SPOSOBNOST I KOMPETENCIJA CJELOIVOTNOG UENJA

S GLEDITA SPOZNAJA NEUROZNANOSTI

O UENJU ODRASLIH OSOBA
Marija Pavkov
Institute on World Problems, Zagreb

Saetak: U ljudskom mozgu odvijaju se kognitivni procesi vani za uenje te je struktura

mozga odgovorna za sve ono to i kako uimo. Znanstvena istraivanja u polju neuroznanosti,
uz pomo suvremenih tehnika snimanja ljudskog mozga, pruaju odgovore na pitanja kako
uimo i koji su centri u mozgu odgovorni za odreene mentalne procese. Genetski zapis
svakog ovjeka, njegova emocionalna dimenzija, kao i okolina u kojoj ivi i radi, utjeu
takoer na procese uenja na nain da ih podravaju, oplemenjuju ili ih pak destruiraju. U tom
kontekstu, kada se govori o usvajanju novih znanja, vjetina i kompetencija u odrasloj dobi,
vano je imati na umu da se kognitivni potencijali odraslih osoba razlikuju te je i sposobnost
usvajanja i savladavanja novih znanja, vjetina i kompetencija ovisna o sposobnosti i
kompetenciji uenja koje je odrasla osoba usvojila tijekom obvezatnogkolovanja.
Neuroznanost, sa svojim spoznajama, upuuje obrazovanje odraslih da nikada nije kasno
nastaviti s uenjem i usvajanjem kompetencija, jer mozak, izmeu ostalih sposobnosti, ima i
svojstvo neuroplastinosti. Mozak odraslih osoba sposoban je uiti to daje
neuroloku/bioloku potporu zahtjevu koji se stavlja pred ovjeka za cjeloivotnim uenjem.
Stoga ova publikacija daje prikaz najrelevantnijih spoznaja neuroznanosti o tome kako mozak
odrasle osobe ui i kakvo znaenje te spoznaje mogu imati za obrazovanje odraslih. U tekstu
se takoer analizira potencijal za mogunou sustavne implementacije spoznaja navedenih u
radu, u svakodnevnoj praksi obrazovanja odraslih.

Kljuni pojmovi: kompetencije, cjeloivotno uenje, ljudski mozak, kognitivni potencijal,

neuroznanost, obrazovanje, kvaliteta ivota i rada

Uvod

Meuovisnost i sve jaa sprega izmeu starosne dobi i uenja dobiva na vanosti u
drutvenim okolnostima u kojima zadovoljavanje ivotnih i ekonomskih potreba ovisi o
sposobnosti uenja i razumijevanja svijeta u kojem ivimo i stvaramo.

Iako je biologija opremila i podarila sposobnost uenja ljudskome biu, ono tu sposobnost
sve vie gubi i pronalazi mnotvo izgovora kako bi ostalo na sve nioj razini uenja. Jer
uenje zahtijeva psiho-fiziki napor, zahtijeva vrijeme, zahtijeva kognitivnu aktivnost,
koncentraciju, motivaciju, itd. Mnotvo vanjskih i unutarnjih faktora utjee na spremnost i
motivaciju za uenjem. U svakodnevnom okruenju koje je optereeno milijunima podraaja,
od kojih mnogi nisu vani za preivljavanje, sposobnost ljudskoga mozga za selektiranjem
informacija postaje sve otupljenija iz razloga jer opada razina upotrebe kognitivnih
sposobnosti koje upravljaju procesima donoenja odluka, razluivanja, odluivanja, itd.
Samim time i spremnost za uenjem biva sve nia, upravo u vremenu kada je uenje
najpotrebnije i vano za osiguravanje nune egzistencije.

Da odrasle osobe imaju sposobnost uenja i da se ona moe i razvijati, dokazuju i

znanstvena istraivanja iz podruja neuroznanosti, primjenom suvremenih tehnologija

snimanja ljudskoga mozga u realnom vremenu i realnim okolnostima. Neuroznanost

moe ukazati kako uimo, no ona nije odgovorna, niti moe tumaiti

to i zato uimo. Tenja ove publikacije je prikazati najrelevantnije spoznaje iz

podruja neuroznanosti koje mogu pruiti uvid u procese uenja na staninoj razini

u ljudskom mozgu. Takve spoznaje mogu imati znaajan utjecaj na spoznaju andragogije,

psihologije i sociologije o tome kakve sadraje i kako poduavati da bi proces

uenja rezultirao poeljnim i konstruktivnim ishodom, sa poveanim faktorom

razumijevanja i veom razinom unutarnje motivacije za uenjem. Ovaj rad upozorava

na neke od najznaajnijih poveznica izmeu neuroznanosti i andragogije,

uzevi u obzir injenicu da su potrebna daljnja temeljita istraivanja i analize dostupnih

postignua neuroznanosti kako bi se dublje istraivala poveznica izmeu ljudskoga

mozga, uenja, andragogije, psihologije, sociologije i svih ostalih drutvenih

fenomena. Rad u svome sadraju ne opisuje procese starenja ljudskoga mozga,

niti opisuje sluajeve oteenja ljudskoga mozga nastalih uslijed nezgoda, ozljeda,

dugotrajnih bolesti, konzumacije alkohola, droga, lijekova i slinih okolnosti, ve

nastoji ukazati na mogunosti koje odraslim osobama stoje na raspolaganju kada

se oko poimanja sposobnosti uenja u odrasloj dobi ukloni stigma da je u odrasloj

dobi teko i nemogue uiti.

165

Marija Pavkov: Sposobnost i kompetencija cjeloivotnog uenja s gledita spoznaja

neuroznanosti...

Osnovni preduvjeti (bioloki i oni iz okoline ) za

optimalno funkcioniranje mozga odrasle osobe

Kognitivna znanost1 bavi se mentalnim procesima vanim za uenje i razumijevanje,

a obuhvaa izmeu ostalog razmiljanje, pamenje, uenje, spoznavanje. Za

pravilan razvoj ljudskog mozga tijekom cijelog ivota, vaan su preduvjet i genetski

zapis i utjecaj okoline, koji imaju vanu ulogu u formiranju i realizaciji kognitivnih

sposobnosti2 svakog pojedinca. Neuroznanost moe rasvijetliti nae spoznaje o

samoj prirodi uenja, no malo je vjerojatno da za sve postoji jedan jedinstven sveprisutan

oblik uenja. Svaki memorijski sistem zasniva se na razliitim sistemima

u mozgu i razvija se u drugom vremenskom razdoblju u periodu razvoja ljudskoga

mozga. Ako mozak ne prima dovoljno stimulansa iz okoline, pojedina podruja

mozga razviti e se do prosjenih vrijednosti, iako su ljudske kognitivne sposobnosti

daleko vee. Te sposobnosti vrlo brzo se gube i u odrasloj dobi, ako odrasla osoba

inputima iz okoline i kroz uenje ne stimulira to vie razliitih podruja u mozgu.

Postoji i nekoliko najosnovnijih pretpostavki za optimalno funkcioniranje mozga

openito sagledano, a posebno kada se govori o uenju u odrasloj dobi. Suvremeni

nain ivota sve vie destruira i te najosnovnije preduvjete za uenje (san, kisik,

kvalitetna prehrana, cirkadijarni ritam) pa ne udi sve vie prisutan otpor prema
uenju, upravo zbog nedostatka ivotne energije cjelokupnog ljudskog organizma.

Ako se uzme u obzir da je mozak organ koji troi najvie energije u ljudskom tijelu

(20% ukupne energije troi se na njegovo funkcioniranje), postaje jasno zato

odrasle osobe imaju manjak energije, a samim time i volje i motivacije za uenjem.

Cirkardijarni ritam ili ciklus utjee na sposobnost izvravanja kognitivnih zadataka

(Vester, 2002). Taj ciklus regulira stanje napetosti/budnosti, kognitivnu sposobnost

i pokrete, tjelesne funkcije kao to su tjelesna temperatura, krvni tlak te razina

hormona u krvi. Stres i anksioznost utjeu na ciklus, a sve to moe imati ozbiljne

posljedice na proces uenja. Ovisno o vremenu tijekom dana, cirkardijarni ritam

ogleda se i na uinkovitost fizikih i mentalnih sposobnosti pojedinaca.

San utjee na nain na koji savladavamo i zadravamo nove vjetine, kako pamtimo

informaciju, te nau sposobnost za kreativnim miljenjem. San je nesvjesno

1 Kognitivna znanost se definira kao znanstveno prouavanje uma i/ili inteligencije;

interdisciplinarnim

pristupom spoznaja iz psihologije, psihijatrije, neuroznanosti, biologije, lingvistike,

antropologije.

(izvor: Friedenberg J.D., Silverman G.W.: Cognitive Science: An Introduction to the

Study of Mind, 2011)

2 Kognitivne funkcije sredinjega ivanog sustava: miljenje, pamenje, uenje i svijest. To

su

ujedno i voljne funkcije koje su najkasnije razvijene i koje u procesu starenja prve opadaju.
(izvor:

Friedenberg J.D., Silverman G.W.: Cognitive Science: An Introduction to the Study of Mind,
2011)
KLJUNE KOMPETENCIJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

166

stanje u kojem se mozak ponaa sasvim drugaije od stanja budnosti (Vester, 2002).

Ako, nakon procesa uenja i savladavanja nove vjetine ne spavamo dovoljno, tada

e i performanse novosteene vjetine dan nakon savladavanja biti nie nego oekivane.

Nakon nekoliko neprospavanih noi, koncentracija i sposobnost uenja su

ozbiljno ugroeni, jer ljudsko bie je bie dana, a ne bie noi. Mozak se reaktivira

tijekom sna u smislu reorganizacije, sistematizacije i analize informacija primljenih

kroz dan. Tijekom sna u mozgu se aktiviraju ista podruja koja su bila aktivirana

tijekom procesa uenja tijekom dana.

Mozak trai neprestan dotok kisika kako bi optimalno djelovao. Sve vrste aerobnih

vjebi poveavaju dotok kisika u mozak (brzo hodanje, tranje, itd.). Mozak takoer

zahtjeva vodu i eer 80% mozga sastoji se od vode (Vester, 2002).. Dehidratacija

moe znaajno utjecati na uenje te se preporua poveati koliinu dnevnog unosa

vode s ciljem poboljanja koncentracije i memorije. Najvie energije mozak dobiva

iz glukoze koja se transportira u krvotok stoga je redovita prehrana vana za

ispravno funkcioniranje mozga. Hrana bogata proteinima i dugolananim omega

masnim kiselinama takoer je potrebna mozgu. Omega masne kiseline su graevne

jedinice staninih membrana i 30% mozga je sainjeno od njih. Sinapse3 u mozgu

zahtijevaju dugolanane masne kiseline da bi bile uinkovite i da bi uinkovito uile

i pamtile. Dugolanane masne kiseline mogu se unijeti samo hranom, a injenica je

da prehrana sve vie oskudijeva tim kiselinama koje su prirodno prisutne u ribama.

