ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU
POSTDIPLOMSKI MAGISTARSKI STUDIJ
ODABRANE TEME IZ EDUKACIJSKE PSIHOLOGIJE

( SEMINARSKI RAD )

ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE
NADARENE DJECE

Student: Mevludin Mei

Mentor: Doc. dr. Sibela Zvizdi

Sadraj
Sadraj ...........................................................................................................................2
Uvod ............................................................................................................................. 3
Socio-emocionalne potrebe nadarenih ......................................................................... 4
Endogene potrebe nadarenih......................................................................................... 6
Egzogene potrebe nadarenih ........................................................................................ 7
Kako rijeiti socioemocionalne probleme nadarenih pojedinaca................................7
Ostvarivanje obrazovnih potreba kao kljuni faktor razvoja darovitosti.......................9
Zakljuak......................................................................................................................12
Literatura......................................................................................................................13

Uvod
Razvoj ovjeka nerijetko odstupa od onoga to nazivamo prosjenim.
Odstupanje od prosjenog koje je usmjereno u pravcu ubrzanog ili natprosjenog
razvoja oznaava se kao darovitost ili nadarenost. Kod nas se visoko natprosjena
djeca nazivaju darovitom ili nadarenom, i ti se termini smatraju sinonimima.
Terminom talentirano dijete ukazuje se na darovitost ali obino u jednom podruju
kao to je npr. talent za motorike aktivnosti, glazbu itd.
Vrlo su raznoliki pristupi istraivanju razvoja darovitosti. Rezultirali su
prilino neujednaenom teorijom o tome kako nastaje darovitost, ta je karakterizira i
kako se razvija. Tako je i definicija darovitosti evoluirala od koeficijenta inteligencije
(IQ), kao jedinog reliabilnog pokazatelje darovitosti, pa do neuobiajeno visokih
intelektualnih, akademskih, kreativnih sposobnosti i sposobnosti voenja. Guilford i
Torrance pri identificiranju nadarenih uenika, najvie su panje pridavali
kreativnosti, dok Renzuli smatra da u tom procesu treba uzeti sljedea tri pokazatelja:
natprosjenost opih ili specifinih sposobnosti, izrazitu privrenost zadatku i visok
stepen kreativnosti.
U posljednje vrijeme teorijom o darovitosti dominira Gardnerov model
viestrukih inteligencija. Gardner kreira model kojim odvojeno tretira lingvistiku,
muziku, logiko-matematiku, prostornu, tjelesno-kinestetiku, intrapersonalnu i
interpersonalnui inteligenciju. Prema njegovom modelu, veina djece je nadarena bar
u nekoj od kolskih oblasti.
Nadarena djeca spadaju u kategoriju djece sa posebnim potrebama. U ovom
radu ukazaemo na faktore koji doprinose njihovom izuzetnom razvoju, odnosno na
njihove odgojno-obrazovne potrebe koje moraju biti na odgovarajui nain
zadovoljene kako bi se optimalno razvijali. Njihove potrebe podijelit emo na socio-

emocionalne i na obrazovne, premda se one isprepliu i u praksi se ne mogu

razdvajati..

Socio-emocionalne potrebe nadarenih

Prilikom edukacije nadarenih esto se zapostavljaju njihove emocionalne i
socijalne potrebe. Pored razlike u kognitivnim sposobnostima uenika, oni se
razlikuju i sa socijalnog i emocionalnog aspekta. Robert R. Daniels i John L. Petelle
tvrde da nadareni esto osjeaju socijalni i emocionalni pritisak u svakodnevnom
ivotu zbog njihove socijalne i emocionalne nestabilnosti.
Velik broj djece ija je inteligencija iznad 130 IQ ostvaruje prosjean uspjeh
u koli ili ak ispod prosjeka zato to imaju emocionalne i socijalne probleme koji
spreavaju punu upotrebu njihovih potencijala.
Mnogi su nadareni uenici izolirani i nemaju adekvatne odnose s okolinom
to je esto uzrokovano intelektualnom nejednakou nadarenih i njihovih
nenadarenih vrnjaka. Takoer, nadarena djeca esto nemaju samopovjerenja i imaju
slabu samoprocjenu, a to utie na njihovu kompetentnost i motivaciju. Stoga
kurikulum mora uzeti u obzir sljedeih sedam faktora kako bi se nadareni adekvatno
razvijali sa emocionalnog i socijalnog aspekta:
1) Svjesnost, razumijevanje i prihvatanje samog sebe. Za pozitivan razvoj nuno
je organizirati specifine aktivnosti za nadarene koje bi doprinijele njihovom veem
samorazumijevanju, samoprihvatanju i svjesnosti.
2) Svjesnost, razumijevanje i prihvatanje drugih. Nadareni esto znaju biti veliki
kritiari i netolerantni prema onima koji ne posjeduju slina iskustva i stavove.
Potrebno je organizirati aktivnosti koje e pomoi nadarenima da prihvate i cijene one
koji se od njih razlikuju.

