Kriticki osvrt na analizu naziva pedagogije , premeta , cilja i zadataka

Pedagogija znanost o odgoju. Da bi neka teorija postigla status znanosti , mora udovoljiti
odreenim zahtjevima. Mora imati svoj predmet istraivanja, metodologiju za prouavanja
tog predmeta, odreene spoznaje ili rezultate istraivanja koji se pokazuju kao sustav
zakonitosti, omoguuje izgradnju znanstvenog sustava dotine znanosti i reguliranje odnosa
prema drugim znanostima. Pedagogija kao znanost istrauje odgojni proces kao dio drutvene
stvarnosti , predmet kojim se ona bavi , prouava ga i unapreuje. Predmet prouavanja
pedagogijske znanosti je odgoj ili oblikovanje ovjeka ljudskog bia. Termin pedagogija
potjee od grke rijei paidagogos, a ona je oznaavala osobu koja je vodila dijete . U
poetku su to grki robovi koji su se bavili djecom, vodili ih u kolu, nadzirali i uvali.
Kasnije se znaenje termina proiruje na roditelje, uitelje, odgajatelje i sve ljude koji se bave
odgojem. Smisao je pedagogijske znanosti u prouavanju i unapreivanju odgoja.
Prouavajui odgoj kao fenomen pedagogija treba upozoriti na njegovo podrijetlo i znaenje ,
na njegov drutveni smisao i opravdanost. Njena temeljna svrha istraivati, uopavati i
formulirati odgojne zakonitosti i tako obogaivati opi fond pedagogijskih spoznaja.
Prouavajui i unapreujui odgojnu praksu kao bitni sastavni dio drutvenog ivota
pedagogija je po svom karakteru drutvena znanost. Bavei se ovjekom razvitkom njegovih
tjelesnih , intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih sposobnosti, izgraivanjem njegovih
ljudskih osobina, njegovim ljudskim oblikovanje i djelovanjem, pedagogija je izrazito
humanistika znanost. Glavni smisao odgoja sastoji se u prenoenju prethodnih iskustava
ovjeanstva-steevina kulture i civilizacije- na nove narataje, koji nastavljaju djela svojih
predaka. Odgoj je najue povezan s razvitkom i usavravanjem ljudskog drutva. Odgoj je
osnovni uvjet odranja i razvitka ljudske zajednice. Moemo rei da su naa znanja, umijea i
navike, nae sklonosti i sposobnosti, na pogled na svijet, na emocionalni i voljni ivot, naa
osobnost i karakter u velikoj mjeri rezultat odgoja. O njemu, u velikoj mjeri ovisi naa
budunost, budunost nae domovine i itavog ovjeanstva. Stoga u odgoju u ljudskoj
zajednici i u svakom konkretnom drutvu pripada izuzetno vano mjesto i znaenje.

Meusobni odnos odgojnog ideala, cilja, i zadataka odgoja podsjea na odnos opeg,
posebnog i pojedinanog. Odgojni ideal je na razini opeg, najopenitijeg, vrlo perspektivnog.
Cilj odgoja mora biti konkretniji, blii, za praksu stimulativniji. On je na razini drutvenih
vrijednosti odreene zajednice. U naim prilikama on izraava pozitivna odgojna nastojanja
suvremenog hrvatskog demokratskog drutva. Ne smije proturjeiti opem odgojnom idealu i
njegovim generikim vrijednostima, ali uzima u obzir realne prilike, potrebe i mogunosti u
osposobljavanju suvremenog ovjeka, kulturne osobnosti na dananjem stupnju razvitka
demokracije. Odgojna nastojanja imaju za cilj odgoj slobodnog, mnogostranog razvijenog i
radosnog ovjeka, sposobnog djelatnika i kulturne osobnosti koja e angairano, spremno i
odgovorno sudjelovati u profesionalnim djelatnostima u obnovi i izgradnji domovine, u
njenom drutvenom i kulturnom ivotu i ljudski osmiljen provoenju slobodnog vremena.
Odgojni zadaci su jo konkretniji, jo odreeniji i praksi dostupniji. Oni konkretiziraju cilj,
ralanjuju ga na vie elemenata koji se posebno ostvaruju, a ostvarivanjem svih tih
sastavnica, svih zadataka, ostvarujemo i cilj odgoja. Stoga zadataka uvijek ima vie. Cilj u
pravilu izriemo u jednini, a zadatke u mnoini. Cilj se odnosi na odgoj u cijelosti, a zadaci na
pojedine njegove dijelove. Temeljni zadaci pedagogijske znanosti su da prouava odgojnu
stvarnost, istrauje pedagoke pojave, pronalazi, otkriva i utvruje zakonitosti na podruju
odgoja i obrazovanja, znanstveno ih obrauje i razvrstava u sustav zakonitosti, ime se
obogauju pedagogijske spoznaje i razvija pedagogijska teorija. Drugi zadatak da na temelju
najnovijih pedagogijskih spoznaja postavi svrhu i zadatke odgojne djelatnosti da znanstveno-
pedagogijski obradi njihov sadraj i organizaciju, najdjelotvornije oblike i faktore, metode na
znanstvenim postupcima omogui daljnje razvijanje i unapreivanje odgojne djelatnosti. Jo
jedan u nizu zadataka da znanstveno-kritiki vrednuje rezultate postignute na podruju
pedagogijske teorije i prakse upoznavanje, opisivanje i objanjavanje postojee odgojne
stvarnosti. etvrti zadatak da razvija i usavrava pedagogijsku metodologiju, to je
pretpostavka za uspjeh daljnjih pedagogijskih istraivanja , za postizanje vrijednih
znanstvenih rezultata i obogaivanje pedagogijskih spoznaja. Peti odgojni zadatak da se
koristi rezultatima drugih srodnih ili graninih znanosti to uvjetuje potrebu povezivanja , ali i
reguliranja svog odnosa prema drugim znanostima kao to su psihologija, filozofija,
sociologija i druge. Realizacijom svih tih zadataka pedagogija ostvaruje svoj smisao, vri
svoju znanstvenu i drutvenu funkciju, jer prouava svoj predmet istraivanja, obogauje
pedagogijske spoznaje, unapreuje odgojnu stvarnost, znanstveno-kritiki praktina i teorijska
postignua u domeni svoga prouavanja, brine o razvitku metodologije pedagogijskih
istraivanja, regulira svoj odnos prema drugim znanostima i time osigurava adekvatno mjesto
u znanstvenom sustavu.