IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

76
UDK 37.018.2-053.5
371.51
Znanstveni pregledni lanak

MELITA KNEEVI, VEDRANA BARADI
*


INFORMACIJE O PROVEDENOM
UPITNIKU O PONAANJU U KOLI MEU UENICIMA

Nasilje meu djecom u koli nesumnjivo je vrlo stara pojava, koju su strunjaci
istraivali na razne naine, uz pomo raznih metoda. Neki oblici brutalnoga nasilja, koji su
se dogodili u kolama, ranih devedesetih godina, u nekim evropskim zemljama, pokrenuli
su vei broj istraivanja nasilja meu djecom u koli. Podaci upuuju na to da nasilje u
kolama poprima ozbiljnije oblike, te da je prisutnije danas negoli unazad 10 15 godina. U
Hrvatskoj je, na temelju istraivanja iz lipnja 2003. godine Poliklinika za zatitu djece grada
Zagreba, u suradnji s Ministarstvom prosvjete, objavila podatak da je 27% djece u kolama
gotovo svakodnevno izloeno nekoj vrsti nasilja. Iako bi podaci trebali biti reprezentativni
(25 osnovnih kola Hrvatske), vrijedno je saznati kakva je pojavnost nasilja meu djecom u
pojedinoj koli, te na osnovu tih podataka kreirati kvalitetan program mjera na suzbijanju
nasilja, upravo u toj koli.

UVOD
Nakon brojnih kriznih dogaaja, koji su poput plime zapljusnuli i nae
kole, teko da moemo samo odmahnuti rukom i rei da se to dogaa
negdje drugdje, negdje daleko od nas. Zatvaranjem oiju pred problemom ili
vjerovanje da se zlostavljanje i nasilniko ponaanje dogaa u nekom
drugom drutvu, drugom socijalnom miljeu ili nekom drugom susjedstvu,
samo nas udaljava od injenice da ono postoji, a tedei sebe od neugodnih
sadraja pogodujemo stvaranju privida situacije pod kontrolom, koja ne
mobilizira na angaman i konkretnu akciju.
Nasilje i nasilniko ponaanje u kolama samo je izvedenica rastue
agresivnosti u svim segmentima populacije. Agresivnost, kao vii rodni
pojam, definira se kao svako namjerno nanoenje tete ili povrede nekome
ili neemu, bez obzira je li takva namjera realizirana (Coie i Dogde, 1997.;
uul, 1989.). Permisivan stav drutva prema agresivnosti i njezino pozitivno
vrednovanje, kao i izloenost agresivnim modelima ne ostavlja posljedice
samo na dijete i njegovu neposrednu okolinu, nego se odraava znatno ire i
dugoronije. Tako postoje podaci koji govore da je agresivno ponaanje u
djetinjstvu povezano s kasnijom delikvencijom i kriminalitetom, te oni koji
ukazuju na meugeneracijsku stabilnost i prijenos agresivnosti. Zato
agresivnost treba promatrati kao najnegativniji oblik komunikacije ili kao
posljedicu nepostojanja komunikacije na svim razinama (doc. dr. Z. Milia,
Vjesnik, 2004.).
Nasilje meu djecom pojava je kada jedno ili vie djece uzastopno i
namjerno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugo dijete koje se ne moe

