OPTIKI KABELI

Pomorski fakultet u Splitu

svojstva i primjena
UVOD
Materijali od kojih se izrauju optika vlakna su dielektrici,te su
obraeni u 6. nastavnoj cjelini. Ovdje emo im razmotriti posebnu
primjenu u komunikacijama.
Optiko vlakno namee se kao najperspektivniji prijenosni medij, jer
je davno uoen ogroman informacijski kapacitet kojeg omoguuju
prijenosni sustavi koji rade na frekvencijama elektromagnetskih
valova svjetlosti (kapacitet prijenosa informacija razmjerno raste s
radnom frekvencijom sustava). Brz napredak optikih komunikacija
bio je ogranien s dva imbenika: realizacijom primopredajnih
komponenata optikog komunikacijskog sustava i izradom optikih
vlakana pogodnih za prijenos informacija. Optika vlakna se danas
sve vie upotrebljavaju za veze na velikim udaljenostima na kopnu i
pod morem, u lokalnim mreama u poslovnim zgradama,
industrijskim objektima, bolnicama, transportnim sustavima, na
plovnim objektima, itd.
Suvremeno zanimanje za optike komunikacije potjee iz 1960.
godine, kad je prvi put prikazan laser (engl. Light Amplification by
Stimulated Emission of Radiation pojaanje svjetlosti stimuliranom
emisijom zraenja, izvor koherentnog monokromatskog zraenja.)
kao efikasan izvor elektromagnetskih valova (svjetlosti) ije su
frekvencije bile za oko 10
4
puta vie od najviih
radiokomunikacijskih frekvencija tada u upotrebi. Tekoe s prvim
laserima su bile njihova nepouzdanost, glomaznost i neodgovarajua
izlazna snaga. Ti su problemi uvelike rijeeni pronalaskom
poluvodikog lasera 1962. godine. Tako je otvoren put za koritenje
ogromnih kapaciteta prijenosa s optikim vlaknima.
Kod suvremenih poluvodikih lasera istovremeno se generira
svjetlosno zraenje i obavlja modulacija. Pobuda je struja koja kroz
njih protjee. Radnu valnu duljinu odreuje materijal iz kojeg je
napravljen P-N spoj.
Silicijska poluvodika tehnologija pruila je, takoer, mogunost
realizacije efikasnih fotodetektora optikih signala kao to su PIN i
APD fotodiode.
PIN diode imaju osiromaeno podruje koje formiraju nepokretni
atomi donora u N-tipu i akceptora u P-tipu. irina tog podruja ovisi
o koncentraciji primjesa (to je podruje ire, manje je primjesa). Pri
apsorpciji fotona elektroni prelaze iz valentne u vodljivu zonu, te
nastaju parovi elektron-upljina. Ako takav par nastane u
osiromaenom podruju, nositelji naboja se pod utjecajem jakog
elektrinog polja brzo kreu i nastaje elektrina struja. Poeljno je da
se vei dio svjetlosti apsorbira u osiromaenom podruju. Poveanje
osiromaenog sloja postie se smanjenjem koncentracije primjesa u
N-sloju. Slabo dopirani N-sloj moe se smatrati intrinzinim, tako da
postoji Pi-prijelaz. Ako se tome doda jako dopirani N-sloj, dobija se
PiN struktura. PiN fotodioda posjeduje veliku osjetljivost i brzinu
rada, a blizak im je spoj metal-poluvodi28.
APD (Avalanche Photodiode) lavinska fotodioda 38. Kako je izlazna
struja fotodiode svega nekoliko nA, tako slab strujni signal teko se
moe pojaati bez unoenja uma u sklop. Zato je nuno poveati
izlaznu struju diode prije pojaavanja, a to se postie lavinskom
diodom. Za nastajanje lavinskog uinka nuno je realizirati sloeniju
poluvodiku strukturu (vanjski tanki sloj N-tipa, slabo dopirani sloj
P-tipa, te zatim iroko podruje i-tipa, te na kraju jako dopirani P+-
sloj), te znatno poveati inverzni napon (u odnosu na PiN diodu) da
bi nositelji naboja, koji nastaju kod apsorpcije fotona u vanjskim
slojevima poluvodia, prolazei preko podruja djelovanja jakog
elektrinog polja, dobili energiju dovoljnu za pobudu viekratno
ponavljajui proces udarne ionizacije. imbenik umnoavanja M
jednak je viekratniku fotostruje, a za obini PN prijelaz odreuje se
izrazom: gdje je UB vanjski polarizacijski napon, UP probojni napon
prijelaza i V broj koji za silicij iznosi od 1,5 do 4, a za germanij od
2,5 do 9.
MATERIJALI ZA OPTIKA
VLAKNA I KABELE
Staklena vlakna
(na bazi silicij-dioksida)
Multikomponentna stakla
(na bazi silicijskog, natrijevog, kalcijevog i borovog oksida)
Stakleno-plastina vlakna
Plastina optika vlakna
Materijali za optika vlakna
OPTIKA SVOJSTVA
MATERIJALA
Boja
Prozirnost ili transparencija
Lom
Apsorpcija ili upijanje
Refleksija ili odbijanje
Optika svojstva materijala
KARAKTERISTIKE OPTIKOG VLAKNA
Numerika apertura (numerika otvorenost)
Disperzija
Guenje
irina propusnog opsega
Vrijeme porasta
Jakost niti
SASTAVNI DJELOVI
OPTIKOG KABELA
Djelovi optikog kabela su:
optika jezgra (vlakno)
omota jezgre
zatitni omota kabela
Svjetlost i indeks loma
U tehnici osvjetljenja koristi
se usko podruje valnih
duljina (10
-7
do 10
-3
)
Svjetlost je elektromagnetski
val koji se vakuumom iri
brzinom:

