Biljeke jednog uitelja

Problemi i ideje, upuivanja i iskustva

Eduard Vargovi
Zavod HAZU Varadin

Primljeno, 31. 5. 2007.

Razmiljanje o vlastitom radu i aktivnostima u razredu i koli uvjet su

za stvaralaki pristup obrazovnom i odgojnom radu svakog uitelja.
Pripreme za nastavu, ali i kritike biljeke o sebi, struci i zanimanju,
te pozicija uitelja u drutvu, teme su koje su meusobno povezane.
Samosvjesno pristupati vlastitom poslu znai promiljati svoju poziciju. Uitelj u koli javna je osoba, pa su njegova miljenja i postupci
vani za uenike, kolu, ali i njega samoga. Pisana rije, makar i fragmentarna, omoguuje razumijevanje vlastite pozicije u koli, ali i u
drutvu.
Kljune rijei: uitelj, stvaralatvo, kola, odgoj, obrazovanje

Uvod
Neprijeporno, treba voditi dnevnike biljeke rada u koli. Najprije
radi sebe, a onda posredno i radi uenika. Dogaa se tada dvostruko
zrcalo. Uitelj se ogleda u uenicima, ali i u samome sebi. Promilja o
svom poslu, to je uvjet uspjenoga, stvaralakog nastojanja.
Takvi dnevniki zapisi, esto fragmentarni, ali zato ne i manje vani, kao to su ovi koje podastirem, rijetko, gotovo nikada se ne publiciraju. Barem ne na nain, izvorno kako su zapisani. ini mi se da su
upravo takve biljeke osobito vrijedne, jer iako izgledaju kao natuknice,
izazvane su upravo radom u razredu.
Uz takve biljeke radio sam i biljeke neposredno nakon nastave
ako su bile bitne za nove pripreme ili promjenu odnosa prema uenicima. Vano mi je bilo ne ponavljati pogreke.
Paljivim itanjem moe se iz biljeaka vidjeti odreena zabrinutost za poloaj uitelja-nastavnika, ali i pitanje njihova obrazovanja.
119

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

No, postoji i zabrinutost tko ide na studij za uiteljsko zanimanje. A

ugled uitelja u drutvu? E, to je opet pria za sebe!
Za uvod dajem primjer iz prakse. ini mi se vrlo karakteristian,
tovie intrigantan s obzirom na rjeenje koje sam izabrao u svojoj reakciji. To vie to je vrijednost mog ina dola do izraaja godinu dana
poslije tog dogaaja.
Evo primjera:
Sredinom 80-ih godina imao sam nastavu u jednom drugom razredu. Razred vrlo dobar. Sredinom mjeseca svibnja imali smo zadnji vei
pismeni, koji je bio vaan za kraj godine i za konanu ocjenu. Pismeni
je zaista uspio. Na dan 25. svibnja koji se tada obiljeavao kao Dan
mladosti ja sam imao neku strunu obvezu i kasnio na sat oko 20 minuta. Vraajui se u kolu, ujem viku, buku, stolice, fine rijei Doem
u razred i jednostavno kaem: Budui da ste pravili nered, a znali ste
da u ja kasniti, i niste se drali reda, sad emo imati pismeni. Tajac!
Podijelio grupe i pitanja. I stroga kontrola! Jedan pokret, mig, pogled,
uzimam pismeni. Jedinica! Vruina u razredu, napeto! Sputene glave.
Zvoni! Pokupimo pismene. Lijepo ih sloim, poderem i bacim u ko
pred uenicima! Eksplozija graje, to vam neemo zaboraviti, kako ste
nas preli! Rastali smo se na kraju godine, naravno, dobro. Nakon
godinu dana, na isti dan 25. svibnja dolaze uenici iz tog razreda i nose
mi bombonjeru! Sjeate se kaj je bilo prije godinu dana?

Biljeke iz uiteljskog dnevnika

Uitelj mora biti strunjak u svome poslu: znati to treba pruiti uenicima, znati kako to uiniti, ali mora biti i strunjak za odgoj dakle opet znati to je odgoj i kako odgojno djelovati.
Tek uitelj koji sebe zna uiti zna uiti uenika.
Uiteljstvo se mora uiti u tijeku kolovanja i samostalno cijeli
radni vijek.
Uitelji moraju i sami biti istraivai ukoliko tomu ele nauiti djecu.
Nedostatak uitelja u nekom drutvu dokaz je odsutnosti sustava
u kolstvu i jasnog cilja razvitka drutva i njegove perspektive u
osnovi, to je situacija ili trenutak visokog rizika (uvjetno reeno).
120

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

Jedva ekam da zavrim studij i doem u kolu kako bih se mogla

osvetiti uenicima za sve ono to su meni moji nastavnici uinili
(studentica II. godine PMF-a), kolske novine, 25. IV. 1995.
Odgajatelje valja ve u naelu odgajati nainom kojim se odgaja za
druga eminentno kreativna zanimanja, a oni koji bi ih u tome trebali
voditi, morali bi i sami biti ne samo poznavatelji akademskoga govora o tome kako se odgaja, nego vrsnici odgojnog umijea, uitelji
par excellence Odgoj je djelatnost ovjekova opstanka. Svatko je,
htio to ili ne, pozvan da odgaja, svatko je odgajanik i odgajatelj. Kad
je pak rije o odgoju samih odgajatelja, onih koji odgoj odabiru kao
svoju profesiju, otkrivanje vrijednosti odgojnog ina prvi je korak u
njihovu daljnjem samostalnom traganju za samoostvarenjem svoje
osobnosti preko ostvarenja vrijednosti vrijednog obrazovnog ina
(J. Marinkovi, Uitelj-umjetnik ili zanatlija?, N, br. 5. 1995).
Principi po kojima bi po autorici Mariji Bratani trebali djelovati
hrvatski uitelji (prema knjizi G. G. Jampolskog: Poduavaj samo
ljubav): Osnovni cilj poduavanja je duevni mir; Sr naeg bia je
ljubav; Davanje je primanje; Meusobna povezanost osoba; Sadanjost je vrijeme koje postoji; Bitan je izbor izmeu straha i ljubavi
(nema ispravnog ili pogrenog ponaanja); Opratanje je put istinskom zdravlju i srei (N, 25. IV. 1995.).
Kad se godine 1994. raspravljalo o uiteljima, potvrena je vana
konstatacija Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema poseban zakon o kolovanju uitelja, i kako stvari stoje, nee ga ni imati. Jo je reeno da u osnovnim i srednjim kolama ima oko 50000
uitelja. Priblini odljev u godini je oko 6% (prirodni + mehaniki),
znai potrebno je oko 3000 uitelja. Budui da ih redovito zavri
2030%, dakle treba upisati oko 12000 na godinu ili poboljati efikasnost studija (N, 25. IV. 1994.).
ivotni je standard uitelja ispod granice dostojanstva pa nije udo
to mladi zaobilaze taj poziv (isto).
Prema podacima za godinu 1995., mladi uitelji smatraju da izobrazba uitelja treba biti visokokolskog ranga.
kolovanje treba biti etverogodinje, dvopredmetno i to na posebnoj uiteljskoj akademiji; tu bi se trebala posebno uiti pedagogija,
psihologija (razvojna), metodika, jer dosadanja je praksa pokazala
da se struna znanja posjeduju, ali njihov pristup djeci, njihova zna121

