Antene

Antene
Antena je sredstvo ili naprava za odailjanje i primanje radijskih valova. To je naprava koja energiju elektromagnetskog vala voenog prijenosnom linijom efikasno pretvara u energiju elektromagnetskog vala koji se iri prostorom. Odailjaka antena pretvara jednodimenzionalni elektromagnetski val iz prijenosne linije u trodimenzionalni elektromagnetski val u slobodnome prostoru. Prijamna antena pretvara trodimenzionalni elektromagnetski val iz slobodnog prostora u val u prijenosnoj liniji. Osnovna funkcija je prilagodba 3D vala iz slobodnog prostora 1D valu u prijenosnoj liniji i obratno.

Antene

Antene
Naelo rada odailjake i prijemne antene

Antene
Odailja je nadomjeten ekvivalentom koji sadri naponski izvor i serijski spojenu impedanciju; ovaj krug na odailjaku antenu prenosi snagu Pt. Iz velike udaljenosti mogue je odailjaku antenu promatrati kao tokasti izvor; ona odailje sferni val kojem je fazno sredite sama antena. Kod sfernog vala povrina jednake faze (ekvifazna povrina) je povrina kugle sa sreditem u faznom sreditu antene. U ogranienom prostoru na velikoj udaljenosti od tokastog izvora sferni val je mogue nadomjestiti ravnim (planarnim) valom kojem je ekvifazna povrina ravnina. Prijamna antena zahvaa dio elektromagnetskog vala i na optereenje prenosi snagu Pr. Pritom je prijamnik nadomjeten impedancijom ZT.

Antene
Na dovoljno velikoj udaljenosti svaka se antena doimlje poput tokasta izvora elektromagnetske energije. Za prikaz prostorne razdiobe jakosti polja prirodno upotrijebiti kuglasti koordinatni sustav. Daleko od proizvoljne antene, vektor elektrinog polja u kuglastome koordinatnom sustavu moe se napisati kao :

i jedinini vektori u kuglastome koordinatnom sustavu, a gdje su k0 =2/. Veliine funkcije su prostornoga dijagrama zraenja za polja tj. prostorne razdiobe elektrinog polja koje tvore taj dijagram. , bilo u smjeru , Elektrino polje moe biti polarizirano bilo u smjeru ali ne i u radijalnom smjeru te polje opada s udaljenou s faktorom 1/r.

Antene
Ako postoji putujue elektrino polje tada postoji i putujue magnetsko polje. TEM val se sastoji od slijedeih komponenti:

gdje je 376,7 , intrinzina valna impedancija slobodnoga prostora. Poytingov vektor(vektor gustoe snage) se moe zapisati kao vektorski umnoak elektrinog i magnetskog polja:

r r r P = EH

Antene
Izotropni radijator je zamiljena antena koja zrai u svim smjerovima jednako ili koja jednako prima iz svih smjerova. Koristi se kao referentna antena s kojom usporeujemo realne antene. Ako se izotropni radijator predoi tokastim izvorom, onda se moe zamisliti da e se snaga koju on zrai jednoliko raspodijeliti po oploju kugle polumjera r u ijem se sreditu nalazi izotropni radijator. Otuda izlazi da je gustoa srednje snage, koja prolazi oplojem te kugle, jednaka omjeru zraene snage i oploja kugle. Tj. ako izotropni radijator zrai snagu Pt , s obzirom da zrai jednako na sve strane, gustoa snage na udaljenosti d od te antene je jednaka:

Pt S= 2 4d

Parametri antena
Osnovni parametri antena:
Polarizacija Dijagram zraenja Impedancija Usmjerenost Dobitak Efektivna povrina Efektivna duljina Temperatura uma

Polarizacija
Polarizacija vala je odreena krivuljom koju opisuje vrh vektora elektrinog polja. Pod polarizacijom antene podrazumijeva se polarizacija vala koji antena zrai promatrano u smjeru maksimalnog zraenja. Razlikujemo tri vrste polarizacije:
Linearna horizontalna ili vertikalna Kruna desna ili lijeva Eliptina

Polarizacija
Prijemna antena mora imati istu polarizaciju kao i odailjaka ako elimo maksimalnu snagu na prijemniku. Polarizacija se moe definirati sa pomou:
Aksijalnog odnosa(omjer male i velike osi elipse u eliptinoj polarizaciji) Smjera u koje se vrti vrh vektora elektrinog polja(lijeva ili desna) Orijentacije velike osi elipse u prostoru za eliptinu polarizaciju.

