Neuweg: utnja znalaca

-implicitno povezano s neizravnim, zaobilaznim putevima; s onim to lei izmeu

redaka
- 7 oglednih primjera:
1. Niki Lauda san: prenijeti iskustvo i znanje na sinove; modem, adapter
2. Karl Popper teorija o tri svijeta: jedan je fizikalni, drugi je svijet psihikih
fenomena i subjektivnih predodbi, a trei sadri objektivne misaone sadraje i
teorije (pr.sadrano u knjigama); trei svijet postoji neovisno o prva dva nakon
prirodne katastrofe mogue ponovno izgraditi kulturu na temelju knjiga koje bi
ostale; Neuweg se ne slae transfer znanja = osobni kontakt, meusobni
razgovori, suivot, razmjena iskustava, pokazivanje i oponaanje, propitkivanje,
socijalizacija; Michael Polanyi (tvorac pojma implicitnog znanja) tamo gdje se
moe samo itati kako je neko bilo, ondje umijeu prijeti opasnost da se
nepovratno izgubi
3. Predsjednik k.centra u Linzu svi primatelji djejeg doplatka moraju zavriti
odgojni teaj (teaj buduim roditeljima); u drutvu koje ne vjeruje iskustvu i koje
uenje moe tumaiti samo kao stjecanje znanja u kolama i sveuilitima, to e se
sigurno uskoro promijeniti
4. Michael Polanyi knjiga Implicitno znanje; naiao na lanak u kojem biolog tvrdi i
dokazuje da trajanje skotnosti ivotinja iznosi cjelobrojni viekratnik broja pi; neto
stvarno i ozbiljno drati pogrenim i utoliko znati da nije tako, ne znai i da moemo
rei zato je to tako
5. Predavaica dokazana strunjakinja na temu humora u nastavi suhoparno
ozbiljna da to gotovo iznova izaziva smijeh; nema proturjeja u tome da netko loe
prakticira ono to odlino govori eksplicitno znanje umijee
6. Didaktiar fizike Martin Wagenschein zakon pada, izvjetaj s nastave; znati
docirati ne znai stvarno i ozbiljno drati ispravnim, neto stvarno znati ili neto
stvarno biti
7. Hitlerov ministar naoruanja Albert Speer zrane napade na svoje ministarstvo
doivljavao korisnima; ljudi katkad pokuavaju svoju praksu staviti pod kontrolu
proniui pravila na kojima ona poiva, zapisuju ih, slijede i u odreenom trenutku
gube kontrolu
eksplicitno implicitno; strunost verbalizacije strunost djelovanja,
znanje umijee
-intelektualistika legenda: didaktika funkcionira tako da jedan drugome kae kako
se neto radi, a taj drugi to onda umije

