Teorije učenja

Edukacijska psihologija 1
Đeni Zuliani, mag psihologije
2011/12.

1
 Teorijski pristupi

BIHEVIORISTIČKI
KOGNITIVISTIČKI

SOCIJALNE TEORIJE UČENJA

2
 Bihevioristički pristup

 Klasično uvjetovanje - Pavlov

 Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner

 Obrazovna tehnologija

3
 Klasično uvjetovanje - Pavlov

Prije uvjetovanja
Bezuvjetni podražaj Bezuvjetna reakcija
(hrana) (lučenje sline)

Neutralni podražaj Bez odgovarajuće reakcije

(zvuk zvona) (nema lučenja sline)

Uvjetovanje (ponavlja se više puta)

Neutralni podražaj + bezuvjetni podražaj Bezuvjetna reakcija
(zvono) (hrana) (lučenje sline)

Poslije uvjetovanja
Uvjetovani podražaj Uvjetovana reakcija
(zvuk zvona) (lučenje sline)
4
 Klasično uvjetovanje

 Uvjetovanje emocija – mali Albert

 Anksiozne reakcije vezane za rješavanje zadataka pred
ploču ili ispit
 Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav učitelja
Ukoliko se neutralni podražaj zadaje nekoliko puta bez
uparivanja s bezuvjetnim podražajem, uvjetovana
reakcija se teže usvaja
- npr. Prvi ispiti bez loših posljedica

5
 Klasično uvjetovanje

 Generalizacija
- npr. Strah od pismenog iz matematike... strah od
ispita iz kemije ili fizike
- ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema
izvannastavnim aktivnostima
 Diskriminacija – uočavanje razlika među
sličnim situacijama
 Gašenje
- strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih
uspjeha
6 - ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vježbe
 Operantno uvjetovanje - Thorndike

 Zakon vježbe i efekta

Ponavljanje Ponašanje praćeno

uvjetovanog odgovora nagradom će se učvrstiti,
učvrstiti će vezu ono praćeno kaznom će
između podražaja i oslabiti
odgovora

7
 Thorndike – učenje putem pokušaja i
pogrešaka

 Načelo spremnosti i gotovosti

 Načelo frekvencije i učestalosti - ponavljanje
 Načelo nedavnosti ili skorašnjosti
 Načelo efekta ili učinka – vrijednost ili korist
onoga što učimo - slabljenje ili osnaživanje
asocijativnih veza pod utjecajem posljedica
– MEHANIČKO UČENJE

8
 Potkrepljenje
 POZITIVNO
- povećavaju čestinu
ponašanja jer dovode
do željenih i ugodnih
posljedica
- npr. Pohvala za točan
odgovor
- npr. Smijeh za duhovit i
netočan odgovor
9
 NEGATIVNO
- Povećavaju čestinu
ponašanja zbog
uklanjanja ili smanjenja
neugodnog podražaja
- Npr. markiranje bez
posljedica
- Npr. omogućiti učeniku
da ne piše završni ispit
ako je dobro riješio
kratke ispite znanja
 Neke zakonitosti učenja

 Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i

obnavljamo ih relativno lako
- zaboravljamo one koje smo svladali samo površno ili
djelomično
 Učenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u
vremenu
- jednokratno kontinuirano učenje u dužem periodu:
jednostavne vještine; kraće učenje u više termina: složenije vještine
i stjecanje znanja
 Za djelotvorno učenje neophodna je vježba, pogotovo
sa složenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne
informacije o učinku
10
 Operantno uvjetovanje - Skinner

 Mjenja okolinu s ciljem da na željeni način mjenja

životinjsko ponašanje
 Skinner box
 Potkrepljenje: posljedica koja povećava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja
- Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe
- Sekundarno: socijalno (osmijeh, pohvala),
aktivnosti (igračke), simboličko (novac, ocjene)
 Premackovo načelo
11
 Kazne