3) Interpersonalna iskustva. Svakoj individui je nuno komunicirati sa razliitim

osobama, rangirajui ih od lanova porodice i prijatelja do nastavnika i konsultanata.

Ova kategorija aktivnosti dijeli se na etiri podruja: iskustvo komunikacije, iskustvo
intervjuiranja, iskustvo voenja diskusije i iskustvo smanjenja konflikta.
4) Grupni procesi i iskustva interakcije. Osobe koje imaju dobro razumijevanje
dinamike grupnih procesa posjeduju dodatnu sposobnost te efikasan rad s drugima.
5) Kreativnost. Kreativnost je integralna komponenta koncepta nadarenosti.
Studentima su potrebne prilike za razumijevanje dinamike kretivnosti kako bi se na
njih odraavala kreativnost.
6) Relaksacije i vizuelna imaginacija. ivot postaje sve vie ispunjen stresovima
i kompleksnou. Sposobnost odmaranja postaje sve vanija. Tehnike relaksacije
mogu biti integrirane u kategoriju kreativnosti.
7) Problemi nadarenosti. Nadareni imaju posebne potrebe zadovoljavanja
emocionalnih i socijalnih potreba kroz interakciju s njihovim vrnjacima. Oni imaju
potrebe da budu skupa ne samo u razredu, gdje uglavnom zadovoljavaju kognitivne
potrebe, ve i u drugim prilikama koje e doprinijeti njihovom emocionalnom i
socijalnom razvoju. Zadovoljavanje navedenih potreba mora biti isprogramirano.
Na razvoj navedenih osobina uvelike utie pozitivno okruenje. Zato bi
zadatak roditelja i nastavnika bio da porade na osiguranju adekvatnog okruenja
pomou kog bi nadareni zadovoljili svoje socijalne i emocionalne potrebe.
Tracy L. Cross dijeli potrebe nadarenih na endogene i egzogene.

Endogene potrebe nadarenih

Endogene potrebe proizilaze iz karakteristika individue. One iskljuivo egzistiraju kao
funkcije karakteristika nadarenog djeteta.
Istraivanjem endogenih psiholokih i socijalnih karakteristika utvrdilo se da
je razvoj nadarenih vrlo neujednaen, ponekad nazvan terminom asinhroni razvoj. To
se da primijetiti na razliitosti stupnjeva razvoja kognitivnih sposobnosti nadarenih i
drugih aspekata njihovog razvoja, kao, npr., fizike sposobnosti, socijalni ili
emocionalni razvoj. Mnogi teoretiari vjeruju da sam asinhronizirani razvoj uzrokuje
posebne potrebe koje treba zadovoljiti, a to, opet, ovisi o samom okruenju
nadarenog.
Sljedea psiholoka potreba kod nadarenih proizilazi iz njihove tendencije ka
perfekcionizmu. Perfekcionizam nije zadovoljen kad individua ima ideale, a
samopercepcija njegovih sposobnosti je daleko ispod tih ideala. Ova karakteristika se,
takoer, ocjenjuje kao neopravdano visoko samooekivanje. Zato se brojni problemi
vezuju uz tendenciju za perfekcionizmom. Neki od njih su: uzrokovanje stresova,
nespremnost uputanja u riskantne uspjehe, odustajanje od zadanih ciljeva...
Sljedea potreba nadarenih je njihova tendencija za samokritinosti. Takva
samokritika proizilazi iz njihohovog neuspjeha da obave odgovarajuu aktivnost
prema svojim idealima, jer tee za perfekcionizmom i njihova samoprocjena za njih
biva razoaravajua te proizvodi visok stepen samokritinosti.
Jo jedna od karakteristika koja moe uzrokovati emocionalne probleme jeste
multipotencijalnost nadarenih. Ona govori o njihovim afinitetima i interesiranjima za
mnoge oblasti. Vrlo je teko biti viestruko nadaren jer to zahtijeva mnogo vremena i
truda. Kada se multipotencijalnost kombinira sa bilo kojom drugom endogenom
potrebom ona esto postaje problematina te uzrokuje stres i emocionalne potekoe.