s
km
300000
s
m
10 2,998
1
c
8
0 0
~ =
c
=
n
c c
v =
c
=
r r
n se zove indeks loma
sredstva
Indeks loma za zrak i
vakum je priblino 1
Prozirnost je svojstvo
materijala da proputa
svjetlost.
Za prozirna sredstva

r
~ 1, te je:
r
n c ~
U nekom sredstvu, brzina se
mijenja:
Svojstva optikih materijala: BOJA
Kozmike zrake
v > 3 x 10
20
Hz
< 10
-12
m
Gama zrake
v od 3x10
18
do 3x10
24
Hz
od 10
-10
do 10
-16
m
Rendgenske zrake
v od 3x10
16
do 3x10
22
Hz
od 10
-8
do 10
-14
m
Ultraljubiaste zrake
v od 7,5x10
14
do 3x10
18
Hz
od 4x10
-7
do 10
-10
m
Vidljive zrake
v od 4x10
14
do 7,5x10
14
Hz
od 7,6x10
-7
do 4x10
-7
m
Infracrvene zrake
v od 10
11
do 4x10
14
Hz
od 0,3x10
-2
do 7,6x10
-7
m
Radio valovi
v od 10
4
do 10
11
Hz
od 10
4
do 0,3x10
-2
m
Elektrini valovi
v od 0 do 10
4
Hz
do 3x10
4
m
800-1600 nm
850, 1300, 1550 nm
Opticki kabeli
Istaknute valne duljine
LOM i REFLEKSIJA
U vakuumu vrijedi da je
c=v. Pri promjeni
sredstva, mijenja se
brzina i valna duljina, ali
ne i frekvencija. Kako je
E=hv, slijedi da se
energija ne mijenja.
2. zakon geometrijske
optike: zakon odbijanja ili
refleksije: o =
3. zakon geometrijske
optike Snellov zakon
(zakon loma):
sin o / sin | = n
2
/ n
1

upadna zraka
reflektirana
(odbijena) zraka
lomljena zraka
upadni kut - o kut refleksije
(odbijanja) -
kut loma - |
1
2
sin
n
n
g
= o
n
1
indeks loma jezgre
n
2
indeks loma omotaa
Voenje svjetlosti kroz optiko vlakno
2 1
cos n n
g
= O
1
2
arccos
n
n
g A
= O = O
Profili indeksa loma
A
=
1
2 1
2
1
2
2
2
1
2 n
n n
n
n n