Polarizacija se definira u smjeru maksimalnog zraenja antene.

Polarizacija

Ortogonalne polarizacije
Linearno polarizirani ortogonalni valovi imaju meusobno okomita polja. Kruno polarizirani valovi imaju suprotne smjerove vrtnje(desna i lijeva kruna polarizacija). Eliptino polarizirani ortogonalni valovi imaju isti aksijalni odnos, ali su im smjerovi vrtnje suprotni i velike osi elipse meusobno okomite. Antene ne moe primiti valove ortogonalne polarizacije.

Dijagram zraenja
Svako EM zraenje koje proizvede antena bilo kakve geometrije ponaa se kao sferni val, ako je udaljenost od antene dovoljno velika. Za velike udaljenosti svaka se antena moe predoiti tokastim izvorom EM zraenja koje zrai energiju radijalno. Raspodjela gustoe snage na povrini kugle dovoljno velikog polumjera nazivamo PROSTORNI DIJAGRAM ZRAENJA. Dijagram zraenja prikazuje se u logaritamskome (dB) ili linearnome mjerilu u relativnim vrijednostima u odnosu na maksimum zraenja koji tada iznosi 0 dB, odnosno 1.

Dijagram zraenja
Promjena gustoe snage sa kutnim poloajem je odreena sa vrstom antene te se grafiki prikazuje kao dijagram zraenja. U veini komunikacijskih sustava trai se primanje elektromagnetske energije samo u jednom smjeru pa antena ima obino samo jedan glavni snop i vie sekundarnih latica. Razine sekundarnih latica su obino nie razine zraenja od razine zraenja u glavnom smjeru te su obino u neeljenom smjeru.

Dijagram zraenja
Prostorni dijagram zraenja antene. Antena se nalazi u ishoditu kuglasta koordinatnog sustava. Bojom je oznaena intenzitet zraenja (plavo crveno)

Dijagram zraenja
Umjesto prostornog dijagrama zraenja obino se uzimaju presjeci prostornog dijagrama zraenja u dvije meusobno ortogonalne ravnine, ravnine elektrinog i magnetskog polja ili u vertikalnoj(meridijanskoj) i horizontalnoj(ekvatorijanoj) ravnini. Kut u horizontalnoj ravnini zove se obilazni kut ili kut azimuta, a kut u vertikalnoj ravnini zove se polarni kut. Njemu je komplementaran kut elevacije (90). Dijagram se obino normira veliinom gustoe snage u smjeru najveeg zraenja, pa tada u smjeru najveeg zraenja pokazuje jedininu vrijednost.

Parametri dijagrama zraenja

SMJER MAKSIMALNOG ZRAENJA (0 i 0 tj. vertikalna i horizontalna ravnina) smjer u kojem zraeno polje ima maksimalnu amplitudu. KUT USMJERENOSTI (D )

kut oko glavnog smjera zraenja unutar kojeg gustoa zraene snaga ne pada ispod polovice one snage koja se zrai u smjeru maksimalnog zraenja (za polje ne ispod Emax 2 ) kut izmeu prvih nultoaka s jedne i druge strane maksimalnog zraenja
FAKTOR POTISKIVANJA SEKUNDARNIH LATICA (s)

IRINA SNOPA (n )

odnos izmeu jakosti polja u smjeru maksimalnog zraenja i onog u smjeru maksimuma najvee sekundarne latice.

Dijagram zraenja
Skica dijagrama zraenja

Impedancija antene
Svaka odailjaka antena prikljuena na generator signala preko linije moe se predoiti kao pasivni dvopol. Kvocijent napona i struje na tom dvopolu predstavlja impedanciju. Ako se antena nalazi u slobodnom prostoru posve sama tako da su svi objekti smjeteni na velikoj udaljenosti, onda se impedancija na prikljunicama antene naziva VLASTITA IMPEDANCIJA antene.