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

nja o pouavanju, optereenju uenika, organizaciji rada, prilino su

oskudna i to slabi njihovu sposobnost, uvjerljivost i uspjeh u radu.
Postoji jedan pravilan odnos izmeu uestalosti uiteljeva utjecaja i
uspjeha uenika ili neki uitelji neprestano izazivaju kod uenika visoka postignua, za razliku od drugih uitelja kod kojih uenici postiu slabije rezultate (J. Brophy, 1986), (N, travanj 1994.
12.).
Manjak strunih uitelja u osnovnoj koli ugroava njezinu uspjenost.
Vidjeti tekst Aleksandra Kolke u N, 5. V. 1992. o izvjeu Carnegie
Forum on Education and Economy, posebno poglavlje A Nation
Prepared: Teachers for the 21st Century.
Metodika je ono pismo kojim pedagogija objavljuje svoje spoznaje (J. Marinkovi, Utemeljenje metodike; N, rujan 1995.).
Metodike upute nisu tek sluajne; praktina ili samo pragmatina
rjeenja, ve su one rezultat globalnoga, dakle filozofskog stava i
iskustva.
Uitelji kao i svi ljudi u svojim strukama moraju imati mogunost
napredovanja. Samo dobar pravilnik stvara dignitet uiteljskoj struci.
Uitelji moraju za svoj posao biti struno obrazovani i osposobljeni: 1. Opa kultura; 2. Poznavanje hrvatskog jezika; 3. Pedagokopsiholoko i metodiko obrazovanje moe se rei pedagogija bez
politike (ideologije); 4. Poznavanje psihologije, posebno razvojne
psihologije.
Izobrazba uitelja temelj budunosti akad. Slaven Barii (N,
12. prosinca 1995.).
Istraivanja u Hrvatskoj pokazala su da nema mnogo uitelja inovatora, a pogotovo nema uitelja koji su autori udbenika ili prirunika,
jer nitko sa strane ne poznaje tako dobro uenike i njihove probleme,
kao i njihove mogunosti.
Uiteljski rad je sloen, i to je sloeniji, to treba vie vremena i mogunosti usavravanja. To je zakonitost.
Osim rada u koli, uitelji moraju biti prisutni u kulturnom i drutvenom ivotu sredine, jer se to odmah osjea i u njihovu statusu, uvjerljivosti, osobnom ugledu; posebno to vrijedi u malim sredinama.
122

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

Uitelj, a on je i razrednik, mora biti tako obrazovan da je spreman

mijenjati sebe, jer e samo tako moi mijenjati i druge i utjecati na
druge.
Uitelj svojim radom mora stvoriti ozraje kooperativnosti meu
uenicima, a ne kompromisa ili pak kompeticije.
Uitelj mora imati takve kriterije u ocjenjivanju da uenici sami stek
nu kriterije samoocjenjivanja i vrednovanja.
Odgoj odgojitelja postavlja pitanje na kojem akademskom stupnju
treba organizirati njihovo obrazovanje i na kojem (ijem) iskustvu
e se ono provesti (Pataki, imlea, Frankovi), nekih drugih ili svih
zajedno. O stupnju obrazovanja ovisi i njihov ugled, ali je isto tako
vano, uz rang, da se trajanje i rang odreuje prema sadrajima koje
treba savladati.
Uiteljski posao nije znanstveni kao to je u matematici, fizici, ve
je on nepredvidiv pa je uitelj uvijek na probi i uvijek je prisutan
rizik.
Budue uitelje, odgajatelje, treba odgajati kao pedagoke stvaratelje, koji se svaki dan i na svakom problemu moraju dokazati.
Uiteljstvo nije samo jedna od mnogih profesija to je oblik u kojem ovjek postoji. (Vjerojatno smo zbog toga mi uvijek i uitelji i
uenici!)
Ako uitelj pouava 30 uenika, onda to zahtijeva niz umijea pa to
slii ongleru u cirkusu koji u isto vrijeme mora na tapovima vrtjeti
nekoliko tanjura.
Posljednja dva mjeseca prole godine (1995. op. E. V.) u 32 gradske
i prigradske kole (u Zagrebu op. E. V.) bilo je 928 sati nestrune
nastave. Nedostajala su 42 uitelja (Ivan igi, Uiteljski studij
dvopredmetan, N, 12. 3. 1996.).
Uitelji i uiteljice trebaju se okrenuti sebi i baviti se sobom ne
samo radi sebe, nego i radi svojih uenika, jer zaputeni, neodravani, neservisirani i iscrpljeni, troe sve vie svoje energije na skrivanje
i negiranje stvarnog sebe, a sve manje im potencijala ostaje za rad u
razredu (P. Braja, Izgorena uiteljica, N, 24. 9. 1996.).
Ako se parafrazira Fichteova misao da svaki ovjek ima takvu filozofiju kakav je ovjek, onda vrijedi svakako!!! i ovo: svaki uitelj odgajatelj ima takvu pedagogiju kakav je ovjek. Pa se ako
idemo filozofijski dalje s Platonom i njegovom parafrazom: samo
123

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

se dobar stolar ima pravo zvati stolarom ergo samo se dobar

uitelj ima pravo nazivati uiteljem!
Najvaniji (jedan od najvanijih) imbenika uspjenosti uitelja jest
materijalno situiran uitelj.
Svaki uitelj (pravi uitelj!) zna i nosi u sebi neku ideju kako treba
raditi, uiteljevati. Usavravanje uitelja takvim je uiteljima do
ista dobro dolo. Treba ponovno probuditi idealizam bez kojeg nema
uiteljskog poziva.
Uitelj mora biti temeljito svjestan injenice da kola slui uenicima kako bi oni obogatili svoj socijalni i intelektualni razvoj i ivot.
Uitelj, kao i svaki stvaralac, mora biti kreativni neposlunik dakle, ne se strogo drati postojeega, propisanog, ve biti spreman na
rizik uspjeha (i neuspjeha) uvijek s nekom vizijom novog, drukijeg,
boljeg Taj se kreativni neposlunik mora odgojiti, on nije roen i
ne moe ba sve sam stvoriti. Mentori i savjetnici uiteljima koji su
tek poeli moraju nekoliko godina pratiti rad uitelja, ali i sami onda
biti kreativni neposlunici, jer tek tada mogu to nekomu prenijeti.
Oni tada nisu tek materijalna podloga i potpora, ve, to i jest najvanije, moralna potpora takvim uiteljima u njihovu nastojanju da
postanu pravim uiteljima.
Jedan mogui silogizam: Ako bez dobrog odgoja nema dobre budunosti, onda doista bez dobrog uitelja nema dobrog odgoja, dakle
bez dobrog uitelja nema dobre budunosti; kola je dakle osnova
dobre budunosti (dakako, kola nije jedini imbenik odgoja pa onda
i razvitka drutva, ali je svakako vaan).
Uitelj je temelj svih promjena u kolstvu pa onda i u drutvu, a to
posebno vrijedi za osnovnu kolu. Da bi to mogao biti, uitelj se
mora trajno i kvalitetno obrazovati.
Kuje hladno eljezo uitelj koji pokuava pouiti uenika, a da ga
ne nadahnjuje. (Thomas Mann)
Vrhunska je umjetnost uitelja probuditi radost u stvaralakom izrazu i spoznaji. (Anonimus)
Ui i nauit e neto, pouavaj i nauit e mnogo vie. (Anonimus)
Nije vano to je uliveno u uenika, ve to je zasaeno. (Hildebrand)
124

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

Smislenost i kompetentnost uiteljske su taktike protiv koji uenici

nisu pronali obranu. (John Culkin)
Iskustvo je predivna pojava. Pomae nam prepoznati pogreku kad
je ponovo uinimo. (Anonimus)
Idealan uitelj ima obje osobine: 1) sposobnost i marljivost za temeljitim ovladavanjem predmetnog podruja, te 2) vjetinu zanimljivog i poticajnog komuniciranja svog znanja. (Sidney Harris)
Ponavlja ne ponavlja razred zato to ga nitko nije pouio. Pouili
su ga. Problem je u tome to nikad nije otkrio to to znai. (Arthur
Combs)
Zadatak uitelja gotovo nitko bolje nije vidio nego Halil ubran kad
kae: Osoba nije posuda to je treba ispuniti, ve svjetiljka to je
treba upaliti.
Idealni cilj odgoja jest stvaranje moi samonadzora. (John De
wey)
Kad dobro pouava, uvijek izgleda kao da je 75% tvojih uenika
nadprosjeno. (Jerone Bruner)
Drugi e slijediti tvoje stope mnogo lake nego to bi slijedili tvoje
savjete. (Arnold H. Glasgor)
Walter Cook pie: Tradicionalna kola preesto uoava i nagrauje
poslunost i dobro pamenje. Uitelji u takvim kolama ostaju iznenaeni kad uenici koje su proglasili beznadnima postignu uspjeh u
ivotu.
Uitelj utjee na vjenost; nikad ne moe rei gdje njegov utjecaj
prestaje. (Henry Adams)
Jedna uputa Herberta Spencera: Kad ovjekovo znanje nije ureeno, svako njegovo uveavanje poveava i zbrku.
Pragmatiar John Dewey pie: Uitelj mora svesti na najmanju
mjeru prilike gdje izraava osobni autoritet. Kad je nuno govoriti i
djelovati vrsto, neka to ini u korist interesa skupine, a ne kao izraz
vlastite moi.
Dravna vlast odgovorna je za stvaranje uvjeta za cvjetanje dobrog
odgoja i obrazovanja. Prosvjetni radnici odgovorni su za stvaranje
dobrog odgoja i obrazovanja u tim uvjetima. (James E. Allen)
Nita u obrazovanju ne zaprepauje kao koliina neznanja to se
nakuplja u vidu nepovezanih injenica. (Henry Adams)
125