 Smanjuje vjerojatnost pojavljivanja

ponašanja
USKRAĆIVANJE
NEUGODNI PODRAŽAJI
UGODNIH POSLJEDICA
- opomene, ukori,
- Nisi pospremio igračke, ne
neugodna aktivnost, slanje
možeš gledati film
ravnatelju,
- Niste pospremili pribor,
- !!! tjelesno kažnjavanje
ostat ćemo dok to ne
riješimo, tako da ćemo se
manje igrati vani

12
 Posljedice ponašanja

POTKREPLJENJA KAZNE

POZITIVNA NEGATIVNA ZADAVANJE USKRAĆIVANJE

Uklanjanje Neugodnih
Zadavanje neugodnih podražaja uklanjanje ugodnih
ugodnih podražaja podražaja podražaja

- učenik se - Djeca su baca

posebno - Djeca su marljivo papiriće po podu i - Cijeli razred je više
trudio i dobio radila preko tjedna učitelj im kaže da puta markirao s
odličnu pa nemaju zadaće dobro očiste cjelu nastave i ukinut im je
ocjenu za svoj za vikend učionicu odlazak na izlet
uradak

13
 Potkrepljenje i kazne u školi

 Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem.

Učitelj mora jasno kazati zašto je dijete nagrađeno,
sa primjerenim izrazom lica i glasom.

 Potrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova

vrijednost se ne smije umanjivati bezrazložnom
uporabom. Može se dozvoliti učenicima da sami
smisle ili odaberu potrepljenje.

14
 Potkrepljenje i kazne u školi

 Kada ponašanje treba nagrađivati?

- potkrepljenje nezainteresiranih učenika daje dobre
posljedice – povećava se uradak i interes;
- potkrepljivanje već zainteresiranih učenika može
dovesti do gubitka interesa.

 Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno

potkrepljenje?
- kao znak svog napredovanja (povećanje napretka
i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja
za aktivnost)
15
 Potkrepljenje i kazne u školi

 Potkrepljenja su dobra za poticanje poželjnih

ponašanja no neće u potpunosti ukinuti
neželjena ponašanja

 Kazne (opomene) djelotvornije su izrečene

po tiho učeniku, nego naglas pred cijelim
razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)

16
 Potkrepljenje i kazne u školi

 Primjedba ili opomena mora se odnositi na

učeničko ponašanje, ne na ličnost
- Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi pažljivo obavila.

• Učenici moraju znati cijenu ponašanja.

Kažnjavanje mora ovisiti o ponašanju, treba
ga dosljedno primjenjivati.

17
 Potkrepljenje i kazne u školi

 Kazna treba biti primjerena ponašanju, a ne

(ne)simpatičnosti učenika

 Domaća zadaća ne smije biti kazna, jer gubi

na smislu utvrđivanja znanja ili vještina.

18
 Povremeno potkrepljivanje
 U nepravilnim vremenskim
 U pravilnim vremenskim intervalima
intervalima  Nakon slučajnog broja reakcija
ispiti na kraju semestra, svaki
četvrtak
češće i kratke provjere znanja,
 Nakon točno određenog broja samostalan rad uz nadgledanje
reakcija
nakon određenog broja
zadataka slijedi slobodna
aktivnost

Stalan učenički rad,

povećava broj reakcija uoči Ponašanje otporno na gašenje
potkrepljenja, i opadanja nakon
toga

19
 Kazna

 Neposredno nakon ponašanja

 Dosljednost
 Intenzitet kazne
 !!! Kod ljudi učinci privremeni, izaziva
agresivnost i izbjegavanje situacije

dijete kažnjeno zbog školskog neuspjeha

počinje izbjegavati školu

20
 Oblikovanje ponašanja

 Proces potkrepljenja uzastopnih

aproksimacija točnog odgovora

Učenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom

mjestu

 Učimo nova ponašanja

21
 Obrazovna tehnologija:
Programirani materijali

 Jasno iskazan cilj učenja

 Napredak u malim koracima
 Učenik napreduje vlastitom brzinom
 Učenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu
informaciju
 Tekstovi smanjuju broj pogrešaka i povećavaju
vjerojatnost točnog odgovora (pozitivno
potkrepljenje)

