POJAČAVAČI

Svaki pojačavač u sebi sadrži bar jedan aktivni element. Aktivni element je onaj pomoću koga se
može pojačati signal. Signal je u vidu napona, struje ili električne snage, a naponom, strujom ili snagom on
predstavlja neku poruku. Ova poruka je govor, muzika, pritisak itd. Pojačanje signala se vrši dok je on u
električnom obliku. Prilikom pojačanja kod signala se ne bi smjelo mijenjati ništa drugo osim amplitude.

Slika: Blok šema pojačavača

Svaki pojačavač ima svoj ulaz i izlaz. Na ulazu pojačavača imamo ulaznu struju Ii i ulazni napon Ui (i -
input). Ulazna snaga pojačavača je Pi = Ui*Ii. Na izlazu pojačavača je izlazna struja Io i izlazni napon Uo, a
izlazna snaga pojačavača je Po = Uo*Io. Izlazna snaga je snaga koju pojačavač daje potrošaču (RL). Pojačanje
snage je:
𝑃𝑜
A=
𝑃𝑖

Izlazna snaga je kod pojačavala veća od ulazne, pa je i pojačanje veće od 1. Za svaki pojačavač je
potrebno znati ulazni i izlazni otpor. Pojačavač sa svojim ulazom opterećuje izvor signala.
𝑈 𝑈
(Ri = 𝑖 ) – ulazni otpor; (Ro = 𝑜 uz Eg = 0) – izlazni otpor
𝐼𝑖 𝐼𝑜

Kada je ulazni otpor beskonačno velik, ulazna struja je jednaka 0. Tada je i ulazna snaga jednaka 0.
Tada je riječ o pojačavaču napona. Ovaj pojačavač ima i mali izlazni otpor.

Slika: Idealni pojačavač napona

Ulazna snaga u joše jednom slućaju može da bude jednaka 0, kada je ulazni napon jednak 0. U ovom
slućaju je riječ o pojačavaču struje. Ovaj pojačavač ima beskonačan izlazni otpor.

Slika: Idealni pojačavač struje

 Prema veličini ulazne i lzlazne otpornosti, pojačavače možemo podijeliti na:
 Naponski pojačavač
 Strujni pojačavač
 Pojačavač sa prenosnom vodljivošću
 Pojačavač sa prenosnom otpornošću
Pojačavač se može realizovati sa samo jednim aktivnim elementom (tranzistorom), ali takvo
pojačanje može biti nedovoljno. Da bi povećali pojačanje, veže se više pojačavača kaskadno.

Slika: Kaskadno vezani pojačavači

Ukupno pojačanje ovako vezanih pojačavača jednako je proizvodu pojačanja pojedinih pojačavača:

𝑃4 𝑃 𝑃 𝑃
A= = 𝑃2 𝑃3 𝑃4 odnosno Ap = Ap1 Ap2 Ap3
𝑃1 1 2 3

Pojačanje snage se može izraziti u decibelima (dB):

𝑃𝑜 𝑈𝑜 𝐼𝑜
Ap =10log [dB] Ap =20log [dB] Ap =20log [dB]
𝑃𝑖 𝑈𝑖 𝐼𝑖

Svaki pojačavač sadrži reaktivne elemente (zavojnica, kondenzator, transformator). Otpornosti ovih
elemenata zavise od frekvencije. Zbog toga i pojačanje pojačavača zavisi od frekvencije. Signali koji se
dovode na ulaz sadrže komponente različitih frekvencija. Ove komponente će biti različito pojačane, pa
izlazni signal ne odgovara u potpunosti ulaznom. Dakle signal je izobličen. S obzirom da izobličenje potiče
od linearnih elemenata, nazivamo ga linearnim izobličenjem.

Slika: Frekventna i fazna karakteristika pojačavača (linearna izobličenja)

Pri srednjim frekvencijama, zanemariv je uticaj reaktivnih elemenata i pojačanje je maksimalno.

Pojačanje opada pri niskim i visokim frekvencijama. Frekvencija pri kojoj pojačanje opadne za 3dB u odnosu
na pojačanje pri srednjim frekvencijama naziva se granična frekvencija. Frekventni opseg između gornje
(fv) i donje (fn) granične frekvencije naziva se širina frekventnog opsega pojačavača (B).
Prema veličini ulaznog signala pojačavače možemo podijeliti na:
 Pojačavači malih signala
 Pojačavači velikih signala
 Prema frekvenciji signala, pojačavače dijelimo na:
 NF pojačavač (20 Hz – 20kHz)
 Širokopojasni pojačavač – to je NF pojačavač kod kojeg je proširen frekventni opseg
pojačanja (od nekoliko Hz do nekoliko MHz)
 Istosmjerni pojačavač – pojačava promjenu istosmjernog napona ili struje
 VF pojačavač (nekoliko desetina kHz do nekoliko desetina MHz) – veza između pojačavačkih
stepena ostvarena pomoću oscilatornih kola podešenih na frekvenciju signala koji se
pojačava.
 Selektivni pojačavač – pojačava uski pojas frekvencija
 Pojačavač snage ili izlazni pojačavač

Darlingtonov spoj je neposredna veza dva do tri tranzistora, tako da se svi ponašaju kao jedan
tranzistor. Ovaj tranzistor ima veliku ulaznu impedansu i veliki faktor strujnog pojačanja. U kolima da
diskretnim elementima Darlingtonov spoj se upotrebljava jer:
 Ima veliku ulaznu impedansu
 Nisu potrebni nikakvi sprežni elementi između tranzistora
 Pojačanje je jednako pojačanju dva stepena sa RC spregom