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

Na napredak kao naroda ne moe biti bri od naeg napretka u

odgoju i obrazovanju Ljudski um na je temeljni resurs. (John
F. Kenendy)
Odgoj je prijatelj to ga nikakva nesrea ne moe udaljiti, nikakav zloin unititi, nikakav neprijatelj oduzeti, nikakav samovladar
porobiti. Kod kue je drug, u inozemstvu nas predstavlja, u samoi
tjei, u drutvu resi. to je ovjek bez njega? Blistavi rob i mislei
divljak! (Maury Vincent)
Na najvioj razini svrha pouavanja nije pouiti, ve nadahnuti elju za uenjem. Kad se jednom uenikov um zapali za uenje, uenik
e sam nai gorivo. (Sidney Harris)
Svjetska organizacija uitelja zove se Education International (EI).
Predsjednica je Mary Futrell. U svijetu ima 57 milijuna uitelja, od
toga samo u Kini 10 milijuna. U EI ukljueno je danas 23 milijuna
uitelja. UNESCO Federico Mayir kae da je budunost svijeta u
rukama uitelja, prvih na popisu najodgovornijih u kolstvu. U nerazvijenim zemljama oko 130 milijuna djece nema nikakvu naobrazbu. Ponegdje ne postoji ni kreda, a opet ima i razreda sa 130 djece.
Uitelj, ali i uenik dolazi od uiti. Uiti i pamtiti uenje i pamenje dvije su strane iste ovjekove sposobnosti. I Uenik i Uitelj,
dakle, moraju uiti i pamtiti. Pamtiti znai zadrati, a uiti pritom
znai usvojiti znanja, ali i nove oblike i navike djelovanja i ponaanja. To opet znai da uimo i pamtimo cijeli ivot, dakako, ako to
elimo; jer uenje i pamenje izmeu ostalog moe biti hotimino,
dakle s namjerom eljom, voljom, htijenjem, a onda to znai da to
radimo svjesno ponajprije, a onda, to je bitno, organizirano planirano, sa smislom, svrhom, ciljem.
Uenjem mijenjamo svoja ponaanja i to pod utjecajem iskustva a
iskustvom opet mislimo na primljene i preraene informacije.
Uitelj svakako mora sam znati uiti sebe, jer e samo tako moi to
nauiti djecu. Ali njemu je vano poznavati, kako psihologiju uenja, tako i psihologiju djece uenika. To je, ini mi se, jedan od
najveih problema u obrazovanju uitelja.
Ako vrijedi Fichteova misao da svaki filozof ima takvu filozofiju
kakav je ovjek, onda nesumnjivo stoji misao da svaki ovjek ima
takvu pedagogiju kakav je ovjek. Pogled na svijet, dakle svoju sliku
svijeta ovjek ne kupuje, jer to nije novi, kako kae Hegel, pa ga
126

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

ne moe kupiti, prodati, dobiti ili darovati, ve ga sam stvara, za

njega se bori, njega zastupa, na njemu pada ili raste. Upravo je to
bitna polazna toka uitelja. Sjeanja na svojeg uitelja, ponavljam,
svojeg uitelja (jer to znai ono najljepe i najbolje) svaki od nas nosi
upravo zbog onoga ljudskog to ga uitelj kao trag ostavlja u nama.
Kad kaem uitelj, onda mislim i na osnovnokolskog uitelja, ali i
na nastavnika-profesora u srednjoj koli (neki tu mogu dodati i profesora na fakultetu).
Pribavi sebi uitelja te e stei druga. (Talmud)
Ono to nas najneposrednije usreuje jest vedrina uma ova je dobra osobina sama sebi nagrada. Stoga bi razvijanje vedrine u sebi
valjalo staviti ispred svih drugih tenji. (Artur Schopenhauer)
Urednost je vrlina koja se uvijek isplati. (Toma Kempinski)
Vrijedi parafraza Mahatme Gandhija: Pametni ljudi doputaju svojoj djeci da ponekad i pogrijee ili Pametan uitelj doputa svojim
uenicima da ponekad i pogrijee.
Budi oprezan pri uenju jer je nehaj pri uenju isti kao i grijeh s
predumiljajem. (Talmud)
Djeca to su nai sutranji suci. (Maksim Gorki)
Valja sauvati mir u svakoj situaciji pa i u neugodnoj, jer sve to se
dogaa ima svoj uzrok, svoju svrhu i nadasve svoju pouku. (uitelj
yoge)
Jedino stvarno bogatstvo je bogatstvo due, ostala su dobra podlona velikim gubicima (Lukijan)
Samo je jedan put do blinjega: put srca. Svi su drugi putovi obilaznica. (Phil Bosmans)
Svatko eli biti netko; nitko ne eli raditi na tome (Goethe)
Poznati psiholog Allport esto je u svojim radovima naglaavao vanost odgoja u formiranju djetetove linosti. Jedni roditelji su mu zbog
toga otro prigovorili. Oni naime imaju dva sina kojima su omoguili potpuno jednake uvjete. Pa ipak, jedan je pozitivna osoba, a drugi
gotovo propala osoba (kriminalac). Nato je Allport uz osmijeh, dakako dobronamjeran, odgovorio: Va je primjer upravo dokaz da
ja imam pravo, tj. da se odgojem moe formirati ovjekova linost.
No ista e vatra jednu tvar (npr. maslac) rastopiti, a drugu stvar (npr.
jaje) stvrdnuti. Vi ste dakle uinili pogreku upravo u tome to ste
127

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

dvije razliite linosti odgajali na isti nain. Umjesto toga trebalo je

svako dijete odgajati drukijim metodama.
Paul Bress napravio je popis pravila kako biti lo nastavnik. Radite li
suprotno, bit ete dobar uitelj. Evo tih pravila:
nemojte voditi rauna o miljenju i osjeajima svojih uenika,
nemojte stvarati takve zamisli ni plan o tome kako pomoi napretku uenika,
neka va sat uvijek bude jednolian, suhoparan i nematovit,
Ismijavajte pojedine uenike. Nije vam potrebna druga vrsta zabave,
Pustite uenike neka sami odgonetaju smisao jezika (gramatiku,
vokabular itd.),
Nikad ne pravite zabiljeke, osobito ne govorite svojim kolegama
to i kako radite,
Neka vam predavanja budu prilagoena iskljuivo natprosjenim
uenicima ili onima koji imaju tekoa u uenju,
Loe je susprezati bijes slobodno ga izraavajte!,
Govorite tako da vas uenici ne razumiju,
Nemojte se previe brinuti za preciznost (prema English Teaching
Professional).
Kako suvremene pedagoke koncepcije u sredite interesa postavljaju potrebe djeteta/uenika, onda se svako usavravanje uitelja mora
temeljiti na toj koncepciji. Ali za to treba kod nas provesti istraivanja da se vide koje su to stvarne potrebe uenika/uitelja, a ne da
se na naim seminarima pojavljuju voditelji iji nastup vrlo jasno
pokazuje da nikada nisu bili u razredu pa i ne znaju to znai raditi u
razredu odnosno raditi neposredno s djecom.
Svaki uitelj ima neku ideju kako treba uiteljevati, pa im struno
usavravanje mora dati mogunosti i slobodu samostalnog djelovanja. Zato uitelji ele na svojim seminarima autentine uitelje, svoje kolege, koji rade stvaralaki, jer su im tek takvi uitelji uvjerljiv
putokaz.
Uitelj je pozvan da ostvari pedagoku zbilju kao autonomni tvorac
pedagoke vrijednosti i on mora biti spreman snositi odgovornost i
rizike koji su s time povezani (J. Marinkovi, Uitelj tvorac pedagoke vrijednosti, N, 1. XII. 1998.) Upravo zato ravnatelj nije
iznad uitelja, jer uitelj je pozvan da realizira pedagoku zbilju; rav128