Impedancija antene
Kako odailjaka antena zrai u prostor snagu, generator tu snagu doivljava kao gubitak snage jer snaga naputa elektromagnetski sustav. Gubitak snage se moe predstaviti jednim zamiljenim otporom koji je dio omske komponente vlastite impedancije, a naziva se OTPOR ZRAENJA R koji se definira kao ekvivalentan otpor na kojem se troi snaga jednaka ukupnoj zraenoj snazi antene, ako je struja kroz taj otpor jednaka struji kroz stezaljke antene. Slino se gubici u vodiima i dielektrinim dijelovima antene mogu prikazati otporom Rdis. Pritom se smatra da kroz oba otpora tee struja jednake jakosti I .
Z

Impedancija antene
Reaktivna komponenta vlastite impedancije antene Xa posljedica je pohranjivanja reaktivne energije u neposrednoj blizini antene. Stoga se konani izraz za impedanciju antene moe napisati kao :

Impedancija antene
U stvarnoj anteni, dolazi do gubitaka jer se dio privedene snage generatora troi u vodiima i dielektricima unutar same antene. Stoga je korisno definirati faktor uinkovitosti zraenja, kao omjer zraene snage i ukupne snage privedene anteni,
I 2 RZ RZ = = 2 I (RZ + Rd ) RZ + Rd

0,5< <0,7 (ali moe biti i blizu 1 (100%))

Usmjerenost
Usmjerenost antene je omjer gustoe snage u smjeru maksimalnog zraenja i srednje gustoe snage na istoj udaljenosti R od antene:

Srednja gustoa snage jednaka je ukupnoj zraenoj snazi antene podijeljenom sa plotinom kugle polumjera R u ijem sreditu je antena.(W je zraena snaga).
0

Usmjerenost
Usmjerenost moemo definirati i kao broj koji nam pokazuje koliko puta zraena snaga izotropnog radijatora mora biti vea od zraene snage promatrane antene da bi na jednakoj udaljenosti gustoa snage iz izotropnog radijatora bila jednaka gustoi snage koju usmjerena antena zrai u smjeru maksimalnog zraenja.

Dobitak
Veza izmeu dobitka antene i usmjerenosti glasi:

Faktor proporcionalnosti je faktor iskoritenja antene ili uinkovitosti antene. Dobitak je broj koji kazuje koliko puta mora biti vea zraena snaga izotropnog radijatora u odnosu na privedenu snagu promatrane antene da bi se na jednakoj udaljenosti dobila ista gustoa snage kao u smjeru maksimalnog zraenja usmjerene antene. Dobitak je tehniki podatak antene koji daje proizvoa, i to obino u dB.

Efektivna povrina
Efektivna povrina prijamne antene A definira se kao omjer snage apsorbirane na prilagoenom teretu W prikljuenom na antenu i gustoe snage Pr = Eef Hef upadnog elektromagnetskog vala:
ef p

A ef =

Wp Pr

Veza efektivne povrine i usmjerenosti

Veza izmeu efektivne povrine antene i usmjerenosti glasi:

4 D = 2 A ef
Veza je openita i vrijedi za sve vrste antena.

Efektivna duljina
Efektivna duljina lef ili hef prijemne antene jest kvocijent napona na stezaljkama otvorene antene i jakosti elektrinog polja na mjestu prijema:
lef(pr) = Up E

Pretpostavlja se da antena ima jednaku polarizaciju kao i upadni val te joj maksimum glavne latice usmjeren prema izvoru zraenja.

Temperatura uma
Temperatura uma definira se za prijemnu antenu. Ona je mjera za snagu uma koju antena predaje na ulazu u prijemnik. Glavni dio snage uma ovisi o vanjskim izvorima uma i njihovom poloaju u odnosu prema dijagramu zraenja.
P TA = kB
P je raspoloiva snaga uma na ulazu u prijemnik k je Boltzmanova konstanta B je irina frekvencijskog pojasa

Antena u radijskom sustavu veza

Moemo zamisliti prostor sa dvije antene, odailjake i prijemne koje se nalaze u slobodnom prostoru bez prepreka koje bi mogle uzrokovati refleksiju elektromagnetskog vala. Antene gledaju jedna prema drugoj u smjeru maksimalnog zraenja i svaka se nalazi u dalekoj zoni one suprotne.

Antena u radijskom sustavu veza

Gustoa snage se moe napisati kao:

Prijemna snaga iznosi:

Antena u radijskom sustavu veza

Primjenom veze izmeu efektivne povrine i usmjerenosti, odnosno dobitka iznosi:

Ova formula se naziva Friisova formula koja e dati vezu izmeu odailjake i primljene snage na izlazu prijemne antene(R je udaljenost izmeu antena). Korisna je za mjerenje dobitka antene. Ako su poznate radna frekvencija, odailjaka i prijemna snaga te razmak meu antenama i dobitak jedne od antena moe se izraunati dobitak druge antene.

EIRP
Efektivno izotropno zraena snaga(EIRP) predstavlja umnoak privedene snage odailjakoj anteni i dobitka odailjake antene:

Ili u logaritamskom zapisu u dBm: