1. Oblici i metode nastavnog rada?

OBLICI
Pod oblicima nastavnog rada podrazumijeva se način aktivnosti nastavnika i učenika, a karakteriše ih
odgovarajuća vrsta sociološke organiziranosti. Polazeći od organiziranosti, oblici astavnog rada razvrstavaju se
na: frontalni, grupni, rad u parovima (tandem) i individualni rad.

Koji će se oblici nastavnog rada koristiti ovisi od didaktičkog trokuta: od pristupa nastavnika, od uzrasnih
mogućnosti i sastava učenika i vrste nastavne građe. Uvažavajući različite kriterijume različiti autori različito
klasificiraju oblike rada u nastavi.
Uzimajući kao kriterij strukturu i jasnost nastavnog sadržaja dijelimo ih na: objašnjavajući i razvojni oblik
nastave.
Karl Šteker oblike nastavnog rada dijeli na: neposrednu nastavu i posrednu nastavu.
Ovom podjelom on je izmiješao nastavne metode i oblike rada u nastavi. Veliki broj savremenih didaktičara
oblike nastave dijele na dvije kategorije: neposredne i posredne.

METODE
Riječ metoda grčkog je porijekla-METHODOS- izvorno znači PUT, NAČIN IZLAGANJA, SMIŠLJEN i
PLANSKI POSTUPAK.

Pod metodom se podrazumijeva način i postupci koji se primjenjuju da bi se ostvario neki cilj. Izbor metoda
zavisi od svojstva neke aktivnosti i cilja koji se želi ostvariti. Da bi nastavnik u nastavnoj situaciji ostvario
postavljene ciljeve i zadatke on mora primijeniti odgovarajuće metode. Nastavnik mora imati teoretska saznanja
i iskustvo da izabere najprikladnije nastavne metode i da ih primijeni. Pojam nastavnih metoda različiti autori
različito definiraju.
Gejdži smatra da je nastavna metoda povratni model ponašanja nastavnika, primjenjiv na razne nastavnike u vezi
sa poučavanjem i učenjem. Nastavne metode su sastavni dio nastavnog rada na svim dijelovima nastavnog
procesa, i to uvijek u njihovoj dvostranosti s obzirom na nastavnika i učenika.
Brojne su klasifikacije nastavnih metoda. Disterveg je govorio o dvije metode: nastavnikovom izlaganju i
nastavnikovom razvojnom razgovoru.

Vladimir Poljak nastavne metode dijeli na:

- metoda demonstracije
- metoda praktičnih radova
- metoda ilustrativnih radova
- metoda pismenih radova
- metoda čitanja i rada na tekstu
- metoda razgovora
- metoda usmenog izlaganja

2. Nastavna tehnologija-didaktički mediji?

Nastavna tehnologija –osmišljena sinteza programa, postupaka i sredstava, zasnovana na rezultatima znanosti
koje proučavaju nastavni proces, a usmjerena je na racionalizaciju, optimiranje i objektiviranje tog procesa.
Umijeće kvalitetne pripreme i realizacije nastave uz upotrebu prikladnih postupaka, metoda, tehnika, jednom
riječju - tehnologije, odlikuje savremenu školu. Uspješnost nastavnog procesa bitno ovisi o učiteljevim
profesionalnim kompetencijama i poznavanju savremene nastavne tehnologije. Stoga, konačan ishod školovanja
učiteljskog kadra treba biti postizanje visoke razine psiho-pedagoških znanja i didaktičko-metodičkih
kompetencija potrebnih za rad u školi i izvan nje.
Obrazovanje je danas u stalnom ciklusu mijenjanja, nadopunjavanja i (pre)usmjeravanja. Sve se njegove
paradigme stalno propituju i revaloriziraju. Različiti noviteti postavljaju izazove pred sam koncept obrazovanja,
modificiraju njegovo trajanje, ukazuju na potrebu cjeloživotnog usavršavanja. Jedna od najpoticajnijih novina
jest upravo primjereno korištenje savremene nastavne tehnologije koja utječe na rad nastavnog osoblja, na
kvalitetu znanja učenika, studenata i poboljšanje njihovih kompetencija. Važno je osvijestiti kad i kako koristiti
novu tehnologiju, te kako se pripremiti za njezinu upotrebu.

1
3. Ciljevi i zadaci nastave?

Ciljevi i zadaci nastave –predstavljaju određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju, odnosno pomake u
razvoju učenika koji se odvijaju u nastavnom procesu.