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

natelj spada u oblast uprave, vlasti, on ostvaruje odreenu politiku,

dok pedagoku vrijednost i zadau ostvaruje tek kada i sam radi uiteljski posao, dakle kada je u razredu.
Dobrog uitelja ne ini samo njegova diploma on e uitelj postati
kroz uiteljevanje. Tako dakle uitelj nije gotov stjecanjem diplome,
ve to mora postati, kao to i njegovi uenici to tek moraju postati, inae su samo polaznici ili obveznici kole, A NE I NJEGOVI
ACI-UENICI!
kolsko zbivanje i postajanjem uitelja i uenika pripada sferi kulture, A NE VLASTI! Hoe li moj polaznik u razredu postati moj
uenik nije stvar nikakve uprave i vlasti, to je jedino stvar mene i
njega, odnosno mene!
Ravnateljevo miljenje o radu uitelja tako je ravnopravno s miljenjem samog uitelja kada je rije o nainu rada ili obrade pojedinih tema. To samo znai da ne postoji klju kako izraditi, odnosno
obraditi pojedinu temu; klju uspjeha lei u teini angairanja za taj
sat i njegovoj kreativnosti. Kreativni scenarij za istu temu moe biti
posve razliit od uitelja do uitelja, a opet svaki moe uspjeti. Zato
struno usavravanje uitelja zapravo znai upoznavanje s iskustvima drugih kreativnih uitelja i njihovih rjeenja, a ne ponavljanje
gradiva sa studija.
Uitelju se, dakle, ne moe zapovjediti da bude kreativan i nikakva
znanost to ne moe propisati, jer se kreativnost tek mora smisliti i
dakako provesti u razredu i tu je on AUTOR, a nije savjetodavac
inspektor autor.
Zato je uitelj arh pedagokog posla, nije terenski radnik (J.
Marinkovi) koji mora provesti tue misli. Zato je on u stanovitom
smislu a to si on sam svojim stvaralakom inom pribavlja autonoman i u odnosu prema vlasti, ali i pedagokoj teoriji. Naime,
pedagoko stvaranje je meuljudski in i njemu su suci uenici!!!,
a ne savjetnici, inspektori, budui da oni na jednom satu ne mogu
otkriti etiku dimenziju uiteljeva djelovanja.
Uenik zato moe sresti svog uitelja i rei mu hvala to ste uinili
za mene, ali to sigurno nee rei upravitelju.
Kada se dakle pohvaljuju uitelji, onda se to ini zato jer su ti uitelji
radili dobro u skladu s zahtjevima vlasti!
Uitelj nije znanstvenik i to ne mora biti, ali ono to MORA BITI jest
stvoriti vrijednosti i to u svom humanom angamanu u kojem dola129

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

zi do izraaja njegovo samoostvarenje odnosno samopotvrivanje

dakle, on je pjesnik, a ne teoretiar knjievnosti.
Knjiga Jacquesa Delorsa i njegovih suradnika Uenje blago u
nama, u izdanju Educa, Zagreb 1998., daje, trai novu ulogu i uitelju. Knjiga govori o etiri bitne teme: Uiti znati; uiti initi; uiti
ivjeti s drugima; uiti biti.
Praktina predavanja dobrih uitelja na naim su kolama rijetkost,
a ako se i dogaaju, na njima nisu prisutni upravo oni kojima bi to
najvie trebalo.
Uitelji su zaboravili posjeivati predavanja svojih kolega, ali i kolege vie nisu spremni da ih sluaju njihove kolege.
Antun Cuvaj, koji je bio kolski nadzornik, uvijek je bio dobro doao
u nadzor kola, jer je on u kolu dolazio da vidi i nae to je dobro,
a ne ono to ne valja (N, 4. XII. 1997, Vladimir Strugar u tekstu
Uitelj kraljevski savjetnik). Ovo moe biti dobra uputa uiteljima
da treba ocijeniti ono to uenici znaju, a ne loviti ih na onome to
ne znaju.
Kao i svaka druga profesija, tako se i uiteljska mora temeljiti na
odreenom korpusu teoretskog znanja i tehnika. To znanje i tehnike
primjenjuju se pri rjeavanju tekoa s kojima se uitelj susree u
svojoj profesionalnoj karijeri. Kad znanje postane vrijednost i potreba, kad je traeno u drutvu i kad se shvati da je ono bitna sastavnica
njegova razvoja, onda to moe biti temeljem za stvaranje ugleda i
moi njegovih nositelja (intelektualaca), u naem sluaju uitelja.
Zato i jest trend u svijetu pruiti uiteljima to viu razinu poetne
naobrazbe, jer je to osobito isplativo ulaganje (Mijo Cindri, N,
21. X. 1997, u tekstu S razine zanimanja na razinu profesije).
Pedagoka vrijednost nije sadrana u samom znanju koje uitelj
posreduje. Ona se ne iscrpljuje ni u samoj etikoj dimenziji koja je
u svakom odgojnom inu prisutna, a koju mnogi, ne uviajui do
kraja njezin smisao, nazivaju ljubavlju. Ona nije ni umjetnost, mada
u mnogo emu na nju slii, posebno stoga to je tzv. nastavni sat
zapravo dramska radnja, koja ima svoj scenarij i dramsku izvedbu
Znanje koje se posreduje moe (se) uiti a etika dimenzija se ne
moe uiti na isti nain, jer ona zavisi od moralnog habitusa uitelja,
odnosno osobe koja se osjea pozvana da bude uitelj. Sve to spada
u uiteljski dar koji se ima ili nema, dok se iskustvo ima svakako,
jer se ono taloi s godinama; dakako da je vano promilja li se ono
130

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

i razvija Zato za studij uiteljstva nije odluujue vrijeme studija

pa ni inovnike odluke i poimanja uitelja, ve je rije o konceptu
i kvaliteti kako taj studij funkcionira i koliko je orijentiran na ostvarenje pedagoke zbilje (J. Marinkovi, Koncept i kvaliteta, a ne
hijerarhija, N, 27. I. 1998., tekst pod navodnim znacima, ostalo je
moj komentar).
U Europi postoje etiri velika odgojno-obrazovna projekta koja na
svoj nain utjeu i na obrazovanje i djelovanje uitelja:
1. Projekt Leonardo vezan je za srednje kole (programi, specijalizacija itd.)
2. Projekt Erasmus vezan uz studij i mogunost da se on zavri na
drugom sveuilitu (Frei Universitt Berlin)
3. Projekt Sokrates vezan je uz sveuiline profesore, asistente i
mogunost usavravanja na drugim sveuilitima
4. Projekt Comenius vezan je za osnovne kole
Susreti prosvjetnih djelatnika u Salzburgu (1997.) pokazali su da roditelji i uenici sve to se odnosi na odgoj i obrazovanje oekuju od
uitelja, posebno to roditelje interesira samo rezultat, ali ne i put do
rezultata, pa da i oni u skladu s tim sudjeluju na tom putu. Tako
se odmah vidi da su zahtjevi na uitelja sve sloeniji, ali danas jo
nema dovoljno sluha za ta pitanja. (N, 14. X. 1997.)
U dokumentu Polazita za strategiju dugoronog razvoja odgoja i
obrazovanja u RH, inzistira se da je uitelj vaan imbenik preobrazbe kolskog sustava (N, 14. X. 1997.)
U obrazovanju uitelja u RH postoji Uredba Vlade RH (1998.) kojom se obrazovanje uitelja s akademske, fakultetske razine sputa
na visokokolsku razinu, dakle, na razinu strunosti. Na to su reagirali jedino studenti VU u Zagrebu jer su htjeli biti diplomirani uitelji, znai obrazovati se u sklopu Sveuilita. Zanimljivo je da na to
nisu reagirali ni nastavnici buduih uitelja, ali ni same VU Tek
sada, ujesen 1998., poela je rasprava koju je organizirala Akademija odgojnih znanosti Hrvatske. Pokazalo se da PMF i AOZ imaju
razliit pristup. PMF zastupa miljenje Vlade, dok drugi misle da odluka Vlade nije dovoljno promiljena. Svakako, nije se trebala samo
ekati uredba Vlade, ve je struka morala dati svoj prijedlog.
Postavlja se pitanje kompetencije samog uitelja i tu se strane razlikuju naime u emu je uitelj kompetentan i kako se to postie i
131

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

priznaje? to uiti i kako uiti ovlasti su uitelja. A kako to stei?