~

<< 1

= >
= <
|
.
|

\
|
A
=
2 2
1 1
) (
) 0 ( 2 1
) (
n a n uz a r za n
n n uz a r za
a
r
n
r n
g

>
<
=
a r za n
a r za n
r n


) (
2
1
NUMERIKA APERTURA
2
2
2
1
n n NA =
2
2
2
n n NA =
Za stupnjeviti svjetlovod:
Za gradijentno vlakno:
A
NA O = sin
Prijenosni gubici vlakana
Glavni uzroci gubitaka u vlaknima su:
- apsorpcija,
- rasipanje,
- radijacija optike snage.
1
2
log 10
P
P
A =
Ukupno priguenje optike snage izmeu dva presjeka svjetlovoda A
definira se na ovaj nain:
Za homogeni svjetlovod u ravnotenim uvjetima moe se definirati
priguenje po jedinici duine
o
-relacijom:
L
A
= o
|dB|
|dB/km|
Disperzija
Disperzija u optikom vlaknu podrazumijeva sve efekte koji
stvaraju razlike u vremenima proleta, te na taj nain ograniavaju
irinu prijenosnog pojasa vlakna, odnosno kapacitet vlakna.
Drugim rijeima, disperzija u optikom vlaknu uzrokuje da se
vlakno ponaa kao niskopropusni filter s impulsnim odzivom h(t) ili
prijenosnom funkcijom H(f). Impulsni odziv i prijenosna funkcija
predstavljaju Fourierov transformacijski par, pa je za odreivanje
disperzije dovoljno mjeriti h(t) ili H(f). Mjerenjem impulsnog odziva
dobiva se informacija o irenju impulsa pri prolasku kroz vlakno
(izraava se u ns/km), dok se mjerenjem prijenosne funkcije izravno
dobiva propusni opseg vlakna (u MHz km).

U optikom vlaknu razlikuju se:

- materijalna,
- valovodna i
- modalna disperzija.
Materijalna disperzija se javlja kod materijala gdje vrijednost
indeksa loma ovisi o valnoj duljini svjetlosti. Kako svjetlosni signal u
naelu nije monokromatski, ve zauzima odreeno podruje valnih
duljina, materijal preko indeksa loma razliito utjee na brzinu
prostiranja pojedinih komponenti unutar signala, tj. impulsa. Utjecaj
materijalne disperzije znatno smanjuje rad na veim valnim
duljinama, te uporabu optikih emitera sa to manjom relativnom
spektralnom irinom A/.
U kombinaciji s materijalnom disperzijom javlja se i valovodna
disperzija. Valovodna disperzija nastaje, u principu, zbog ovisnosti
modalnog V-broja o valnoj duljini, tj. propagacijske karakteristike
moda (npr. grupna brzina) su funkcija omjera polumjera jezgre i
valne duljine. Nastalo proirenje impulsa zanemarivo je s obzirom na
materijalnu disperziju. Materijalna i valovodna disperzija dominantne
su kod jednomodnih optikih vlakana.
Modalna disperzija smanjuje irinu propusnog podruja viemodnih
vlakana, a nastaje zbog razliitih putova koje prelaze razliiti modovi
pri propagaciji kroz jezgru vlakna. Uslijed razliitih putanja svi
modovi ne stiu u isto vrijeme na prijenosnu stranu.
Guenje
Pod guenjem se podrazumijeva gubitak ili smanjenje signala koji
se prenosi.
U svjetlovodnoj niti usmjereni modovi gube dio energije zbog
rasipanja i apsorpcije svjetlosti u jezgri valovoda. Ti su gubici
posljedica:
- rasprenja svjetlosti na submikroskopski malim
nehomogenostima u strukturi, po svojim dimenzijama znatno
manjim od valne duljine primijenjene svjetlosti,
- apsorpcije i rasipanja svjetlosti u strukturi koja sadri ione nekih
primjesa, nepoeljnih promjena modalne strukture uzdu
