Didaktika 1 2017.

Q&A za 1. kolokvij

1. ŠTO JE ZNANOST?
- organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opaţanjem procesa i pojava u prirodi
i društvu, a obraĎenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama; objektivno,
sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim
vjerojatnim uzrocima; stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom
i pravilnim razmišljanjem, znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja na
stvarnost

 osnovna svojstva znanosti:

- relativno samostalan (autonoman) predmet proučavanja (koji je relativno neovisan o predmetu
drugih znanosti)
- izgraĎena metodologija istraţivanja (metodološki pristupi istraţivanju: sustav provjerenih
metoda, postupaka, instrumenata, procedura...)
- odreĎeni rezultati istraţivanja (koji unaprijeĎuju znanost i praksu na koju se rezultati odnose).
Kroz rezultate se ostvaruju ciljevi, a rezultati se manifestiraju kao znanstvene spoznaje o
predmetu proučavanja.

2. KONSTITUTIVNI ELEMENTI ZNANOSTI.

- predmet znanosti, zadaci znanosti i metoda znanosti

3. ODNOS ZNANOSTI I DRUŠTVA?

- dva su shvaćanja odnosa znanosti i društva:
a) autonomističko (znanost i društvo trebaju biti neovisni/odvojeni)
b) pragmatističko (integracija)

4. ŠTO JE PREDMET ZNANOSTI? - odreĎeni fenomen (?)

5. NABROJI I OPIŠI ZADATKE ZNANOSTI.
a) opisni (deskriptivni) – cilj je pronaći sve fenomene i opisati ih
b) normativni (aplikativni) – izdvojiti neke standarde ili principe
c) eksplikativni (uzročno-posljedični ili eksplorativni) – objasniti uzročno-posljedične veze,
zašto i kako jedna pojava uzrokuje drugo (*lakše je to napraviti u egzaktnim znanostima, nego
što je to u društvenim/humanističkim znanostima  nisu isti predmeti znanosti + odreĎeni je
zakon uvijek primjenjiv i vrijedi za sve – nije uvijek točno)
d) futurističko-prognostički – fenomen se prati u prošlosti i danas pa se na temelju tog praćenja
mogu predvidjeti buduća dogaĎanja

6. DEFINIRAJ DIDAKTIKU.
DIDAKTIKA (izveden je od grčke riječi didasko – učim, didaskein – učiti, didaktikos –
poučan, poučavajući) - posebna pedagoška disciplina koja proučava bitne probleme
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

odgoja i obrazovanja u procesima nastave i učenja (i drugim situacijama edukacijskih

procesa); grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.
DIDAKTIKA proučava opće zakonitosti nastave i učenja, ali i drugih oblika učenja i
obrazovanja izvan nastave
DIDAKTIKA se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa

7. NABROJI I OPIŠI ZADATKE DIDAKTIKE KAO ZNANOSTI.

a) deskriptivni – odnosi se na opisivanje fenomena koji ulaze u predmet didaktike. Na opis
strukture i graĎe didaktičkih problema, dijelova i odnosa meĎu dijelovima. Deskripcija nije
samo opis pojave već i opis nastanka, procesa i razvitka didaktičkih fenomena. Zadatak didaktike
nije samo u deskripciji predmeta svog proučavanja, već i u unutrašnjoj klasifikaciji pojava što se
istraţuju, nekih njihovih svojstava, oblika i faza razvitka, kao i odreĎivanje mjesta pojava što ih
istraţuje didaktika u okviru nekih drugih pojava i fenomena
b) eksplikativni – odnosi se na otkrivanje i objašnjavanje didaktičkih fenomena.
c) normativni – odnosi se na normativno odreĎenje kako se treba odvijati neposredni proces
učenja i nastave.
d) futurističko-prognostički – odnosi se na predviĎanje mogućih ishoda didaktičkih fenomena i
pri tome se nuţno mora sluţiti metodama predviĎanja. Osim toga ovaj se zadatak odnosi i na
predviĎanje još neotkrivenih, odnosno nepoznatih didaktičkih fenomena.
Zadaci didaktike mogu se izraziti: OPISATI – OBJASNITI – PREDVIDJETI – PRIMIJENITI

8. NABROJI TEMELJNE POJMOVE DIDAKTIKE. učenje, obrazovanje, nastava,

poučavanje i odgoj

9. ŠTO JE ODGOJ?