22
 Programirani materijali
 Linearno
programiranje
- Svi učenici prolaze isto
gradivo
- Na kraju svake jedinice je
pitanje na koje treba
odgovoriti; točan odgovor je
na sljedećoj stranici
23
 Razgranato
programiranje
- Uvažava individualne potrebe
učenika
- Pitanje višestrukog izbora;
ovisno o odgovoru učenik se
šalje na određenu stranicu za
nove informacije; za pogrešan
odgovor dobiva dodatnu
poduku te se vraća na početnu
jedinicu
 Opća načela prema Skinneru, 1968.

 Jasno navedite što treba naučiti

 Prvo poučavajte osnovne stvari
 Ne tjerajte sve učenike da napreduju istim
koracima
 Programirajte obrazovne jedinice

24
 Hullova teorija učenja

 Asocijacija podražaja i efekta (schema S – R)

 Živo biće je adaptabilni senzo-motorički mehanizam
– samoodržavanje
 Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva
(koncepcija o redukciji nagona
 Podražaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora
doći di redukcije nagona, kako bi se jačala sveza
između tog podražaja i reakcije, i tendencija
ponavljanja iste reakcije na isti podražaj

25
 Kognitivistički pristupi

 Gestalt psihologija

 Model dubine obrade podataka

 Učenje imitacijom

 Dollard-Millerova teorija učenja

26
 Kognitivistički pristupi

 Kako se odvijaju složeni spoznajni procesi:

učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje,
rješavanje problema
 Laboratorijska istraživanja: pokreti očiju,
usmjeravanje pažnje, vrijeme prepoznavanja
i dosjećanja,...
 U novije vrijeme: vještine čitanja, pisanja,
pamćenje, rješavanje problema,
27
 Gestalt psihologija

ORGANIZACIJA PERCEPCIJE UČENJE UVIDOM I

PRODUKTIVNO MIŠLJENJE
- Načelo zatvorenosti
- Odnos lika i pozadine - Učenje nije stvaranje asocijacija
- Načelo blizine između novih i starih
elemenata, već kognitivni
- Načelo sličnosti proces koji uključuje percepciju
stvari, ljudi i dagađaja na novi
način

28
 Faze u procesu učenja - Kohler

 Temelje se na istraživanju sa Sultanom

1. Faza preparacije – faza svijesti o problemnoj situaciji
(neravnoteža), bezuspješni pokušaji
2. Faza inkubacije – obustavlja se bezuspješna aktivnost
i započinje stereotipno ponašanje
3. Faza iluminacije ili uvida – rješenje se odjednom javi,
odnosi između elemenata su jasni i logični
4. Faza verifikacije – provjera rješenja –- tenzije nestaju

29
 Model dubine obrade informacija

 Učenje u razinama: površinska, osjetilna, os analize

fizikalnih obilježja do semantičke analize značenja
 Afektivna nit ili osobno značenje
 Povezanost učenog sa kontekstom učenja
(pr. riječi koje se rimuju/smisleno povezane)

30
 Učenje imitacijom

 Učenje vještina i navika

 Značajno za socijalno učenje
 Oponašanje ponašanja drugih i njihovo ponavljanje
sve dok se ta ponašanja ne usvoje
 Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo
kod djece

31
  Baldwin:
– Nehotična imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a
bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Dječje gukanje,
zarazno zijevanje)
– Hotimična imitacija: namjerno oponašanje obrazaca modela

 Imitacija je najmanje naporan način učenja

 Usvajanje konformističkih ponašanja
 Zadovoljava se potreba za identifikacijom
32
 Dollard-Millerova teorija učenja