*
Melita Kneevi, dipl. psihologije, O imun Koii Benja, Zadar, Vedrana Baradi,
dipl.ped., Dom za odgoj djece i mladih, Zadar
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)
77
obraniti. Iako je nasilje meu djecom vrlo stara pojava, problem nasilnik
rtva sustavno se promatra tek od ranih sedamdesetih godina i to u
Skandinaviji (najprije u vedskoj, pa u Norvekoj, Danskoj i Finskoj). U tim
zemljama, rije koja se koristi za nasilnitvo je mobbing (prema izvornoj
engleskoj osnovi rije mob obino podrazumijeva veu i anonimnu skupinu
ljudi ukljuenu u zlostavljanje). Paralelno se javlja i rije bullying (prevedena
kod nas kao nasilnitvo), koja podrazumijeva situaciju u kojoj jedna osoba
zlostavlja drugu, kao i onu u kojoj je skupina odgovorna za zlostavljanje.
Istraivanja pojavnosti nasilnitva meu djecom u koli raena su u
raznim zemljama Amerike, Evrope i Australije. Rezultati variraju, ali je
najznaajniji rezultat da su problemi nasilnik rtva u osnovnim kolama
osjetno izraeniji no to se prije pretpostavljalo. Teko je i nemogue dobiti
sveobuhvatne podatke o tom problemu na meunarodnoj razini. Nasilje nije
uvijek i svuda jednako definirano, metode prikupljanja podataka su raznolike,
pa je nacionalne baze podatka nemogue komparirati.
Kod nas, u Hrvatskoj, osim pojedinanih istraivanja ovoga problema u
kolama, pilot programa UNICEF-a iz 2003. godine u 3 kole, te
istraivanja Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba (lipanj, 2003.), nitko se
nije bavio sustavnim prouavanjem toga problema. Noviji, znaajniji objavljeni
podatak je, upravo, onaj iz Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba, koji
pokazuje najsvjeije stanje bullyinga u osnovnim kolama u Hrvatskoj.
Meutim, to je samo podatak koji izraava prosjenu pojavnost nasilja meu
djecom, na uzorku osnovnokolske populacije. Taj podatak ne moe biti
reprezentativan za svaku pojedinu osnovnu kolu u Hrvatskoj. Iz toga razloga
mi smo htjeli pokazati model ispitivanja pojavnosti nasilja meu djecom u
pojedinoj koli, prikazati rezultate ispitivanja, komparirati ih sa prethodno
spomenutim istraivanjem, te ukazati na smjernice djelovanja na
sprijeavanju i otklanjanju nasilnikoga ponaanja meu djecom u konkretnoj
koli, koji bi bili autentini ba za tu kolu.
Osim toga, smatramo da je dunost svake osnovne kole da, prije
nego pone poduzimati aktivnosti na sprijeavanju nasilja meu djecom u
koli, utvrdi kakva je pojavnost nasilja meu djecom u toj koli. Izmeu
ostaloga, razlozi zbog kojih se osnovne kole moraju baviti ovom
problematikom su sljedei:
- kola je mjesto gdje je najvea pojavnost nasilja meu djecom,
- djelatnici kola svjesno su ili nesvjesno svjedoci sve eega nasilja meu
uenicima, a odgovorni su za njegovo sprijeavanje, odnosno promptno
interveniranje,
- djeca koja su rtve nasilja ne mogu se sama suprotstaviti nasilju, ali i
nasilnici bez nae pomoi ne mogu mijenjati osobine nasilnika,
- sprijevanje nasilja pitanje je potivanja temeljnih demokratskih prava
svakoga pojedinca, pa tako i djeteta, a to je: da svako dijete mora raspolagati
pravom da bude poteeno ugnjetavanja i ponovljenoga, namjernoga
poniavanja u koli kao i u drutvu u cjelini,
- Vlada Republike Hrvatske je, na temelju izvjea o sigurnosti u kolama,
usvojila 10. svibnja 2001. Program mjera za poveanje sigurnosti u kolama,
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

78
iz ega treba proizlaziti i program mjera na sprijeavanju nasilja meu djecom
u koli,
- Zabrinuo nas je podatak Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba, koji na
temelju istraivanja, uz podrku Ministarstva prosvjete i porta, na uzorku od
5000 djece osnovnih kola iz cijele Hrvatske, govori da je 27% djece
svakodnevno izloeno nekoj vrsti nasilja od vrnjaka, a rije je o fizikom,
psihikom, ekonomskom i verbalnom nasilju.

PROBLEM
1. Kako se uenici osjeaju u koli?
2. Koliko su uenici sigurni na pojedinim mjestima u koli i izvan nje?
3. Kolika je pojavnost nasilja meu djecom u koli?
4. Koje oblike nasilja uenici doivljavaju najee?
5. Koje oblike nasilja uenici najee ine?

