BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III

PRORAČUN POJAČAVAČA U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM

EMITOROM
Laboratorijska vježba - I

Profesori: Jasmina Omerdić

Sejfudin Agić

Prezime i ime: Hodžić Nevres Razred IIIT1

:
Datum izrade: Ocjena
:

Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla

Tel/Fax : +387 35 281-167; 280-012, 282-009
ets.tz@bih.net.ba, www.etstuzla.edu.ba
 BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

Tuzla, oktobar/listopad 2011.

Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla

Tel/Fax : +387 35 281-167; 280-012, 282-009
ets.tz@bih.net.ba, www.etstuzla.edu.ba
 1. TEORIJSKA PRIPREMA

POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKIM EMITOROM

Budući da tranzistor ima vrlo malu ulaznu i vrlo veliku izlaznu impedancu, on se
kao pojačavač približava idealnom strujnom pojačavaču. U ovoj vježbi ćemo
analizirati istosmjerni (statički) i izmjenični (dinamički) režim rada pojačavač sa
uzemljenim emitorom i RC spregom.

Šema pojačavača je data na slici 1.1. Istu šemu bismo mogli nacrtati i tako da na
ulazu pobudni generator bude naponski, pa se onda radi o pojačavaču napona, a
mi ćemo govoriti o pojačavaču struje u spoju sa zajedničkim emitorom. Ovo u
stvari nije bitna razlika, jer se strujni generator može predstaviti kao naponski, a
naponski kao strujni.

Slika 1.1. Šema tranzistorskog pojačavača u spoju sa sa ZE

Pojačavački elementi, kao što su: tranzistori, fetovi, i mosfetovi napajaju se iz

izvora istosmjerne struje. Na njihovim elektrodama postoji istosmjerni napon, a
kroz njih protiče istosmjerna struja. Kažemo da se elementi i pojačavač nalaze
istosmjernim ili statičkom režimom rada.

Tek kada su elementi priključeni na izvor istosmjernog napona, kada se nalaze u

istosmjernom režimu rada, promjenom istosmjernog napona ili istosmjerne struje
na ulazu, odnosno dovođenjem pobudnog signala na ulaz (govornog, audio, video
ili signala nekog drugog talasnog oblika, npr. izmjeničnog, jer u osnovi svakog
signala se nalazi prostoperiodični, sinusoidalni signal) elementi, uređaji, sklopovi
će izvršavati funkciju zbog koje su napravljani, tj. raditi kao pojačavač. Kažemo
da se elementi i pojačavač nalaze u izmjeničnom ili dinamičkom režimom rada.

Pojačala su sklopovi koji pojačavaju ulazni signal male snage pri čemu frekvencija
ostaje ista a amplituda i faza se mogu promijeniti. Izlazna pojačala daju
izmjeničnu snagu zvučniku ili nekom drugom potrošaču tonfrekventne snage.
Audio pojačala moraju imati odprilike ove karakteristike: mala izobličenja,
funkcionalnost, lijep vanjski izgled , kompaktibilnost sa ostalim audio
komponentama , kvalitet zvuka itd .

3
Pojavu pojačanja omogućuje nam upravljivost elektroničkog poluvodičkog
troslojnog elementa tranzistora (bipolarnog ili unipolarnog). Unipolarnim
tranzistorom upravljamo naponom upravjačke elektrode gatea. Češće je
upotrebljavan bipolarni tranzistor kojim upravljamo strujom upravljačke elektrode
baze. Bipolarni tranzistor se najčešće spaja na tri karakteristična načina:

• Pojačalo u spoju zajedničke baze (Slika 1.3.)

• Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora - emitersko sljedilo (Slika 1.2.)
• Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (Slika 1.1.)