One takoer imaju pozitivan efekt na raspoloenje i kognitivne sposobnosti. Kada

je organizam u mirovanju, na mozak odlazi gotovo 1/5 cjelokupne potronje kisika.

Neuroplastinost mozga i neurogeneza

te implikacije na uenje odraslih osoba

Uenje se dogaa tijekom cijelog ivota, na svjesnoj ili podsvjesnoj razini. Neuroznanost

je spoznala da ljudski mozak ima svojstvo plastinosti, tj. prilagodbe

neuronske mree novim situacijama. Mozak odraslih osoba, dakle, takoer je

sposoban uiti, usvajati i obraivati nove informacije to daje neuroloku/bioloku

potporu zahtjevu koji se stavlja pred odrasle osobe, a koji se odnosi na cjeloivotno

uenje tijekom radnog vijeka. Plastinost mozga omoguava oblikovanje mozga

stjecanjem iskustva. To je sposobnost neurona da mijenjaju meusobnu strukturu

i odnose uslijed iskustvenih doivljaja nastalih zbog zahtijeva okoline (Cozalino,

Sprokay, 2006, str. 11). To ujedno znai da je svako savladavanje nove vjetine

(novih vjetina) i njezino uvjebavanje, prakticiranje i primjenjivanje, koji vodi

3 Sinapsa je mjesto u neuronskoj mrei na kojem se dogaa prijenos informacija izmeu

neurona.

167

Marija Pavkov: Sposobnost i kompetencija cjeloivotnog uenja s gledita spoznaja

neuroznanosti...

ka stjecanju kompetencija, popraeno neurolokim promjenama u mozgu odrasle

osobe. Iz tog je razloga nuno neku novu vjetinu ponavljati kako bi informacijski

zapis izmeu neurona ostao to dugotrajnijii i to vri. Odreeno prethodno

iskustvo i informacije vezane za to iskustvo koje su pohranjene u mozgu, mogu ponekad

predstavljati prepreku u savladavanju neke nove vjetine ili usvajanju novoga

znanja. Stoga je za andragoku praksu vano preispitati i valorizirati prethodno

steeno znanje i iskustvo odrasle osobe kako bi se otvorio slobodan put za usvajanje

novih znanja i vjetina, odnosno za irenje i nadogradnju neuronske mree.

Mozak odrasle osobe sposoban je mijenjati se i moe apsorbirati promjene iz okoline

i u odrasloj dobi. Da bi njegova sposobnost plastinosti dola do izraaja, mozgu

je potreban vanjski i unutarnji konstruktivni poticaj. Nova iskustva, novi doivljaji,

nova okruenja, novi ljudi, itd., mogu potaknuti bitne fizike promjene u mozgu

samo unutar nekoliko dana, a one mogu utjecati i mogu ubrzati fiziko, kemijsko i

funkcionalno preoblikovanje mozga (Vester, 2002).

Za sposobnost plastinosti mozga odrasle osobe karakteristino je da se mozak

ne preoblikuje neprekidno i automatski, kao odgovor na podraaje iz okoline, kao

to je to sluaj kod osoba mlae ivotne dobi, a posebno djece. Pojava plastinosti

mozga odrasle osobe javlja se samo kada mozak prima aktivirajue podraaje iz

okoline, a posebno uslijed oblika ponaanja (Mahncke i dr., 2006). Mozak odrasle

osobe dozvoliti e promjenu ako procjeni da je promjena vana i poeljna za

mozak i preivljavanje. To ovisi o zdravlju sredinjeg ivanog sustava pomou

kojega komuniciramo s okolinom.

Plastinost mozga ograniena je postojeim neuronskim strukturama koje su nastale

tijekom cjelokupne biografije (povijesti) uenja odrasle osobe (Siebert H.,

2003, str. 10).

Kognicija je znaajno pod utjecajem unutarnjih procesa, ali je ovisna i o kontekstu

i situaciji. Stoga senzorni doivljaji podlijeu individualnoj selekciji i interpretaciji.

U prilogu dokazima o promjenjivosti unutarnje struktura mozga, studije o plastinost

mozga odraslih osoba pokazale su da je znaajan napredak u funkciji i / ili

oporavku od gubitaka informacija u podruju doivljaja, spoznaje, memorije, motorici,

mogu koristei odgovarajue pristupe i programe vjebanja i promjene ponaanja

Istraujui sposobnost neuroplastinosti mozga, neuroznanstvenici su doli i do

spoznaja da se u ljudskom mozgu neprestano stvaraju novi neuroni, nove veze i

nove sinapse

Neurogeneza

je proces stvaranja novih neurona i moe biti vaan za procese adaptiranja i

obnavljanja neurona kod odraslih osoba. To ukazuje da tijekom ivota, neprestano

iznova nastaje poticajna bioloka mogunost i stvara se bioloka predispozicija za

KLJUNE KOMPETENCIJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

uenjem. Takva spoznaja trebala bi potaknuti i ohrabriti odrasle osobe da u bilo

kojem trenutku ivota intenziviraju modane aktivnosti uenja jer oblik i veliina

mozga ovise o njegovoj primjeni. Istraivanja plastinosti mozga ukazala su da se

mozak mijenja i u fizikoj strukturi (neuronske veze i mree) i u funkcionalnosti.

Uenje oblikuje mozak i njegove kognitivne sposobnosti to

bitno utjee na svako budue uenje i ima implikacije, kako na obrazovanje odraslih,

tako i na cjeloivotno uenje.

Kako navode Parasuraman i dr. neurogeneza u podruju hipokampusa

odrasle osobe ukljuena je u stvaranje nove memorije. Razumijevanje tonih

mehanizama stvaranja novih neurona i nove memorije, pruiti e iroj odrasloj populaciji

i andragogiji temelje za potporu u to uestalijem sudjelovanju odraslih

osoba u obrazovanju odraslih.

Promjene u kogniciji koje ovise o starosnoj dobi, opisuju promjene izmeu fluidne i
kristalizirane inteligencije4. Fluidna inteligencija kontinuirano opada nakon etvrte

dekade ivota, ako se prestalo s uenjem. Za razliku od nje, kristalizirana inteligencija,

ostaje stabilna ili se ak i poboljava

Iako se dugo vjerovalo da cerebralni korteks, dio mozga koji je ukljuen u procese

donoenja odluka, razmiljanja, uenja, kognicije i procesuiranja informacija, kao i

ostali dijelovi mozga, dostiu razvojni plafon u mladoj dobi i da promjene u kasnijoj

ivotnoj dobi nisu vie mogue. Neuroznanost je spoznala da ljudski mozak nije

statian i da ima karakteristike promjenjivosti raspodjele i povezivanja neurona,

dakle fizike strukture mozga, uslijed promjena koje dolaze iz vanjskog svijeta, ali

isto tako i uslijed promjena koje se dogaaju upotrebom (aktivacijom) modanih

stanica. to su modane stanice aktivnije, to su podraaji u neuronskoj mrei intenzivniji,

ei i uestaliji, to su i promjene uestalije i poeljnije za odravanje i

uveavanje kapaciteta aktivnog mozga. To znai da e pri stjecanju novih vjetina i

kompetencija mozak odrasle osobe, uslijed novih doivljaja i podraaja iz okoline

4 Fluidna inteligencija predstavlja one sposobnosti koje su u veoj mjeri bioloki odreene.
Vana

je pri rjeavanju novih problema gdje znanje i iskustvo mnogo ne koristi. Fluidna inteligencija

na neki nain tee kroz razliite oblike inteligentnog ponaanja. To je neka vrsta prirodne
inteligencije

koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizirane inteligencije. Predstavlja neku bioloki

odreenu sposobnost koja se vrlo intenzivno razvija do adolescencije. Dosee vrhunac do 16.
ili

17. godine.

Kristalizirana inteligencija predstavlja ona znanja, vjetine i sposobnosti koje neki pojedinac
razvije tijekom ivota. Ona je zapravo ispunjenje neijih mogunosti. Ona je oblik realizirane

inteligencije koja se oituje u znanjima i vjetinama koje ovjek usvaja tijekom ivota, te
stoga ne

opada u starosti.

Moemo rei da je inteligencija ljudi tijekom ivota stabilna zato to rast kristalizirane na neki

nain nadoknauje pad fluidne inteligencije. (izvor: wikipedia)

169

Marija Pavkov: Sposobnost i kompetencija cjeloivotnog uenja s gledita spoznaja

neuroznanosti...

stvarati nove neuronske veze i sinapse koje e potaknuti i omoguiti uenje. Brzine

stvaranja neuronskih veza i sinapsi razlikuju se kod svakog pojedinca pa e time

brzine savladavanja novih vjetina i usvajanja novih kompetencija biti razliite.

Te su razlike izraenije kod odraslih osoba kod kojih mozak ve ima formiranu

unutarnju strukturu i kapacitet. Odrasle osobe koje kontinuirano ue, itaju, ive i

rade u okruenju koje djeluje stimulirajue i zahtjevno naspram mozga (u kontekstu

kontinuirane upotrebe kognitivnih sposobnosti), imati e jae neuronske veze i

sinapse, odnosno njihov e mozak biti jai u apsorpciji informacija.

Zrcalni neuroni , uenje i ponaanje odraslih osoba

Mozak, kao sredinji procesor ljudskoga tijela zahtijeva panju, brigu i odgovornost

ljudskih bia jer unutarnja struktura mozga bitno ovisi o tome to i kako mislimo,

to i kako uimo, to i kako radimo, kako se prehranjujemo te kako komuniciramo

s okolinom i drugim ljudima. Odgovornost je svakog ljudskog bia da vlastiti

mozak hrani konstruktivnim mislima, osjeajima i podraajima (konstruktivna

antropologija). Istovremeno odgovornost imamo i prema svim drugim ljudskim biima

s kojima komuniciramo, ivimo i radimo jer svaki na postupak, naa misao,

emocija, nain na koji razgovaramo s drugim ljudskim biima i kako ih pouavamo

bitno utjee na strukturu mozga drugih osoba. Neuroznanost je to spoznala otkrivi

postojanje tzv. zrcalnih neurona. Zrcalni neuroni, odnosno mree tih neurona aktiviraju

se kada se pojedinac ponaa ili kada promatra istu aktivnost koju izvodi neka

druga osoba, oponaajui postupke osobe koja je promatrana (Gallese, 1998; Dinstein,

2008; Kilner i dr., 2009). Mozak reflektira ono to vidi. Brain imaging5 mjerenja

su pokazala da se promatranjem osobe koja je u pokretu, u mozgu osobe koja ju

promatra aktiviraju slina podruja u mozgu onima koja se aktiviraju kada pokrete

izvravamo sami. Dakle, kada su dvije osobe u interakciji, iste mozgovne strukture

su simultano aktivirane u oba mozga. U procesu uenja, imitacija kao oblik uenja

zahtjeva razumijevanje i znanje zadatka koji se ui, kao i sam in izvrenja zadatka.