Poetnim obrazovanjem, prvo, i trajnim obrazovanjem, drugo.
U svijetu danas figurira tzv. koncept reflektirajueg ili misaonog
uitelja. A upravo on polazi od argumentativne kompetencije i od
slobode izbora pedagogija u kojima se najvie moe dati, postii
najbolje rezultate (I. igi, Rogovi u vrei, N, 15. XII. 1998.).
Sve to opet nanovo postavlja pitanje kakvog uitelja mi trebamo, odnosno kakvu kolu trebamo? U svijetu se naputa predmetni sustav
kolovanja, znai novi uitelj za novu kolu. Tu se ne treba ekati
ali se o tome treba dogovoriti.
Sve reforme i promjene u naem obrazovnom sustavu bit e mogue
tek kad oni koji o obrazovanju neposredno odluuju promijene svoje
miljenje. Njihova svijest o cijelom tom procesu je neizgraena. Za
razliku od njih, prosvjetari jako dobro znaju na emu su. (Marijan
imeg, Ima li pilota u avionu, N, 15. XII. 1998.)
Vidjeti Izvjee meunarodnoga povjerenstva za obrazovanje za 21.
stoljee i Hrvatsko kolstvo, N, poseban prilog, 15. XII. 1998.
Kako privui mlade ljude na studij za uiteljsko zanimanje? Sigurno
zadovoljavajui barem tri uvjeta kombinacija tih uvjeta dobrih
uvjeta rada, pristojne zarade i statusa i ugleda uitelja, to se stjee
opim uvjetima u drutvu koje mora u znanje, a to e rei u svoju budunost, ulagati mnogo vie nego do sada. A kako sada stoje stvari,
to tako brzo nee biti!
Danas se od uitelja zahtijeva da uenicima omogui stjecanje iskustva i doivljaja na kojima e oni sami izgraivati svoje znanje u
suvremenom konstruktivistikom pristupu, udbenik postaje sve manje vaan, a sve veu vanost dobiva prirunik za uitelje umjesto
udbenika kao umjetne stvarnosti, uenicima je izvor znanja neposredno iskustvo u doticaju s prirodom, literaturom, umjetnou
(Mira udina, Uspinjanje po ljestvama spoznaje, N, 7. X. 1997.)
moram ponoviti da bi najbolje bilo ukinuti udbenike, a uiteljima dati bogati prirunik u kojem e biti zacrtan program i ciljevi i prepustiti im da slobodno sami osmisle nain izvedbe nastave
(isto).
Vano je da uenik doivi uitelja ili strunog suradnika kao ovjeka bez predrasuda, nepristranog i prijateljski raspoloenog, kao
nekoga tko je spreman sluati ne samo uhom, tko zna kako se moe
132

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

biti oajan, bespomoan i izgubljen (Esad Zeirevi, Otvorenost,

povjerenje i suosjeanje, N, 7. X. 1997.)
Uitelj mora ueniku pruiti elemente za zajednitvo osjeaj za
zajednitvo jer toga danas ima sve manje.
O koncentraciji uenika i to je ometa?! Jedna anketa za uenike od
I. IV. razreda: Kakav bi trebao biti uitelj da ne ometa koncentraciju? Na to uenici odgovaraju: Potpuno miran kad piu test ili
kontrolnu zadau; da je uvijek u razredu na vrijeme; da govori tiho;
hvali podjednako sve koji zasluuju; ne komentira previe skreui
s teme; ne treba se previe ni aliti; da ne tupi stalno isto i da bude
dinamian, Vlasta Grdi, Uiteljice, to ste ono rekli?, N, 17.
II. 1998.)
Susan Fountain, suradnica UNICEF-a, smatra da postoji pet globalnih pojmova popisala ih je u svom priruniku koji bitno odreuju
zadau uitelja, jer ako je zadaa uitelja da pomognu promijeniti
svijet, tada je njihova dunost pripremiti i osposobiti uenike za
takvo djelovanje. Ti pojmovi su: meuovisnost, razlikovanje slika
i predodbi, socijalna pravda, rjeavanje sukoba, promjena i budunost. (Maja Flego, Uenje koje pokree, N, 3. II. 1998.)
Obrazovanje uitelja kao vaan dio kolskog sustava mora se preokrenuti u skladu sa suvremenim svjetskim trendovima, no samo
osnivanje novih ustanova ne jami nuno i bolju kvalitetu uitelja
kvaliteta e ovisiti ponajprije o izboru nastavnika koji e raditi
na uiteljskim visokim uilitima, programima studija i literaturi za
studente (Filip uri, Sustav u tranziciji, N, 14. X. 1997.)
Uitelj je i odgajatelj pedagog. Rije dolazi od paidaggs (
)- pais je dijete, agogos je voditelj djece, odgajatelj (Erzieher).
Dakle, uitelj je osoba odgajatelj koji vodi dijete u odgoju (vodi ga
za ruku to znai da dijete ide kako i kamo ga vodi njegov uitelj).
Taj uitelj opet odgaja onako kako to drutvo hoe za sebe i svoju
budunost, pa i politiku koju vodi odreena vlast politiko ureenje koje je na vlasti i koje sebe shvaa kako provodi volju naroda nad
kojim vlada ili u ime kojeg vlada.
Bi li se u buduim aktivnostima u obrazovanju uitelja moralo povesti rauna o usmjeravanju buduih kandidata za uitelje (to se prije
zvalo profesionalna orijentacija) i prije nego oni upiu nastavnike
studije? To mi se ini vanom komponentom jer se do sada dogaalo
da su na nastavnike fakultete dolazili u najveem broju oni koji se
133

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

nisu mogli nigdje drugdje upisati to opet znai da su zapravo imali

slab uspjeh u srednjoj koli. Ovaj oblik negativne selekcije pri upisu
doveo je do toga da smo imali slabe uitelje-nastavnike-profesore
ve na samom startu. I to u poslu za koje se tvrdi da je vaan za
razvoj drutva. U svemu tome ima jo jedna kvaka rije je naime
o materijalnom statusu uitelja kao bitnoj motivacijskoj komponenti
za odabir tog poziva. Iz toga naime proizlazi i status koje ovo zanimanje ima u drutvu.
Kao to je za odgoj potreban novac, tako je i za samo stvaranje
novca potreban odgoj (Miljenko Brki, Sveto vrijeme kole, N,
23. VI. 1998.)
vidjeti: Pedagogija i hrvatsko kolstvo juer, danas, sutra, zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga, II, HPKZ, Zagreb, 1996.
Demokratizacija jednog drutva oituje se u njezinoj decentralizaciji
jer ona omoguuje mnogo veem krugu ljudi sudjelovanje u pitanjima odgoja uiteljima, roditeljima, uenicima, znanstvenicima,
predstavnicima lokalnih prosvjetnih vlasti. Tada je mnogo vea individualna sloboda uitelja/profesora u kreiranju vlastitog rada, odabira sadraja koji su primjereni, ne samo uenicima, nego i sredini
u kojoj se ivi. Ako je centralizirano, onda je sve bitno odreeno iz
sredinje vlasti, od tono odreenog programa pa i metoda, do hijerarhije odluivanja, financiranja itd. U prvom sluaju dui je put do
osmiljavanja kakvu kolu jedno drutvo eli, pa se to moe vidjeti
i u radu politikih stranaka, pred izbornim aktivnostima, angairanjem velikog broja ljudi s pluralistikim razmiljanjima i rjeenjima
i slino. Samo u takvim situacijama i drutvenim prilikama dolazi
do izraaja individualnost i prihvaanje injenice da su ljudi razliiti
to je bogatstvo jednog drutva i uvjet prosperiteta zajednice. Tako
je mogue da kola svojim radom stvara pomake u demokratizaciji
drutvu i u odgojnom i obrazovnom radu. To je takoer mogunost
da se u odgoju i obrazovanju iz uenika rodi, raa-stvara linost
koja se onda moe sama realizirati i biti u odreenim aspektima uzor
drugima i kao osoba i kao strunjak kojega je dakako onda mnogo
tee vui za nos, odnosno njime manipulirati.
Poznaju li nai uitelji i koliko poznaju psihologiju, ne samo djece s kojom rade, ve jo neke vane elemente psihologije ovjeka,
primjerice uenja, emocija, motivacije, emocionalne inteligencije?
Postoji sedam bitnih, kljunih elemenata koji su vani za pohaanje
134