4
Pojačalo u spoju zajedničke baze karakterizira strujno pojačanje koje iznosi
približno 1. Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora karakterizira naponsko
pojačanje približno jednako 1. Pojačalo u spoju zajedničkog emitera je najčešće u
upotrebi jer pojačava i napon i struju.
Klasu rada tranzistorskog pojačala određuje položaj radne tačke na dinamičkom
radnom pravcu. Razlikujemo A, B, C i G klasu rada pojačala.

Kod pojačala u klasi A radna tačka se nalazi u normalnom aktivnom području na

sredini dinamičkog radnog pravca, što znači da jedan tranzistor pojačava i
pozitivnu i negativnu poluperiodu ulaznog signala. Pojačalo u klasi A iz izvora
napajanja uvijek uzima istu vrijednost snage bez obzira da li je pobuđeno ili ne.
Korisnost ovog pojačala se kreće u granicama od 40% do 45%. Ova vrsta
pojačala ima najmanja izobličenja. Kod pojačala u klasi B radna tačka se nalazi
između normalnog aktivnog područja i područja zapiranja, što znaći da su za
pojačanje izmjenične struje potrebna dva tranzistora od kojih jedan pojačava
negativnu a drugi pozitivnu poluperiodu. Dok nema pobude struja ne teče kroz
tranzistore, tj. teče mali, zanemarivi iznos struje . Korisnost ovih pojačala kreće
se između 65% i 70%. Tranzistori za ovo pojačalo moraju biti komplementarni tj.
jedan mora biti NPN a drugi PNP. Oni također moraju imati i jednako pojačanje što
se u praksi teško postiže pa kod B klase dolaze do izražaja izobličenja zbog
nesimetričnosti prenosnih karakteristika.

Klasa C također koristi komplementarne tranzistore ali kod nje struja kroz
tranzistor teče samo dijelom poluperiode , što znači da nema prednapona baze
pa je radna tačka u području zapiranja.

Klasa G znači rad dvostrukog para tranzistora u simetričnoj vezi. Ova pojačala
imaju veliku korisnost.

Hibridna pojačala su kombinacija tranzistorske i integrirane poluvodičke tehnike.

Zbog nelinearnosti tranzistora i nemogućnosti matematičkog definiranja za svaki
tranzistor proizvođač daje četiri grupe statičkih karakteristika: ulazna, izlazna,
prenosna i povratna. Kako je prenosna karakteristika nelinearna, treba računati s
relativno velikim harmoničkim izobličenjem. Pri proučavanju ili projektiranju
izlaznih pojačala ne mogu se, zbog nelinearne prijenosne karakteristike,
primijeniti nadomjesne sheme. Stoga se problemi izlaznih pojačala rješavaju
grafički, ucrtavanjem radne karakteristike preko izlaznih karakteristika
tranzistora. Za izlazno pojačalo posebno se pazi na omjer dobivene izmjenične
snage i utrošene istosmjerne snage, dakle na stupanj korisnog djelovanja .

Prilagođenje je usklađivanje izlazne impedance pojačala i zvučnika ili sljedećeg

stupnja pojačala.

Izobličenja dijelimo na linearna i nelinearna.Linearna izobličenja su posljedica

nejednakih ulaznih signala.Nelinearna izobličenja nastaju kao posljedica
nelinearnosti statičkih karakteristika tranzistora.

Povratna sprega je djelovanje izlaznog signala na ulaz sistema. Pazlikujemo

negativnu povratnu spregu i pozitivnu povratnu spregu a one opet mogu biti
strujna i naponska.
Pozitivna povratna sprega povećava ulazni signal a negativna ga smanjuje. U
gotovo svakom audio pojačalu primijenjena je negativna povratna sprega zbog
koje pojačalo ima:

5
 - manje prigušno izobličenje
- manje harmoničko izobličenje
- manje fazno izobličenje
- manje napone smetnji
- manju ili veću (po želji ili potrebi) ulaznu impedancu
- manju ili veću (po želji ili potrebi) izlaznu impedancu
- manje pojačanje.