METODA

Sudionici
Podaci za ovo ispitivanje prikupljeni su na ukupnom uzorku od 319 uenika
(oba spola) svih etvrtih i petih razreda O imun Koii Benja u Zadru,
ukljuujui i etvrte razrede dviju njezinih podrunih kola (Puntamika i Diklo).
Iako bi bilo vrijedno saznati o ponaanju uenika u koli cjelokupne
populacije, od 1. 8. razreda, odluili smo se za uenike etvrtih i petih
razreda iz razloga:
1. Postoji namjera kontinuirano provoditi radionice s uenicima istih razreda
u cilju sprijeavanja nasilja meu njima, a tijekom sljedee kolske godine.
Kako, za sada, nismo u mogunosti realizirati radionice iz istoga Programa
(Pomo mladima u sprijeavanju nasilja u koli i oko nje) sa svim
uenicima dotine kole, a htjeli smo da uinci provedbe Programa
sprijeavanja nasilja budu mjerljivi, tako smo uzeli u obzir za poetno
snimanje ponaanja meu djecom samo one razrede koje emo istim
mjernim instrumentima podvrgnuti i nakon realizacije Programa.
2. Bilo je vrijedno uoiti u kojoj je mjeri prisutno nasilje meu djecom u koli
upravo u dobi od 10 i 11 godina (4. i 5. razred), kada se, prema
karakteristikama psihofizikoga razvoja, djeca poinju sve vie usmjeravati
prema izvanobiteljskoj okolini, odnosno vrnjacima, te kada trebaju pravila
ponaanja vanjskoga svijeta internalizirati u ve usvojena pravila
ponaanja iz svoje obitelji.
3. U poetku nismo znali kako e uenici prihvatiti anketiranje (razumljivost
pitanja, suradnja u anketiranju), pa je bilo bolje odabrati manji uzorak
uenika, i to onaj najznaajniji za provedbu daljnjih aktivnosti.

Postupak

Ispitivanje je provedeno u 3. mjesecu 2004. godine (2. polugodite k. god.
2003/04.), u razdoblju od 2 tjedna. Upitnik je primijenjen grupno, za vrijeme
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)
79
sata razrednitva. Ispitivanje je bilo anonimno, a provele su ga voditeljice
Programa.

Uz prethodnu uputu o nainu ispunjavanja Upitnika, ispitivai su jo instruirali
sve uenike o valjanom nainu ispunjavanja Upitnika, tijekom cijeloga
vremena ispitivanja, te pojanjavale pojmove za koje bi djeca traila
objanjenje. Pritom se strogo pazilo da ispitivai, verbalno ili neverbalno, ne
sugeriraju izbor odgovora kod ispitanika.

Instrumenti

Primijenjen je opirniji Upitnik kojim su se ispitivali razliiti oblici nasilja meu
djecom. Upitnik je, u stvari, neto izmijenjena verzija Upitnika kojega je
koristila Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba u svom istraivanju na
uzorku od 5000 djece, u 25 osnovnih kola iz cijele Hrvatske, u lipnju 2003.
Tako su se nai rezultati mogli komparirati s rezultatima Hrvatske, s obzirom
da uenici O imun Koii Benja nisu sudjelovali u tom istraivanju.

Naa verzija Upitnika o ponaanju sadravala je, u poetnom dijelu, pitanja
koja su se odnosila na neke ope podatke o obrazovnom i obiteljskom
statusu ispitanika, te jo neke anamnestike podatke, a u svrhu upotrebe za
daljnje statistike analize. Nakon toga, postavljena su pitanja o njihovoj
procjeni osjeaja opega stanja u kolskoj sredini, te njihovoj percepciji
prihvaenosti u koli. Slijedi pitanje o njihovom osjeaju sigurnosti na
pojedinim mjestima u koli, oko nje i kod kue.