 Ljudsko ponašanje je rezultat društvenih

uvjeta i psiholoških načela koji naglašavaju
ulogu mentalnih procesa
 Ponašanje je naučeno
 Elementi procesa učenja: potrebe, znaci,
reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje
 Organizacija odgovora – proces učenja
mijenja redoslijed
INICIJALNA HIJERARHIJA REZULTANTNA
ODGOVORA HIJERARHIJA
33
 Dollard-Millerova teorija učenja

 Dilema učenja – ne potkrepljivanje ranijih odgovora

kako bi se naučili novi
 Gašenje – obnavljanje naučenih odgovora bez
potkrepljivanja
 Spontano vraćanje nenagrađivanih odgovora
(gašenje znači inhibicija)
 Generalizacija odgovora u sličnim situacijama
(gradijent generalizacije)
 Diskriminacija prema različitim situacijama
 Gradijent potkrepljenja – vremenski dodir između
odgovora i potkrepljenja
 Anticipacijski odgovori
34
 Dvosmjernost veza između subjekta i
okoline

DIREKTNE VEZE INDIREKTNE VEZE

 Upravljne jednim znakom
 Instrumentalni odgovori
 Stvaraju neposrednu
promjenu u odnosima
- posredovane unutarnjim
procesima
- “znak-proizvađajući” odgovori
- Npr. Imenovanje ili
označavanje događaja ili
iskustva – sličnosti i razlike/
generalizacija i diskriminacija

Važnost:
- upotrebe jezika
- socijalno-kulturnog konteksta

35
 Socijalne teorije učenja - Bandura

 Međusobni utjecaj ljudi i okoline

 Opservacijsko učenje – vezano za socijalno
okruženje (grupa, socijalne interakcije)

- Modeliranje
- Vikarijsko učenje - učiti promatrajući
kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni
za svoje ponašanje
36
 Modeliranje

 Promjena u ponašanju je rezultat promatranja drugih

 Oponašanje
 Odrasli kao modeli
 Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali
može biti njime pojačano
 Pohrana olakšana verbalnim kodiranjem (opisivanje
ponašanja)

37
 Vrste modeliranja

DIREKTNO MODELIRANJE SIMBOLIČKO MODELIRANJE

Oponašanje modela Oponašanje ponašanja opisano u

knjigama, filmovima, tv
Učenica u 1. razredu piše slovo na
isti način kao i učitelj Oblačiti se poput glavnog junaka iz serije

APSTRAKTNO MODELIRANJE
SINTETIZIRANO MODELIRANJE
Stvaranje sustava pravila
Razvijanje ponašanja kombiniranjem
opažanjem primjera u kojima se ta
dijelova opaženih akcija
pravila vide
Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo
vrata ormarića nakon što je vidjelo brata Učenik zaključuje o redoslijedu pridjeva
kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i i imenica u rečenici opažajući primjere
različitih rečenica
38 majku kako otvara vrata ormarića
 Ishodi opservacijskog učenja

 Učenje novog ponašanja

 Poticanje postojećeg ponašanja
 Usmjeravanje pažnje
 Mijenjanje inhibicija
 Izazivanje emocija

39
 Učinkovitost modela

OPAŽENA OPAŽENA
SLIČNOST KOMPETENTNOST
- Model je djelotvorniji što ! Kad se učenici boje situacije u kojoj
nam je sličniji / što je više se nalaze, skloniji su oponašati
modela model koji se suočava sa
- Oponašanje učitelja istog situacijom nego model koji je u
spola tome već uspio
- Sklonost oponašanju
vršnjaka
Učenje identifikacijom
!! OSOBINE LIČNOSTI PROMATRAČA
40
 Proces opservacijskog učenja