Slika: Darlingtonov spoj dva tranzistora

Bazna struja ekvivalentnong tranzistora je je jednaka baznoj struji prvog tranzistora:

IB = IB1

Bazna struja drugog tranzistora je jednaka negativnoj vrijednosti emiterske struje prvog tranzistora:

IB2 = -IE = (1+β1)IB + ICE01

Kolektorska struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je zbiru kolektorske struje prvog tranzistora:

IC1 = β1IB + ICE01

Dakle, faktor pojačanja Darlingtonove sprege tranzistora približno je jednak proizvodu faktora
strujnog pojačanja pojedinačnih tranzistora:

Β ≈ β1* β2

U praksi Darlingtonova sprega nema nikad više od tri tranzistora. Pa i tada se moraju poduzeti izvjesne
mjere da bi se dobio veliki faktor strujnog pojačanja i smanjio uticaj struje zasićenja prvog tranzistora. Ovo
se postiže na taj način što se kolektorska struja prvog tranzistroa povećava. Povećanje se ostvaruje na taj
način što se između emitora prvog tranzistora i mase veže neki otpor kroz koji će teći dio emitorske struje
prvog tranzistora.

Slika: Darlingtonov spoj tri identična tranzistora

Pojačavači sa aktivnim opterećenjem. Upotrebimo li aktivni element kao opterećenje pojačavača

njegov otpor istosmjernoj struji je mnogo manji od diferencijalnog otpora, odnosno, otpora izmjeničnoj
struji ili promjeni struje. Prema tome, kroz aktivni element možemo propustiti dovoljno veliku istosmjernu
struju, da pojačavački element radi u području velikog prenosnog parametra, a u isto vrijeme elemenata
koji igra ulogu otpora, ima veliki otpor, kako bi pojačanje bilo veliko.

Slika: Pojačavač sa ulazom u spoju ZE i Slika: Izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje
fetom umjesto kolektorskog otpora

Pojačavači klase A koriste se kada se radi o pojačavačima male snage, jer imaju mali stepen
korisnog djelovanja. Zbog toga se mora koristiti pojačavački element sa većom snagom disipacije, koji je
skuplji. Kod ovakvih pojačavača je veća potrošnja. Kao pojačavački elementi se uglavnom bipolarni
tranzistori, a za male snage se mogu koristiti FET-ovi i MOSFET-ovi. Radnu tačku kod pojačavača klase A
treba izabrati tako da ona bude na sredini radnog dijela.

Slika: Pojačavač klase A sa direktnim otpornim opterećenjem (izlazni dio pojačavača)

 Otpor potrošača je često unaprijed određen. Sa druge strane, otpor opterećenja određen
optimalnim uslovima za dobijanje najveće izlazne snage, može biti različit od otpora potrošača.
Prilagođenje otpora potrošača na izlazu pojačavača može se izvršiti upotrebom transformatora koji
transformira otpor potrošača na željenu vrijednost otpora opterećenja.

Slika: Pojačavač klase A sa transformatorom

Pojačavač klase A koji se pobuđuje idealnim strujnim generatorom ima vrlo mala izobličenja.
Izobličenja nastaju zbog toga što faktor strujnog pojačanja nije konstantan, već je zavisan od struje. Pri
malim kolektorskim strujama je mali zbog rekombiniranja, a pri velikim strujama se smanjuje zbog
smanjenja koeficijenta injekcije. Izobličenja kod ovako relativno male nelinearnosti prenosne karakteristike
su mala. Međutim, uzevši u obzir da generator koji pobuđuje tranzistor nije idealan, već da ima konačni
unutrašnji otpor, izobličenja će nastati zbog nelinearnog ulaznog otpora tranzistora.
Izobličenje pojačavača u A klasi sastoji u tome što je, obično, jedna poluperioda manje pojačana od
druge. Da bi postigli da pojačavač pojačava obje poluperiode jednako, potrebno je povezati dva tranzistora
(pojačavča) tako da rade simetrično.

Slika: Simetrični („puš – pul“) pojačavač klase A

Generator na ulazu i potrošač na izlazu su spregnuti preko transformatora. Preko srednje tačke
sekundara ulaznog transformatora dovodi se istosmjerna struja za baze oba tranzistora preko baznog
otpora RB. Ova tačka je preko kondenzatora C spojena sa masom za izmjenični signal. Prema tome, na bazu
prvog tranzistora T1 dovodi se izmjenični napon sa jedne polovine sekundara, a na bazu drugog tranzistora
T2 napon sa druge polovine sekundara ulaznog tranzistora. Ova dva napona su fazno pomjerena za 180.
Kada prvom tranzistoru bazni napon raste, drugom će opadati i obrnuto.

Pojačavač klase B radi tako da pojačava samo jednu poluperiodu signala. Radna tačka je izabrana
tako da su istosmjerne komponente bazne i kolektorske struje jednake nuli kada nema ulaznog signala.
Kada nema signala, kolektorski napon je približno jednak naponu napajanja tranzistora U CC. Na izlazu
ovakvog pojačavača imamo samo jednu poluperiodu signala. Dakle signal je izobličen. Pojačavač klase B sa
jednim tranzistorom se zbog ovako velikog izobličenja nikada ne koristi. Izobličenje se može smanjiti ako se
napravi simetričan pojačavač.
Slika: simetrični pojačavač klase B