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

kole od osnovne do srednje a to se onda nastavlja i dalje: 1.

samopouzdanje to je osjeaj djeteta da vlada sobom i da ima sigurnost da e mu odrasli pomoi ako treba; 2. znatielja osjeaj da je
doznati neto novo d o b r o i pozitivno; 3. svrhovitost to je osjeaj
sposobnosti i uinkovitosti u vlastitom radu; 4. samokontrola osjeaj, ali i sposobnost da moe kontrolirati situaciju, odnosno sebe.
5. povezanost sposobnost povezivanja s drugim ljudima i to na
temelju meusobnog razumijevanja; 6. sposobnost komuniciranja
tu je rije o elji, ali i sposobnosti razmjene misli, osjeaja i pojmova s drugima na verbalan, ali i na neverbalan nain; 7. spremnost
na suradnju ovdje se misli na sposobnost uravnoteenja vlastitih
potreba s potrebama drugih u odreenoj zajednikoj aktivnosti. Ovomu treba dodati, prema Saloveu da je emocionalna inteligencija: 1.
sposobnost upoznavanja vlastitih emocija; 2. upravljanje emocijama; 3. motiviranje samoga sebe; 4. prepoznavanje emocija u
drugima; 5. snalaenje u vezama.
Je li od uitelja profesionalno pa i moralno od uenika traiti znanje
i primjereno ponaanje ako ne zna ili ne eli znati to se zbiva u
njegovoj obitelji (dakle s njim) jer ponaanje uenika u koli nije
odvojivo od njegova ponaanja u obitelji ili negdje drugdje kola
ne moe biti do kraja socijalna ustanova, ali uitelj je ipak roditelj
u koli
Jedan od vanih elemenata rada uitelja njegov je odnos prema radu
u obliku priprema za rad. Samo dobre pripreme i prije svega stalno
usavravanje priprema ui stvaralatvu. Jedan autor (uitelj), piui
o pripremama, pria anegdotu: Mladi i ambiciozni ravnatelj kole,
nakon prisustvovanja nastavi kod iskusne kolegice s 20 godina staa, izrazio je neke primjedbe na nastavni rad, na to je ona reagirala:
Mladi kolega, imam 20 godina radnog iskustva i neu dopustiti da
mi vi govorite kako treba raditi! Mladi ravnatelj nije se dao zbuniti:
Potovana kolegice, vrlo je oito da imate jednu godinu iskustva,
ponovljenu 19 puta (Mirko Golovrki, Bitna je ablona, N, 12.
I. 1999.)
O uitelju koji prua ueniku mogunost spoznaje i putove spoznavanja, Kierkeggard pie: Kako emo nazvati uitelja koji ponovno
daje uvjet, a s njime ueniku daje i istinu? Nazvat emo ga spasiteljem, jer on uenika spaava od neslobode i od njega samoga;
nazvat emo ga otkupiteljem, jer onoga koji se sam vezao otkupljuje
135

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

od neslobode, a nijedno zarobljenitvo nije tee i ni iz jednog zarobljenitva nije tee pobjei nego iz onoga u koje se individuum
sam doveo! Pa ipak, time nije kazano dovoljno; jer dovodei se u
neslobodu uenik je postao krivcem, pa kad mu sada onaj uitelj daje
uvjet i istinu, onda uitelj jest i izmiritelj koji stiava bijes to je pao
na krivca. Takva uitelja uenik nee moi nikada zaboraviti, jer u
istom trenutku poniknut e opet u sebe, jednako kao i onaj koji je,
dok je imao uvjet, zaboravio da Bog opstoji i stoga pao u neslobodu (S. Kierkeggard, Filozofijsko trunje, Demetra, biblioteka Aster,
Zagreb 1998., str. 1718).
Uenik prenosi ueniku odreenu koliinu informacija; razvija njegovu misao; djeluje odgojno
Stoga se ne smije dopustiti da se nastavnicima rui ugled i autoritet niskim plaama i javnim marginaliziranjem. Od njih se ne smije
traiti da svoje poslove obavljaju besplatno samo zato to u nekom
proraunu nisu predviena sredstva. Radei poslove za koje nee biti
plaen ili za koje nee biti adekvatno nagraen, nastavnik dovodi u
pitanje svoj ugled kod uenika. Time se potkopava sustav vrijednosti, odnosno svrstava nastavnika u nevanu skupinu ljudi koja nikomu ne moe biti uzor i za kojom se nitko ne povodi. Uzevi u obzir
da uenik u vanoj i osjetljivoj dobi s nastavnikom provede gotovo
treinu aktivnog dana, ugled se nastavnika ne smije dovoditi u pitanje (Zoran Kalini, Ususret znanju, N, 9. 2. 1999.)
Nacrt strategije preobrazbe i razvoja hrvatskoga kolskog sustava,
teze za raspravu u Hrvatskom kolskom vijeu priredila Vedrana
Spaji, N, 16. 2. 1999.
Ocjenjivanje uitelja nedvojbeno je veliki problem u kolstvu. U
SAD-u uitelje ocjenjuju ovlatene osobe koje su zavrile poseban
teaj za ocjenjivanje rada uitelja, a zovu se ocjenjivai. Kako je
kod nas? Moe se samo pretpostaviti, jer su istraivanja djelomina
pa u skladu s time nesigurna i nekorisna. (Vidjeti tekst Meni to ne
treba, Ivan igi, N, 23. III. 1999.). U svakom sluaju ini mi se
bitno da istinskom uitelju, kreatoru svoga rada, ne smeta ocjenjivanje (ugodno nije, ali nije problematino); tovie, ako je ocjenjiva
takoer uitelj s mnogo iskustva, a i sam stvara, onda se u zajednikom radu moe samo nauiti.
Uitelj u svome radu mora napredovati, stjecanjem novih znanja,
oblika djelovanja, ponaanja. Pravi uitelj mora biti svjestan promje136

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

na, ali i svjestan da su one normalne, rekli bismo, potrebne. Treba

nastojati stare stvari odbaciti, prihvatiti novo, vrijedno, za uenike
privlano i prihvatljivo. Uitelj se mijenja na bolje. Zato se i zove
uitelj! Gustave Le Bon to prikazuje ovako (ali ja dodajem, to je
dobra uputa nama uiteljima): Mnogi ljudi imaju pravo kada tvrde
da se njihovo miljenja nikada ne mijenja, ali ine krivo kada se
time hvale. To, naime, samo pokazuje da se nisu nita nauili od
dana kada se njihovo miljenje oblikovalo. Tako oit dokaz vlastitog neznanja i gluposti ne stavlja se na velika zvona (ovjek, lav
ili magarac, Dubravka Miljkovi, Majda Rijavec, N, Zgb. 30. III.
1999).
Za uitelja postoji jo jedna vana injenica, naime, sa svakom novom generacijom, sa svakim novim razredom mora se ponovo dokazivati, i to radom, upornou, znanjem, samozatajnim radom (iji e
se rezultati priznati tek nakon mnogo godina, kada ti njegovi uenici
postanu odrasli ljudi i imaju svoju djecu, koja krenuvi u kolu ponovno na neki drugi nain imaju posla s uiteljem svoje djece).
To tim vie to o uitelju djeca ve neto znaju (o uitelju 1. 4.
razreda znaju vie roditelji pa se zato dogaa da trae upravo odreenog uitelja za razrednika svojeg djeteta), ali i u predmetnoj nastavi
gdje opet djeca (kvalificirano!!!) govore jedni drugima, tako kad se
nastavnik prvi puta pojavi u razredu, uenici o njemu ve znaju ono
za njih vano). E, sada nastavnik koji je svjestan toga, a bitno je
pozitivno usmjeren prema ueniku, mora te svoje poznate vrijednosti ponovno potvrditi. To nije jednostavno, jer mnoge finte kojima
se uitelj koristi za svoj rad (a svaki uitelj mora imati neki svoj
sustav iako je on podloan promjenama, a mora i biti, s obzirom
na razred), uenici ve znaju unaprijed i smiljaju svoje finte. Tako
nastaje igra odgoja, izazovna, ali nuna. Na tu igru nastavnik mora
biti spreman, ako eli biti uitelj i to dobar uitelj!
Hegel nam moe pomoi upravo kada je rije o sustavu bez kojeg
nema pravog znanja i obrazovanja. U Fenomenologiji duha govori
kako je bit obrazovanja da se doe do opih znanja, naela i stavova,
dok pravi oblik, u kojem egzistira istina, moe biti samo njezin
znanstveni sistem (str. 5). Uitelj dakle mora biti sustavan, znanstven, a to znai mora baratati istinom, ali mora to i emocionalno
pruiti (ovo ja dodajem).
Vidjeti (obvezatno!) knjigu A to biste vi uinili psihologija zdravog razuma, izdanje IEP, H. Wurtha 14., Zagreb, 1997.
137