Egzogene potrebe nadarenih

Egzogene potrebe se primarno pojavljuju iz interakcije nadarenih sa njihovim
okruenjem. Proizilaze iz karakteristika individua u okviru kulture, normi ili
oekivanja okruenja iz kog dolazi nadarena osoba One nisu postojee personalne
karakteristike individue per se. Ovdje emo se ograniiti na psiholoke i socijalne
potrebe u kolskom okruenju.
Najee egzogene potrebe nadarenih u kolskom okruenju uzrokovane su
estim odbacivanjem onih koji vrlo ozbiljno shvataju uenje. Zato nadareni imaju
potrebe za osjeanjem da ih prihvataju drugi uenici. Istraivanjem socijalnog
iskustva nadarenih, utvreno je da su mnoga djeca stigmatizirana zbog svoje
darovitosti te imaju specifine strategije borbe protiv stigmatizacije.Takoer, utvreno
je da se nadareni ne osjeaju lagodno kad bivaju navoeni kao pozitivan primjer
drugima; osjeaju se zbunjeno kad im se djeca podsmijavaju, neugodno im je kad
nastavnik izrazi razoarenje njihovim slabim rezultatom na testu, netanim
odgovorom ili bilo kojim drugim propustom pred ostalim u razredu. Sve to se moe
negativno odraziti na njihov psihiki i emocionalni razvoj.

Kako rijeiti socio emocionalne probleme nadarenih pojedinaca

Roditelji i nastavnici trebaju poduzimati razliite aktivnosti kako bi na
odgovarajui nain rijeili socijalne i emocionalne potekoe darovitih. Nadarenom
djetetu treba prije svega pristupati kao mladoj osobi, pa tek onda kao nadarenoj. Nije
dobro fokusirati se samo na polje djetetove darovitosti, jer to fokusiranje moe
negativno djelovati na samopercepciju i samokoncept darovitog djeteta.
Reakcije roditelja na greke ili uspjehe mogu biti unapreujue, a takoer
mogu imati i negativne posljedice. Tako, naprimjer, fiziko kanjavanje djece moe

imati samo negativne posljedice a nikako pozitivne ishode, dok primjereni razgovori s
djecom i traenje pouka iz greke mogu pozitivno djelovati na djecu kako sa
emocionalnog aspekta tako i sa aspekta sticanja iskustva.
Roditelji mogu pomoi svom nadarenom djetetu da razvije darovitost ukoliko
na suptilan nain podstiu dijete da se bavi onim aktivnostima za koje ispoljava
interes. Ukoliko roditelji, iz prevelike elje da njihovo dijete postigne to bolje
rezultate, preopterete dijete zahtjevima koje ono ne moe izdrati (forsiranje), to
dijete e, umjesto da razvija svoju nadarenost, postati umorni heroj i nee imati
motivacije da postigne ni ono to je uobiajeno za njegov uzrast. Zbog toga je veoma
bitno kako e roditelji organizirati vrijeme i sadraj aktivnosti nadarenom djetetu.
Dvije bitne pretpostavke djetetu pomau da realizira darovitost: sigurnost i
sloboda, dane u pravom omjeru, na pravi nain, u pravo vrijeme, s jedne strane, i
provokativni, razigrani, ispitujui intelektualni pristup s druge strane.
Etiketiranje, takoer, moe proizvesti osjeanja suprotna slobodi te
prouzrokovati veoma tetne posljedice na emocionalnom planu pojedinca. Nadarena
djeca se vrlo esto oznaavaju negativnim imenima, kao to su treberi ili bubatori. Ta
i slina imena nose negativno znaenje u djeijim shvatanjima te zbog toga neka
djeca, bojei se takvih etiketa, jednostavno ne ele ispoljiti svoje sposobnosti. Takoer
se moe postaviti pitanje nisu li pozitivne etikete izvor nekih negativnih posljedica po
razvoj djeteta. esto se priznaje da je drutvo ambivalentno prema nadarenima: cijeni
ih i treba, ali ih i ne razumije, boji ih se i doivljava ih kao teret. Etiketa nadaren
moe uticati na promjenu stava nadarenog prema okolini i prema samom sebi. Zbog
toga se moe desiti da identificiranje djeteta kao nadarenog ne mora samo po sebi biti
neto naroito dobro za dijete, njegovu porodicu i njegove vrnjake. Ukoliko ne
postoje odrasle osobe (roditelji, nastavnik ili neko drugi), koje e na odgovarajui