1.1. STATIČKI REŽIM RADA POJAČAVAČA

Na slici 1.2. Prikazana je kompletna šema pojačavača u spoju za zajedničkim

emitorom.

Ucc

Rb1 Rc

Cs2

BC107
Cs1

Rb2 Re
Ce

Slika 1.2. Elektronska šema pojačavača u spoju za zajedničkim emitorom u Multisim-u

Izvršićemo njegovu statičku analizu pa su zbog toga na slici 1.3 prikazani samo
elementi pojačavača odgovorni za njegov istosmjerni rad. Upravo vrijednosti tih
elemenata (otpornika RC, RE, RB1 i RB2) treba izračunati i to tako da oni radnu tačku
tranzistor „drže“ u sredini linearne oblasti statičkih karakteristika.

6
 Ucc

KII
Rb1 ICQ Rc KI

IBQ
BC107
I UCEQ

UBEQ

Rb2 URe Re
KIII IEQ

Slika 1.3. Pojačavača u spoju za zajedničkim emitorom sa komponentama odgovornim za statički

radni režim

Na slici 1.3 su nacrtane i komponente istosmjernih struja i napona koje se pojave

kada se uključi baterija (napajanje) UCC.
Za izabrani NF tranzistor za male snage BC107 poznata je izlazna statička
karakteristika, slika 1.4. Za pouzdan rad pojačavača izabran je položaj radne
tačke Q približno u sredini linearnog područja karakterisitke, ucrtana je radna
tačka i zatim pročitane vrijednosti pripadajućih struja i napona.

Sa karakteristike usvajamo vrijednosti struja i napona u radnoj tački Q

(dodjeljujemo im dodatni indeks Q): ICQ≈5 mA, IBQ=15 μA i UCEQ≈4 V, a svakako
je poznata vrijednost za UBEQ=0,7V.

Struju IE računamo kao: IEQ=ICQ+IBQ≈ICQ (logično, jer je IB rada μA tj. zanemariva)

Iz prakse je poznato da bi pojačavač ostvarivao zadanu funkciju da treba usvojiti i

vrijednost pada napona na otporu RE tako da on bude 10-20% vrijednosti napona
napajanja UCC: URE≈0,2UCC, a usvajamo i vrijednost struje koja teče iz napajanja
kroz otpore RB1 i RB2 tako da je ona 10 do 20 puta veća od struje IBQ, tj: I≈10IB.

Napon napajanja je također poznat i za ovaj slučaj iznosi UCC=10V.

7
 ICQ=5,2 mA IBQ=15 μA
ICQ≈5 mA

UCEQ=3,85 V
UCEQ≈4 V

Slika 1.4. Izlazna statička karakkteristika za tranzistor BC107

I. Vrijednosti otpora RC računamo tako da pojačavač radi u izabranoj radnoj

tački uzimajući da je pad napon na otporniku RE približno jednak 20% od
napona napajanja, koji iznosi UCC=10 V (URE≈0,2UCC).

Zatvaranjem konture KI u izlaznom kolu (slika 1.3):

0,8U CC − U CEQ
-UCC+ICQRC+UCEQ+URE=0 iz čega slijedi: RC = = 800 Ω
I CQ
II. Vrijednosti otpora RE računamo iz poznatog pada napona na njemu
usvajajući da je IEQ≈ICQ. pa je:

0,2U CC
URE=IEQRE pa je: RE = = 400Ω
I CQ

III. Vrijednosti otpora RB1 računamo usvajajući da je struja I (slika 1.3) približno
10 puta veća od struje baze IBQ (I≈10IBQ)

Zatvaranjem konture KII, u ulaznom kolu preko RB1, a onda preko UBEQ i URE:

0,8U CC − U BEQ
-UCC+IRB1+UBEQ+URE=0 iz čega slijedi: RB 1 = = 48666Ω = 48,66kΩ
10 ⋅ I BQ

IV. Vrijednosti otpora RB2 računamo opet usvajajući I≈10IBQ.

Zatvaranjem konture KIII, u ulaznom kolu preko RB2, pa ponovo UBEQ i URE:

0,2U CC + U BEQ
IRB2-UBEQ-URE=0 iz čega slijedi: RB 2 = = 18000Ω = 18kΩ
10 ⋅ I BQ

8
Nacrtajmo sada ponovo pojačavač samo sada sa vrijednostima svih elemenata.

Vrijednosti za kondenzatore CS1=CS2= 47 nF i CE = 470 μF također smo usvojili

kao na slici 1.5.