CILJEVI
Cilj nastave proizlazi iz odgojno-obrazovnih ciljeva škole, a oni su utemeljeni u društveno-ekonomskim
potrebama i razvojnim tendencijama, kao i drugim faktorima. On osigurava bitnu ulogu usmjeravanja nastavnog
procesa. U ciljevima nastave očituju se tendencije o učinkovitosti nastavnog procesa. Ciljevi nastave imaju svoj
pravi smisao kada su operacionalizirani u posebnim i pojedinačnim ciljevima ili zadacima nastave.
Prilikom određivanja ciljeva nastave, uvažavaju se dva aspekta; individualni i društveni.
U okviru individualnog aspekta, potrebno je istaći kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti/angažman
učenika; promjene do kojih bi trebalo doći u procesu nastave i učenja učenika.
Pored općih, postoje i eksplicitni ciljevi usmjereni na razvoj specifičnih znanja i sposobnosti. Oni su precizna
određenja toga šta će učenik moći učiniti kao rezultat poučavanja. Eksplicitni ciljevi sadrže i kriterij uspješnosti
koji se zahtijeva.

ZADACI
Nastava je najorganizovaniji sistem obrazovanja čiji se zadaci temelje na općem cilju odgovarajuće vrste škole.
Zadaci nastave utvrđuju se nastavnim planom i programom, ostvaruju se kroz različite nastavne sadržaje
nastavnih predmeta i drugih vidova odgojno-obrazovnog rada u školi. Zadaci nastave su:

- Materijalni ili obrazovni

- Funkcionalni ili formalni
- Odgojni ili vaspitni

Ova tri zadatka se međusobno isprepliću.

4. Tipovi-tipologija časa?

U nastavi se razlikuju sljedeći tipovi časa:

1. Uvodni čas
2. Čas obrade novog gradiva (upoznavanje sa novim sadržajima)
3. Čas utvrđivanja/uvježbavanja gradiva
4. Čas ponavljanja i provjeravanja znanja
5. Čas sistematizacije
6. Čas vježbanja/eksperiment, praktična nastava

Tipologija časa prema Prodanoviću:

1. Introduktivan – uvođenje u nova znanja i tehnike

2. Informativan – uvođenje učenika u novi rad, kada je potrebno šire sistematsko informisanje
3. Eksplikativan – kada dominiraju elementi objašnjavanja
4. Demonstrativan – kada se prikazuju tehnike, tehnološki procesi
5. Reproduktivan – kada dominiraju elementi ponavljanja i vježbanja
6. Kreativni – kada je cilj razvoj kreativnosti, misaonih i imaginativnih spos.
7. Korektivni – kada su potrebne ispravke u nastavnom radu
8. Verifikovani – kada treba vrednovati znanja i spsobnosti
9. Aplikativni – kada treba primjenjivati znanja i sposobnosti
10. Kombinovani – kada se kombinuju različite tehnološke karakteristike

Ne postoji čisti tip časa, nego se tipovi određuju prema dominantnim klasifikacijama.

2
5.Struktura pripreme za čas?

Ime i prezime nastavnika:

Datum:
Razred:
Nastavni predmet:
Nastavna tema:
Naziv nastavne jedinice:
Tip časa:
Ciljevi/zadaci časa: Odgojni zadatak: ; Obrazovni zadatak: ; Funkcionalni zadatak:
Oblici rada:
Nastavna sredstva i pomagala:
Nastavne metode:
Vremenska artikulacija časa – dijelovi časa:

I DIO- Uvodni dio – pripremanje učenika za čas (5-7 min.) – najavljuje se cilj časa, dijele se učenici u grupe,
imenuje vođa grupa, dijeli nastavne listiće

II DIO- Glavni dio (25-30 min.) – upoznavanje novih sadržaja po grupama koristeći udžbenik (1 grupa – značaj
voća za zdravlje, zašto se voće upotrebljava, gdje se gaji koje voće, naziv fabrike za preradu voća isl.). grupe
mogu izlagati pojedinačno.

III DIO- Zaključni dio (8-10 min.) – ponoviti sadržaje lekcije. Učenici u sveske zapisuju sadržaj sa table.
Nastavnik daje osvrt na rad grupa i aktivnost, i daje uputstvo za domaći zadatak.