Zatim dolazi najvaniji dio Upitnika koji ispituje koliko esto su djeca doivjela
svaki od 11 navedenih oblika nasilja (fiziko, psihiko, verbalno, seksualno,
ekonomsko i emocionalno nasilnitvo), a mogli su izabrati za svaki oblik
nasilja jednu od 3 kategorije uestalosti pojavljivanja: skoro svaki dan, rijetko
ili ponekad, nikad.

Poslije se pojavljuje pitanje kojim se ispituje, suprotno doivljaju nasilja, koliko
esto djeca naprave neki od 11 navedenih oblika nasilja znai iz pozicije
subjekta kao vritelja nasilja. Takoer su, kao u prethodno opisanom pitanju,
ponuene 3 kategorije uestalosti pojavljivanja: skoro svaki dan, rijetko ili
ponekad, nikad.

U Upitniku o ponaanju u koli nalaze se jo 4 pitanja s ponuenim
odgovorima, koja ispituju strategije suoavanja s doivljenim nasiljem, te
ueniku percepciju uinkovitosti izabranih oblika suoavanja.

Na sva pitanja u Upitniku ispitanici su odgovarali stavljanjem kriia u rubriku
pored izabranoga odgovora od svih ponuenih. Tako uenici nisu morali nita
pisati, pa nisu ni imali bojazan da e ispitivai, po rukopisu, moi identificirati
tko je poimenice ispunio Upitnik. Takoer, primjena Upitnika je na taj nain
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

80
bila olakana, kao i sama obrada podataka, a odgovori ispitanika nikako nisu
mogli naruiti objektivnost u obradi podataka.

Naposlijetku, cijelom Upitniku o ponaanju dodana su jo 2 upitnika, u cilju
utvrivanja kvalitete odnosa izmeu uestalosti pojavljivanja nasilja kod
nekog uenika i zadovoljstva sa svojom obitelji, te sa razinom
samopotovanja. Za to su upotrijebljeni:
- Upitnik zadovoljstva sa svojom obitelji
- Coopersmith-ov upitnik samopotovanja.

REZULTATI I DISKUSIJA

Od svih analiza koje su se mogle realizirati, za ovo istraivanje odluili smo
se za nekoliko najvanijih analiza iji prikaz slijedi tabelarno i grafiki.

U Tablici 1. prikazani su zbirni podaci koji pokazuju kako se najee
osjeaju uenici u koli, s obzirom na:
a) ope stanje
b) prihvaenost od ostalih uenika.

Tablica 1. a) Postotak uenika prema kategorijama osjeaja opega stanja u koli

Kategorije osjeaja opega
stanja
Postotak od ukupnoga broja
uenika
Dobro 80%
Loe 3%
Ni dobro ni loe 14%
Ne znam 3%

Tablica 1. b) Postotak uenika prema kategorijama osjeaja prihvaenosti
od strane ostalih uenika






Iz rezultata u Tablici 1. a) i Tablici 1. b) vidljivo je da se uenici najee
osjeaju dobro i prihvaeno u koli (80% i 84%), to bi moglo znaiti da
uenici u veini sluajeva mogu ostvariti svoje obrazovne potrebe, potrebe za
kvalitetnim druenjem s ostalim uenicima, te potrebe za razvojem svojih
interesa, sklonosti i sposobnosti, a da ih pritom nitko u tome ne ometa.

Meutim, postoji i jedan broj uenika koji se osjeaju loe u koli (3%) i jedan
broj uenika koji se osjeaju odbaeno (2%). Ako tom broju uenika dodamo i
one koji se osjeaju samo djelomino dobro u koli (14%) i broj onih koji se
osjeaju djelomino prihvaeno od ostalih uenika (7%), onda moramo
konstatirati da ima uenika kojima u koli nije ugodno, te da moramo znati
Kategorije prihvaenosti Postotak od ukupnoga broja uenika
Prihvaeno 84 %
Odbaeno 2 %
Ni jedno ni drugo 7 %
Ne znam 7 %
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)
81
otkriti koja se to djeca tako osjeaju, te omoguiti i njima da neometano
izraze sve svoje potrebe koje e im omoguiti zdrav psihofiziki razvoj.