ODGOJ predstavlja proces formiranja i samoformiranja ličnosti u odreĎenim uvjetima i

pod utjecajem odreĎenog niza činitelja koji proizlaze iz psihostrukture ličnosti,
karakteristika, potencijala i socio-kulturalnih uvjeta; proces formiranja predstavljao bi
neku vrstu manipulacije; nije moguć bez aktivnosti odgajanika

10. ŠTO JE OBRAZOVANJE?

OBRAZOVANJE (u užem smislu) predstavlja proces prenošenja, usvajanja i stjecanja
sustava znanja, vještina i navika

OBRAZOVANJE (u širem smislu) predstavlja proces razvoja sposobnosti, formiranja

stavova i sustava vrijednosti. Obrazovanje predstavlja proces razvoja voljno-
emocionalnih karakteristika, usmjereno je na pobuĎivanje motivacije, interesa i osobina
ličnosti
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

11. NAVEDI RAZLIKU IZMEĐU OBRAZOVANJA I IZOBRAZBE.

IZOBRAZBA se poistovjećuje s pojmom obrazovanja, no taj je proces usmjeren na neku
konkretnu djelatnost (zanimanje, struku). Izobrazba predstavlja proces prenošenja,
usvajanja i stjecanja sustava znanja, vještina i navika za obavljanje odreĎene djelatnosti.

- preteţno usmjerena na proces stjecanja znanja, vještina i navika koji pojedinca

osposobljava za obavljanje neke odreĎene djelatnosti (posla, specijalizacije). Izobrazba je
usmjerena na proces poučavanja u kojem se pojedinac osposobljava za neku djelatnost
(preteţito praktičnu) i za razvoj funkcionalnih sposobnosti vezanih za djelatnost
izobrazbe.

12. ŠTO SU VJEŠTINE, A ŠTO NAVIKE?

Vještine su organizirane, brzo i precizno izvedene radnje s ciljem da se izvede neki zadatak, a
koje su stečene vjeţbanjem. Automatizirane vještine, za koje ne trebamo uloţiti (gotovo) nikakav
misaoni napor, zovu se navike. Vještine su rezultat realizacije psihomotoričkih, funkcionalnih
ciljeva nastave.

13. OBJASNI POJAM ZNANJE I NAVEDI I OBJASNI STUPNJEVE (razine) ZNANJA.

Sistem ili logički pregled činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je
pojedinac usvojio i trajno zadrţao u svojoj svijesti.
Činjenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje pojedinac
spoznaje perceptivnim putem.
Generalizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, definicije, dokazi, kategorije….
Stupnjevi znanja:
1. Znanje prisjećanja (samo se sjećamo nekih sadrţaja o objektivnoj stvarnosti, nešto
smo naučili, ali se ne sjećamo što),
2. Znanje prepoznavanja (identificira se pripadnost nekog sadrţaja, ali ih se ne zna
objasniti),
3. Znanje reprodukcije (reprodukcija nekog sadrţaja ali ga se ne shvaća),
4. Operativno znanje (sadrţaj se zna i primjenjuje),
5. Kreativno ili stvaralačko znanje

14. U ČEMU JE ZNAČAJ J.A. KOMENSKOG ZA RAZVOJ DIDAKTIKE?

- veliki češki pedagog. predstavnik pedagogijskog realizma. Njegovo najznačajnije djelo je
Velika didaktika u kojoj se zalaţe da se polazi uvijek od lakšeg ka teţem, od općeg ka
sloţenijem. Princip zornosti (očiglednosti) - zalaţe se za induktivnu metodu. Treba učiti iz
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

stvarnog ţivota, ne iz knjiga. Senzualizam - osjetni način spoznavanja. Zalaţe se za izradu

sveznajućih enciklopedija. Razvio vanjsku organizaciju nastave uvoĎenjem razredno-predmetno-
satnog sustava nastave sa frontalnom nastavom.
Podjela nastave po kronološkoj dobi, izjednačio mentalnu i kronološku dob:
 0-6 god. predškolsko obrazovanje, 6-12 osnovnoškolsko, 12-18 srednjoškolsko, 18-24
visokoškolsko
Nastavni sadrţaj se mijenja po razredima. U početku sukcesivan raspored, kasnije simultani.
Uveo školsku godinu, nastavnu godinu, polugodišta, nastavni mjesec, tjedan, sat. Uveo
kolektivni sat- istovremeni rad sa više učenika. Zalaţe se za izradu priručnika za nastavnike.
Svime time omogućio je ekspanziju školstva.