Ucc

10 V
Rb1 Rc
48.7kΩ 800Ω
Cs2

T1 47nF
Cs1

47nF
BC107BP

Rb2 Re C1
18kΩ 400Ω 470µF

Slika 1.5. Proračunati pojačavač sa slike 1.2

1.2. DINAMIČKI REŽIM RADA POJAČAVAČA

Da bismo pokazali da je rezultat proračuna ispravan treba ispitati da li je ulazni

signal prolaskom kroz pojačavač pojačan i koliko. Za tu simulaciju na ulaz
pojačavača priključimo signal generator (Function Generator) a na izlaz
osciloskop, kao na slici 1.6.

9
 XSC1

Ext Trig
+
_
A B
+ _ + _

Ucc

10 V
XFG1 Rb1 Rc
48.7kΩ 800Ω
Cs2

T1 47nF
Cs1

47nF
BC107BP

Rb2 Re C1
18kΩ 400Ω 470µF

Slika 1.6. Pobuđivanja i mjerenje pojačanja kod pojačavača u spoju ZE

Na signal generatoru podesima vrijednosti amplitude 10 mV i frekvencije 1 kHz,

kao pretpostavljene tipične vrijednosti iz audio opsega. Na osciloskopu podesimo
prikaz vremenske ose i amplituda tako da su nam uvijek prikazane jedna do dvije
prostoperiodične promjene (sinusoide), kao na slici 1.7.

Slika 1.7. Izgled signala ulaza i izlaza na osciloskopu

10
Korištenjem opcije u Multisimu Viev/Grapher i dodatnim podešavanjem dobivamo
prikaz osciloskopa kao na slici 1.8.

Slika 1.8. Izgled signala ulaza i izlaza u Grapher prikazu

Moguće je i izračunati koliki je koeficijent pojačanja pojačavača u spoju zajednički

emitor izraženo u dB. Očitavamo vrijednosti signala na osciloskopu korištenjem
„linijara“ za očitavanje (slika 1.7). Gdje god da postavimo linijar (osim gdje signali
sijeku osu vremena) on će nam pokazivati odnose amplituda ulaza i izlaza.

Izabran je odnos amplituda kao na slici 1.7 pri kojem je:

Uul=7,282 mV i Uizl=154,340 mV

Koristimo poznate obrasce i izračunamo:

U izl 154,30mV
AU = = ≈ 21,2
U ul 7,28mV
U
au = 20⋅ log( izl ) = 20⋅ log(21,2) = 20⋅ 1,326= 26,52dB
U ul

11
 2. LABORATORIJSKA VJEŽBA

2.1. STATIČKA ANALIZA POJAČAVAČA

Treba proračunati elemente pojačavača u spoju zajednički emitor sa slike 1.2,

realiziranog sa NPN bipolarnim tranzistorom prema vlastitom izboru iz
biblioteke Multisim-a.

Treba poštovati uslov da je koeficijent pojačanja struje izabranog tranzistora

β≥200 (hFE).

Prikazati proračun na način prikazan u teorijskom dijelu (poglavlje 1.2), sa svim

proračunima, slikama i rezultatima.

1. Za izabrani tranzistor snimiti i prikazati sve elektronske šeme i rezultate

snimanja izlazne statičke karakteristike izabranog tranzistora:

a) Karakteristiku snimiti uz pomoć IU Analizatora (IV-Analysis) uz

simulacione parametre (Simulate param.) date na predavanjima.
b) Prikazati izlaznu statičku karakteristiku u Grapher-u.