Dosadanjom analizom podataka nije bilo mogue otkriti jesu li to uenici
rtve ili uenici nasilnici, jer i jedni i drugi se mogu osjeati loe i
neprihvaeno u koli. U svakom sluaju, moramo biti pripravni uoiti
nezadovoljstvo uenika u koli, te promptno i struno djelovati.

U Tablici 2. prikazani su zbirni podaci o tome koliko se uenici osjeaju
sigurno na razliitim mjestima u koli i oko nje, te kod kue. Sigurno je
znailo da osjeaju da im se na tim mjestima nita loe ne moe dogoditi od
strane drugih uenika (bilo vrnjaka, starijih ili mlaih uenika) ili drugih
odraslih.

Tablica 2. Postotak uenika s obzirom na osjeaj sigurnosti na razliitim mjestima
rangirani od mjesta na kojem se osjeaju najsigurnije do mjesta gdje se
osjeaju najmanje sigurno












to vidimo iz Tablice 2.?
Najvei broj djece osjea se najsigurnije kod kue, to je i za oekivati,
budui su najzatieniji od strane svojih roditelja. Ipak, 4% uenika osjea se
nesigurno kod kue, za ije razloge moemo samo nagaati ugroenost od
strane brae ili sestara, ugroenost od strane jednoga ili oba roditelja, ili
nekoga drugoga s kim ive.
Drugo mjesto po sigurnosti je uionica, a zatim slijedi dvorana za
tjelesni.
Najmanje sigurno uenici se osjeaju na putu do/iz kole.
Zakljuujemo da se djeca najsigurnije osjeaju na mjestima gdje su pod
nadzorom odraslih kod kue roditelja, a u koli osoblja kole.
Sigurnost, da im se ne moe nita loe dogoditi, opada kako se
smanjuje mogunost nadzora i kako se smanjuje prisutnost odraslih na
razliitim mjestima u koli i oko nje.

to nam to govori?
- Treba poveati nadzor nad uenicima u koli i oko nje, u vrijeme kada
nisu na nastavi.
Kategorije sigurnosti
mjesta
Nesigurno Ni sigurno
ni nesigurno
Sigurno
1. Kod kue 4 % 2 % 94 %
2. U uionici 3 % 9 % 88 %
3. U dvorani za tjelesni 6 % 10 % 84 %
4. Na kolskom hodniku 6 % 19 % 75 %
5. Na kolskom dvoritu 10 % 24 % 66 %
6. U WC-u 16 % 19 % 65 %
7. Na igralitu 12 % 30 % 58 %
8. Na putu do/iz kole 14 % 30 % 56 %
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

82
- U nadzoru njihova ponaanja trebaju sudjelovati svi djelatnici kole, kao i
pomono osoblje.
- Predstoji nam edukacija o nainu provoenja nadzora i o nainu
promptnoga reagiranja u situacijama sumnje na ugroenost nekoga uenika,
kao i situacijama ve poinjenoga nasilja.
- Potrebno je organizirati edukaciju svih uenika i njihovih roditelja o
nainu suprotstavljanja nasilju i njegovom sprijeavanju (predavanja,
radionice, tribine, pisani materijali).
- Nastavnici, kao i roditelji, moraju educirati uenike o kulturnom i
nenasilnom ponaanju izvan kolskoga dvorita.

Da bismo imali bolji pregled sigurnosti uenika na razliitim mjestima unutar i
izvan kole, te kod kue, podatke smo prikazali i grafiki (Slika 1.).

SLIKA 1.










Legenda: 1 - kod kue, 2 u uionici, 3 u dvorani za tjelesni, 4 na kolskom hodniku,
5 na kolskom dvoritu, 6 u WC-u, 7 na igralitu, 8 na putu do/iz kole

Pojavnost nasilja meu djecom u koli

U Tablici 3. koja slijedi prikazani su zbirni podaci koliko esto uenici
doivljavaju neki oblik nasilja meu njima. Podaci su rangirani od vrste nasilja
koje uenici doivljavaju najee do vrste nasilja koje uenici doivljavaju
najrjee.