15. ŠTO SU STAVOVI I ZBOG ČEGA SU VAŢNI ZA PROCES NASTAVE?

- predstavljaju tendencije u ponašanju svakog pojedinca čime se izraţava odreĎeni odnos prema
predmetima, pojavama, procesima, ljudima itd
- mogu biti pozitivni, negativni i neutralni
- kao mjerni instrumenti koriste se ljestvice stavova koje se sastoje od dvaju pozitivnih stavova
(”u potpunosti se slaţem” i ”slaţem se”), neutralnog (”niti se slaţem niti se ne slaţem”) i dva
negativna stava (”ne slaţem se” i ”u potpunosti se ne slaţem”).
- u procesu učenja dolazi do brojnih promjena, jedna od njih je na konativnom području
(promjene u stavovima, uvjerenjima, motivima...)
- u procesu nastave i učenja razvijaju se osobine ličnosti (npr. preciznost, točnost, stavovi,
uvjerenja, kooperativnost...)

16. ŠTO JE PEDEUTOLOGIJA?

- pedagoška disciplina koja nastoji sveobuhvatno istraţiti nastavnika; Hart (1934.) – prvo
sustavno istraţivanje osobina nastavnika
- humanost nastavnika u radu s učenicima dovodi do kvalitetnijih meĎusobnih odnosa i boljih
rezultata te stvaranja pozitivne klime (vaţnost empatije)

17. KAKAV JE ODNOS IZMEĐU METODIKA I DIDAKTIKE?

Metodika je u sustavu znanosti, kao i didaktika, samostalna znanstvena grana ili disciplina.
Metodika je praktična disciplina koja upućuje na metode (načine) ostvarivanja odgojno-
obrazovnog procesa odnosno njegovih ciljeva. Metodika je pedagoška disciplina koja proučava
zakonitosti u odgojno-obrazovnom procesu pojedinog nastavnog predmeta. Zato postoje
metodika matematike, metodika hrvatskog jezika itd. Sve metodike koriste opće spoznaje i
načela didaktike. Dakle, teoretski okvir didaktike vrijedi za sve metodike – moţe se primijeniti u
nastavnom procesu bilo kojeg predmeta. Metodike takoĎer svojim otkrićima obogaćuju
didaktiku. Metodika se često shvaća kao specijalna didaktika, a didaktika kao opća metodika.
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

18. ŠTO SU TO SPOSOBNOSTI?

Sposobnost je kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku
djelatnost. Dijele se na: senzorne ili perceptivne sposobnosti – zasnovane na senzornoj
aktivnosti, sposobnosti osjetilnog doţivljavanja; manualne ili praktične sposobnosti –
temelje se na praktičnoj aktivnosti; sposobnosti izražavanja – odnose se na govor,
čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izraţavanje, pjevanje, sviranje i
izraţavanje pokretima tijela; intelektualne sposobnosti – formiraju se na bazi ljudskog
intelektualnog rada.

19. ŠTO JE NASTAVA?

- centralni pojam didaktike pod kojim se podrazumijeva namjeran, organizirani odgojni-
obrazovni proces; odvija se po odreĎenim planovima i programima rada
- nastava je sustavno organiziran aspekt ili instanca (pojava, oblik) odgojno-obrazovnog procesa;
pedagoški osmišljen i ureĎen skup (sustav) organiziranih aktivnosti u svrhu odgoja i obrazovanja
pojedinca.

20. KOJI SU ZADACI (ISHODI) NASTAVE?

1. materijalni ili obrazovni – odnosi se na usvajanje, prenošenje, stjecanje znanja kao sustava
činjenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i
primjenjivosti. Odgovara na pitanje: Što učenik treba naučiti (koja znanja u kojem opsegu i
kojem intenzitetu, koje vještine i koje navike učenik usvaja, stječe u procesu nastave).

2. funkcionalni ili formalni – odnosi se na razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih

funkcija i aktivnosti. Odgovara na pitanje: koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa
razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa.

3. odgojni zadatak – odnosi se na formiranje i samoformiranje ličnosti učenika i na izgraĎivanje

karakternih i drugih osobina ličnosti učenika. Odgovara na pitanje: koje osobine ličnosti učenika
formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave.