Plan table
Na času se koriste različiti oblici, metode rada, vrste nastave i nastavna sredstva

6. Nastavni sistemi?

Riječ sistem je grčkog porijekla. Predstavlja skup funkcionalno povezanih elemenata u jednu cjelinu. Govori
se o različitim sistemima: nervnom, informativnom, društvenom, naučnom, privrednom, školskom, medicinskom

U stručnoj literaturi nastavni sistemi se nazivaju različitim terminima: sistem nastave, didaktički sistemi,
nastavne strategije isl.
Savremeni sistemi:
- heuristička nastava
- programirana nastava
- egzemplarna nastava
- problemska nastava
- mentorska nastava

7. Egzemplarna i responsibilna nastava?

Riječ egzemplar potiče od lat. Riječi exemplar – primjer, uzor. Egzemplaran znači primjeran, uzoran.
Egzemplarna nastava je nastava za primjer, za ugled, uzorna nastava. Drugačije se zove još i paradigmatska
nastava. E. n. javila se poslije drugog svjetskog rata. Idejna osnova nastala je između dva svjetska rata na kritici
tradicionalne škole, na obrascu J. A. Komenskog, u kojoj je nastavnik stalno aktivan, a učenici stalno pasivni.

Dodavanje većeg broja časova predstavljalo je teret za učenike. Zato se pristupilo izdvajanju predmeta koji su
reprezentativni uzorci za odgovarajuće tematske cjeline. Nastavnik uzorno obrađuje ove sadržaje na nivou
najviših didaktičko – metodičkih zahtjeva. Ova obrada nastavnika služi učenicima kao primjer da samostalno
obrade analogne sadržaje. U tome je suština egzemplarne nastave.

3
9. Nastavni plan i program?

NASTAVNI PLAN

Sadržaj obrazovanja se konkretizuje nastavnim planom i programom.

Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju:

- nastavni predmeti koji će se izučavati u određenoj vrsti škole i određenom razredu

- redoslijed izučavanja predmeta po razredima
- sedmični broj časova za svako nastavno područje
- ostala programska struktura koja ne ulazi u redovnu nastavu (dopunska nastava, dodatna
nastava, fakultativna nastava, izborna nastava)

Nastavne planove najčešće propisuju određeni državni organi. U nastavni plan ulaze oni predmeti čiji su sadržaji
nastali primjenom pojedinih nauka o prirodi i društvu.

Raspored predmeta u nastavnom planu može biti: sukcesivni, simulatani i kombinovani.

NASTAVNI PROGRAM
Nastavni program je školski dokument koji se donosi zajedno sa nastavnim planom i predstavlja s njime
jedinstven dokument.

Poljak navodi da je nastavni program školski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed
nastavnih sadržaja.

Moglo bi se reći da je nastavni program konkretizacija nastavnog plana. On je mnogo širi od nastavnog plana.
Nastavni plan dat je u vidu tabele, a nastavni program u vidu knjige, i u njemu su dati programi nastavnog
gradiva za sve nastavne predmete, za određeni razred.
Tri bitne karakteristike nastavnog programa su: obim, dubina i redoslijed.

U određivanju strukture nastavnog programa primjenjuju se: linearni, koncentrični i kombinovani raspored
sadržaja.

10. Školski čas?

Nastavni čas je glavni element razredno-časovnog sistema i osnovni oblik organizacije nastave i predstavlja
najmanju vremensku cjelinu nastavnog procesa.
To je osnovna vremenska i didaktička jedinica nastavnog rada, koja je određena za realizaciju jedne nastavne
jedinice. Čas najčešće traje 45 min.
Nastavnim časom se određuje godišnji i sedmični fond sati po predmetima, ukupno opterećenje učenika tokom
sedmice i radna norma nastavnika. On je najmanja vremenska cjelina nastavnog procesa.
Nastavni čas treba da bude skladna sadržajna, logička, psihološka, organizaciona i vremenska cjelina, i mora
imati tačno određeno mjesto u školskom danu i sedmici. Jan Amos Komenski je uveo razredno-časovni sistem.

Nastavni čas je interaktivan odnos između nastavnika, učenika, nastavnih sadržaja i didaktičko-
metodoloških okruženja koji se po pravilu ostvaruje u vremenskom trajanju od 45 minuta.

11.Etape časa?

Uvod(priprema učenika za nastavu)

Obrada nastavnih sadržaja(nastavne građe)

Vježbanje ,ponavljanje i provjeravanje

Vremensko trajanje etape može varirati.

4
12. Artikulacija časa?

Pojam unutarnje organizacije nastave tretira se u didaktičkoj teoriji pod nazivom artikulacija nastave. Dobro
artikulisan glas je onaj u kome se jasno razlikuje svaki glas.

Artikulacija nastave s obzirom na njenu unutarnju organizaciju znači strukturiranje-komponiranje, oblikovanje.

Artikulacijom treba da se regulišu etape rada u nastavi, tj. da se odredi kako treba započeti nastavni rad, kako
efikasno izvoditi taj proces, kako rad završiti, kako na njega nadovezati daljni rad.