svjetlovoda, npr. zbog pretvaranja usmjerenih modova u modove
omotaa i rasipanja svjetlosti zbog savijanja i mikrosavijanja,
raznih defekata i mikroskopski malih neujednaenosti u jezgri niti.
detektor
He-Ne laser
I
0
I
I=I
0
e
-at
kiveta
Kao izvor svjetla u ovom se pokusu koristi helij-neonski laser, koji
daje lasersku svjetlost intenziteta I
0
. Laserski snop prolazi kroz
posudu za kemijske pokuse (tzv. kiveta). Kiveta je popunjena optiki
prozirnim sredstvom (sredstvo koje proputa svjetlost). Na izlazu iz
kivete laserski je snop oslabljen, te je njegov intenzitet I. Taj iznos
detektira se u fotodetektoru. U ovom jednostavnom sluaju moe se
zakljuiti da je dolo do guenja svjetlosti.
Modovi irenja svjetlosnog
signala
Broj naina prijenosa signala je:
2
2
V
N ~
V - broj ili parametar
normalizirane
frekvencije iznosi:
2
2
2
1
2
n n a V
H
=
o
Osnovne konstrukcije
optikih vlakana
Usporedba jednomodnih i
viemodnih vlakana
Jednomodna vlakna su manjeg radijusa od viemodnih,
Smanjena irina propusnog opsega usljed razliitih puteva modova,
Optimalni profil raspodjele indeksa loma je parabolini,
Jednomodnim vlaknima je oteano spajanje, a dovoljnu snagu
moe uvesti samo laserski izvor,
Jednomodna vlakna imaju manje gubitke zbog rasipanja svjetlosti,
Fluktuacije indeksa loma jednomodnog vlakna uzrokuju
rasprenje svjetlosti.
Proirenje impulsa
Proirenje impulsa koji se propagira kroz vlakno posljedica je:
- disperzivnih svojstava materijala prijenosnog medija,
- strukturnih negomogenosti,
- defekata vlakana.
Konstrukcije optikih kabela
Osnovni optiki moduli koji se koriste pri konstrukciji jezgre optikih kabela:
a) klasini modul "slobodne" strukture (LOOSE TYPE)
b) klasini modul "vrste" strukture (TIGHT TYPE)
c) ljebasti optiki modul
d) trakasti optiki modul
Drugi sloj sekundarne zatite - 1,4 mm
Prvi sloj sekundarne zatite - 1,7 mm
Vodonepropusna masa
Optiko vlakno
Primarna zatita
Klasini modul slobodne strukture (LOOSE TYPE)
Konstrukcije optikih kabela
Osnovni optiki moduli koji se koriste pri konstrukciji jezgre optikih kabela:
a) klasini modul "slobodne" strukture (LOOSE TYPE)
b) klasini modul "vrste" strukture (TIGHT TYPE)
c) ljebasti optiki modul
d) trakasti optiki modul
Sekundarna zatita - 1,2 mm
Primarna zatita - 0,5 mm
Optiko vlakno (0,125 - 0,14 mm)
Klasini modul vrste strukture (TIGHT TYPE)
Konstrukcije optikih kabela
Osnovni optiki moduli koji se koriste pri konstrukciji jezgre optikih kabela:
a) klasini modul "slobodne" strukture (LOOSE TYPE)
b) klasini modul "vrste" strukture (TIGHT TYPE)
c) ljebasti optiki modul
d) trakasti optiki modul
ljebasti optiki modul
Konstrukcije optikih kabela
Osnovni optiki moduli koji se koriste pri konstrukciji jezgre optikih kabela:
a) klasini modul "slobodne" strukture (LOOSE TYPE)
b) klasini modul "vrste" strukture (TIGHT TYPE)
c) ljebasti optiki modul
d) trakasti optiki modul
Trakasti optiki modul
Optiki elektrokomunikacijski sustav
Shema optikog elektrokomunikacijskog
sustava
Komponenete optikih
prijenosnih sustava
aktivne