Tablica 3. Postotak uenika koji doivljavaju razliite vrste nasilja prema kategorijama
uestalosti pojavljivanja


Vrste nasilja Skoro svaki
dan
Rijetko ili
ponekad
Nikad

1. Netko ti je govorio rune rijei 11 % 48 % 41 %
2. Netko te udario ili gurnuo 10 % 48 % 42 %
3. Netko je govorio drugima
runo o tebi

10 %

42 %

48 %
4. Netko te vrijeao na ruan
nain

8 %

37 %

55 %
Koliko se sigurno osjea ne
slijedeim mjestima?
94
88
84
75
66 65
58 56
2
9
10
19
24
19
30
30
4 3
6 6
10
16
12 14
0%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5 6 7 8
razliita mjesta u koli, izvan kole i kod kue
p
o
s
t
o
t
a
k

o
d

u
k
u
p
n
o
g

b
r
o
j
a

u

e
n
i
k
a
Koliko se sigurno osjea na sljedeim
mjestima?
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)
83
5. Iskljuivali su te iz igre ili nisu
obraali panju na tebe

6 %

26 %

68 %
6. Netko je traio tvoj novac na
silu

6 %

14 %

80 %
7. Netko ti je prijetio da e ti
neto runo napraviti

3 %

15 %

82 %
8. Netko je namjerno izgubio
ili unitio tvoje stvari

3 %

13 %

84 %
9. Netko te ozlijedio 3 % 12 % 85 %
10. Netko te dodirivao po tijelu
na neugodan nain

4 %

3 %

93 %
11. Netko te jako istukao 2 % 6 % 92 %

Kako vidimo iz tabelarnoga prikaza, uenici najee doivljavaju da im drugi
govore rune rijei (11% djece to doivljava svaki dan, a 48% uenika
doivljava rijetko ili ponekad).

Odmah iza runih rijei prema uestalosti pojavljivanja slijedi fiziki oblik
nasilja netko te udario ili gurnuo, a onda ogovaranje netko je govorio
drugima runo o tebi, pa omalovaavanje netko te vrijeao na ruan nain.

Mogli bismo rei da je najei oblik nasilja meu uenicima etvrtih i petih
razreda verbalno nasilje poruge, ogovaranje, vrijeanje, omalovaavanje,
ali skoro jednako i blai oblik fizikoga nasilja udaranje i guranje.

Najtei oblici nasilja seksualno nasilje i tua najmanje su zastupljeni
meu uenicima etvrtih i petih razreda. Ipak, ovo su najtei oblici nasilja
meu djecom, pa 4% onih uenika koji svakodnevno trpe da ih netko dodiruje
po tijelu na neugodan nain i 2% onih uenika koji svakodnevno trpe da ih
neko jako istue zasluuju punu panju nas odraslih, jer smo jedini koji im
mogu pruiti pomo i zatitu.

Ako bismo htjeli sumirati podatke iz Tablice 3., onda bismo vidjeli da u
prosjeku 6% uenika etvrtih i petih razreda ove kole skoro svaki dan
doivljava neki oblik nasilja, a da u prosjeku 24% uenika doivljava rijetko ili
ponekad neke oblike nasilja. Dakle, 30% uenika izjavljuje da je bar jednom
ili vie puta doivjelo neki oblik nasilja u koli.

Kada ove podatke usporedimo s podacima koje je iznijela Poliklinika za
zatitu djece grada Zagreba, na temelju istraivanja u lipnju 2003. g., onda
vidimo da je broj djece ove kole, koja su svakodnevno izloena nekoj vrsti
nasilja, daleko manji nego je to broj iz spomenutoga istraivanja (6% : 27%).
Meutim, gotovo jedna treina uenika doivljava nasilje u bilo kojem obliku,
to je velik broj djece, te neobino visok postotak s obzirom na postotak djece
koja se osjeaju u koli dobro i prihvaeno (oko 80% djece se tako osjea u
koli). To moe znaiti da se oni uenici koji doivljavaju neki oblik nasilja
rijetko ili samo ponekad ipak osjeaju u koli dobro, djelomino dobro ili su
indiferentni (odgovori ne znam). Svakako ne bi bilo u redu da ruganje,
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

84
naguravanje, vrijeanje i sl. postane normalna svakodnevica na koju e se
djeca naviknuti i vie se nee obazirati.

