona napajanja UCC
za pad napona na kolektorskom otporniku koji stvara struja IB ZAS1, a
računamo ga prema izrazu :
UCE ZAP2= UCC –IBZAS1* R C2
Za drugo stabilno stanje tranzistor Tr2 je u stanju zasićenja, a tranzistor
Tr1 u stanju zapiranja. Kako je sklop simetričan, prethodno navedeni
izrazi za struje i napone vrijede i za ovo stabilno stanje ako se
zamijene indeksi 1 i 2.
Zbog simetričnosti sklopa dovoljno je napisati izraze samo za jedno
stanje jer je drugo stanje isto, pa se mogu izostaviti indeksi 1 i 2.
Oba opisana stanja su stabilna, a mogu se promijeniti samo vanjskom
pobudom.

b) Pobuda bistabila ( promjena stanja bistabila )

Kako bi se bistabilima mogla mijenjati stanja ,potrebno je na

osnovni spoj dodati ulaze preko kojih će djelovati prikladna pobuda.
 Ulazi preko kojih se promjena stanja bistabila ( okidanje ) postiže
djelovanjem istosmjernog pozitivnog napona kao na slici nazivaju se
statički ili izravni ulazi i obično se označavaju sa S i R ( od engl. Set i
Reset ). Bistabil koji ima dva ulaza , S i R , i dva izlaza , Q i Q ,
naziva se S R bistabil .
Ulazi bistabila spajaju se na baze tranzistora prema shemi na slici
iako mogu biti izvedeni i na drugi način .

S R

Ulazni napon dovodimo na bazu tranzistora ,a izlazni napon

promatramo na kolektorima tranzistora . Jedan izlaz uvijek pokazuje
komplementarnu vrijednost drugog izlaza .

Diode ne vode dok nema ulaznog napona i nemaju utjecaja na rad

bistabila . Promjena stanja bistabila može se ostvariti dovođenjem
pozitivnog napona ( jer su tranzistori u našem slučaju NPN tipa ) ili
kratkotrajnog impulsa preko dioda na bazu tranzistora koji ne vodi
struju.

Ulazni impuls naziva se okidni impuls , a promjena stanja bistabila

naziva se okidanje bistabila .
Promjenu stanja bistabila možemo izazvati samo dovođenjem
pozitivnog napona na bazu tranzistora koji je u stanju zapiranja .
 c) Opis promjene stanja
• Pretpostavimo početno stanje u kojem je tranzistor Tr1 u stanju
zapiranja , a tranzistor Tr2 u stanju zasićenja .

• Dovođenjem pozitivnog napona preko ulaza S na bazu tranzistora

Tr1, on mijenja stanje i odlazi u stanje zasićenja . Na njegovom
kolektoru , izlaz Q , napon koji je bio UCC mijenja vrijednost u mali
napon UCE ZAS ( ≤ 0.3V ) .

• Napon se sa kolektora tranzistora Tr1 preko otpornika RB2 prenosi na

bazu tranzistora Tr2 , koji odlazi u stanje zapiranja i napon na
njegovom kolektoru , izlaz Q , poprima vrijednost UCC .

• Zbog visokog napona na kolektoru tranzistora Tr2 preko otpornika

RB1 teče struja baze zasićenja tranzistora Tr1 .

• Zbog primjenjene povratne veze sklop se sam podržava u novom

stanju i pobuda na ulazu više nije potrebna .

• Kada bi nakon završetka promjene stanja ponovo došlo do pobude

na ulazu S , ne bi bilo nikakvog utjecaja jer je tranzistor Tr1 već u
stanju zasićenja , a tranzistor Tr2 u stanju zapiranja .

Dovođenjem pozitivnog napona na drugi ulaz R promjena stanja

odvija se na isti način , ali se sada tranzistor Tr2 postavlja u stanje
zasićenja , a tranzistor Tr1 u stanje zapiranja .

Istovremeno dovođenje na oba ulaza pozitivnog napona je zabranjena

kombinacija jer bi tada obje tranzistorske sklopke bile u stanju
zasićenja , dakle bila bi narušena povratna veza .

Vremenski dijagrami na slici prikazuju valne oblike promjene stanja

bistabila. Početno stanje bistabila : tranzistor Tr1 u stanju zapiranja,
tranzistor Tr2 u stanju zasićenja , a na ulazima S i R napon nula .
Dijagrami a) i b) prikazuju pobudu na ulazima S i R , a dijagrami c) i
d) stanje na izlazima Q i Q .
Vremenski dijagrami promjene stanja bistabila:
a) pobuda na ulazu S
b) pobuda na ulazu R
c) stanje na izlazu Q
_
d) stanje na izlazu Q