1. Usmjeravanje pažnje na model (visok status,

kompetentnost, privlačnost, popularnost)
2. Zadržavanje – mentalno verbaliziranje ili vizualno
predočavanje
3. Reprodukcija – uskladiti svoje ponašanje sa
modelom; grupno vođenje po koracima, trenutna
povratna informacija ili naznaka točnog odgovora
(kontrolirano učenje)
4. Motivacija – direktno ili vikarijsko potkrepljenje
(pohvale, dobre ocjene)
41
 3 tipa modeliranja u razredu

1. Učitelj modelira način razmišljanja o gradivu,

društvenim, političkim i vrijednosnim pitanjima

2. Učitelj modelira kognitivne vještine: kreativnost,

rješavanje problema

3. Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne

vještine)

42
 Učitelj kao model

1. Ponašajte se kako biste željeli da se učenici

ponašaju: pristojno, s poštovanjem i zahtjevajte to,
pokažite zanimanje za čitanje i učenje, entuzijazam
za nove stvari
2. Modelirajte vještinu + verbalno opisivanje
3. Grupno vježbanje kroz primjere
4. Koristite vikarijsko modeliranje

43
 Socijalno-kognitivistička teorija učenja

5 temeljnih kognitivnih procesa (Bandura, 1986.)

Simbolizacija Iskustvo gradi kognitivne modele koji usmjeravaju

razmišaljanje i odlučivanje u soc. sit.
Vikarijsko učenje Povezujemo znanja u soc.strukturu (vještine,
vrijednosti, stavovi, očekivanja)
Prethodno Koristimo akumulirano socijalno učenje u stvaranju
razmišljanje ideja, procjeni i predviđanju posljedica ponašanja
Samoregulacija Stvaramo standarde što je prihvatljivo, a što nije
(etičko ponašanje, osobne aspiracije u postizanju
ciljeva i vrednovanju postignuća)
Samorefleksivnost Promatrati vlastite misli i ponašanja,.. Uvjerenje o
samoefikasnosti - jesmo li sposobni učiniti sve za
44 postizanje cilja? – utječe na odabir cilja i napor
 Mehanizmi učenja

 Mehanizam klasičnog i operantnog

uvjetovanja
 Mehanizam pokušaja i pogrešaka
 Mehanizam imitacije
 Mehanizam uvida u situaciju

45
 Mehanizam imitacije

- Uče se vještine ili navike

- Opažanjem aktivnosti otkrivaju se scheme
(pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se
struktura ne usvoji
- Efikasniji ako se uključe i složeniji
intelektualni procesi (analiza pokreta)

46
 Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959

 Otkrivanje bitnih veza i odnosa u materijalu

kojeg učimo
 Utvrđivanje i fiksiranje ključnih riječi gradiva
 Grupiranje dijelova sadržaja prema smislu
 Logičko povezivanje tih dijelova

47
 Oblici učenja značajni za socijalni
razvoj ličnosti

 Opservacijsko uvjetovanje
 Učenje po modelu
 Učenje identifikacijom
 Učenje učenjem uloga

48
 Učenje uloga

 Uloga: očekivano ponašanje vezano za

određeni društveni položaj
 Znanje kako se valja ponašati u društvu:
– Učenje strukturiranih sustava ponašanja
– Interakcijski karakter uloga (uče i se i
komplementarne uloge)
– Postupno uvježbavanje
– Mehanizam pokušaja i pogrešaka

49
 Uspješnost učenja (Secord i Backman)

 Jasno određenje uloga koju treba naučiti

 Suglasnosti članova skupine koje su uloge
relevantne
 Stav članova grupe o usklađenosti ponašanja
komplementarne uloge
 Suglasnosti članova grupe o statusu određenog
člana
 Mogućnost očitovanja o ponašanja vezanog za
ulogu
 Motiviranost za učenjem uloge

50
 Oblici ranog učenja

 Utiskivanje
 Ekspozicijsko učenje
 Senzibilizacija
 Habituacija

51