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

Uitelj, ukoliko je doista uitelj, ponajprije ui misliti, a to znai

da u uvodu u duhovnu samostalnost (podv. E. V.) on ui na dostignuima svjetske kulture, koja je univerzalna, pa dakle ne slui
politikom trenutku koji je u svojoj povijesnoj determinaciji uvijek
partikularan. Zahtjev da uitelj bude osobno angairan za ovaj ili
onaj politiki cilj zaboravlja dijalektiku povijesti iz koje se razabire
da se momentalni politiki ciljevi u radnom vijeku uitelja po nekoliko puta mijenjaju. Zahtjev da se on za svaku od njih angaira kao
za svoju osobnu stvar je apsurdan. Dalje, ako je uitelj doista ono to
treba biti, onda je on uitelj svoj djeci jednako Ako pak nije dobar
uitelj, ako uitelj kao pedagog zakazuje, nee imati nikakav duhovni autoritet. On je dakle ili dobar uitelj, a tada ne slui dnevnoj
politici, ili nema (pozitivan) utjecaj na svoje uenike (Josip Marinkovi, Tradicija hrvatskog uiteljstva i pedagogija jugoslavenskog
komunizma, N, 13. IV. 1999.) Ovaj instruktivni tekst poinje ne
manje instruktivnom tonom konstatacijom: Iza svakog djela
kulture, svih imena koja se spominju kao njihovi nositelji, umjetnika, znanstvenika, dravnika, gospodarstvenika, pa i portaa, stoje,
vie-manje nezapaeno, njihovi uitelji.
U svom radu uitelj mora pokazati sigurnost u svakom trenutku jer
je samo ona uvjerljiva i igra kod uenika. Upravo zato mora biti stabilna osoba emocionalno i komunikacijski ali ne samo u razredu.
Rad u razredu nije potpuno odvojen od ukupnog naina ivota i promiljanja (razmiljanja). Mogui naini osobne stabilnosti kreu se u
okvirima koji mogu pomoi. Ta se pravila mogu formulirati:
1. Provoditi vrijeme s ljudima koje volite (misli se na obitelj prijatelje kolege),
2. Potraite izazovan i smislen posao (odnosno pronaite izazov
u svome poslu),
3. Pomaite drugima (radi pozitivnog odnosa prema sebi; smanjuje se mogunost stresa, odnosno lake se izdri mogui
stres),
4. Pronaite vrijeme za stvari koje volite (izbjegavajte dosadne
situacije),
5. Bavite se fizikim aktivnostima (rekreacije razliitih vrste; one
koje nas vesele i koje smo izabrali odravajmo redovito),
6. Budite organizirani, ali fleksibilni (ne treba se rigidno drati
planova, potrebna su ponekad rizina iskustva),
138

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

7. Mislite pozitivno (oekujte da e se dogoditi pozitivna situacija),

8. Vodite rauna o vremenskoj perspektivi (nastojite biti emocionalno stabilni ne letjeti visoko, ali ne padati u komu zbog
sitnica),
9. Samoostvarenje (treba prihvaati sebe, ali i druge).
(Osnovna ideja preradio prema svojim iskustvima za uitelja ima
u knjizi A to biste vi uinili psihologija zdravog razuma, N, Zagreb, 4. V. 1999.).
Meutim, za pedagoko je miljenje presudna injenica da se te
vrijednosti (etiko-moralne, op. E. V.) ne ostvaruju same po sebi,
nego ih treba ozbiljiti u samom zbivanju odgoja. To ostvaruje uitelj,
odgajatelj, nastavnik, profesor, rijeju pedagog: on odgojnu vrijednost svojim prosudbama iz teorijske pretpostavke prevodi u ozbiljenje odgojnog ina. Na njemu je da u konkretnim okolnostima svoje
odgojne relacije prepozna koja je kreativnost moralno poeljna, a
koja nije, to valja poticati, a to ne, to ocijeniti kao tolerantno, humano, moralno poeljno. Tolerancija, naime, kao vrijednost takoer
moe biti i zla i dobra (Josip Marinkovi, Odgojne vrijednosti od
retorike do ozbiljenja, N, 18. V. 1999.). Ovaj tekst moram komentirati svojim dodatkom: budui da u tekstu autor govori o etiko-moralnim djelovanjima, treba dodati biti dobar ili biti lo nije samo
stvar naeg znanja, ve je prije svega stvar djelovanja i realiziranja,
a ne samo promiljanja bolje rei, ostajanja u sferi promiljanja,
jer promiljanje je nuno. Moramo djelovati i po djelu prosuivati.
Djelo dakako djeluje odgojno. Zato je komunikacija koju provodi
uitelj pedagog uvijek moralni izazov; i uvijek zahtijeva da pedagog promilja o svojim inovima. esto e tek nakon mnogo godina
saznati od svojeg uenika je li taj njegov postupak bio i moralno
uinkovit.
Jedan je tekst odlino pokrio moje stalno problematiziranje vlastitog
posla i rada u razredu. Naime, jesam li dosadan, i jesu li nastava,
sadraji i metode uzrok te dosade. Kad uitelj vie na uenika koji
kroz prozor promatra leptira dok pred njim lei tablica mnoenja,
on nehotice priznaje promaaj svoje didaktike metode. to dri
uenikovu pozornost, novo, iznenaujue, drukije, kvalitetno, lijepo, zanimljivo? (to pogaa uenikovu potrebu, a potrebe su djeteta
139

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

njegova stvarnost?). Nastavne programe zato uvijek treba prilagoditi

uenikovim mogunostima, interesima i potrebama. Treba raditi sa
to veim utjecajem i djelovanjem uenika. To je pak mnogo tee
postii nego rei. Ima razreda koji su inae dobri, uenici ak odlini, ali su po prirodi introvertirani, i teko se otvaraju ili im se jednostavno ne da, bez obzira na interesantnost teme. Ili: ranojutarnja
nastava 7, 15 (a 70% uenika su putnici dizanje u pola pet, bicikl,
vlak, autobus itd.; 78 sati nastave svaki dan i sline arolije naeg
sustava obrazovanja i organizacije cjelokupnog drutva; usput samo
nije bez veze povijesno iskustvo obrazovanja i odgoja da nastava nikad ne poinje prije osam sati). Drugi pak razredi jednostavno
nisu spremni da se mue. Ali ipak nastavnik sve treba pokuati. Ali
(opet ali!) kreativna nastava u kojoj mnogo rade uenici nije tako
jednostavna aktivnost. Zahtijeva silnu pripremu, veliki napor, i jo
neto bitno odlino svladati klasini ex chatedra sat, imati odnos
prema sadraju, vremenu, imati smisla za vano, odlino se snalaziti
na ploi (shema ploe), koristiti se grafoskopom, slikama i drugim
didaktikim materijalima. Dakle, sve u svemu, mnogo sati leta, kako
na pripremama, tako i u radu u razredu. (Citati iz teksta: Josip Vukovi, Nije krivo proljee Proljetna alergija na kolu, N, 18.
V. 1999.)
Panja je znati izabrati vane stvari, napraviti izbor onoga to nas
zanima. Dodajem, i onoga to zanima uenika. (Izvor kao i u prethodnoj toki).
Koliko je velika vanost dananjih, razliitih i privlanih, oblika
utjecaja na ivot djece: Roditelji i uitelji ale se da su se u njihovo vrijeme djeca bolje usredotoila. Ali, na to? Danas moemo
rei da su oni te godine proivljavali nekako jednostrano. Nisu imali
vanjskih poticaja kao to su televizija, novine, razredne zajednice,
ak i uline manifestacije. Prema tome nisu ni mogli pratiti zbilju.
Ipak, rastresenost i nije tako jednostavna, bolje rei bezazlena pojava. Sljedei primjer iz Njemake e nam to pokazati: kolski
psiholozi Schleswig-Holsteina utvrdili su da 40% rastresene djece
ima manje ili vee tekoe u obitelji, a pojedini profesori iz Salzburga optuie potpuno pogrean kolski sustav, koji u djece izaziva
muninu opajui ih podacima kao guske, a njihova priroena e
za spoznajama ostaje neutaena (izvor, isto). Jedan se motiv i elja
stalno ponavlja, barem kod uitelja koji misle na malo drukiji, moemo rei stvaralaki nain, a to je potreba za kritikim miljenjem
140