Radi lakega uvida u pojavnost nasilja meu uenicima, uestalost
pojavljivanja pojedinih oblika nasilja prikazali smo uz pomo Slike 2.

SLIKA 2.

Pojavnost nasilja meu uenicima 4.-ih i 5.-ih
razreda
41 42
48
55
68
80 82
84 85
93 92
48 48
42
37
26
14
15
13 12
3 6 11 10 10 8 6 6
3 3 3 4 2
0%
20%
40%
60%
80%
100%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
razliite vrste nasilja meu djecom u koli
b
r
o
j

u

e
n
i
k
a
Series3
Series2
Series1

Legenda:
1 netko ti je govorio rune rijei
2 netko te udario ili gurnuo
3 netko je govorio drugima runo o tebi
4 netko te vrijeao na ruan nain
5 iskljuivali su te iz igre ili nisu obraali panju na tebe
6 netko je traio tvoj novac na silu
7 netko ti je prijetio da e ti neto runo napraviti
8 netko je namjerno izgubio ili unitio tvoje stvari
9 netko te ozlijedio
10 netko te dodirivao po tijelu na neugodan nain
11 netko te jako istukao

Uenici kao vritelji nasilja

U Tablici 4. prikazano je koliko sami uenici vre neki oblik nasilja nad drugim
uenicima i u kojoj mjeri je to zastupljeno s obzirom na pojedine vrste nasilja.

Tablica 4. Postotak uenika koji vre neki oblik nasilja prema kategorijama
uestalosti vrenja nasilja


Vrste nasilja Skoro svaki
dan
Rijetko ili
ponekad
Nikad
1. Govori rune rijei 10 % 42 % 48 %
2. Govori runo o nekome 4 % 36 % 60 %
3. Udari ili gurne nekoga 5 % 32 % 63 %
IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)
85
4. Vrijea drugu djecu na
ruan nain

2 %

22 %

76 %
5. Izbacuje druge iz igre ili
ne obraa panju na njih

3 %

15 %

82 %
6. Prijeti drugima 3 % 7 % 90 %
7. Izgubi ili uniti tue stvari 4 % 5 % 91 %
8. Nekoga ozlijedi 3 % 6 % 91 %
9. Nekoga jako istue 3 % 3 % 94 %
10. Dodiruje nekog po tijelu
na neugodan nain

3 %

2 %

95 %
11. Trai tui novac na silu 2 % 2 % 96 %

Kao to je vidljivo iz Tablice 4. uenici etvrtih i petih razreda najvie govore
rune rijei drugim uenicima 10% uenika to radi skoro svaki dan, a 42%
uenika to radi rijetko ili ponekad. Slijedi ogovaranje govori runo o
nekome, gdje 4% uenika to radi skoro svaki dan, a 36% rijetko ili ponekad.

Ako usporedimo rangirane vrste nasilja koje djeca doivljavaju, s obzirom na
uestalost pojavljivanja (Tablica 3.) i rangirane vrste nasilja koje djeca vre
nad drugom djecom (Tablica 4.), onda vidimo da su vrste nasilja koje su
rangirane meu prva 4 mjesta i u jednoj i drugoj Tablici iste vrijednosti.

Ako za svaki oblik nasilja usporedimo postotak uenika koji doivljavaju takvo
nasilje (Tablica 3.) sa postotkom uenika koji ga ine (Tablica 4.), onda
vidimo da je, gotovo u svim oblicima nasilja, prisutan vei broj uenika koji
doivljavaju takvo nasilje od broja uenika koji isti oblik nasilja vre. to bi to
moglo znaiti? Moe znaiti da je meu uenicima etvrtih i petih razreda ove
kole manji broj nasilnika, koji vre nasilje nad veim brojem djece. Ili, moe
biti da nasilnici ne doivljavaju sebe uvijek kao nasilnike kada izvre neki
oblik nasilja nad drugim uenikom, pa nasilje niti ne procjenjuju takvim.