nain rijeiti problem etiketiranja nadarenih, ono moe imati negativne posljedice na
motivaciju a samim time i na uspjeh uenika.
Kako ni roditelji ni nastavnici pojedinano ne mogu otkriti kompletnu sliku
darovitog djeteta, vrlo je korisno da organiziraju razne oblike saradnje.
Isto tako, veoma je korisno da roditelji i nastavnici nau eksperta koji
odgovara specifinoj darovitosti nadarenog djeteta kako bi mu taj ekspert pomogao u
usavravanju sposobnosti i bio objekt identifikacije.
Sljedea preporuka u radu s darovitima odnosi se na primjereno obuavanje
nastavnika za rad s darovitima i na kontinuirano informiranje. Nastavnici koji su
osposobljeni za rad s darovitimom djecom u svim trenucima trebaju im biti na
raspolaganju. Vrlo korisno je da ovi nastavnici provode to vie vremena sa darovitim
uenicima i da im ukau kako je izuzetnost u akademskim sposobnostima izuzetno
prihvatljiva i vrlo cijenjena.

Ostvarivanje obrazovnih potreba kao kljuni faktor razvoja

darovitosti
Karakteristike i stilovi uenja darovitih mnogo se razlikuju od drugih
uenika. Te karakteristike i stilove nastavnik bi trebao znati kako bi postupao na
odgovarajui nain u odreenim situacijama. Kompetentnost u nastavi pri radu sa
nadarenim uenicima zauzima veoma vanu ulogu. Bramka Drakovi smatra da
nastava pri radu sa nadarenim uenicima treba obuhvatiti sljedee injenice:
1) Nastava mora biti povezana sa sposobnou djeteta.
2) Naroito za visoko darovite, nastava mora biti intelektualno jaka i puna izazova
3) Treba uzeti u obzir nain na koji djeca ue, njihov lini stil, tako to e biti
ponuen niz razliitih pristupa u realizaciji nastave.

4) Nastavni materijal mora biti adekvatan.

5) Kompetentnost podrazumijeva da nastavnici i roditelji dre dizgine vrstom ali
fleksibilnom rukom. Djeci je potrebno znati gdje su i ta se od njih oekuje da
bi dogovorene ciljeve postigla sa veim uspjehom.
Daroviti usvajaju nove sadraje bre od od prosjenih uenika. Nastoje se
prisjetiti ranijeg znanja i iskustva kako bi to dublje shvatili nove sadraje. Takoer,
usvajaju mnogo apstraktnije i kompleksnije ideje i koncepte od ostalih uenika.
Strastveno se zainteresiraju za odreene oblasti te imaju tekoe prei na druge
oblasti dok prethodne ne apsolviraju. Sposobni su u isto vrijeme skoncetrirati se na
vie stvari, tako da mogu pratiti aktivnosti u razredu bez direktnog vizuelnog
posmatranja. Prilikom prelaska u stariji razred ve su usvojili mnogo znanja
predvienog za taj uzrast, to im olakava dublje i ire shvatanje novog sadraja.
Prema Miri udini-Obradovi karakteristike nastavnog procesa koji
predstavlja dobru osnovu za razvoj nadarenosti su:
1) Nastavni program je: fleksibilan i omoguuje individualizaciju; zasnovan na
viim misaonim procesima (divergentno miljenje i zakljuivanje); kreativan i
usmjeren na razvoj kreativnosti; sadrajem i problemima orjentiran na
budunost.
2) Nastavni program omoguuje: akceleraciju, grupiranje i obogaivanje prema
potrebama uenika; emocionalni razvoj uenika; uenje izvan kolske klupe;
rad s mentorima; primjenu svih sredstava i sadraja iz ire i ue drutvene
zajednice.
3) Nastavni program dozvoljava: razliite brzine napredovanja; razliite sadraje u
okviru istih pedagokih ciljeva; primjenu razliitih stilova uenja za razne
uenike.