- istraţiti i teorijski uobličiti te usustaviti temeljne didaktičke fenomene, činjenice,

odnose, procese i problemete utvrditi zakonitosti koje njima dominiraju
- utvrditi mehanizme aplikacije didaktičkih spoznaja u odgojno-obrazovnu praksu radi
stalnog poboljšavanja i teorije i prakse
- pronalaţenje konkretnih rješenja za pitanja prakse (primjena)
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

- trajna revalorizacija teorijskih i praktičnih postignuća te revalorizacija učinkovitosti

pojedinih implementiranih teorijskih i praktičnih modela
- trajno usklaĎivanje teorijskih i praktičnih postavki didaktike s dosezima drugih područja
znanosti i umjetnosti koje su joj po predmetu istraţivanja srodne ili čiji su sadrţaji,
otkrića i izumi mogu implementirati i tako znatno unaprijediti odgojno-obrazovnu teoriju
i praksu.

21. ŠTO JE TO DIDAKTIČKI MATERIJALIZAM?

- didaktički materijalizam: karakterističan za staru školu do kraja 19. st kad se smatralo da je
što više znanja dobro i zapravo poţeljno; tjeralo se djecu da što više memoriraju nepotrebne
stvari - nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u školi, memoriranje
lekcije kod kuće i provjeravanja te iste lekcije u školi  dovodilo do tzv. formalističkog znanja
(učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u ţivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, a
to ih čini nesposobnima za ţivot)

22. OBJASNI DIDAKTIČKI FORMALIZAM.

- nazor koji ističe vaţnost formalnog obrazovanja, javlja se kao pozitivna reakcija na didaktički
materijalizam i ţeli prevladati količinsko gomilanje obrazovne graĎe na štetu razvoja
sposobnosti; blizak je *didaktičkomu funkcionalizmu
* nazor koji zagovara veću pozornost razvoju funkcija djeteta, ponajprije u škol. dobi; u prvom je
planu razvoj i njegovanje psihomotornih funkcija, napredovanje sposobnosti i spretnosti, npr.
sposobnosti izraţavanja, diskusije, rješavanja problema, provedbe eksperimenta i dr.

23. OBJASNI POJAM KURIKULUMA!

Kurikulum je opseţno planiranje, ustrojavanje (organiziranje) i vrednovanje procesa učenja te
postignuća s obzirom na jasno postavljene ciljeve. Osnovne sastavnice kurikuluma su: ciljevi i
zadaci učenja, sadrţaji učenja, uvjeti, organizacija i tehnologija učenja i poučavanja te
vrednovanje (evaluacija) učenikovih postignuća s obzirom na postavljene ciljeve.

Kurikulum suvremenog odgoja, obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno

zasnivanje cilja, zadataka, sadržaja, plana i programa, organizaciju i tehnologiju provođenja te
različite oblike evaluacije učinaka. Dva su dominantna kurikulumska koncepta:

1. HUMANISTIČKI KURUKULUM – orijentiran na razvoj

2. FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM - orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće).

24. ŠTO JE TO DIDAKTIČKI TROKUT?

- u klasičnoj (tradicionalnoj) nastavi, čine ga 3 glavna čimbenika:
 Didaktika 1 2017.
Q&A za 1. kolokvij

a) nastavnik - kvalificirani stručnjak koji poučavanjem učenika organizira efikasan proces

obrazovanja pa i nastave u cjelini;
b) učenik – stjecanje obrazovanja samostalnim učenjem ili uz pomoć nastavnika;
c) nastavni sadržaj - sadrţi programa obrazovanja.
 Ako neki čimbenik nedostaje, to nije nastava.
Shvaćanje nastave kao didaktičkog trokuta zanemaruje: ciljeve nastave, uvjete rada, socijalne
odnose, procesualnost, tehnologiju i medije (obuhvaćeni u didaktičkom četverokutu!), dinamiku
i procese učenja i drugo. Sve su to činitelji koji utječu na nastavni proces, na odvijanje nastave.

25. OBJASNI DIDAKTIČKI ČETVEROKUT!

- pojavljuje se u suvremenoj (sistemskoj) nastavi, sastoji se od četiriju čimbenika: nastavnika,
nastavnog sadrţaja, učenika i nastavna tehnologija (mediji)