ZAKLJUAK
Iako ne moemo usporediti podatke o pojavnosti nasilja meu djecom u koli
s drugim kolama, jer nisu raena ili nisu objavljena istraivanja drugih
zadarskih kola, mi moemo napraviti osvrt na neka svjetska istraivanja i
istraivanje Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba, te konstatirati, da je u
odnosu na ta istraivanja, nasilje meu djecom u ovoj koli manje
zastupljeno.

Postotak uenika koji je ukljuen u nasilje meu djecom, ipak, nije zanemariv,
ve dapae govori o potrebi djelovanja na suzbijanju i sprijeavanju nasilja,
na svim razinama drutva, poevi od kole i obitelji. Same kole nemaju
uvijek dovoljno raspoloivih mogunosti suprotstaviti se tom problemu.
Roditelji, takoer, nisu uvijek dovoljno osjetljivi za ovu problematiku, a esto
nisu niti u mogunosti oduprijeti se destruktivnim, ak i agresivnim, utjecajima
drutva na njihove obitelji i njihovu djecu.

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.) .

86
Stoga smatramo da je svako istraivanje ove problematike dobar poetak i
temelj za sve druge aktivnosti koje e uslijediti u cilju pomoi mladima da se
odupru nasilju nad njima. Na osnovu podataka iz istraivanja o ponaanju
uenika u koli moemo struno i znalaki usmjeriti svoje aktivnosti upravo
tamo gdje je to potrebno, a rezultati ovoga istraivanja su to i pokazali
pokuati suzbiti svaki oblik nasilja meu djecom u koli, a ponajprije odgojno i
obrazovno djelovati na sprijeavanje verbalnoga oblika nasilja, koji je u ovoj
koli vie zastupljen u odnosu na druge oblike nasilja.

LITERATURA
Bognar, L.: Osposobljavanje za prevenciju nasilja, transformaciju konflikata i izgradnju mira,
ivot i kola, broj 1-2/1999.
Olweus, D.: Nasilje meu djecom u koli, kolska knjiga, Zagreb, 1998.
Vasta, R. i drugi: Djeja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1998.
Vuli-Prtori, A.: Zlostavljanje djece ekoloki pristup, Revija za psihologiju, broj 1-2/1990.
uul, M.: Agresivno ponaanje psihologijska analiza, RZ RK SSOH, Zagreb, 1989.
Dijete kola obitelj, asopis za odgoj i obrazovanje djece rane kolske dobi namijenjen
strunjacima i roditeljima, Udruga roditelja Korak po korak, broj 8/svibanj 2002., tema
broja: Nasilje u koli.
Nasilje meu djecom, Ministarstvo prosvjete i porta, Poliklinika za zatitu djece grada
Zagreba, ITG d.o.o., 2003.
Zrno, asopis za obitelj, vrti i kolu, Zrnoprint, Zagreb, broj 55-56/oujak-travanj 2003.,
tema broja: Prevencija poremeaja u ponaanju.

SUMMARY
Violence among school children has undoubtedly been occurring for a long time. It has also
been examined by many experts in many ways and with many different methods. Some
forms of brutal violence that occurred in some European schools in the early nineties have
initiated a large number of researches into violence among school children. Results
obtained in these studies suggest that violence in schools is getting more and more serious
and that it occurs more frequently than it did 10 15 years ago. In Croatia, research
conducted in June 2003 by the Polyclinic for Protection of Children of the City of Zagreb in
cooperation with the Ministry of Education, revealed that 27% of school children are
exposed to some form of violence on daily basis. Although these data should be considered
representative (they were obtained from 25 Croatian primary schools) it is important to
detect the extent of violence among children in individual schools and use those results to
create a quality programme of preventive measures in the individual schools.


Primljeno 8. srpnja 2004.