Upoznati složenost nastave u svim njenim dijelovima znači upoznati njenu strukturu. Srtukturu nastavnog
procesa čine elementi nastave, njihova međusobna povezanost i raspored. Te elemente didaktičari nazivaju
etapama nastavnog časa, a za strukturu se koristi naziv artikulacija nastavnog časa.
U cjelokupnoj strukturi nastavnog procesa postoji nekoliko osnovnih aspekata: organizacijskih, spoznajnih,
psiholoških i metodičkih.

Neki su didaktičari smatrali značajnijim jednu grupu elemenata, drugi drugu grupu, treći su pokušali naći
ravnotežu među njima itd.

Nastavni proces u cjelini imaju:

- materijalno – tehničku stranu

- spoznajnu stranu
- psihološku stranu
- metodičku stranu

13. Škola u prirodi?

Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem zavičaju, gdje će, daleko od gradske
buke, učenici moći naučiti da od prirode uzmu sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje je
neophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg se razvijaju interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju
globalna zbivanja. Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka
daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu.
U koncepciji rada škole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena komponenta cjelokupnog rada.
Ideja se razvijala još kod pedagoških klasika...
Ž.Ž.Ruso(1712-1778)-predstavnik pedagoškog naturalizma

Njegov čuveni slogan’’vratimo se prirodi’’:mislio je na prirodu djete ali i na razvoj vaspitanika u prirodnim
uslovima. Već 1904.god.u berlinskom predgrađu otvorena je PRVA ŠUMSKA ŠKOLA(smještena u gustoj
četinarskoj šumici),namjenjena djeci slabijeg zdravlja i slabijih socijalnih prilika.
Nastava je organizovana na slobodnom i čistom zraku.
Sve škole u prirodi osnovane širom svijeta opravdale su svoje postojanje
Povoljno su djelovale na psihofizički razvoj djece na sticanje znanja putem posmatranja i praktičnih radova u
neposrednoj prirodnoj sredini. Škola u prirodi se različito shvata i definiše.

Različitost pojmovnog određenja vidi se iz naziva:

‘’šumska škola’’, ’’škola na čistom zraku’’, ’’sunčana škola’’, ’’škola u slobodnoj prirodi’’,
’’seoski odgojni domovi’’, ’’vazdušna škola’’, ’’ljetna škola’’, ’’rekreativna nastava’’,
’’nastava u prirodi’’, ’’ŠKOLA U PRIRODI’’

Zajedničko određenje jeste:SMJEŠTAJ U PRIRODNOJ SREDINI van naseljenih mjesta,boravak na čistom

zraku ,te higijensko-zdravstveni i odgojno-obrazovni zadaci ove škole.

5
ŠTA NAZIVAMO ŠKOLA U PRIRODI

definicija: to je poseban vid cjelodnevnog organizovanog odgojno-obrazovnog rada škole sa internatskim

smještajem,koji se ostvaruje u prirodnoj sredini,a podrazumjeva prošireno pedagoško djelovanje putem
aktivnosti u slobodnom vremenu.
Učenje izvan učionice omogućava učenicima kritičko posmatranje,razumjevanje međusobne ovisnosti prirode i
ljudi.
u prirodi je omogućen zajednički rad učitelja i učenika u;planiranju i ostvarivanju programa rada.
nastava je usmjerena ka traganju i stvaranju

Osnovni ciljevi i zadaća programa’’Škola u prirodi’’

 Upoznavanje prirodnog okruženja

 Spoznaja o životu na planini i u selu
 Razvijanje ekološke svijesti i ljubavi prema prirodi
 Sportske igre i natjecanje
 Kreativne i umjetničke radionice
 Školski program
 Poboljšanje zdravlja,zdravstvene kulture i higijenskih navika kod učenika
 Razvoj samostalnosti-istraživanje,mjerenja
 Razvoj patriotizma prema zemlji,vrijednostima prirode,kulturno-historijskom nasljeđu
 Obogaćenje socijalnih iskustava,
 Razvoj emocija
 Škola u prirodi treba da utiče na socio-emocionalni razvoj djeteta

Uslovi za rad škole u prirodi;

- prostorni,
- kadrovski,
- sredinski
Škola u prirodi je dio Godišnjeg programa rada škole(ako škola tako odluči u svojem planu)i dio planiranog
fonda sati nastavnih predmeta.
Ministarstvo obrazovanja sugerira da se nastava izvodi u okviru kantona.
PLAN RADA ŠKOLA U PRIRODI
Lokalitet:Konjuh planina-karakteriziraju je šumski ekosistemi,ljekovito bilje,vodotokovi
brzaci,,divljač,geodiverzitet,biodiverzitet,kulturno-historijsko nasljeđe(pećine,izvorišta)..
Nastavni predmeti:
PRIRODA I DRUŠTVO:
Moj zavičaj,priroda,biljke kraja,endemi,stajilište,vidik,orjentacija pomoću kompasa.
BOSANSKI JEZIK:
Desanka Maksimović:’’Ptice u šumi’’
Ešref Berbić:’’Iz proljeća u ljeto’’.
Jezično izražavanje
MATEMATIKA:
Mjerenje dužina
LIKOVNA KULTURA:slikanje
MUZIČKA KULTURA:
Alfons Vucer:’’Mrav’’
S.Korunović:’’Bijela roda’’
TJELESNO I ZDRAVSTVENO :
Tema:zdravo okruženje,zdrava hrana,zdravo tijelo zdrav duh..