Isto tako, to ukazuje da praksa obrazovanja odraslih u kojoj se prakticiraju pokazne

vjebe moe do odreene granice u osobama koje promatraju stvoriti nove veze u

smislu poetka uenja nove vjetine. No, da bi se neka vjetina usvojila, nuno je

da iz te promatrane, apstraktne dimenzije, onaj koji ui, promatrane pokrete i sam

uini, kako bi utvrdio i ojaao novonastale neuronske veze uslijed aktiviranja zrcalnih

neurona. Zrcalni neuroni takoer ukazuju da je komponenta aktivnosti vana u

kontekstu uenja (Tuomi, 2013, str.22), odnosno da je motorika aktivnost vana

5 Brain imaging jedna je od tehnika snimanja mozga u realnom vremenu.

za percepciju, komunikaciju i interakciju. Vano je napomenuti da fiziologija biologije

utjee na fiziologiju neurologije u smislu da znamo to udiemo, to pijemo,

to jedemo i to mislimo.
Brzina uenja u odrasloj dobi

Mozak odrasle osobe ima sposobnost zadivljujuih promjena koje mogu pridonijeti

razvoju novih vjetina i sposobnosti u bilo kojoj ivotnoj dobi. Iako su znanstvena

istraivanja pokazala da brzina stjecanja tih novih vjetina i sposobnosti

opada s godinama ivota (zbog pada interesa, a ne zbog godina ivota), ta injenica

ne bi trebala obeshrabriti one koji ele mijenjati vlastite uvjete ivota, radno

mjesto, zanimanje, itd. Kod odraslih osoba iskustvo i mudrost mogu biti protutea

sporijoj brzini usvajanja novih injenica, pa e time i valoriziranje injenica biti

efikasnije u smislu da e mozak odrasle osobe selektirati ono to mu je primarno

vano (Siebert, 2003, str. 12). Osim toga, esto se brzina usvajanja novih injenica,

razvijanje novih vjetina i kompetencija, usporeuje s mladim osobama iji

mozak jo nema dovoljno razvijenu sposobnost selektiranja vanih informacija

temeljem iskustva. S tim u vezi, za oekivati je da e neuroznanost provoditi

longitudinalna istraivanja na odraslim osobama kroz due vremensko razdoblje

te da e pratiti promjene u mozgu odraslih osoba nastalih uslijed kognitivnih aktivnosti,

odnosno uslijed uenja i aktivnog, kontinuiranog sudjelovanja u procesu

cjeloivotnog uenja. S druge pak strane valja naglasiti da odrasli mozak s godinama

gubi sinaptike veze (sinapse), koje oblikuju pojedinca kao osobu, koje

predstavljaju njegovu memoriju, njegovo ivotno pamenje, i ako se te sinaptike

veze na odravaju aktivnima, odnosno na ivotu, one e zaista i oslabjeti.

Zato cjeloivotno uenje ne treba promatrati samo u kontekstu stjecanja vjetina

i kompetencija za odravanje kontinuirane ekonomske aktivnosti (zapoljavanje),

ve i kao obvezu i odgovornost prema vlastitom mozgu, prema vlastitom ivotu,

ivotnosti, mentalnom i emocionalnom zdravlju. To znai i odgovornost prema

onima s kojima dijelimo ivot i naspram ire drutvene zajednice jer odravamo

aktivno stanje naspram ivota, odluivanja, donoenja odluka, kreiranja okolnosti

za suivot sa drugima.

Usprkos esto uvrijeenom miljenju da se u odrasloj dobi teko moe savladati

strani jezik, odrasle osobe sposobne su uiti i usvajati strane jezike, iako moda

na drugaije naine nego to to ine djeca. Naime, struktura materinjeg jezika

koja dominira fizikim i funkcionalnim mozgom mijenja se s godinama. Kada se

s uenjem stranog jezika zapone u ranijoj ivotnoj dobi, struktura stranog jezika

integrira se u fonemiku i sintaksu i materinjeg i stranog jezika. Za razliku od toga,

ako se s uenjem stranog jezika zapone u odrasloj dobi, postoji kompeticija izme171

Marija Pavkov: Sposobnost i kompetencija cjeloivotnog uenja s gledita spoznaja

neuroznanosti...

u materinjeg i stranog jezika u smislu dvije razliite strukturalne reprezentacije

u mozgu. Upotreba materinjeg jezika svedena je na razinu automatizma, koju je

potrebno nadglasati da bi se usvojio neki strani jezik i njegova struktura.

Vanost smisla i davanje znaenja onome to se ui

Prepoznavanje i smislena percepcija su oblici djelovanja, stvaranja svijeta. Kognitivni

sistemi i svijet oko nas su meusobno povezani i neodjeljivi. Takva konstrukcija

situacija je obiljeena znaenjem, smislom, interesom, potrebama. Stoga e

odrasla osoba uiti prvenstveno ono to smatra smislenim, relevantnim i vitalnim

za ivot (Siebert H., 2003, str. 11).

Aktivna ukljuenost u radne zadatke i ostale dnevne aktivnosti zahtijeva svjesnu

prisutnost u svakom trenutku, zahtijeva modanu aktivnost vieg kapaciteta, zahtijeva

da u onome to se ini, to se poduzima, ono za to se donose odluke, postoji

smisao i znaenje. U protivnom modana aktivnost pada na niu razinu, gubi se

smisao rada i odluivanja, uslijed ega se modani kapaciteti raspruju i razbacuju

umjesto da su usmjereni ka stvaranju, kreiranju. Svako uenje za odraslu osobu

takoer treba imati kontekst unutar kojeg se stvara znaenje i smisao onoga to se

ui. Takvo smisleno uenje, a posebno aktivna ukljuenost u procese uenje, stvara

asocijacije meu postojeim i novim informacijama, to znai da se na modanoj

razini stvaraju nove neuronske veze ili se osnauju postojee, to u konanici rezultira

neuronskim promjenama u mozgu.

Bioloki mehanizmi u mozgu koji su odgovorni za uenje i zapamivanje poprilino

su slini u svakoj ivotnoj dobi. Ono to se razlikuje je uinkovitost tih mehanizama

s obzirom na stupanj razvijenosti odreenih podruja u mozgu (Shaw i

dr., 2006). Za razliku od djece, kod odraslih osoba vanu ulogu imaju prethodna

iskustva, emocionalni i drutveni faktori, motivacija i dr.

Podruja u mozgu koja se aktiviraju kod osobe motivirane za uenje su emocionalna

i kognitivna podruja. Budui da je sposobnost usvajanja novih znanja, vjetina

i sposobnosti u uskoj vezi s intrinzikom motivacijom, vano je razmotriti kako

i na koje naine prethodna iskustva, davanje smisla onome to se ui, emocije i

povratna informacija utjeu na procese uenja odrasle osobe. Prethodna iskustva

pohranjena su u mozgu u dugoronoj memoriji i uvijek utjeu na uenje novoga. Za

vrijeme uenja novoga, prethodno pohranjeno iskustvo relevantno za savladavanje

novih injenica i vjetina, prebacuje se u radnu memoriju i stavlja u interakciju s

novim injenicama s ciljem interpretacije i davanje znaenja i smisla novome. Davanje

smisla i traenje znaenja onome to se ui (konstruktivizam) bitno utjee na

to da li e se neka informacija pohraniti u dugoronu memoriju jer po tome mozak

odluuje da li e neto pohraniti ili odbaciti kao nevano ili irelevantno. To znai

da se odrasla osoba nee moi prisjetiti onoga to nije pohranila, odnosno onoga

to nije memorirala i emu nije dala smisao. Iz toga je razloga vano uenje u kontekstu,

uenje u realnim okolnostima, uenje kroz praksu, uenje kroz doivljaj,

uenje kroz vjebu, uenje kroz iskustvo te komuniciranje sa realitetom.

Ljudski mozak obraa vie panje na dogaaje i stimulanse koji su emotivno obojani

Doivljaj situacije i procesa uenja i pouavanja,

reflektiran kroz emocionalnu dimenziju, znaajno utjee na dubinu usvajanja

i obrade novih informacija. Kod odraslih osoba u potpunosti je razvijen prednji

eoni reanj koji omoguava svjesno upravljanje emocijama. Ako aktivnost i proces

uenja kod odrasle osobe izazovu interes, brzina usvajanja novoga biti e vea.

Takoer i sam osjeaj povezan sa situacijom uenja bitno utjee na kemiju mozga.

Pozitivna, motivirajua emocija utjee na luenje endorfina6 i dopamina7

Endorfini su odgovorni za situacije kada se odrasla osoba osjea

euforino, dok dopamin stimulira prednji eoni reanj mozga, odravajui pojedinca

u pobuenom, aktivnom stanju koje pridonosi vioj razini vjerojatnosti usvajanja

novih znanja, vjetina i razvijanja novih sposobnosti i kompetencija. Vano

je napomenuti da e negativni osjeaji i negativne misli potaknuti luenje hormona

kortizola koji mozak dovodi u stanje preivljavanja, dakle u ne-aktivno i ne-pobueno

stanje u odnosu na uenje, ve u aktivno stanje u odnosu na borbu sa stresom.

I tada se dogaa da, umjesto uenja, mozak pamti stres i vanjski negativni pritisak

te situaciju koja je trebala voditi do uenja pamti kao negativnu, odnosno stvara

negativno iskustvo Istovremeno dolazi i do blokade

kemijskog prijenosa signala to znai do blokade prijenosa informacija, odnosno

do blokade prisjeanja pa samim time slabi i veza sa dugoronim pamenjem.

Za najoptimalnije uenje poeljno je blago pobueno stanje jer takvo stanje potie

neuroplastinost mozga poveanjem proizvodnje neurotransmitera i neuronskih

hormona rasta, pospjeujui stvaranje neuronskih veza i reorganizaciju neuronskih

mrea

Povratna informacija tijekom uenja utjee na unutarnju povratnu spregu savladavanja

novih znanja i vjetina te stjecanja kompetencija na nain da povratna informacija

od onoga koji pouava djeluje kao korektor i motivator na putu uenja

odrasle osobe. Povratna informacija moe djelovati kao katalizator koji e ubrzati

ili usporiti proces uenja, ovisno o sadraju i konstruktu povratne informacije.

Konstruktivna povratna informacija, djelovati e kao motivator i ujedno e pridoni-

6 Endorfin je vrsta enzima i neuroprijenosnika koji nastaju u hipotalamusu.

7 Dopamin je neurotransmiter u mozgu.

Marija Pavkov: Sposobnost i kompetencija cjeloivotnog uenja s gledita spoznaja

neuroznanosti...

jeti stvaranju pozitivnog iskustva, dok e negativna povratna informacija djelovati

kao gore spomenuta stresna situacija (luenje hormona kortizola) koja e blokirati

mozak za daljnje uenje, dakle moda informacija nikada nee stii do prednjeg

eonog renja, odgovornog za procese odluivanja i razluivanja te upravljanja

ciljevima.

Uenjem do razvijenije neuronske mree

Aktivnije signaliziranje meu neuronima stvara veu gustou staninog materijala

i poveava sposobnost povezivanja s drugim neuronima, tj. stvara se vie sinapsi.