-intelektualisti: odnos znanja i umijea podruja presjecanja potrebno zadrati

to irim; svako djelovanje trebalo bi biti usmjeravano znanjem, a svako znanje
relevantno za praksu
didaktie nezgode: pasivno znanje netko neto zna, ali ne moe teoretizirati;
netko neto zna, ali ne uvia gdje se to izravno potvruje u njegovim postupcima
-djelovanje kao dvostruki in miljenja i injenja nasuprot slijepoj, mehanikoj rutini;
u sreditu umijee
-psiholog rada Walter Volport intuitivno-improvizirajue djelovanje: znalci
djeluju intuitivno i vrlo fleksibilno, s koncentriranom lakoom
-Michael Polanyi preutno znanje pohranjeno u navedenom djelovanju
-unutarnje planiranje prestaje kada djelovanje stvarno pone
Problem naknadne racionalizacije
-ako svoje djelovanje naknadno racionaliziramo, sebi i drugima priamo o misaonim
procesima koji se tijekom djelovanja uope nisu javljali
-problem eksplikacije: moe li strunjak uope tako jednostavno kao znanje
eksplicirati to umije; moe li navesti pravila svoga umijea; kada bi ih mogao
navesti, bi li to tada bilo umijee kojim vlada
-problem subjektivizacije: ako ono to stunjak zna/umije moemo prikazati kao
znanje novak mora prenijeti to znanje u osobna uvjerenja i osobno umijee
(pr.student koji neto izlae, ali ni sam u to ne vjeruje)
-problem instrukcije: pojavni oblik problema subjektivizacije; koliko se umijee moe
izgraditi prenoenjem znanja
-problem modifikacije: je li praksa koja se obavlja prema danim pravilima ista kao
ona koja se obavlja kao intuitivna
Problem eksplikacije
Nemogunost verbalizacije
-moe li sm znalac rei kako i zato postupa; ako ne moe, radi se o nemogunosti
verbalizacije
-tko se za obavljanje svojeg umijea ne konzultira sa znanjem, moda nee o njemu
znati ni izvjeivati; Polanyi: znamo vie nego to to znamo rei
Nemogunost formalizacije
-ako sm znalac i ne zna verbalizirati kako postupa, moemo ga promatrati i tako
utvrditi koja pravila slijedi njegova praksa
-tekoa tek ako i osoba u treem licu, promatra, ima problem eksplikacije
nemogunost formalizacije
-kada se nekog od znalaca upita to openito treba initi, koliko se openito neki
fenomen moe razabrati, odgovorit e da ovisi o situaciji
Problem instrukcije
-koliko je znanje uope prikladno za instrukciju umijea
-tri parcijalna problema:

1. prikazivost umijea u formatu znanja ima granice; u mjeri u kojoj umijee ne

moemo prikazati kao pridravanje pravila postoji problem instrukcije; primjeri:
umijee duhovitosti ili socijalna kompetencija (znanje koje se ne d formalizirati)
2. postoje sluajevi u kojima ono to neki znalac umije moemo vrlo dobro opisati u
obliku pravila; problem: ta pravila nisu prikladna da pomou njih instruiramo
druge/sami sebe; primjer: fiziari znaju pravilo koje vozai bicikla intuitivno slijede
(pravilo opisuje kako to funkcionira, ali njime se ne moe nauiti kako se to radi)
-Inghard Langer, Friedman Schulz von Thun i Reinhard Tausch uspjeli preslikati kao
znanje ono to ine ljudi koji umiju dobro objanjavati; hamburki koncept
razumljivosti: oni objanjavaju jednostavno, stimulativno, dobro strukturirano i sa
srednjom mjerom redundancije no, to nije dovoljno da se objasne sva umijea
3. imamo pravila koja su posve razumljiva didaktika pomagala, ali uenik ne
moe/ne eli pretvoriti znanje u umijee (ponekad sluaj sa stranim jezicima)
-znanje tad prijeko potreban, ali nedostatan uvjet za umijee
Problem modifikacije
Interferencija
-sindrom stonoge: stonoga ne moe vie koordinirati mnotvom svojih nogu upravo
u trenutku kad prvi put pomisli na to kako to ini ista stvar ako tijekom predavanja
neprestano mislimo na hamburki koncept razumljivosti samo da bi bili to
razumljiviji
Namjera raspolaganja
-interferencije izmeu miljenja i injenja mogu se dopustiti i u samom procesu
djelovanja i dodijeliti mjesto refleksiji ondje gdje je rije o naknadnoj misaonoj
obradi tog djelovanja
-znanje moe biti zapreka umijeu ondje gdje neto ne smijemo previe htjeti znati
-poslovica: ako u ivotu eli postii neto vano, ne ciljaj u sredinu, ciljaj pokraj nje
postoje stvari koje su u osnovi sporedni proizvod, nestaju ako za njima izravno
pruimo ruku
-nakana da se u nastavi bude prirodan i spontan iskljuuje svoju vlastitu provedbu
Odlaganje djelovanja i prisilnost
-u ekstremnom sluaju, svijet znanja i miljenja postaje mjesto bijega od stvarnog
svijeta jer se pribojavamo uputanja u nesigurnost u kojoj se umijee uvijek mora
iznova dokazivati
Defleksibilizacija
-slijediti neko pravilo i postupati prema propisima znai pod istim uvjetima djelovati
na isti nain; no, uvjeti nisu nikad isti, kao ni situacije
-kompetentno izvoditi sloene zadatke u pravilo znai prilagoditi ih svakom novom
ili zadanom kontekstu