6
CILJEVI I ZADACI:
- realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom planu i programu, koji je u skladu s prirodnim
okruženjem Škole u prirodi;
- omogućiti i osigurati svim učenicima odjeljenja mlađeg školskog uzrasta da u toku školovanja pohađaju Školu
u prirodi ;
- odrediti rukovoditelja Škole u prirodi;
- obaveza i odgovornost realizatora Škole u prirodi je stalni nadzor nad učenicima, kojima moraju uvijek biti na
raspolaganju;
- zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga - Škola u prirodi;
- tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen Nastavnim planom i programom za svaki
predmet;
- evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom realizacije nastavnih sadržaja svakog
predmeta ponaosob;
- uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati niz okolnosti, tako da rad može trajati i 15
minuta, ali i 60 minuta, što zavisi od toga šta je nastavnik planirao da realizuje u određenoj aktivnosti;
- vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije uvida u sve mogućnosti koje pružaju,
pa će najpogodnije vrijeme po nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i najkorisnije
za realizaciju;
- prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i njenim karakteristikama, treba
izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu dana, a u drugom slobodno vrijeme. Učenik treba da uči uvijek i putem
nenamjernog učenja, ali da se istovremeno igra i zabavlja koristeći prirodne resurse;
- uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju njene znakove, koji razumiju njen
govor;
- uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta;
- stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje;
- naučiti pravila ponašanja u prirodi, poštovati prirodne pojave, vjetar, vodu;
- saznavati, učiti posmatranjem, istraživanjem, isprobavanjem;
- predlažemo da svaki dan posvetite jednoj temi, jednoj aktivnosti: jedan dan ste planinari, drugi dan ste šumari,
livadari, kuhari, čuvari ptica, sakupljači ljekovitog bilja, slikari, zabavljači, pisci, pjesnici i drugo, dakle prema
dogovoru - aktivnosti za naredni dan aktiv planira uveče;
- priprema za istraživanje u prirodi vezana je za izbor odgovarajuće obuće i odjeće koja je komotna i pokriva
tijelo;
- osigurati pribor za prvu pomoć;
- vrijeme provedeno u Školi u prirodi treba dobro isplanirati, što je preduvjet za njenu racionalnu provedbu: za
učenje i uživanje, uživanje i učenje, a da bi to uspjelo, potrebno je prihvatiti nova;

PODRUČJA UČENJA - ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI

Stjecanje znanja o: Učenici znaju:

- užoj i široj okolini, užem i širem zavičaju, Bosni i
Hercegovini i dešavanjima u njima;
- međusobnoj zavisnosti živih bića;
- odnosu prema prirodi;
- odnosu prema čovjeku i njegovom zdravlju, fizičkoj
aktivnosti;
- orijentaciji u prostoru i vremenu;
- geografskoj karti užeg, šireg zavičaja, BiH;
- privredi u zavičaju;
- naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju i BiH;
- uzajamnoj zavisnosti ljudi;
- promjenama na biljkama i životinjama u svim godišnjim
dobima;
- biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici;
- principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane;
- osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj, Bosnu i
Hercegovinu;
- aktuenosti u užem i širem zavičaju i BiH;
- razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i razlike
između živih bića;
- pravilan odnos prema prirodi;
- čuvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske aktivnosti;
- odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoći Sunca,
kompasa, objekata u prirodi;
- orijentisati se na karti;
- šta čini privredu zavičaja i BiH;
- osobine naselja u užem i širem zavičaju i BiH;
- uzajamnu zavisnost ljudi;
- uočiti, opisati promjene na biljkama i životinjama u različita
godišnja doba;
- šta čini životne zajednice biljaka i životinja;
- kulturu ishrane;