Takve su promjene uoljive jedino u dijelovima mozga koji se upotrebljavaju

(Zull, 2006, str. 5). One su rezultat ponavljajueg odailjanja signala specifinih

neurona ukljuenih u iskustvo i doivljaj uenja, kao i kemijskih spojeva (endorfin,

dopamin, kortizol, itd.) koji prate emocionalnu dimenziju uenja i koji su prisutni u

podruju oko neurona. to je vie podruja u mozgu ukljueno u proces uenja, to

e i promjena na neurolokoj i biolokoj razini u mozgu biti izraenija i znaajnija.

Nakon prikupljanja informacija upotrebom osjetila, slijedi refleksija, odnosno povezivanje

i asociranje informacija u skupine informacija na temelju ve postojeih

iskustava i odnosa izmeu informacija. Stoga stupanj razumijevanja ovisi o izgradnji

asocijacija izmeu prolih i novih dogaaja To je ujedno i

najsporiji korak u procesu uenja, upravo zbog faze refleksije koja je esto isputena

ili zaboravljena u procesu pouavanja, a potom i tijekom samo-uenja odrasle

osobe. Nakon kreiranje novog znaenja i novog znanja, poeljno bi bilo stii i do

faze testiranja novonastalih teorija, opaanja, znaenja, razumijevanja, u realnim

okolnostima (dakle primjena znanja, vjetina i kompetencija na radnome mjestu). S

ovakvim razvojnim procesom uenja moe se povui paralela sa konstruktivizmom

i Bloomovom taksonomijom koja opisuje stupnjeve, odnosno kognitivne domene

razina usvojenog znanja, od jednostavne reprodukcije injenica do kreiranja novoga,

odnosno inoviranja. Iz toga se moe zakljuiti da kreiranje novoga znanje zahtijeva

jau modanu aktivnost i cjelokupnu integraciju postojee neuronske mree.

To upuuje da oni koji pouavaju trebaju dozvoliti da oni koji su pouavani samostalno

usvoje nove injenice te ih poveu sa vlastitim iskustvom i predznanjem,

umjesto da se zahtijeva reprodukcija injenica.

Okruenje koje podrava i omoguava iskustveno uenje, omoguiti e stvaranje

novih neuronskih veza i ojaavanje postojeih. Ujedno e omoguiti propitkivanje

onoga to se ui s obzirom na postojee iskustvo. Kada se odrasloj osobi koja ui

omogui slobodno interpretiranje i objanjavanje injenica i iskustava, odnosno

kada se omogui komunikacija i dijalog / razgovor o onome to se dogaa tijekom

uenja, tada je najvjerojatnije da e doi i do promjena, kako u neuronskoj strukturi,

tako i u ponaanju, upravo zbog injenice da je novo iskustvo u sukobu sa

postojeim teorijama i doivljajima odrasle osobe (Zull, 2006, str. 8).

Limbiki sustav i neokortekst su meusobno povezani, a to znai da kognicija i

emocije stvaraju neodjeljivu cjelinu. Tonije i detaljnije, aktualna istraivanja mozga

ukazuju na meusobnu povezanost emocionalnih, kognitivnih, vegetativno-hormonalnih

i senzomotorikih komponenti koje utjeu na psiho-fizike manifestacije

u ponaanju odrasle osobe (Ciompi, 2001, str. 4). To ukazuje da tvrdnje o uenju

koje ukljuuje viedimenzionalnost i vieosjetilnost itekako dobivaju svoju potvrdu

i mogu poprimati sve vee znaenje za uenje i pouavanje odraslih osoba (sinergija

vie vrsta inteligencija kao to su IQ, EQ, SQ).

Spitzer (2002) ukazuje da su mozgu za uenje potrebni primjeri, sluajevi (iskustveno

uenje), umjesto apstraktnih teorija i pravila. Razlog tome lei u injenici

da apstraktna pravila zahtijevaju konkretne unutarnje strukture (dakle neuronske

strukture u mozgu) koje se mogu stvoriti jedino ako se iz primjera, dakle iskustvene

i doivljene prakse, zakljuuje o teorijama.

Zakljuak

Andragoka praksa pouavanja intuitivno je i spoznajno razvijala teorije, metode i

tehnike pouavanja odraslih osoba. Neke od postojeih spoznaja, teorija i metoda

svoju valorizaciju doivljavaju kroz postignua i nove spoznaje neuroznanosti. Isto

tako, rezultati istraivanja neuroznanstvenika mogu ponuditi nove spoznaje o procesima

uenja koji se dogaaju unutar mozga odrasle osobe, pod okriljem razliitih

vanjskih uvjetovanosti, ali isto tako i uvjetovanim unutarnjim svijetom svakog pojedinca.

Interdisciplinarni pristup koji ukljuuje i psihologiju, sociologiju, i druge

drutvene i humanistike znanosti, mogao bi i trebao bi pruiti dublje uvide i saznanja

o svemu onome to utjee, uvjetuje i oblikuje procese uenja odrasle osobe. Neuroznanost

je pokazala da ne postoje bioloka ogranienja u pogledu sposobnosti

za uenjem u odrasloj dobi. Na andragogiji je da tu injenicu implementira u praksi

i da kod odraslih osoba potie uenje, vodi ka viim razinama razumijevanja te da

samo-uenje promovira kao temelj cjeloivotnom uenju.

Prirodno pravo na ivot i ovjenost zahtijeva prirodno pravo na stjecanje novih

znanja, to osigurava prirodno pravo na rad, sudjelovanje u drutvenoj podjeli rada

do kraja ivota. Zato se obrazovanje smatra intervenirajuom varijablom u razvoju

pojedinca i drutva, bez obzira na ivotnu dob.

KRIZA U DRUTVU ZNANJA

Neboja Pavlovi

Fakultet za hotelijerstvo i turizam, Vrnjaka Banja, Univerzitet u Kragujevcu

Saetak: U ovom radu elimo da se osvrnemo na odnos drutva znanja

i krize u drutvu kao i na njihov utjecaj na razvojne sustave u drutvu, a

prije svega njihov utjecaj na obrazovne procese. Krizu definiramo kao

situaciju koja je zrela za promjenu ali odluka jo nije donesena. Ona formulira

pitanje upueno budunosti. Pojam krize se ne ograniava samo

na jednu oblast ivota ve povezuje iskustvo svih oblasti. Organizaciona

kultura postaje prepreka brzom razvojnom procesu u cijelom drutvenom

sistemu pa samim tim i u obrazovanju. Postoje tekoe kod odreivanja

pojma drutva znanja. Drutvo znanja predstavlja drutvo u kome ljudsko

znanje, strunost i sposobnost predstavljaju najvaniji razvojni resurs. U

drutvu znanja ljudsko znanje, strunost i sposobnost postaju najvaniji i

kljuni inioci sveukupnog ivota i djelovanja te kljuni elementi cjelokupnog

ekonomskog i drutvenog razvoja. Osnovu drutva znanja ini obrazovanje,

informaciona tehnologija, inovacije i drutveno politiki sistem.

Da bismo mogli zasnivati drutvo znanja, potrebno je predoiti budunost.

Kakvi e poslovi postojati, kakva e sve zanimanja i zvanja biti potrebna

u narednom, planiranom periodu, kakvi e porodini i meuljudski odnosi

prevladati, kakvi e se etiki i moralni problemi pojaviti, kakva e nas

tehnologija okruivati i u kakve emo se organizacione strukture morati

uklopiti.
Kljune rijei: drutvo znanja, kriza, obrazovanje, planiranje budunosti

Nije lako definirati pojam krize koja je u sreditu svih problema i koja pokuava

da uslovi i gospodari sistemima drutva. Kriza je pojam koji potie od grke rijei

(krisi) i znai diobu, odluku koja treba da okona neki spor. Neto kao sud.

Na latinskom, kriza je discrimine, a odnosi se na tijelo koje je bolesno, a ne zna se

kojim tokom e krenuti situacija: ka ozdravljenju ili smrti. Krizu imamo samo kod

sloenih sistema kakvo je i drutvo. Promatrajui drutvo kao organiziranu i

strturiranu cjelinu odnosa i djelatnosti, kao dijo prirode i kao okvir za razvoj pojedinca

i zadovoljavanje njegovih interesa i potreba, primeujemo da se u drutvenom

prostoru prepliu: drutveni dogaaji, linosti, situacije, ustanove, organizacije,

ponaanje. Drutvo kao celina moe skladno da funkcionira ali nisu rijetki sukobi

i poremeaji. Iz takvih situacija raaju se krize koje uvjetuju drutvene promjene

koje mogu biti napredne ili retrogradne.

Kod krize, znamo da imamo disfunkcionalnost ali, ne znamo zbog ega je nastala.

Takoer, znamo da moramo hitno da donesemo odluku za zaustavljanje krize i njeno

prevazilaenje (Kozelek,1997). Sistem u krizi loe funkcionira ali se ne raspada

Postoji veliki broj uzroka krize ali su oni uglavnom nepoznati, pa je nemogue

donijeti racionalnu odluku za njeno razrjeenje i preokretanje situacije. Kako Seeger

napominje, krize su neoekivane, stvaraju nesigurnost i prijetnje u postizanju

vanih ciljeva (Seeger et al.,1998). Venette dodaje da je kriza proces u kome stari

sistem vie ne moe da se odri pa je potrebna promjena (Venette, 2003). Drutvo

u krizi koristi obrazovanje kao instrument za podrku sistema ali, i za promjene u

njemu. Kao aktivni uesnik krize, obrazovanje je esto u reformama koje, po pravilu,
nisu dovoljne da donesu vei kvaliteta uesnicima u obrazovanju.

Krizu je teko objasniti, razloge zbog ega i kako nastaje, a utvrditi mehanizme za

njeno prevazilaenje je veliki posao. Drutvo znanja je jo tee odrediti i definirati.

ak nismo sigurni da negdje postoji drutvo znanja, osim u iluzijama politiara,

tako da ne postoji mogunost za pokazivanje kako takvo drutvo funkcionira. Kod

drutva znanja imamo dva gledita: gledite pristalica menadment teorija koji znanje

stavljaju u centar ekonimije i, drugo gledite, koje smatra da drutvo znanja nije

nauno utemeljeno i da se ne moe posmatrati kao posebno drutvo. Prvo gledite

pripada prouavaocima menadmenta, koji su najzasluniji za promociju drutva

znanja. Meu njima, ekonomista Drucker je svakako najpoznatiji. Naglo irenje

menadmenta kao nauke i kao poslovne prakse odluujue je doprinijelo konceptualizaciji

ovog gledita drutva znanja. Navodei prednosti i obiljeja drutva znanja,

Drucker tvrdi da je glavna njegova prednost proizvodnja novih znanja koji se

odvijaju timski i organizacijski. Organizacija je temelj drutva znanja. Potie se

proizvodnja novih znanja i njihova povezanost (Drucker,1992). Znanje se kupuje

na tritu kao i svaka druga roba. Znanje nije vie bazna vrijednost drutva i nije

zatieno, jer je ono sada na tritu i dobiva konkurenciju drugih upotrebnih vrijednosti.