pasivne
optiki izvori

optiki detektori
optika vlakna
optiki sprenici
optiki prekidai i konektori
Aktivne optike komponente
LED
laserska dioda
PIN dioda
lavinska dioda
Bitni parametri optikih prijenosnih sustava su:
- eljena brzina prijenosa,
- duljina prijenosnog puta,
-zahtjevana vjerojatnost pogreke (kvaliteta prijenosa).
Pri odabiru izvora svjetlosti treba uzeti u obzir:

- vrstu izvora (LED ili lasersku diodu),
- centralnu valnu duljinu zraenja,
- irinu spektra zraenja,
- izlaznu snagu,
- brzinu odziva na elektrinu pobudu,
- dijagram zraenja i efektivnu povrinu zraenja,
- nain modulacije i kodiranja,
- radni vijek.
Pri odabiru optikog vlakna kao prijenosnog medija relevantni
parametri su:
- vrsta optikog vlakna (jednomodno ili viemodno),
- promjer jezgre,
- raspodjela profila indeksa loma,
- numerika apertura,
- priguenje u zadanom spektralnom podruju,
- propusno podruje,
- vrstoa,
- osjetljivost na mikrosavijanje,
- disperzija svjetlosnih impulsa.

Pri odabiru detektora svjetlosti relevantni parametri su:
- vrsta detektora (PIN ili lavinska fotodioda),
- osjetljivosti u zadanom spektralnom podruju,
- brzina rada,
- um,
- minimalna prijemna snaga.
Pasivne optike komponente
Optiki konektori
Optiki prekidai se dijele na mehanike i nemehanike. Mehaniki
prekidai koriste pokretne optike elemente (mikroogledala,
mikroprizme itd.), zbog ega imaju malu brzinu prekidanja.
Nemehaniki prekidai koriste razne elektrooptike efekte. Imaju
veliku brzinu prekidanja, male dimenzije i veliku pouzdanost. Zbog
ovih svojstava su daleko pogodniji za koritenje u FOLAN mreama.

Optiki konektori su neophodne komponente koje omoguuju
sprezanje vlakna s aktivnim optikim komponentama. Zbog toga se
zahtijeva da budu malih dimenzija, malog unesenog priguenja,
pouzdani i jednostavni za rukovanje. Prosjeno priguenje konektora
je danas ispod 0,5 dB. Dijele se na valjkaste i konusne. Valjkasti
konektori obino sadre precizne prstene ili precizne metalne tapie
kojima se vezuju vlakna. Konusni konektori sastoje se od dva
konusna epa s bikonusnim rukavcem koji ih povezuje.
Optiki sprenici su elementi kojima se ostvaruje fiziko sprezanje
(vezanje) s mreom, tj. s prijenosnim medijem. Predstavljaju element
s tri ili vie vlakana, koje treba spojiti, pri emu je osigurano
sprezanje izmeu njih.

Za ostvarivanje razdvojivih spojeva optikih vlakana, te spojeva
izmedu vlakana i aktivnih optikih komponenata (optikog izvora ili
optikog detektora) koriste se optiki konektori.

Fiziko spajanje stanica s optikim prijenosnim medijem obavlja se
primjenom sprenika koji mogu biti tipa "T" (izravni) u mreama s
topologijom sabirnice ili prstena, ili pak tipa "zvijezda"
(distributivni) u mreama zvjezdaste topologije.
Pri tome treba voditi rauna na: kutne podeenosti, podudaranje osi,
prazni prostor izmeu vlakana, devijacije promjera, slaganje
numerike aperture i refleksiju na spoju.
Primjena optikih kabela u
brodskim informacijskim sustavima
Intenzivna primjena lokalnih mrea (LAN) u izgradnji
informacijskih sustava plovnog objekta vezana je za donoenje
standarda za LAN. Standardi IEEE 802.3, 802.4 i 802.5 opisuju
prvi (fiziki) i drugi (vezni) sloj otvorenog sustava povezivanja.
Za razliku od javnih paketskih mrea, lokalna mrea je
definirana samo s ta dva sloja, jer se informacije prenose preko
jednog informacijskog medija iz razloga ekonominosti u
adresnim okvirima.
Sve stanice su istovremeno fiziki prikljuene na isti prijenosni
medij preko jedinica za pristup mediju.
Komunikacijski procesor je sastavni dio pristupne jedinice na
optiko vlakno, FOMAU. Pristupna jedinica omoguuje pristup
radnih stanica na prijenosni medij.
U sluajevima kad su zahtjevi sigurnosti vrlo otri, optiki kabel
se koristi kao prijenosni medij ak i izmeu FOMAU i osobnoh
raunala.
OPTIKI KABELI U POSEBNIM
UVJETIMA PLOVNOG OBJEKTA
Razlozi zbog kojih se optike tehnologije uvode
na plovne objekte su:
visoka pouzdanost sustava (dielektrina struktura
svjetlovodnih vlakana iskljuuje potrebu
uzemljenja, mogunost pojave prenapona,
iskrenja, kratkog spoja i poara; svjetlovod je
optimalni prijenosni medij u opasnim,
eksplozivnim i visokotemperaturnim sredinama
plovnih objekata)
smanjenje zapremine i teine ak za 90% u
usporedbi s klasinim kabelom
OPTIKI KABELI U POSEBNIM
UVJETIMA PLOVNOG OBJEKTA
jednostavna samodijagnostika (mjesto oteenja
svjetlovoda se utvruje na temelju rasprenja
svjetlosti uz koritenje reflektometra)
integracija svih brodskih sustava i podsustava u
jedinstveni integrirani sustav pomou lokalne
optike mree
sposobnost optike brodske mree da osigura
eventualne potrebe poveanja kapaciteta
prijenosnog sustava i podudarnost ivotnog vijeka
optikog sustava sa ivotnim vijekom broda
OPTIKI KABELI U POSEBNIM
UVJETIMA PLOVNOG OBJEKTA
implementacija pri izgradnji brodskog svjetlovodnog
integriranog sustava koji je otporan na utjecaje EM
impulsnih smetnji, EM interferenciju i interferenciju
radio frekvencija
jednostavno i jeftino instaliranje (kabliranje je u pravilu
lake i jeftinije zbog manjih dimenzija i teine optikih
u odnosu na bakrene kabele)
smanjenje trokova odravanja, to je posljedica velike
pouzdanosti optikog kabelskog sustava, odnosno
rijetkih kvarova (u prvoj godini trokovi odravanja su
25 do 50% trokova odravanja bakrenog kabelskog
sustava, a nakon toga se mogu sresti na nulu)
OPTIKI KABELI U POSEBNIM
UVJETIMA PLOVNOG OBJEKTA
prijenos signala na plovnim objektima obavlja se na
udaljenostima do nekoliko stotina metara, pa se na
svjetlovodna vlakna ne postavljaju visoki zahtjevi u
pogledu ukupnog priguenja i propusnog podruja.
kako brodski integrirani komunikacijski sustav ima
stacionaran karakter, niti mehanike karakteristike
ne dolaze do izraaja.
brodski optiki kabeli moraju imati svojstva
otpornosti na specifine uvjete brodske okoline
(djelovanje soli, kemikalija, vatre, promjena
temperature, stranih EMP).