7
 SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE
Učenici će:
- posmatrati
- samostalno ili u grupi
planirati Kroz:
- provoditi istraživanja - traženje ideja, posmatranje, izvođenje ogleda i upoređivanje s rezultatima
- samostalno ili u grupi drugih grupa
izvoditi zaključke - uz pomoć nastavnika osposobljavati se za izradu plana istraživanja
- izvoditi mjerenja - pratiti redoslijed uputstava tokom istraživanja i mjerenja
- razmatrati dokaze i - prezentacija dobivenih rezultata
procjenjivati - koristiti vlastitu kreativnost i maštu za dolaženje do rješenja
- prezentirati dokaze - koristiti jednoznačnu terminologiju, razumljivu učenicima, u toku imenovanja i
- prenositi informacije u opisivanja živih bića, pojava i procesa u prirodi i društvu
individualnom i
timskom radu
- procjenjivati

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE

Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove
- prema samom sebi, prema drugima – u zajednici
- porodici, obitelji
- učenju kao cjeloživotnom procesu
- poštivati i uvažavati različite stavove
- sticati samopouzdanje i odgovornost
- građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka u prirodi za zdravlje)
- usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u kojem žive
- poboljšanje kvaliteta življenja
- usvajanje pozitivnih navika: - za bavljenje tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vježbe oblikovanja,
smirivanje organizma, igre ...;
- pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;
- da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim životnim situacijama –mimikom, pantomimom
i gestama
- da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu

14. Dijelovi nastavnog programa?

Pojedini dijelovi nastavnog programa su: predmetno područje(nastavna oblast), nastavna cjelina, nastavna
tema i nastavna jedinica.

Radi preglednosti, a zbog opširnosti i raznovrsnosti, ponekad se sadržaj nastavnog predmeta strukturira po
relativno zasebnim područijima. Npr. u nastavi maternjeg jezika: početno čitanje i pisanje, usmeno i pismeno
izražavanje, gramatika i pravopis, književnost, film itd.

Nastavna cjelina je uža od predmetnog područja. Npr. u IV razredu specijalne osnovne škole za nastavni
predmet poznavanje prirode i društva: orijentacija u užem zavičaju, izgled užeg zavičaja, naše mjesto isl.

Manji dio od nastavne cjeline jeste nastavna tema. Ponekad se uža cjelina može polapati sa temom. Cjelina se
većinom raščlanjuje na uže teme. Nastavna tema se obično sastoji iz više nastavnih jedinica.

Nastavna jedinica predstavlja najuži dio teme. Po obimu to je količina gradiva koja se može obraditi u toku
jednog nastavnog časa ili blok časa – 90 minuta.

8
15. Program ekoškola?

Eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih škola.
Program Eko-škola jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio
redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže
učenicima, u svijesti svakog od njih, da shavti kolika je važnost zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje se
pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode, te uređivanju školskog
okoliša. Svi sudionici života u Eko-školi (učenici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje škole, roditelji,
javna i mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave idr., zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i
aktivnosti, s ciljem smanjenog opterećenaj okoliša.

Eko-škole su program i sistem nagrađivanja, a program može prihvatiti svaka škola u kojoj su svi njzini
sudionici voljni odabrati EKO kao dugoročni cilj i način života.

Škole se nagrađuju Zelenom zastavom sa znakom Eko-škole, koja se može izvjesiti na zgradi škole ili izložiti u
predvorju. Škole takođe dobivaju i certifikat Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, pravo na logo (znak
škole) koji će se nalaziti na dopisima, različite poklone (kompjuteri ili šk. oprema isl.).

16. Swot analiza?

Preduvjet za ispravni odabir strategije je analiza situacije. Pod tim se podrazumijeva da poduzeće treba sagledati
vanjske i unutarnje faktore kako bi spoznalo najbolji način da se ostvari željeni cilj. Sve veća dinamičnost koja je
prisutna na tržištu primorava poduzetnike da pažljivo odabiru način na koji će se natjecati sa konkurencijom.

Objašnjenje naziva
S - Strenghts → snaga
W - Weaknesses → slabosti
O - Opportunities → prilike
T - Threats → prijetnje

Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 faktora nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje
određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi.
U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost temeljenu na prošlosti, dok prilike i prijetnje
predstavljaju budućnost temeljenu na prošlosti i sadašnjosti.
Izrada SWOT analize je jednostavna i ne zahtjeva veliku formalnost. Dovoljno je izradi tabelu u koju se potom
smještaju snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Često je moguće pronaći naziv TOWS matrica za SWOT analizu. Lako je primijetiti da se radi o obrnutom
poretku slova. Ono što se može dati kao objašnjenje jest da je za organizaciju logično da prvo obrati pažnju na
vanjske prilike i prijetnje ukoliko želi osvojiti određeno tržište (ili dio njega), a tek nakon toga bi trebalo gledati
na svoje unutarnje snage i slabosti. Logičnost ove teze je i u tome što se moderno poslovanje mora orijentirati na
potrošača jer je on taj koji vodi glavnu riječ. Nažalost, još je puno organizacija koje najprije gledaju što mogu
proizvesti i ponuditi, a zapravo bi trebali uočiti što i kako mogu prodati na tržištu, pa tek nakon toga analizirati
da li su sposobni to izraditi.