Informacija i znanje postaju nove proizvodne snage koje su posredovane

informacijskom tehnologijom. Centar znanja postaje menadment, a drutvo znanja

je nov tip drutva.

Po drugom gleditu, koga smo nazvali humanistikim, drutvo znanja nije nov tip

drutva. Nema teorijskih i iskustvenih elemenata da se sadanje drutvo karakterizira

kao drutvo znanja. Znanje nije obiljeje samo postindustrijskog drutva, ve

179

Neboja Pavlovi: Kriza u drutvu znanja

i svih prethodnih tipova drutava. Tehnologizacija i kompjuterizacija znanja predstavlja

samo jednu fazu u razvoju ljudskog znanja. I sam Drucker na jednom mjestu

kae da je znanje postalo najznaajniji resurs, a ne jedan od resursa. Bez sredstava

za rad ni znanje ne moe pomoi.

Drutvo znanja je zamiljeno, jo u dokumentima OECD iz 1961 godine, kao najbolja

ekonomska investicija i kao mogunost da se sve zemlje ukljue u sistem

koji e im omoguavati brzu i laku razmjenu i transfer znanja. Znai, ideja je bila

stvoriti veliki broj obrazovanih ljudi koji e imati laki pristup tritima rada, laki

pristup znanjima to je trebalo biti osnova boljeg drutva. Raunali su na to da je

znanje po svojoj prirodi slobodno, to jest treba i mora biti dostupno svima u cilju

zajednike dobrobiti, te koristiti uspjenijem razvoju i napredovanju samog znanja

kao temeljne vrijednosne kategorije drutva. Ovo je bila globalna ideja i trebala je

da okupi u njenoj realizaciji to vie drava. Trebalo je dosta vremena, skoro 40

godina, da se ideja realizira i institucionalizira. Tehnologije, prije svega Internet, su

ubrzale ove procese i postavile temelj drutva znanja. Europa 1999. godine kocipira

jedan novi model obrazovanja, zasnovan na ideji drutva znanja. Cio projekat

je popularno nazvan po mjestu gdje su ga ministri euroskih zemalja i ovjerili Bolonji.

Nekima je bilo udno to mnogo podsjea na ameriki model obrazovanja.

Trebalo je samo desetak godina, to je relativno mali period za sumiranje rezultata

u obrazovanju, da se uvidi da nije ba sve pozitivno u vezi sa konceptom obrazovanja

i drutva znanja i da dobro zamiljena ideja koja je trebala da donese veliku

dobrobit ljudima i ekonomijama drava nije ostvarena onako kako je planirana. ta

se to desilo pa je poremetilo dobro osmiljenu ideju? Tek na to pitanje nije lako

odgovoriti. Moda bi se ideja i ostvarila da nije postojao kapitalistiki nain proizvodnje

koga su ve nagrizale velike krize. Prvi problem se odmah mogao naslutiti.

Poto obrazovanje izlazi na trite ono e se povijati prema zakonima kapitalizma,

a svaka kriza u kapitalizmu e direktnije uticati na obrazovanje i samim tim na

drutvo znanja. Kapitalistiki sistem koji je u krizi od samog nastanka i koji na

udesne naine uspijeva da iz tih kriza izlazi uvijek s rjeenjima koja ga uvaju od

propadanja, ovog puta se opredijelio za forsiranje uslune djelatnosti nad proizvodnom.

Za to je trebalo stvoriti vie obrazovanih ljudi koji treba da stvaraju ideje za

nove proizvode i da stvaraju inovacije u svim oblastima. Ovakav nain razmiljanja

ima veoma tetne posljedice po nerazvijeniji dio svijeta. Znai, ideja da e od

drutva znanja imati koristi i nerazvijenije zemlje u samom startu je osuena na

neuspjeh. Nerazvijene zemlje e imati probleme jer e, po uzoru na razvijene, gomilati

onu radnu snagu koju nee moi da uposle, stvarajui tako dvostruku tetu:

s jedne strane nezaposlenost, a sa druge strane nemogunost da se ti ljudi iskoriste

za razvoj drutva. Razvijene zemlje imaju koristi: uzee iz tih nerazvijenih zemalja

strunjake, najee potuno besplatno. Nerazvijene zemlje ostaju i bez najboljih

ljudi i bez novca uloenog u njihovo obrazovanje. Dalje, da bi dobili radnu snagu

koja im odgovara, ekonomski jake zemlje nametnue standarde koji siromanim

zemljama ne odgovaraju jer su uslovi kod njih potpuno drugaiji. Razbija se regionalizacija

nerazvijenih zemalja, sela se prazne, djeca ure u gradove da se nikada

vie ne vrate. Naglo se pojavila mogunost da mnogi bez ikakvih uslova studiraju

i dobijaju bezvrijedne diplome s kojima nemogu da se zaposle. Koristei stanje na

tritu, privatne obrazovne institucije se strahovitom brzinom ire poveavajui

broj fakulteta koji nije imao spreman nastavni kadar to je dovelo do pada kvaliteta

nastave i sumnje u vrijednost diploma. Privatni fakulteti s veoma skupim kolarinama

i idejom da stvore to vei profit su zatekli nespremne dravne fakultete.

Evidentan problem da ljudi sa diplomama privatnih fakulteta tee dobijaju posao

izgleda da nikog ne zabrinjava. Postavlja se logino pitanje: to je danas obrazovanje?

Sigurno da nije samo skup informacija koje uenici usput pokupe. A gde je

tu obrazovanje za moral i za druge vrijednosti u ivotu? Kako je govorio i Adorno:

Da li emo dozvoliti da nam se ponavljaju loe situacije gdje su glavni akteri naa

deca? kola je prestala da obrazuje i vaspitava (Adorno, 2006). Ona se polako pretvara

u neobavezujuu zabavu kroz umreenja, ekskurzije, praksu, projekte i izlete.

Sve to nije rentabilno, kao to su recimo humanistike nauke, i to ne doprinosi

poveanju kompetencija drutvo znanja odbacuje.

Nisu samo fakulteti u problemu. Srednja kola polako gubi privilegirani status sistema

koji klasificira i hijerarhizira, tako da se od tradicionalnog, certifikacijskog

organa pretvorila u postmodernog distributera bezvrijednih diploma.

Srednje kole nemaju vie ni funkciju regrutiranja ljudi za zanatske i proizvodne

poslove. Pogreno dizajnirane godinama, izgubivi autonomiju ostale su bez

ikakve mogunosti mobilnosti i fleksibilnosti. Proizvode svrene srednjokolce

koji nemaju skoro nikakve anse za zapoljavanje. Njihova strunost se nigdje ne

trai, a njihova znanja zastarijevaju i prije nego to dobiju diplomu, tako da su odmah
prinueni da idu na prekvalifikacije koje opet nisu garancija da e se negdje

zaposliti. Reforma srednjih kola ide veoma sporo. Imamo veliki broj kola koje

vie ne mogu da uposle svoje nastavnike i kojima prijeti bukvalno zatvaranje zbog

malog broja uenika. Dolazi se do jednog apsurda. Umjesto da se poveava broj

nastavnika, jer jo uvek imamo nepismene, taj broj se velikom brzinom smanjuje.

Najgore to je moglo da se dogodi modernom obrazovanju jeste da izgubi funkciju

raspodele profesionalnog, a onda i drutvenog statusa. Gubitkom moi, obrazovni

sistem gubi i vlastitu politiku stvarnost (Nenadi, 2011).

Obrazovanje je potpalo pod utjecaj potreba ekonomije drutva (Avramovi,

2011). Razvijene zemlje prebacuju svoju proizvodnju u nerazvijene zemlje kako

bi mogle ostvariti vei profit i osigurati svoj ekonomski opstanak. Scenario je

uvijek isti: banke pripreme teren tako to osiromae privredu i graane, onda ulaze

kompanije pod privilegiranim uslovima, koje zaposle mali broj ljudi od kojih

181

Neboja Pavlovi: Kriza u drutvu znanja

zahtijevaju lojalnost, a ne diplomu i koje malo plaaju. Menadment povedu sa

sobom, iz svoje zemlje. Ponovo, kao nekada, kapitalisti imaju na raspolaganju

armiju nezaposlenih koja svakodnevno zastrauje zaposlene. Nezaposleni ekaju

u redu na alterima koji prodaju karte za vlak koji ne dolazi, ali oni znaju da

ako ne kupe kartu nee moi ni ekati taj vlak koji ide Nikuda. Kapitalisti vie

ne zapoljavaju radnu snagu na neodreeno vrijeme ve na odreeni rok, obino

dok se posao ili projekat ne zavri. Udio privremeno zaposlenih je od 1999. do

2009. godine porastao sa 15% na 25%. Kapitalisti su u problemu jer ne mogu da

zadre najbolje radnike. S druge strane radnici nemaju mogunost stei sigurnost

zapoljavanjem to se odraava na njih tako to su u stalnoj potrazi za poslom,

prekvalifikacijama, diplomama. Sada svi trpe: kapitalisti koji imaju strah za svoj

opstanak, a radnici u borbi za golu egzistenciju odavno odlau stvaranje svoje

porodice. Dodatno, radna snaga ekajui posao prinuena je da se doivotno bavi

uenjem i prekvalifikacijom. Samo to to vie nije uenje da bi se steklo znanje

za rad ve uenje radi uenja. Opet se dobiva diploma s kojom ne moe da se

zaposli. I tako u krug.

Drutvo znanja onako kako je o njemu govorio Drucker u Novoj zbilji: znanje

dostupno svima, znanje u slubi prosperiteta, drutvo znanja kao sinergija znanja

usmjerena na poveanje proizvodnje,sigurno da nije ispunilo do kraja svoju misiju

(Drucker, 1992). Drucker je pozitivno gledao na drutvo znanja shvaajui ga kao

proces koji e zauzimati centralno mesto u menadmentu. Informaciju je pretvorio

u znanje, a znanje je pretvorio u robu i iznio ga trite to bi vjerovatno uradio svaki

ekonomista to je Drucker prije svega i bio. Upravo to je iskoristio kapitalistiki

sistem i stvorio kognitivni kapitalizam To je sintagma koja na ponajbolji nain

oznaava epohu u kojoj uloga znanja, produkcija znanja, produkcija dobra kroz

znanje, umne aktivnosti, intelektualno-kreativni rad, itd., postanu od kljune vanosti

za kasnokapitalistiki sustav (Hromadi, 2008). Koristei monu tehnologiju

prije svega internet i medije sada dobivamo informacije koje nisu sistematizirane

niti filtrirane (Modri, 2013). Da li je to znanje? Profesor bekog univerziteta Liessmann

u Teoriji neobrazovanosti odgovara da e to biti pogubno za veliki broj

generacija (Liessmann, 2009). Preostaje nam vrijeme neobrazovanosti. Neobrazovanost

danas nije nikakav intelektualni nedostatak informiranosti, nego je odricanje

od htijenja da se neto uopte razumije. Samo ne misliti svojom glavom, to se ini

tajnim programom obrazovanja danas.