Dekvalifikacija
-ne morate znati kako misliti; za sve postoji procedura i vi je samo slijedite
Didaktike implikacije
-Polanyi: znanje uvijek zaostaje za umijeem
-onoliko koliko umijee moemo preslikati u eksplicitno znanje i omoguiti
eksplicitno uenje, to eksplicitno znanje uenici tada moaju iznova subjektivizirati,
prevesti u osobno umijee uenik to znanje mora uklopiti u procese stjecanja
iskustva, vjebe i treninga
-onoliko koliko se implicitno znanje ne moe eksplicirati, novak je upuen na procese
uenja iskustvom (learning by doing) Polanyi: ovjek slijedi svog majstora jer
vjeruje njegovim postupcima ak ako i ne zna u pojedinostima analizirati i objasniti
njegovu uinkovitost; implicitna pravila moe usvojiti samo osoba koja se u toj mjeri
nekritiki preputa oponaanju druge osobe
Znanje i miljenje
-znanje nije niti uvijek prijeko potrebna niti ikada dostatna pretpostavka za umijee;
umijee nije slukinja znanja
-stvarni znalci misle manje nego to vjerujemo, ali zato vie djeluju (ono to nam
mogu pokazati, esto ne mogu i rei)
-razvoj umijea zahtijeva kulturu uputanja u djelovanje, koja znanju ne smiju
dopustiti da u njoj izaziva neprestano divljenje niti miljenju da je sprjeava u
djelovanju; obrnuto, za izgradnju znanja potrebna kultura
-prenoenje pedagokog znanja u okviru izgradnje pedagokog umijea 4 funkcije:
1. ak i kada je izgradnja stvarnog umijea uspjena te nastavnici djeluju intuitivnoimprovizirajui, iskustveno uenje u pravilu ostaje fleksibilno uvjebavanje
trenutano uobiajnih obrazaca kolske prakse; uspjenost sveuilinih obrazovnih
procesa trebala bi se mjeriti prema njihovoj moi transcendiranja i inoviranja
postojee prakse
2. sveuilina izobrazba mora iriti perspektive iz kojih problemi dobivaju svoj okvir;
nastavnici moraju nauiti promiljati ono to ine (pr.suoavanje s uinkovitosti)
3. postoji praksa koju sveuilite ne mora simulirati praksa znatielje i potrage za
time kakve stvari doista jesu ili kakve bi mogle biti, praksa sumnje i ustrajnosti u
njoj, praksa preciznog miljenja i obrazloenog argumentiranja, praksa razmiljanja
preko uskih granica neposredne zainteresiranosti zbog prisilile djelovanja, praksa
djelovanja
4. iskustvo postaje didaktiki korisno tek ondje gdje se susree sa spremnou i
sposobnou za miljenje nauiti kroz iskustvo moe samo onaj tko kroz iskustvo
neto iskusi; nema uenja iz iskustva bez povratne obavijesti o uinkovitosti
vlastitog djelovanja nastavnik ne postaje profesinalac na temelju svog eksplicitnog
ni implicitnog znanja, ve onda kada je, uz navedno, spreman sm redovito

analizirati, evaluirati i eventualno mijenjati svoju praksu djelovanja ako eli i moe
preuzeti odgovornost za vlastiti rast
-izgradnja implicitnog znanja promait e se ako uputanje u djelovanje ostane
trajno refleksivno i suzdrano
-izgradnja refleksivne kompetencije promait e se ako je distanca pritisnuta
praksom i zbog toga puki privid