2. Izabrati položaj radne tačke Q u sredini linearne oblasti karakteristike i

za napon napajanja usvojiti UCC=12 V, a napon UCEQ=5 V. Pročitati
vrijednosti struja.

3. Izvršiti kompletan proračun prema uputstvima I-IV u poglavlju 1.2

uzimajući da je napon na otporniku RE približno URE≈2 V.

2.2. DINAMIČKA ANALIZA POJAČAVAČA

U ovom dijelu vježbe također prikazati sve proračuna, slike i rezultate tokom
izrade.

1. Pobuditi proračunati pojačavač prema slici 1.6 (poglavlje 1.3).

2. Prikazati pokazivanje osciloskopa i izmjeriti amplitude ulaznog i izlaznog
signala.
3. Prikazati ulazni i izlazni signal u Grapher-u.
4. Izračunati pojačanje pojačavača u dB.

12
 2. IZRADA LABORATORIJSKE VJEŽBE

2.1. Statička analiza pojačavača

Na slici 2. prikazana je komplentna šema pojačavača u spoju sa zajedničkim
emitorom.

Slika 2. Elektronska šema pojačavača u spoju za zajedničkim emitorom u Multisim-u

Izvršićemo njegovu statičku analizu pa su zbog toga na slici 2.0. prikazani samo
elementi pojačavača odgovorni za njegov istosmjerni rad. Upravo vrijednosti tih
elemenata (otpornika RC, RE, RB1 i RB2) treba izračunati i to tako da oni radnu tačku
tranzistor „drže“ u sredini linearne oblasti statičkih karakteristika.
Na slici 2.0 prikazano je zatvaranje kontura po granama kola pojačavača.

13
 Slika 2.0. Pojačavača u spoju za zajedničkim emitorom sa komponentama odgovornim za statički
radni režim
Na slici 2.0 su nacrtane i komponente istosmjernih struja i napona koje se pojave
kada se uključi baterija (napajanje) UCC.

Za izabrani NF tranzistor za male snage BC848 poznata je izlazna statička

karakteristika, slika 3.1. Za pouzdan rad pojačavača izabran je položaj radne
tačke približno u sredini linearnog područja karakterisitke, zatim su pročitane
vrijednosti pripadajućih struja i napon, slika 2.2.

Na slici 3.1 prikazana je snimljena statička karakteristika korištenog tranzisora.

UCEQ

I
UBEQ

IEQ
URe

Na slici 2.2 prikazano je očitanje vrijednosti struja i napona.

14
Sa karakteristike usvajamo vrijednosti struja i napona u radnoj tački: IC≈15 mA,
IB=50 μA i UCE≈5 V, a svakako je poznata vrijednost za UBE=0,7V.

Struju IE računamo kao: IE=IC+IB≈IC(logično, jer je IB rada μA tj. zanemariva)

Pad napona na otporniku RE je dat u postavci zadatka i iznosi 2V, a usvajamo

vrijednost struje koja teče iz napajanja kroz otpore RB1 i RB2 tako da je ona 10 do
20 puta veća od struje IB, tj: I≈10IB.

Napon napajanja je također poznat i za ovaj slučaj iznosi UCC=12V.