10

Mnogi nastavnici iz razliitih razloga nisu spremni uloiti maksimalan

napor na razvoju sposobnosti nadarene djece. Neki od tih razloga su: neobuenost
za rad sa nadarenim; strah da e roditelji druge djece pomisliti kako nastavnici
pridaju panju samo jednom broju djece a drugu zapostavljaju; vjerovanje da
pridavanje posebne panje darovitim vodi nepravednoj nejednakosti uslova za
uenje i da vodi elitizmu; vjerovanje da daroviti bez potekoa usvajaju standardna
znanja te da nema potrebe za brigu o njima ve o slabijima.
Kako nastavnici vre diferencijaciju za djecu s malim sposobnostima
uenja, isto tako trebaju initi diferencijaciju pri radu s darovitim. Prilagoavanje i
diferencijacija se moe vriti nastavnim sadrajem, procesima uenja, okruenjem
za uenje i vrednovanjem. U protivnom moe se desiti da daroviti uenici iskoriste
samo dio svojih potencijala.
Pored doprinosa nastavnika izuzetnom razvoju nadarenih, veoma bitan
doprinos moraju uiniti i roditelji . Efikasna porodina okolina mora osigurati
zadovoljenje etiri osnovne potrebe nadarenog djeteta: potrebu za ljubavlju i
sigurnou, potrebu za novim iskustvom, potrebu za postizanjem uspjeha i potrebu
za osjeajem odgovornosti i neovisnosti. Da bi potpomogli razvoju motivacije kod
nadarene djece roditelji bi trebali pokazivati:
1) emocionalnu toplinu i samopouzdanje,
2) pozitivne stavove prema uenju, obrazovanju i znanju,
3) visoka oekivanja od sebe i svoje djece
4) interes za uspjeh djeteta (prate razvoj i rezultate, pokazuju potovanje za trud
i uspjeh djeteta, ohrabruju, ispravljaju i nude pomo),
5) primjenjuju demokratske, ali jasne metode discipliniranja.

11

Zakljuak
Mnogi nadareni pojedinci ostaju neidentificirani kao takvi ili su
identificirani ali ne doe do odgovarajueg zadovoljenja njihovih potreba, a to
prouzrokuje propadanje i neiskoritenost njihovih potencijala.
Uticajem okoline ili djelovanjem samih osobina nadarenih pojedinaca vrlo
esto oni poinju gubiti samopovjerenje i stvaraju pogrenu procjenu svojih
sposobnosti te negativnu sliku o sebi. Jednako tako forsiranje i etiketiranje
nadarenog djeteta moe predstavljati izuzetno veliku opasnost u radu s njima.
Forsiranje moe uzrokovati emocionalne probleme koji e smanjiti ambicioznost i
motivaciju openito, a etiketiranje, kako negativno tako i pozitivno, moe dovesti
do emocionalnih potekoa kod nadarenih te sputavajue djelovati na njihovu
motivaciju. Na roditeljima i nastavnicima je velika odgovornost da preventivno
djeluju na pojavu ovakvih osjeanja ili da ih, kad se pojave, iskorijene razliitim
strategijam.
Pored socio-emocionalnih, nimalo manje vano nije zadovoljavanje i
obrazovnih potreba nadarenih. One se uglavnom ogledaju u metodiko-didaktikim
pristupima pri radu sa njima. Nastavnici moraju biti osposobljeni za efikasan rad sa
nadarenim uenicima. U tom radu se moraju potovati individualne razlike meu
djecom. Nastavni sadraji moraju biti njima prilagoeni, izazovni i unapreujui.
Ukoliko obrazovni sadraji nisu prilagoeni njihovom priornom znanju i
sposobnostima, onda oni iskoritavaju minimum svoga potencijala. U takvim
situacijama postaje im dosadno. Oni postaju nemirni na nastavi, to ima veoma
nepovoljan uticaj kako za nadarenog pijedinca tako i za cjelokupnu drutvenu
zajednicu.

12

Literatura
1) Bajrovi, Alema: Rad sa nadarenim uenicima u nastavnom procesu, Didaktiki
putokazi, br. 38, Zenica, Pedagoki zavod i Pedagoki fakultet u Zenici, 2005. god.,
2) Beirovi, Senad: Socio-emocionalni i obrazovni faktori razvoja darovitosti,
Novi muallim, asopis za odgoj i obrazovanje, god. 5., br. 23., Sarajevo, Udruenje
ilmijje Islamske zajednice u BiH, 2005.,
3) udina-Obradovi, Mira: Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje,
Zagreb, kolska knjiga, II izdanje, 1991.
4) Moore, Michele: Meeting the Educational Needs of Young Gifted Readers in the
Regular Classroom;
5) www.wikipedia.com Wikipedia, the free encyclopedia: Gifted education
6) Zovko, Gojko: Odgoj izuzetne djece, Zagreb, Hrvatska akademija odgojnih
znanosti: Katehetski salezijanski centar, II izdanje, 1996.,

13