17. Blomova taksonomija?

Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva.
Općenito TAKSONOMIJU možemo definirati kao konceptualnu šemu koja omogućava raspoređivanje,
sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije.
Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.
Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogleda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od
logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopće.
Obuhvaća tri područja:
1. kognitivno (znanje, spoznaja) 2.afektivno (stavovi, interesi, motivacija) 3.psihomotoričko (tjelesne
aktivnosti i vještine)

9
19. Nastavne ekskurzije?

U obrazovno-vaspitnom sistemu ekskurzija ima izuzetan vaspitni i obrazovni značaj.

Osnovni elementi za organizovanje ekskurzije su:

1. planiranje
2. pripremanje
3. izvođenje ekskurzije
4. sređivanje podataka, analiza ekskurzije

Prilikom planiranja ekskurzije mora se istaći: cilj, zadaci, sadržaji ekskurzije i izbor turističke agencije.

Cilj ekskurzije je: da učenici neposrednim kontaktom sa prirodom, upoznavanjem uzročno-posledičnih odnosa
u prirodnoj i društvenoj sredini, upoznavanjem privrednih dostignuća i kulturnog nasleđa i sintezom stečenih
znanja savladaju deo nastavnog programa koji proizilazi iz delatnosti škole.

Zadaci ekskurzije su:

- razvijanje interesa za prirodu i razvijanje ekoloških navika,
- razvijanje sposobnosti orijentacije u prirodi,
- sticanje sposobnosti korišćenja karte na terenu,
- razvijanje pozitivnog odnosa prema nacionalnim, umetničkim, naučnim i uopšte kulturnim vrednostima,
- izgrađivanje estetskih, kulturnih i sportskih navika,
- razvijanje odgovornosti i tačnosti,
- bolje upoznavanje učenika i nastavnika, učenika sa učenicima, i
- formiranje demokratskog stava u svim odnosima.

Sadržaji ekskurzije su sastavni deo godišnjeg programa rada škole i moraju imati obrazovno-vaspitne ciljeve i
zadatke, pri čemu treba voditi računa o raznovrsnosti sadržaja.

Planiranje i programiranje ekskurzija obuhvata izbor termina, mjesta i pravca.

Pri izbori pravca vodi se računa:

- o zahtevima nastavnih programa,
- psihofizičkom uzrastu učenika,
- vremenu trajanja,
- troškovniku ekskurzije.
Planiranje i programiranje ekskurzije vrši stručna komisija koju imenuje direktor škole. Stručnu komisiju čine:
pomoćnik direktora, razrednik, pedagog ili psiholog, nastavnici geografije, istorije, srpskog jezika i biologije.
Sa planom i programom ekskurzije stručna komisija upoznaje savjet roditelja, odjeljensko vijeće i odjeljensku
zajednicu.
Plan i program ekskurzije usvaja nastavničko vijeće i on se šalje na uvid Republičkom pedagoškom zavodu.
Ekskurzija se može realizovati samo ako je u skladu sa pravilnikom.
Ministarstvo prosvjete daje odobrenje za izvođenje ekskurzija van granica SR Jugoslavije.

Prije izvođenja ekskurzije vrše se pripreme:

- nastavnika
- učenika
- i obezbjeđuju materijalna sredstva.

Bitan uslov za kvalitetnu ekskurziju je nastavnikova temeljna, stručna i didaktičko-metodička priprema.

Materijalne troškove snose učenici.
Ekskurzija se izvodi prema školskom kalendaru u trajanju od tri do pet nastavnih dana u terminu utvrđenom
godišnjim programom rada škole.
Ekskurzija se u osnovnoj školi izvodi na kraju sedmog razreda (maj) ili na početku osmog razreda (septembar,
oktobar).

10
U srednjoj školi ekskurzija se izvodi na kraju trećeg razreda (maj) ili početkom četvrtog razreda (septembar,
oktobar).

Nosioci pripreme, organizacije i izvođenja plana i programa ekskurzije su:

1. direktor škole
2. stručni vođa puta
3. odjeljenski starješina

Direktor odobrava izvođenje ekskurzije ako je prijavljeno najmanje 80% učenika iz odeljenja i koji imaju
saglasnost roditelja.
Direktor može odobriti ekskurziju samo ako je obezbeđen kvalitetan prevoz, smeštaj i ishrana učenika.

