Komunikacija

Komunikacija je vaan aspekt odgojno-obrazovnog procesa pa ju neki pedagozi smatraju

isutinom ovog procesa. Uspjenost odgojno-obrazovnog procesa uvjetovana je izmeu
ostalog ikvalitetom komunikacije. Neki vidovi komunikacije imaju posebno znaenje za
nastavu.

Verbalna i neverbalna komunikacija

je moda i najvanija jer bez govora nije moguezamisliti suvremenu nastavu. Ako se nastava
svede samo na govorenje onda moemo govoriti overbalizmu kao negativnoj pojavi u nastavi.
No, kvalitetan govor nastavnika koji je knjievnokorektan, prilagoen situaciji svojom
jainom, melodioznou i uz to popraen adekvatnommimikom i pokretima neizostavni je dio
nastave. Pojava potapalica u govoru ili nekontrolirani pokreti (tikovi) mogu ometati
razumijevanje nastavnikog govora.

Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija

je moda i lana dihotomija jer svaka uspjenakomunikacija mora biti dvosmjerna ak i ako
je naizgled jednosmjerna. Ona je ipak potrebna jer u tradicionalnoj predavakoj nastavi
dominira jednosmjerna komunikacija koja nije u funkcijiinterakcije nastavnika s uenicima ili
uenika meusobno nego ima za cilj izlaganje nastavnihsadraja.

Personalna i apersonalna komunikacija

pojavila se kao pojam razvojem medija jer su tek oniomoguili apersonalnu komunikaciju u
nastavi. Razvojem medija sve je prisutnija apersonalnakomunikacija pa se danas postavlja
pitanje moe li odgojno-obrazovni proces biti uspjean akose svede samo na apersonalnu
komunikaciju. ak se i u nastavi na daljinu preporua povremenookupljanje sudionika kako
bi se koristila i personalna komunikacija.

Nasilna i nenasilna komunikacija

kao pojam javlja se u novije vrijeme to je dovelo u pitanjeuobiajeni nain komuniciranja u

nastavi koji je u pravilu nasilna komunikacija. Govor nasiljakarakterizira tzv. ti-govor koji se
svodi na dijagnosticiranje, postavljanje zahtjeva i poricanjeodgovornosti i redovna je popratna
pojava autoritarnih odnosa u nastavi.