Zatvaranjem konture KI u izlaznom kolu (slika 2.0):

Ucc − Uce − Ure

-UCC+ICRC+UCE+URE=0 iz čega slijedi: R C = = 333 ≈ 330Ω
IC
1. Vrijednosti otpora RE računamo iz poznatog pada napona na njemu
usvajajući da je IEQ≈ICQ. pa je:

Ure
URE=IERE pa je: RE = = 200Ω
Ie

2. Vrijednosti otpora RB1 računamo usvajajući da je struja I (slika 2.0) približno

20 puta veća od struje baze IB (I≈10IB)

Zatvaranjem konture KII, u ulaznom kolu preko RB1, a onda preko UBE i URE:

Ucc − Cbe − Ure

-UCC+IRB1+UBE+URE=0 iz čega slijedi: RB1 = = 18600Ω = 18.6kΩ
10 ⋅ I B

3. Vrijednosti otpora RB2 računamo opet usvajajući I≈10IB.

15
 Zatvaranjem konture KIII, u ulaznom kolu preko RB2, pa ponovo UBE i URE:

Ure + Ube
IRB2-UBE-URE=0 iz čega slijedi: RB2 = = 5400Ω = 5.4kΩ
10 ⋅ I B

Nacrtajmo sada ponovo pojačavač samo sada sa vrijednostima svih elemenata.

Vrijednosti za kondenzatore CS1=CS2= 47µF i CE = 470 μF također smo usvojili kao

na slici 3.

4.1. DINAMIČKI REŽIM RADA POJAČAVAČA

Da bismo pokazali da je rezultat proračuna ispravan treba ispitati da li je ulazni

signal prolaskom kroz pojačavač pojačan i koliko. Za tu simulaciju na ulaz
pojačavača priključimo signal generator (Function Generator) a na izlaz
osciloskop, kao na slici 4.1.

XSC1

Ext Trig
+
_
A B
+ _ + _

XFG1
6 Ucc
1 0
R1 Rc 12 V
18.7kΩ 330Ω

2 C2
5
0
47uF
Q1
C1 0
3

47uF
BC848
4

Re C3
R2 200Ω 470uF
5.36kΩ
0

Slika 4.1. Pobuđivanja i mjerenje pojačanja kod pojačavača u spoju zajedničkog emitora
Na signal generatoru podesima vrijednosti amplitude 10 mV i frekvencije 1 kHz,
kao pretpostavljene tipične vrijednosti iz audio opsega. Na osciloskopu podesimo

16
prikaz vremenske ose i amplituda tako da su nam uvijek prikazane jedna do dvije
prostoperiodične promjene (sinusoide), kao na slici 4.2.

Slika 4.2. Izgled signala ulaza i izlaza na osciloskopu

Korištenjem opcije u Multisimu Viev/Grapher i dodatnim podešavanjem dobivamo
prikaz osciloskopa kao na slici 4.3.

Moguće je i izračunati koliki je koeficijent pojačanja pojačavača u spoju zajednički

emitor izraženo u dB. Očitavamo vrijednosti signala na osciloskopu korištenjem
„linijara“ za očitavanje (slika 4.3.). Gdje god da postavimo linijar (osim gdje
signali sijeku osu vremena) on će nam pokazivati odnose amplituda ulaza i izlaza.

Izabran je odnos amplituda kao na slici 4.3. pri kojem je:

Uul=8.024mV i Uizl=83.150 mV

Koristimo poznate obrasce i izračunamo:

17
 Uizl 83.150mV
AU = = ≈ 10,4
Uul 8.024mV
U
au = 20⋅ log( izl ) = 20⋅ log(10.4) = 20⋅ 1,017= 20,34dB
Uul

5. LITERATURA

1. Stojan Ristić, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski

fakultet Niš, Niš 2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunović, Analogni elektronički sklopovi,
Zagreb 2009.
3. Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi, Neodidacta doo Zagreb,
Zagreb 2008.
4. T. Brodić, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
5. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna
knjiga Beograd, Beograd 1986.
6. Jasmina Omerdić, Sejfudin Agić, Elektronika za III razred - skripta, JU
Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2010.
7. Sejfudin Agić, Elektronika za I, i II razred - skripte, JU Mješovita
srednja elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2011.
8. www.elektronika.ba
9. http://pavo.fizika.org/fizika/Jednostupanjsko_RC_pojacalo_sa_bipolarn
im_tranzistorom.pdf

18