Prema predmetu proučavanja nastavne ekskurzije mogu biti: tematske i regionalne.

Prema didaktičkoj namjeni ekskurzije mogu biti organizovane:
-sa ciljem sticanja novih znanja
-sa ciljem utvrđivanja stečenih znanja
-sa ciljem primene stečenih znanja u praksi
Prema mestu obavljanja ekskurzije se dele na: lokalne i zemaljske.
Prema vremenu trajanja ekskurzije mogu biti:
-u trajanju od 1 do 3 sata
-poludnevne
-jednodnevne
-višednevne
Nastavna ekskurzija s obzirom na faze rada dijeli se na tri dijela:
1.priprema
2.izvođenje ekskurzije i
3.zaključak
Pripreme se sastoje iz dvije faze:
1.pripremni radovi nastavnika i putničkih agencija i
2.pripremanje učenika.

20.Nastavna umijeća?

Razlikujemo tri važna segmenta nastavnih umijeća:

- Znanje – nastavnikovo znanje o predmetu, učenicima, kurikulumu, nastavnim metodama

- Odlučivanje – razmišljanje za vrijeme i u toku nastave
- Radnje – ponašanje nastavnika sa svrhom poticanja učenika

Popis temeljnih nastavnih umijeća:

1. Planiranje i pripremanje
2. Izvedba nastavnog časa
3. Vođenje i tok nastavnog časa
4. Razredna klima – razvoj motivacije
5. Disciplina
6. Ocjenjivanje učeničkog napretka
7. Evaluacija vlastitog rada

11
21. Pedagoška komunikacija u razredu?

Sintagma pedagoška komunikacija stara je koliko i odgoj. Komunikacija je sve što se čovjeku dešava u toku
dana. Komunikacija i učenju su tijesno povezani. Pojam komunikacija označava razmjenu poruka između dvije
ili više osoba. Komunikacija je uvijek interakcija. Bez komunikacije nema pedagoškog procesa.

Komunikacija je prenošenje poruke jedne osobe drugoj tako da je ona može razumjeti, i u raspravi provjeriti ako
treba, te na osnovu nje djelovati.

Vrste pedagoške komunikacije:

- Verbalna komunikacija (riječima)

- Neverbalna komunikacija (gestovima, pokretima, mimikom ... )
- Jednosmijerna komunikacija
- Dvosmijerna komunikacija
- Telekomunikacija (tv, radija, knjiga, pisama ... ), nastava na daljinu

25. Domaći i školski zadaci?

Uloga zadataka doprinosi samostalnom usvajanju znanja, stiču se umjeća i formiraju radne navike.
Drugim riječima, ovim vidom učenja učenici treba da usklađuju ono što ‘’razumiju’’ i ono što ‘’umiju’’i da
osmišljano primjenjuju svoja znanja.

Potrebni su didaktički zahtjevi:

- Kompletna organizovanost domaćih i školskih zadataka
- Kompletna odmjerenost zadataka
- Funkcionalna uzajamnost domaćih i školskih zadataka.
- Permanentno vrednovanje domaćih i školskih zadataka
- Racionalno korištenje školskih zadataka

U savremenoj nastavi koristi se nekoliko vrsta školskih zadataka i to;pripremni,dopunski,kontrolni,

korektivni,fakultativni i diferencirani zadaci.

Pripremni –koriste se za dopunu i proširenje znanja.

Dopunski-koriste učenicima da dopune i prošire svoja znanja novim podacima koristeći različitu literaturu ili
slušajući putem auditivnih sredstava različite glasove nekih životinja,pjesme...
Kontrolni –često se koriste u nastavi PID,kontrolišu se znanja,umjenja i navike učenika.
Npr. kroz zamišljeno putovanje iz Tuzle do Sarajeva učenici će imenovati planine,ravnice,rijeke,banje,prirodna
bogatstva i t.d.
Korektivni domaći i školski zadaci imaju zadatak da učenicima u čijem se radu otkrivaju greške,pomognu u
otklanjanju istih.
Kreativni-imaju ulogu da podstiču učenike na samostalan stvaralački rad.
Fakultativni-daju se učenicima koji pokazuju posebna interesovanja,što znači da nisu obavezni za sve
učenike(saznati o historiji zavičaja više,tradiciji...).
Diferencirani-da se istraži koji učenici prihvataju ponuđene varijante zadataka.

Podjela domaćih zadataka (Trnovac):

Dijeli u tri grupe:

- Učenje iz udžbenika,priručnika
- Pismene(pisani radovi,odgovori na pitanja..)zadatke
- Praktične(posmatranje,probe,eksperimenti izrada herbarija,karti..)zadatke

12