ŠKOLSKA

DOKIMOLOGIJA

 Što je školska dokimologija?

 Grč. dokimos= prokušan, dokazan
logos=istina, znanost
 Školska dokimologija bavi se pitanjima ispitivanja i
procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih
postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti
utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku
vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i
postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i
valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i
drugih odgojno-obrazovnih postignuća.
 Ispitivanje i ocjenjivanje
učeničkih znanja

 Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u kojem
se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu
(učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori).

 U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost

učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne
ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske
ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.
 
LJESTVICA OCJENA
 U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske
koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan,
dovoljan,dobar, vrlo dobar, odličan).
 Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom
je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće
ili manje.
 Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti
jasne.
Metrijski karakter ocjenjivanja
znanja

 Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja
 Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja
 Svako mjerenje pretpostavlja:

 1. predmet ili ono što se mjeri ZNANJE 2.

instrument kojim se mjeri NASTAVNIK 3.
tehnika mjerenja NAČIN ISPITIVANJA
I OCJENJIVANJA
 Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.
 OCJENJIVANJE JE...

 prosudba učenikova znanja u odnosu na neke
unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge
učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se
izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili
slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti
izmjerenog znanja (vrednovanje).
 Postoje dva načina
mjerenja(ocjenjivana):

 Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice iste
vrste kao i predmet mjerenja.
 Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i
mjerne jedinice nisu iste vrste.
 Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se učenička
znanja (predmet) mogu mjeriti samo posredno
odnosne preko reakcija učenika u određenim
situacijama (npr. učenički odgovori na nastavnikova
pitanja).
Zašto ocjenjujemo?

 ???

 Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom
učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što
im omogućuje praćenje njihova edukativnog
razvoja).

 Dobivamo povratne informacije o njihovu

nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i
uspjelije oblikovati i realizirati.
 Nedostaci ocjena

 Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost.
 Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju
predviđanje učeničkog uspjeha.
 Faktori pri oblikovanju
učeničkih odgovora

 Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora

 Učenikove verbalne mogućnosti

 Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja

percipiranim podatcima

 Čuvstvena otpornost
 Faktori koji ovise o nastavniku kao
mjernom instrumentu

 Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav utjecaj
na rezultat mjerenja!
 Valjanost
 Objektivnost
 Pouzdanost
 Osjetljivost
 USMENO PROVJERAVANJA
ZNANJA

PREDNOSTI NEDOSTATCI
 Bolje se provjerava  Vremenski neekonomično
razumijevanje i uporaba  Nužno subjektivno
znanja  Obično obuhvaćeno manje
 Učenici češće uče s gradiva nego u pismenom
razumijevanjem ako znaju  U jednom satu nastavnik
da ih očekuje usmeno provjeri znanje malog broja
ispitivanje učenika
 Nastavnik usmjerava
učenika
 PISMENO PROVJERAVANJE
ZNANJA

PREDNOSTI NEDOSTATCI
 Svim učenicima su  Pismeni ispiti znanja koje
postavljeni isti zadaci pa je nastavnik samostalno
njihovo znanje međusobno sastavlja
usporedivo  Upitne metrijske
 Objektivnije ocjenjivanje karakeristike
 Može se obuhvatiti više  Testovi nisu
gradiva standardizirani!!!
 Vremenski ekonomično
 OBJEKTIVNIJI POSTUPCI
MJERENJA ZNANJA

 Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate postignuća u
učenju, poučavanju i treniranju.
 Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost,
objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost.
 Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su:
tip dosjećanja
tip dopunjavanja
alternativni tip
tip s dva kriterija izbora
tip višestrukog izbora
tip ispravljanja i sređivanja
tip povezivanja
 OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA
ZADATAKA NA ISPITIMA
ZNANJA

 Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje, rješavanje
nekih vrsta problema, kompleksne vještine,
organizaciju ideja, vještinu izražavanja
 Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje,
razumijevanje
 Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje
problema, vještinu rješavanja problema
 SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJA
je napredovanje učenika.


Što? Za koga?
 povratna informacija  učenici
 motivacija  nastavnici
 selekcija  roditelji
 vrednovanje  prosvjetne vlasti
 ravnatelji
 srednje škole i
sveučilišta
 GLAVNE FUNKCIJE
EVALUACIJE

 UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku
poučavanja
 FORMATIVNA FUNKCIJA - nadgledanje
napredovanja učenika tijekom poučavanja
 DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA - utvrđivanje
teškoća u učenju
 SUMATIVNA FUNKCIJA - evaluacija postignuća
nakon poučavanja
 KRITIKE PROCESA
OCJENJIVANJA

 Dehumanizira proces poučavanja
 Unosi strah
 Razvija nisko samopoštovanje
 Stvara neprijateljsku atmosferu
 Utječe na snižavanje zadovoljstva školom
 Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju veliki
utjecaj na život učenika!