On kae da sve moe biti obrazovanje, aludirajui na beskonano veliki broj informacija

na koje nailazimo, ali obrazovanje odavno nije vie sve. Drtvo znanja postaje

ou znanja gdje ne postoji ono to se mora znati nego je potpuno svejedno to

se zna ili ne zna, jer uz malo sree uvijek se neto moe znati. Ljudi na ovaj nain

ue svata, prividno imaju sve informacije ali nemaju znanja. Znanja kao opravdano

istinito vjerovanje. Informacija se pretvara u mo nad drugima i one odjednom

imaju prioritetni zadatak da ostvare kontrolu u svim segmentima ljudskog ivota

i sauvaju sistem. U borbi za to vei broj informacija koje su esto beskorisne ne

moemo da se snaemo niti da ih iskoristimo za napredak.

Koliko je Bodrijar daleko gledao kada je u svom Posljednjem tangu vrijednosti

govorio da e se diplome izdavati bez odgovarajueg stvarnog rada tj. bez ekvivalentnog

znanja (Bodrijar, 1991). Stvorila se panika od mogunosti da se vrijednost

odvoji od sadraja i da funkcionira sama, shodno svom obimu. Univerzitetske

vrednosti - mislii na diplome, e se mnoiti i nastaviti da cirkuliraju pomalo

kao slobodni kapital ili eurodolari, one e se kretati bez referencijskog kriterija, u

krajnjem sluaju potpuno devalorizirane, ali to nema znaaja: sama njihova cirkulacija

dovoljna je da stvori drutveni horizont vrijednosti, a opsjednutost fantomskom

vrijednou bit e ak utoliko vea ukoliko se njena upotrebna vrijednost

bude gubila. Oajni su i studenti i nastavnici. Studenti dobivaju diplome bez rada

a, njihovi nastavnici su primorani da overavaju indekse igrajui ulogu automata.

Postoji ludilo rang liste koje dovode do nekih apsurda. Recimo, Imanuel Kant,

po dananjim merilima, nikada ne bi mogao da bude univerzitetski profesor jer

deset godina nije objavljivao nita. Uz to, za vrijeme svog ivota nije naputao

svoj rodni Kenizberg tako da ne bi ispunio nijedan dananji uvjet mobilnosti.

Napredna tehnologija za ljude stvara novo fiziko i drutveno okruenje, potpuno

drugaije od ivotnih uslova u kojem je prirodna selekcija fiziki i psiholoki

prilagoavala ljudsku vrstu. Ako se ovjek ne prilagodi tom novom okruenju,

tako to e se vjetaki izmijeniti, onda e se prilagoditi kroz dugotrajan i bolan

proces prirodne selekcije. Ovdje treba podsjetiti na pripovijedanje Sokratovo o

Theutu koji je u starom Egiptu pronaao pisanu rije. Theut predstavlja faraonu

Thamusu novi izum i govori mu da se nada da e svojim izumom poboljati

mudrost i pamenje Egipana. Meutim, faraon odbacuje ovu inovaciju govorei

kako e se narod inficirati lanim znanjem. Neto slino pominje i Urlih Bek u

svom konceptu rizinog drutva kada kae da e moderna tehnologija promijeniti

organizaciju i sam rad, ali e utjecati i na promjenu ivota ljudi, promjenu drutva,

dravne organizacije (Bek, 2001). Nije teko zakljuiti da drutvo znanja ne

slui blagostanju ve kapitalu.

Zakljuak

Kada govorimo o drutvu znanja zamiljamo drutvo slobodno-misleih, prosvijeenih

i argumentacijsko-kritiki orijentiranih i obrazovanih ljudi koji znaju misliti

svojom glavom i koji su uz to dovoljno hrabri i voljni da svoje stavove javno, jasno

i glasno artikuliraju.

to vie se pozivamo na znanje ono sve vie gubi znaaj. Da se obrazovanje ne bi

svelo na obaveznost znanja engleskog jezika za sve, mora se uputiti javna kritika

ideologije koja je zahvatila obrazovanje. Mora se rei jedna istina: obrazovanje

nema ideju. Kako Habermas kae im univerzitet izgubi duh, institucija se okamenjuje

u neto mehaniko, kao orgnizam bez due, koji se raspada u mrtvu materiju.

To se dogodilo: dananji univerzitet je birokratiziran monstrum bez duha

(Habermas, 1997). Potrebna je Kritika kao nepristrasna ocjena obrazovanja u jednom

drutvu. Studenti moraju prestati da simuliraju znanje, nastavnici predavanja,

a fakulteti i kole diplome. Da li e se danas pojaviti neko kao to je svojevremeno

Karl Jaspers ustao u odbranu obrazovanja.

NEFORMALNO OBRAZOVANJE NA SVEUILITU1

Sneana Babi-Kekez

Univerzitet u Novom Sadu

Prirodno-matematiki fakultet, Novi Sad

Medicinski fakultet, Novi Sad

snezanabk@gmail.com

Saetak: U radu se razmatra problem pozicioniranja zahtjeva za organiziranjem

neformalnog obrazovanja u stratekim dokumentima, u cilju razvoja

i unapreenja obrazovne politke, odnosno mjesto i uloga neformalnog

obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih, iz kuta visokokolskog

obrazovanja. Sveuilite, sa svojim kadrovskim, znanstvenim i materijalnim

resursima, ima izuzetne mogunosti za ostvarivanje ciljeva cjeloivotnog

obrazovanja i strunog usavravanja, ne samo formalnim obrazovanjem

odraslih, ve i organiziranjem raznih vidova neformalnog obrazovanja,

bilo da je ono druga ansa za stjecanje obrazovanja ili dopuna formalnom

obrazovanju na temelju osobnih potreba ili potreba drutva. Polazei

od injenice da sustav obrazovanja odraslih u Srbiji, posljednjih desetljea,

nije u vidokrugu strune, ali ni ire drutvene javnosti, iako je njegovo ureenje

od izuzetne vanosti, ne samo za razvoj sustava cjeloivotnog uenja,

ve razvoj drutva uope, kao i od promiljanja nove europske strategije

obrazovanja, stava da obrazovanje i razvoj vjetina za 21. stoljee predstavljaju

osnovu razvoja drutva, kao i od potrebe stimuliranja otvorenog

i fleksibilnog uenja, organiziranjem raznih vidova neformalnog obrazovanja

odraslih, sagledana je, do sada nedovoljno iskoritena, mogunost

sveuilita u svjetlu stratekih dokumenata kao osnove za razvijanje nacionalnih

obrazovnih politika.

Kljune rijei: obrazovne politike, sustav obrazovanja odraslih, neformalno

obrazovanje, sveuilite.

1 Rad predstavlja rezultat rada na projektu Pedagoki pluralizam kao osnova strategije

obrazovanja, br. 179036 (20112014), iju realizaciju finansira Ministarstvo prosvete i nauke
Republike Srbije.

UVOD

Sistem obrazovanja odraslih postaje vaan dio nacionalnih obrazovnih politika kao

odgovor na narastajue drutvene, ekonomske i line potrebe graana koju su okrenuti

doivotnom obrazovanju. Europa se suoava sa krupnim izazovima modernog

doba, koji se sastoje u promjeni ekonomskog koncepta, ali i promjenama u drutvu,

koje je sada multietniko u mnogim zemljama Europe. Kao nuna posljedica

ovih promjena, dolazi do promjene koncepta obrazovanja, koji postaje moderni

obrazovni koncept uenja za cijeli ivot. Europa izraava uvjerenje da formalno

obrazovanje vie nije u stanju da odgovori na ove izazove koristei iskljuivo vlastite

snage i vrijednosti, ve mu je potrebno ojaanje u vidu neformalne obrazovne

prakse ( Izvjetaj Komiteta za kulturu i obrazovanje pri Vijeu Europe, 1999.;

vidi: Markovi, S. u: Neformalno obrazovanje, 2003;26). Osnovna svrha i namjera

dokumenata Europske unije je da se evropski obrazovni prostor, koji je organiziran

na nacionalnom i regionalnom nivou, te je u osnovi izrazito heterogen uslijed kulturnih,

obrazovnih, politikih, ekonomskih i drugih drutvenih karakteristika, funkcionalno

ujednai u pogledu organizacije, upravljanja i uvjeta zapoljavanja. Jedan

od osnovnih zadataka koji proizlazi iz cilja Lisabonske strategije2, a predstavlja

osnovni razvojni cilj svih promjena u sferi obrazovanja, ekonomije i drutva u zemljama

Europske unije, jeste poveanje kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja u

skladu sa novim zahtjevima drutva zasnovanog na znanju i modernizacija nastavnog

procesa i procesa uenja. Ostvarenje ovog zadatka zahtijeva modernizaciju i

unapreenje kvalitete ukupnog sistema obrazovanja, prije svega ujednaavanjem

sistema standarda kvaliteta.

Sistem obrazovanja odraslih, posljednjih decenija u Srbiji, nije u vidokrugu strune,

ali ni ire drutvene javnosti, iako je njegovo ureenje od izuzetne vanosti,

ne samo za razvoj sistema doivotnog uenja, ve razvoj drutva uope. Ako je

osnovni cilj doivotnog uenja sretan pojedinac u drutvu, a samim tim i drutvo

u cjelini, nesumnjivo je misija obrazovanja odraslih, u svim vidovima formalnog,

neformalnog i informalnog obrazovanja, od izuzetnog znaaja. Uostalom, ne moemo

govoriti o efikasnom sistemu obrazovanja, ukoliko jedan njegov dio, u ovom

sluaju sistem obrazovanja odraslih, nije inkorporiran u tu cjelinu.

injenica da je sistem obrazovanja odraslih nuno urediti ne proizlazi samo iz naraslih

potreba drutva, ve i iz meunarodnih dokumenata koji obavezuju. Prema

Hamburkoj deklaracija o obrazovanju odraslih (UNESCO-va meunarodna

konferencija o obrazovanju odraslih, Hamburg, 1997.;l.2) obrazovanje odraslih

2 Education and training in Europe: diverse systems, shared goals for 2010 , Directorate-
General

for Education and Culture, European Commission, Luxembourg: 2002, p 8

Sneana Babi-Kekez: Neformalno obrazovanje na sveuilitu

11

postaje vie od prava; ono postaje klju za dvadeset i prvo stoljee. Ovaj izuzetno

znaajan dokument za razvoj sistema obrazovanja odraslih, naglaava vanost neformalnog

obrazovanja u procesu doivotnog obrazovanja. Te stavove podrava i

Vijee EU u vezi sa doivotnim uenjem ukazujui na to da doivotno uenje treba

da se zasniva na irokoj paleti obrazovnih ponuda. Napredak u obrazovanju treba

se zasnivati na drutvenom, kulturalnom i privrednom interesu, i treba da bude

pristupano svakome.

