STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA

Nastava je proces koji ima svoj tijek, svoje kretanje, trajanje, svoju uzrono-posljedinu povezanost. Taj proces na obrazovanju osobnosti je , prije svega vrlo sloen.

Upoznati sloenost tog procesa u svim njegovim dijelovima znai upoznati njegovu strukturu Uspjeno izvoditi nastavni proces moe samo onaj tko temeljito upozna sve njegove strukturne elemente u njihovu meusobnom odnosu i funkcionalnoj vezi.

 Cilj nastave : ostvarivanje materijalnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave Svakom cilju kao ostvarenju konanog rezultata nuno prethodi potreban rad. Zato se cilj moe tumaiti kao posljedica kojoj nuno prethodi uzrok. U tome se odmah namede problem otkrivanja uzrono-posljedinih veza u nastavnom procesu, odnosno njegovih zakonitosti.

 Bududi da je obrazovanje postavljeno kao cilj, namede se pitanje: - koje radnje trebaju nuno prethoditi kao uzrok da bi se ostvario postavljeni cilj kao posljedica ?

Drugim rijeima: - kroz koje sve radne etape treba prodi nastavni rad da bi se ostvarilo obrazovanje uenika ?

 To je bilo i ostalo do danas jedno od sredinjih pitanja koje je prouavala didaktika.

Gotovo svi didaktiari u svojini prouavanjima procesa nastave nastojali su ustvrditi osnovne etape kroz koje mora prodi svaki proces obrazovanja.

Pregled etapa nastavnog procesa kroz povijest

J. F. Herbart: jasnoda asocijacija sustav metoda

Wilhelm Rein: priprava, izlaganje, zdruivanje, shvadanje, primjena.

Wilhelm Drpfeld: uvoenje, promatranje, usporeivanje, sintetiziranje, primjena.

Tuiscon Ziller: analiza, sinteza, asocijacija, sustav, metoda.

Seifert: stvaranje raspoloenja, zaraivanje, ukljuivanje, preraivanje. Salwirk: uvoenje, prikazivanje, preraivanje.

 Otto Willmann: a) psiholoki tijek: prihvadanje, shvadanje, uvrdivanje; b) logiki tijek: analiza i sinteza; c) didaktiki tijek :predoivanje, objanjavanje, uvjebavanje.

Wilhelm Dilthey:
doivljaj, razumijevanje,

izraaj.

Georg Kerschensteiner: problem, hipoteza, provjeravanje, zakljuak

Hugo Gaudig: a) promatranje predradnje, objanjavanje i shvadanje, oponaanje, vjebanje, samorad; b) postavljanje cilja, planiranje, izvoenje rada, kontrola.

Burger: prihvadanje, duhovno preraivanje, prikazivanje. Meumann: orijentiranje, preuzimanje, shvadanje, uvrdivanje proirivanje.

Weber: vanjski podraaj, Primanje, Izraaj. Scherer: osjetno primanje, misaono shvadanje, prikazivanje.

Kilpatrick: postavljanje cilja, planiranje, izvoenje, ocjena. Lay: podraaj, doivljaj, izraaj.

Fischer: promatranje, pretpostavljanje, istraivanje, provjeravanje. Decroly: promatranje, asocijacija, izraavanje

John Dewey: tekoda, problem, hipoteza, provjeravanje, zakljuak.

Scheibner: postavljanje cilja, prikupljanje sredstava, planiranje, izvoenje, sreivanje. Svadkovski: promatranje, analiza - sinteza, pojam - zakon -pravilo, provjeravanje, vjetine.

Danilov: priprava, percipiranje, miljenje, utvrivanje, primjena u praksi, ponavljanje. Ivanov: priprava, promatranje, miljenje, uvrdivanje, primjena u praksi, vjebanje, provjeravanje, sistematiziranje.

 Didaktiari su nastojali otkriti i ustvrditi osnovnu strukturu nastave. Ako bismo pokuali metodom eliminacije iskljuiti neke elemente, naili bismo na tekode, jer bi zaista bilo teko odabrati neke od navedenih elemenata za koje bismo mogli potpuno sigurno tvrditi da su nepotrebni u nastavi.

Svaka struktura u sebi sadri samo neke elemente, ali ne i sve elemente nune u procesu obrazovanja. Bududi da svaka od navedenih struktura obuhvada samo neke elemente obrazovanja, ne moe se nijedna prihvatiti kao univerzalna i jedino prihvatljiva, premda su autori nastojali ustvrditi upravo univerzalnu strukturu.