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

i promiljanjem sa strane uenika, i na taj nain uenjem novog. To

dakako nije jednostavno postii, ali to je trajni zadatak uitelja i svih
koji razmiljaju o nastavi. Meunarodna itateljska udruga (IRA)
i Institut Otvoreno drutvo (New York) upravo su tim projektom
zapoeli aktivnosti u gotovo dvadeset svjetskih zemalja, pa i u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Osijek Opatija). Svrha je uvesti u kole
metode pouavanja koje promiu kritiko miljenje, a ostvaruje se
u trodijelnom okvirnom ERR-sustavu. U njemu je evokacija (E)
faza u kojoj se od uenika trai da se prisjete onoga to ve znaju o
nekoj temi, odrede ono to bi htjeli o njoj doznati i osvijeste svrhu
uenja. Faza razumijevanja znaenja (R) podrazumijeva ueniko
istraivanje i preispitivanje spoznaja, to rezultira zakljuivanjem, a
zavrna faza refleksije (R) donosi ponavljanje i interpretaciju novih
spoznaja te njihovo integriranje sa starim znanjem uenika i transfer na nova podruja (Maja Flego, Razred koji misli, N, 18. V.
1999.).
esto se uje da treba ocjenjivati uitelja. Mnogobrojni su pokuaji, metode, kriteriji, kole, zemlje. Sve je to zavrilo manje-vie
neuspjenim parametrima. Uzaludan je pokuaj objektivnog ocjenjivanja uiteljskog rada, pa sadanje stanje veinom dovodi do pogrenih procjena.
Mnogo vrijedi u uiteljskom radu poznata latinska poslovica: Affectio tua nomen imponit operi tuo ili: Tvoja namjera odreuje
karakter tvomu djelu.
Stvaranje bez napora,
primanje bez posjedovanja,
djelovanje bez oekivanja,
voenje bez vladanja
to se naziva skrivena vrlina!
(Lao Tze, Knjiga puta i vrline; Razmiljanje 10.)
Treba se pozabaviti problemom dosljednosti u pedagokom radu
problem se odreuje kao od-mjerenost. Dakle, imati mjeru, sredinu
toku jednako udaljenu od ekstremnih pozicija djelovanja. Teko?
Da, jako teko!!! Na papiru ne, ali u praksi da! Svaka nova godina,
nova generacija, novo potvrivanje ekvilibristika!
itam u tekstu to sve radi uitelj, N, 21. VI. 1999. autora Vinka
Filipovia, predsjednika sindikata Preporod, to sve uitelj mora i141

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

niti, to i kako e mu sve to biti priznato, to su bonusi u nastavi iliti

smanjeni broj sati zbog godina, pa stvarni broj sati tjedne nastave po
predmetima itd Zapravo rije je o Pravilniku o normi. Sve to nekako tima i ne tima na papiru. Ali ja mislim za dobar rad u razre
du, osim dobrih uenika (vjerojatno pojam ba nije dobro izabran,
ali ipak, uglavnom se zna na to se misli), treba isto tako postaviti
pitanje koliko sati tjedno bi bila normalna satnica da bi se moglo
normalno raditi? Po meni, po mojem iskustvu, tri sata na dan 15
sati na tjedan u razredu na svojem predmetu. I jo mi se neto ini
vano; nastava ne prije osam, pola devet ujutro. Nema efekta od ranog rada. Djeca se diu u pet da bi u sedam dola u kolu KOMA!
Sve izvan satnice rada u razredu, a rad s djecom najvaniji je dio
naeg posla, odnosno rad u koli, za potrebe kole, ali opet u krajnjem sluaju rad za dobrobit uenika ne bi bio optereenje. Tek na
taj nain uitelj bi imao vremena za sebe. Tada bi shvatio koliko je
vano usaditi u uenika potrebu da bude svoj, da misli o sebi i vodei
se tom svijeu, misli o drugima. Samo tako nama uenici postaju
svrha, kao to i mora biti u naem odgojnom dodajem moralnom
djelovanju. ovjek je ovjeku svrha, a ne sredstvo!
Rutina u koli je li to iskustvo koje je u svakom sluaju vano, u
nekim sluajevima pedagokog i strunog rada nuno? Ili je to ipak
u mnogo sluaja dosta opasno jer ona (rutina) omoguuje da se uitelj (nastavnik) ponekad izvue iz situacija koje su problematine, ali
da ih (ne) rijei. Rutina nije kreativna, nije spremna na rjeavanje do
kraja (iako moram priznati da rutina moe dati rjeenje, ali mi se ini
da je tada rije zapravo o iskustvu koje je promiljeno), nije spremna
za krizu, za poraz koji se uvijek moe dogoditi u radu s uenicima.
Ali ima situacija gdje rutina daje odlina rjeenja, primjerice, brzo
uoavanje problema i pronalaenje varijanti. Zato mislim da rutina
mora biti povezana s iskustvom, ali i s opredjeljenjem da se svakom
problemu pristupi s nervom pravog uitelja. Tako e svaki dogaaj i
doivljaj biti pozitivno iskustvo.
Nema kraja koli: Na obodu eira poetak je ondje gdje i kraj.
(Heraklit)
White (Ellen Gould) pie o tome to je istinski odgoj: Istinski odgoj
ne zanemaruje vrijednosti znanstvenog znanja ili knjievnih postignua, ali vie od informacije vrednuje mo, vie od moi dobrotu,
iznad intelektualnih postignua vrednuje karakter. Svijet toliko ne
142

E. Vargovi: Biljeke jednog uitelja

METODIKI OGLEDI, 14 (2007) 2, 119143

treba ljude velikog intelekta, koliko ljude plemenitog karaktera. Svijet treba ljude u kojih su sposobnosti pod nadzorom jasnih naela.
Uvijek treba cijeniti vlastitu povijest jer Mato kae: Samo barbar
moe ismijavati prolost.
Blagost duha i smirenost u koli posebno su vrijedne osobine od kojih uenici najvie zapaze i ue. Konfucije veli: Plemenit je ovjek
miran i velikoduan. Prostak je uvijek uzbuen.
Kranjevi u Mojsiju sjajno odreuje: Mrijet ti e, kada pone
sam u ideale svoje sumnjati! Uitelj je mrtav kada svoje ideale
napusti i u svom radu poinje raditi kao tehnika naprava!

THE NOTES OF A TEACHER

Problems and ideas, guidance and experience

Eduard Vargovi
Reflecting on ones own work and activities in the classroom and at school
is the precondition for a creative approach to the educational work of each teacher. Teacher preparations, as well as ones critical notes on oneself, the teaching
profession and occupation, and the status of teachers in society are all mutually
intertwined topics. To self-confidently approach ones own job is to reflect on ones
position. Teacher lives are public, which means that their thoughts and actions
are relevant to their students, school and themselves. Written words, even if only
fragmentary, facilitate the understanding of ones own position and status both at
school and in society.
Key words: teachers, creativity, school, education.

143