Memorandum o Europi doivotnog uenja (Vijee EU,2000.) je dokument koji je

sublimirao dotadanje strateke dokumente o obrazovanju odraslih i (permanentnom)

doivotnom obrazovanju. Cilj Memoranduma je da se stvori dinamina privreda

sa privrednim rastom i drutvo u kojoj je kohezija jaka, tako da u centru

politike EU treba da stoji politika obrazovanja i osposobljavanja. Memorandum o

Europi doivotnog uenja istie da su jednako vani prioriteti obrazovanje aktivnog

graanskog drutva i razvijanje strune obuke graana, a za razvoj osnovnih

kompetencija kod odraslih potrebno je ojaati sistem obrazovanja odraslih promjenom

strukture i modernizacijom obrazovnog sistema, s naglaskom na znaaj i mogunosti

neformalnog obrazovanja.

Lisabonska deklaracija Vijea EU iz 2000. godine je izuzetno znaajan dokument

u oblasti obrazovanja odraslih. Deklaracija Zapoljavanje, privredne reforme, i

socijalna kohezija- na putu prema inovaciji i znanju ima za strateki cilj da EU

razvije u prostor koji se najdinaminije razvija, a koja svoja dostignua zasniva

na znanju. Lisabonskim procesom obrazovanje odraslih dobiva na vanosti, a svi

oblici uenja (formalno, neformalno i informalno) postaju znaajni za ostvarivanje

osnovnih stratekih zadataka.

Vanost razvoja sistema obrazovanja odraslih i okviru njega, neformalnog obrazovanja,

ogleda se u preporukama Vijea EU u Kopenhagenkom procesu (2002.)

i tiu se priznavanja vaninstitucionalnog i neformalnog uenja, kao dijela sistema

doivotnog obrazovanja i strunog usavravanja. Preporuka o politici visokog obrazovanja

u doivotnom uenju (2002.) je rezultat niza donesenih i prihvaenih

konvencija, deklaracija i preporuka Vijea Europe o obrazovnoj politici. U njoj je

doivotno uenje definirano kao kontinuirani proces uenja koji omoguava svim

pojedincima, od ranog djetinjstva do starosti, prihvaanje i obnavljanje znanja, vjetina

i sposobnosti u razliitim razdobljima njihova ivota i u mnotvu okruenja

uenja, i formalnog i neformalnog, za potrebe poveavanja njihova linog razvoja,

mogunosti zapoljavanja i poticanje aktivnog uea u demokratskom drutvu. U

Preporuci je posebno naglaen znaaj osiguranja kvaliteta obrazovanja, tako da je

u procesu realizacije nuno je osigurati kvalitetu i standarde za cjeloivotno uenje,

i to tako da osobe odgovorne za osiguravanje kvalitete koriste odgovarajue

metode za evaluaciju i akreditaciju razliitih oblika cjeloivotnog uenja (Vrcelj,S.i

drugi;2009,42). Za renesansu sistema obrazovanja odraslih znaajan dokument je

Bolonjski proces 2020. (Luven,2009.) Doivotno uenje podrazumijeva da se kvalifikacije

mogu stei fleksibilnim putovima uenja, koji obuhvaaju izvanredno studiranje

i studiranje uz rad. Uspjene politike za doivotno uenje sadre osnovna

naela i postupke za priznavanje ranijeg uenja na osnovu rezultata uenja bez

obzira na to da li su znanje, vjetine ili strunosti bili steeni formalnim ili neformalnim

stazama uenja.

U ovom kratkom osvrtu na temeljna dokumenta usvojena posljednjih desetljea,

koja ne samo da istiu znaaj i potrebu doivotnog obrazovanja i obrazovanja

odraslih, ve nastoje uskladiti i urediti evropski obrazovni prostor, pa i ire, vano

je ukazati na niz meunarodnih organizacija koje aktivno sudjeluju u kreiranju

obrazovnih politika. To su organizacije civilnog drutva, regionalne asocijacije,

nacionalna udruenja, UNESCO, SvJetska banka, OECD i dr.(vidi:K. Popovi;

M.Maksimovi,2011). U svojoj publikaciji Skills, not just diplomas (The World

Bank,2012) koja se bavi obrazovanjem u zemljama istone Europe i centralne Azije,

Svjetska banka s pravom kritizira nizak nivo kvaliteta obrazovanja, ali tu kritiku

zasniva dominantno na nesposobnosti sistema obrazovanja da odgovori na potrebe

trita rada i ekonomije koja se mijenja (isto,247). Privredne, ekonomske, drutvene

i osobne potrebe i sinergija relevantnih drutvenih organizacija, pokretai su

niza reformi u sistemu obrazovanja odraslih, dovodei ga u fokus javnosti.

Nesumnjivo je misija obrazovanja odraslih, u svim vidovima formalnog, neformalnog

i informalnog obrazovanja, od izuzetnog znaaja. Ujednaavanje, a

samim tim i ureenje europskog obrazovnog prostora, sa akcentom na visoko

kolstvo, otvorilo je izuzetno veliki broj pitanja. Tradicionalna uloga obrazovanja

u usvajanju znanja pojedinca i razvoju njegovih sposobnosti dobiva nova obiljeja,

uvjetujui spremnost cjelokupnog obrazovno sistema za brzu transformaciju i

prilagoavanje tim zahtjevima i promjenama. U tim procesima uloga univerziteta

usmjerena je ka promoviranju znanja i vjetina za 21. stoljee, transferu znanja

i, uope, jaanju veza sa drutvom, njihove kvalitetnije interakcije, i ostvarenju

zajednikih ciljeva. Univerzitet, sa svojim kadrovskim, naunim i materijalnim

resursima, ima izuzetne mogunosti za ostvarivanje ciljeva doivotnog obrazovanja

i strunog usavravanja, ne samo formalnim obrazovanjem odraslih, ve i organiziranjem

raznih vidova neformalnog obrazovanja, bilo da je ono druga ansa

za isticanje obrazovanja ili dopuna formalnom obrazovanju na osnovu osobnih

potreba ili potreba drutva. Poto su putovi karijere sve sloeniji i mogu naglo

da se mijenjaju, ljudi svih zanimanja i starosti trae dodatno obrazovanje ba

u trenutku kada tehnologija svima prua lak pristup sveuilinim predavanjima

(D. Bok,2005;183), visoko kolstvo postaje sastavni, izuzetno znaajan element

sistema obrazovanja odraslih.

Sneana Babi-Kekez: Neformalno obrazovanje na sveuilitu

13

Neformalno obrazovanje u obrazovnoj politici Srbije

Suvremeno shvaanje neformalnog obrazovanja polazi od stava da je ono dio modernog

koncepta obrazovanja, i neophodna dopuna formalnom obrazovanju. Uz

ovaj aspekt, stav Vijea Europe je da, slijedei vrijednost jednakih mogunosti,

neformalno obrazovanje ima vanu ulogu u pruanju dopunskog znanja za ugroene

manjine koje nisu u mogunosti da pohadjaju formalno kolovanje. Neformalno

obrazovanje se ovdje promatra kao neka vrsta druge anse za stjecanje obrazovanja

(second chance school); NFO modificira i dopunjava znanja koja se stjeu

kroz sistem formalnog kolovanja uzimajui u obzir kako multikulturalni sastav

drutva, specifinosti zemalja u tranziciji, zahtjeve trita, tako i potrebu za stjecanjem

praktinih ivotnih vjetina za snalaenjem u irem socijalnom kontekstu

(isto,27). U tim procesima naglaen je znaaj promoviranja znanja i vjetina za 21.

stoljee, transferu znanja i, uope, jaanju veza sa drutvom, njihove kvalitetnije

interakcije, i ostvarenju zajednikih ciljeva.

Meunarodni strateki dokumenti su polazita u donoenju Strategije razvoja obrazovanja

odraslih (Sl.glasnik RS,1/2007) koja je poziv na stvaranje kulture uenja,

drutvene organizacije i ekonomije zasnovane na znanju i unapreenju sposobnosti

i postignua odraslih ljudi. Obrazovanje odraslih je osnovni instrument za socijalno-

ekonomsku transformaciju i razvoj. Ono treba da:- odgovori na potrebe trita

rada i potrebe pojedinaca za znanjima i vjetinama;

povea vrijednost ljudskog kapitala i stvori bazinu podrku za odrivi socijalno-

ekonomski razvoj zemlje i njenu integraciju u globalnu, posebno europsku

ekonomiju;

omogui pojedincima punu socijalnu participaciju i mogunost veeg zapoljavanja

i sposobnosti da budu aktivni i konkurentni na tritu rada;

uvea profesionalnu mobilnost i fleksibilnost radno aktivnog stanovnitva (kretanje

kroz svijet rada, profesije i kvalifikacije);

sprijei socijalnu iskljuenost i marginalizaciju, ojaa socijalnu koheziju i osjeanje

pripadnosti i identiteta;

podri individualni razvoj i samoispunjenje.

U Strategiji (isto,9) je naglaena nunost institucionalne i programske raznovrsnosti

u obrazovnim mogunostima i putovima stjecanja obrazovanja u odraslom dobu, odnosno

stvaranje iroke mree institucija i organizacija za obrazovanje odraslih u cilju

da se proire realne mogunosti za obrazovanje i uenje odraslih; stvore dobro ureeno

trite obrazovnih programa i usluga u kome institucije/organizacije proizvode

i nude programe obrazovanja i osposobljavanja pod jednakim uvjetima i usvojenim

standardima; zadovolje potrebe trita rada i pojedinaca za znanjima i vjetinama.

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine (Sl.glasnik RS,72/2012.)

definira obrazovanje odraslih kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja, naglaavajui

obuhvat, relevantnost, kvaliteta, efikasnost, priznavanje prethodnog uenja

i karijerno voenje i savjetovanje odraslih kao kljuna strateka opredjeljenja.

Sagledavanje sadanjeg stanja sistema obrazovanja odraslih ukazuje na posljedice

decenijskog zanemarivanja ovog dijela sistema. SWOT analizom utvreno je,

meu ostalim nedostacima, nerazvijenost neformalnog sistema obrazovanja, nepostojanje

jasnog sistema interne i eksterne provjere kvalitete, kao i nepostojanje

sistema za priznavanje kompetencija i kvalifikacija dobivenih kroz neformalno

obrazovanje ili informalno uenje. Ne postoji posebno razvijena metodologija za

monitoring i evaluaciju obrazovanja odraslih, ve se primjenjuju isti instrumenti

i kriteriji kao i za obrazovanje djece i omladine. Glavna struna i referentna

institucija za evaluaciju kvaliteta obrazovanja je Zavod za vrednovanje kvaliteta

obrazovanja, koji u okviru formalnog sistema ne prepoznaje odrasle kao posebnu

ciljnu grupu. Preporuene mogunosti su, izmeu ostalog, harmonizacija nacionalnih

normativnih akata s referentnim okvirom EU i s drugim meunarodnim

organizacijama i ukljuivanje u meunarodne projekte kroz programe celoivotnog

uenja i razvoj suradnje kroz umreavanje s transnacionalnim institucijama.