 Pogreka je nekih autora i u tome to su globalnu strukturu nastavnog procesa, odnosno njegove etape, izvodili na temelju pojedinih suptilnih spoznajnih, psiholokih i metodikih mikroelemenata, koji ne mogu imati karakter radne etape nastavnog procesa. Kako je upravo tih mikroelemenata veoma mnogo, s tih je pozicija bilo mogude izvesti i brojne strukture nastavnog procesa u raznim kombinacijama spomenutih elemenata.

 Sva ta rjeenja dokazuju da je nastavni proces veoma sloen, jer u sebi nuno obuhvada mnoge elemente. - Jedni se odnose na organizacijske ili didaktike komponente nastavnog procesa, - drugi na spoznajne, - tredi na psiholoke i - etvrti na metodike elemente. Sreivanjem se dobije sljededi pregled elemenata po homogenim skupinama:

 Organizacijske ili didaktike komponente:

priprava, pripremanje, uvoenje, postavljanje problema, prikupljanje materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvjebavanje, ponavljanje,

uvrdivanje, provjeravanje, ocjenjivanje.

 Spoznajni elementi:
promatranje, miljenje, razmiljanje, analiza, definiranje, generaliziranje, pronalaenje, produbljivanje, proiri vanje, pretpostavljanje, planiranje, projektiranje, pronalaenje, rala njivanje, razvrstavanje, sustav, sinteza, spoznavanje, sreivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, usporeivanje, zakljuivanje.

 Psiholoki elementi:

asocijacija, doivljaj, izraaj, jasnoda, mo tiviranje, osmiljavanje, obnavljanje, priprema, prihvadanje, predoivanje, primanje, ponuda,preuzimanje, poticanje, stvaranje raspoloenja,podraaj, uivljavanje, razumijevanje, shvadanje.

 Metodiki elementi:
izrada, izvjetavanje, izlaganje, korigira nje, objanjavanje, predavanje, prikazivanje, raspravljanje, razvijanje. Spoznajni, psiholoki i metodiki elementi zapravo su mikroelementi u mikrostrukturi pojedine etape nastavnog procesa, pa se zbog toga ne mogu smatrati samostalnim etapama.

 Osim toga, pojedinim mikroelementima teko je odrediti njihovu pripadnost - spoznajnu, psiholoku, metodiku, jer su oni u nastavnom procesu meusobno tijesno povezani, to upuduje na nunost jedinstva tih elemenata u procesu obrazovanja. To znai da u cjelokupnoj strukturi nastavnog procesa treba razlikovati nekoliko osnovnih aspekata: organizacijske, spoznajne, psiholoke i metodike.

Jedni su didaktiari u izvoenju svojih struktura smatrali znaajnijom jednu skupinu elemenata, drugi drugu, tredi su nasludivali potrebu za odreenom ravnoteom meu njima. U svemu tome treba razlikovati globalne elemente ili makroelemente kojima se odreuju osnovne etape nastavnog procesa od brojnih mikroelemenata koji su sastavni dijelovi mikrostrukture pojedine etape.

NA TEMELJU PRIKAZANE STRUKTURE IZDVOJIT EMO NAJPRIJE ONE DIJELOVE KOJI SE NIU U SUKCESIJI, A TO SU: - PRIPREMANJE UENIKA ZA NASTAVU, - OBRAIVANJE NOVIH NASTAVNIH SADRAJA, - VJEBANJE, - PONAVLJANJE I - PROVJERAVANJE.

PREMDA TI DIJELOVI NASTAVNOG PROCESA MOGU IMATI U NASTAVNOJ PRAKSI RAZLIIT REDOSLIJED , IPAK SE PO OPOJ LOGICI KRETANJA PROCESA OBRAZOVANJA ONI NIU REDOM. ZBOG TOGA TO SE TI DIJELOVI NIU U SUKCESIVNOM REDU MOEMO IH NAZVATI OSNOVNIM ETAPAMA NASTAVNOG RADA ILI OSNOVNIM KOMPONENTAMA NASTAVNOG PROCESA, I TO ZBOG TOGA JER SE NJIMA ODREUJE OSNOVNA STRUKTURA ILI TIJEK NASTAVE.

IZ GRAFIKOG PRIKAZA PROIZLAZI DA NASTAVNI PROCES U CJELINI, PA TAKO I POJEDINA NJEGOVA ETAPA, IMA : - MATERIJALNO-TEHNIKU STRANU, - SPOZNAJNU STRANU, - PSIHOLOKU STRANU I - METODIKU STRANU S BROJNIM MATERIJALNO-TEHNIKIM, SPOZNAJNIM, PSIHOLOKIM I METODIKIM ELEMENTIMA KOJI SE SIMULTANO INTEGRIRAJU U POJEDINOJ ETAPI NASTAVNOG PROCESA KAO NJEZINI MIKROELEMENTI, PO EMU I SVAKA ETAPA RADA IMA SVOJU MIKROSTRUKTURU.