Mjerenje bitnih parametara
optikih sustava
REFLEKTOMETARSKI POSTUPAK U ODNOSU NA
ODREZNI IMA NIZ PREDNOSTI:
- nedestruktivan je,
- zahtjeva pristup samo jednom kraju kabela,
- za svako dodano priguenje moe se odrediti lokacija i
iznos,
- omoguuje praenje promjene optike snage du
vlakna i svake varijacije u priguenju po duini,
- omoguuje otkrivanje pogreaka, prekida, i spojeva
na optikom vlaknu.
Mjerenje priguenja na optikom vlaknu postupkom povratnog rasprenja
Postupak OTDR se koristi za mjerenja vana za prijenos tijekom
instaliranja, za kontrolu spojeva i za kontrolu procesa kalibriranja,
ali nije pogodan za tehnologijska mjerenja zbog nepreciznosti koje
mogu nastati uslijed fluktuacija parametara. Nedostaci ovog postupka su:
- nemogunost mjerenja spektralnog slabljenja,
- nemogunost kontroliranja raspodjele modova,
- slab povratni signal, to zahtjeva osjetljiv prijemnik,
- osjetljivost na neuniformnosti optikog vlakna.
PROIZVODNJA OPTIKIH
VLAKANA
Za proizvodnju staklenih vlakana razvijeno je vie razliitih
tehnologija, koje se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine:
- primjena dvije posude s tekuim staklima jezgre i omotaa,
- kemijska depozicija u parnoj fazi.

Postupak dvostruke posude
Postupci kemijske
depozicije u parnoj fazi
U procesima kemijske depozicije u parnoj fazi proizvodi se stakleni tap: predforma.
Promjer tapa je od 2 do 4 cm, te je on uveliana verzija eljenog optikog vlakna.
Njegova duina je do metar. U stroju za izvlaenje tap se zagrijava,
u indukcijskoj ili elektrootpornoj pei, na 2000 C.
tap se lagano unosi u pe, a veom brzinom se na donjem kraju izvlai vlakno,
koje se namotava na veliki bubanj. Nakon toga se vlakno kontrolira.
Postoje:
vanjska,
unutarnja i
aksijalna depozicija
Dobijanje vlakna iz predforme
Postupak vanjske depozicije
Postupak unutarnje depozicije
Postupak aksijalne depozicije
Usporedba postupaka
depozicije
Tipina i najmanja slabljenja viemodnih vlakana (u dB/km) s obzirom na postupak proizvodnje
predforme
850 nm 1300 nm 1550 nm
Vanjska depozicija 2,4 2,2 0,9 0,52 0,30
Aksijalna depozicija 2,4 2,2 0,7 0,44 0,29
Unutarnja depozicija 2,4 2,3 0,6 0,40 0,34
POSTAVLJANJE
SVJETLOVODNIH KABELA
Runo postavljanje kabela
Upuhivanje svjetlovodnog kabela u cijev
Pitanja za ponavljanje
1. Profili indeksa loma i numerika apertura
s obzirom na profil.
2. Materijalna, valovodna i modalna
disperzija.
3. Usporedba jednomodnih i viemodnih
vlakana.