Strategija razvoja podsistema obrazovanja odraslih zasniva se na konceptu cjeloivotnog

uenja koji obuhvaa sve podsisteme obrazovanja i omoguava svima

da pod istim uslovima steknu kljune kompetencije, potrebne za ukljuivanje u

drutvo i ekonomiju zasnovanim na znanju, odnosno Strategija se zasniva na politici

EU u oblasti cjeloivotnog uenja, iskazanoj u dokumentu Europske komisije

ET 2020, tj. na programu Nove vjetine za nove poslove (isto, 160). Jedna

od predvienih mjera akcije je razvijanje iroke mree formalnih i neformalnih

pruatelja usluga obrazovanja odraslih koji e za odreene programe obrazovanja

raditi pod istim uslovima i standardima.

Polazei od europskih principa razvoja obrazovanja odraslih, iskustava zemalja u

tranziciji, ekonomske razvijenosti, obrazovne strukture stanovnitva, demografskih

i migracijskih trendova, posle vie od dve decenije, u Srbiji je tokom 2013. godine

donijet Zakon o obrazovanju odraslih (Sl.glasnik RS,br.55/2013), ija primjena je

predviena od 1.sijenja 2014.godine. Zakon definira da se obrazovanje i uenje

odraslih obavljaju kao djelatnost, koja ima javni i trini karakter, a dio je jedinstvenog

obrazovnog sistema Republike Srbije, i temelji se na naelima: doivotnog

uenja, racionalnog koritenja obrazovnih mogunosti, teritorijalne blizine i dostupnosti

obrazovanja svima, pod jednakim uslovima u skladu sa njihovim sposobnostima,

slobode i autonomije pri izboru naina, sadraja, oblika, sredstava i metoda,

uvaavanja razliitosti i ukljuivanja, strune i moralne odgovornosti andragoga,

osiguranja kvaliteta obrazovne ponude, potovanje linosti i dostojanstva svakog

sudionika.

Sneana Babi-Kekez: Neformalno obrazovanje na sveuilitu

15
Visoko kolstvo -

jamac kvaliteta neformalnog obrazovanja

Diferencirani ciljevi i sadraji obrazovanja odraslih ne moraju biti tako postavljeni

da proizlaze samo iz trenutnih ili perspektivnih potreba drutvenoprivrednog

stanja i razvoja, pa makar na taj nain nudili mnogo putova i razgranatih

modela obrazovanja. Ciljevi i sadraji moraju polaziti od individualnih motiva

i potreba pojedinaca i skupina kroz koje se mogu oslobaati njihovi kreativni

potencijali (Klapan, A.; 2001; 85). U tome se ogleda nova uloga visokokolskih

institucija - da zaposlenima pomogne da se prilagode novim zahtjevima i steknu

potrebne kompetencije. Programi za profesionalce i druge koji su u sredini svog

radnog vijeka, postali su veoma popularni u posljednjih nekoliko decenija. Na

primjer, na Harvardu na programe osnovnih studija upisano je ukupno 18.000

studenata, ali vie od 60.000 drugih dolazi na univerzitet na nekoliko dana, nekoliko

nedjelja ili itavu godinu. Veinom su to stariji mukarci i ene, ve priznati

na svojim radnim mjestima (Bok,D.;2005,84). Usporedo sa porastom oekivanja

ovjeka od vlastitog okruenja, rastu i njegova sloboda izbora, ali i odgovornost u

svim ivotnim podrujima. Kako se opremiti za efikasno individualno i socijalno

funkcioniranje? Suvremeni pedagozi govore o itavom setu opih sposobnosti,

odnosno kompetencijama, kao neophodnom uslovu za postizanje individualnog

i socijalnog ostvarenja. Kompetentnost, i njene ue oblasti samokompetencija i

socijalna kompetencija, smatraju se kljunim sposobnostima u pitanjima ostvarenja

pojedinca u osobnom i socijalnom ivotu (Gojkov,G;2008;11). Modernom

drutvu su potrebne nove vjetine, dodatna znanja, uz istovremeni proces promoviranja

vrijednosti kao to su socijalna ravnopravnost, dostupnost obrazovanja

za sve i aktivna participacija u demokratskom ivotu (Markovi,S.u: Neformalno

obrazovanje, 2003;24 ). Polazei od osnovnih obiljeja, dobrovoljnosti,

fleksibilnosti, dostupnosti, neformalno obrazovanja odgovara na drutvene, ali

i na personalne potrebe, ujedno ostvarujui ciljeve doivotnog obrazovanja. Organiziranjem

neformalnog obrazovanja, uz tradicionalno formalno obrazovanje,

univerzitet aktivno uestvuje u sistemu obrazovanja odraslih i ostvaruje ciljeve

doivotnog obrazovanja.

U Strategiji razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine (Sl.glasnik RS,72/2012.)

prepoznate su mogunosti visokokolskih institucija za osiguravanje kvalitetnih

uvjeta u realiziranju neformalnog obrazovanja u cjeloivotnom uenju. Kao mjere

akcije predvieno je da se na visokokolskim institucijama razviju posebni

part-time programi za odrasle, kratki teajevi do 30 ECTS, profesionalni masteri

i masteri za potrebe poslodavaca. Planiran rok je kraj 2013.godine. Isto tako,

predvieno je razvijanje programa za osjetljive grupe u cilju smanjivanja siromatva

i socijalne marginalizacije. Planirani rok u trenutnim uvjetima nije realan,

ali je svakako znaajna injenica da su visokokolske institucije prepoznate kao

nosioci kvalitetnog obrazovanja odraslih. U zakonskim i stratekim dokumentima

koji se odnose na sistem obrazovanja odraslih kod nas, kvaliteta obrazovanja

osigurana je zahtjevima za visokim kvalitetom sredine/uslova, programa /kurikuluma,

procesa nastave/uenja i ishoda uenja, primjenom sistema akreditacije

institucija i programa obrazovanja odraslih u skladu s meunarodnim standardima

i uspostavljanjem meunarodne suradnje u oblasti monitoringa i evaluacije

kvaliteta sistema obrazovanja odraslih (Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji

do 2020. godine, Sl.glasnik RS,72/2012.). Kao indikatori progresa prepoznati

su, izmeu ostalog, broj institucija za neformalno obrazovanje odraslih, broj i

struktura polaznika u neformalnom sistemu obrazovanja odraslih i broj i raznovrsnost

programa za obrazovanje odraslih. To jeste prednost i osnova za razvoj,

ali ujedno i izazov zbog neureenosti tog dijela sistema.

Zakonski vakuum u Srbiji posljednjih desetljea koji se odnosi na obrazovanje

odraslih, je pozadina na kojoj je uspostavljeno crno trite obrazovnih usluga,

na kome vlada potpuni kaos i u kome ne postoji niija odgovornost za kvalitetu

obrazovnih usluga. Zato je neophodno definiranje jasnih standarda i kriterija

za kvalitetu neformalnog obrazovanja i to u skladu sa postulatima stratekih

dokumenata, odnosno standardizacija znanja, vjetina, kompetencija nastavnika

(edukatora) u okviru neformalnog obrazovanja, kao i kriterija za ocjenu kvaliteta

samog obrazovanog procesa. Od izuzetnog znaaja je, kada govorimo o

trenutnom stanju neureenosti neformalnog obrazovanja kod nas, akreditacija

i osiguranje kvaliteta programa (sadraja), uslova za izvoenje nastave i stupnja

kompetencija nastavnika (edukatora, trenera) u neformalnom obrazovanju.

S obzirom na to da su ujednaavanjem evropskog visokokolskog obrazovnog

prostora na naelima Bolonjskog procesa, definirani kriteriji osiguranja kvaliteta,

sveuilite postaje jamac osiguranja minimuma kvaliteta neformalnog obrazovanja

koje se organizira u okviru sistema visokog obrazovanja. To je prednost

koja, do sada, nije dovoljno iskoritena u obrazovnom sistemu u Srbiji, jer je

svaka visokokolska ustanova odgovorna za sistem osiguravanja i unapreenja

kvaliteta svoga rada i kvalitet studijskog programa za koji je matina. Visokokolska

institucija treba imati institucionalno definiran sistem kvaliteta koji

obuhvaa tijela i postupke za stalno praenje, izvjetavanje, osiguravanje i unapreivanje

kvalitete ukljuujui i postupak redovnog internog samovrednovanja.

Isto tako,visokokolska ustanova je u obavezi da redovno, transparentno i

po utvrenoj metodologiji provodi postupke promocije, praenja i samovrednovanja

i osigura javnu dostupnost pokazatelja o kvalitetu. Upravo u tom dijelu,

razvijanju mehanizama za osiguranje kvaliteta, je nuno urediti (pod)sistem neformalnog

obrazovanja, odnosno time visoko kolstvo postaje jamac kvalitete

neformalnog obrazovanja.

Zakljuak

Sistem obrazovanja odraslih postaje vaan dio nacionalnih obrazovnih politika

kao odgovor na rastue drutvene, ekonomske i osobne potrebe graana koju su

okrenuti doivotnom obrazovanju. Suvremeno shvaanje neformalnog obrazovanja

polazi od stava da je ono dio modernog koncepta obrazovanja, i neophodna

dopuna formalnom obrazovanju sa zadatkom da ostvari ciljeve koji se odnose, prije

svega, na ovladavanje vjetinama, to je jedan od zadataka europskog obrazovnog

prostora. U tim procesima uloga sveuilita usmjerena je ka promoviranju znanja

i vjetina za 21.vek, transferu znanja i, uope, jaanju veza sa drutvom, njihove

kvalitetnije interakcije, ostvarivanju zajednikih ciljeva, ne samo formalnim obrazovanjem

u sistemu obrazovanja odraslih.

Sistem obrazovanja odraslih, posljednjih desetljea u Srbiji, nije u vidokrugu strune,

ali ni ire drutvene javnosti, iako je njegovo ureenje od izuzetne vanosti,

ne samo za razvoj sistema doivotnog uenja, ve razvoj drutva uope. Zakonski

vakuum prevladan je, posle vie od dva desetljea, tokom 2013. godine usvajanjem

Zakona o obrazovanju odraslih (Sl.glasnik RS,br.55/2013). Zakon definira

da se obrazovanje i uenje odraslih obavlja kao djelatnost, koja ima javni i trini

karakter, a dio je jedinstvenog obrazovnog sistema Republike Srbije. U Strategiji

razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine (Sl.glasnik RS,72/2012.) prepoznate

su mogunosti visokokolskih institucija za osiguranja kvalitetnih uslova u realiziranju

neformalnog obrazovanja u cjeloivotnom uenju. Kao mjere akcije predvieno

je da se na visokokolskim institucijama razviju posebni part-time programi

za odrasle, kratki teajevi do 30 ECTS, profesionalni masteri i masteri za potrebe

poslodavaca.

Pitanja koja ostaju otvorena odnose se na usuglaavanje Zakona o visokom obrazovanju

i Zakona o obrazovanju odraslih, kako bi bile prepoznate kategorije izvanrednih

studenata i studiranje uz rad (i u formalnom i i u neformalnom obrazovanju),

kao i pitanja osiguranja kvaliteta i kriterija i standarda za akredaticiju neformalnog

obrazovanja u sistemu obrazovanja odraslih.