PLANIRANJE, ISHODI, EVALUACIJA

OBRAZOVNOG PROCESA
Studentice: Lea Pogarčić i Tea Salopek
Kolegij: Psihologija obrazovanja
Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Darko Lončarić
Ishodi učenja:
◦ razlikovati vrste evaluacije
◦ opisati konceptualne vještine nastavnog umijeća
◦ nabrojiti osobine koje čine čestitog učitelja
◦ nabrojiti probleme koji se pojavljuju u procesu evaluacije
◦ izreći ideje formativnog i sumativnog evaluiranja
Literatura:
1. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijevec, M., Miljković D. (2014.)
Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP

2. Vizek-Vidović (2009.) Planiranje kurikuluma usmjerenog na

kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika – priručnik
http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Cjelozivotno/Po
drska_nastavnicima/UPraVO/Vizek-Planiranje_kurikuluma.pdf

3. Ladislav Bognar. Evaluacija - formativna i sumativna evaluacija

https://ladislav-bognar.net/node/86
4. Matijević, M. (2005.) Evaluacija u odgoju o obrazovanju. Sveučilište u
Zagrebu

5. Seifert, K. i Sutton. R. (2009). Educational Psychology. Zurich: The

Global Text Project. Planning instruction (10. poglavlje): prijevod Tea i
Lea - Merlin
Sadržaj:
 3. EVALUACIJA RADA UČITELJA
 1. PLANIRANJE POUČAVANJA
 Pristup evaluaciji i njezine vrste
 Što se prati i ocjenjuje u radu učitelja
 Svrha planiranja
 Tko i kako ocjenjuje rad učitelja
 Opseg planiranja
 Područja planiranja
 Koraci u planiranju

 2. PROCJENJIVANJE I MJERENJE ZNANJA

 Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijevec, M.,
 Svrha provjeravanja znanja Miljković D. (2014.) Psihologija obrazovanja (str. 443-
 Usmeno ispitivanje znanja 504)
 Matijević, M. (2005.) Evaluacija u odgoju o obrazovanju.
 Pismeno ispitivanje znanja Sveučilište u Zagrebu
 Ladislav Bognar; Evaluacija - formativna i sumativna
 Ocjenjivanje i komunikacija s učenicima i roditeljima evaluacija
 Što je evalucija?

Kako biste svojim riječima objasnili

pojam evaluacije?
Kako izgleda taj proces i što sadržava?

„Dobar učitelj puno košta, a loš učitelj košta još

više.”
 Pristup evaluaciji i njezine vrste
 Dva temeljna pristupa evaluaciji:

1. EVALUCIJA PROCESA

2. EVALUACIJA ISHODA (POSLJEDICE PROCESA)

 Tri temeljne vrste evalucije:

DIJAGNOSTIČKA FORMATIVNA FINALNA (SUMATIVNA)

 snimanje postojećeg stanja u
nastavi, prije uvođenja
promjena
 najčešći oblik evaluacije
 doživljava se kao
kontrolirano promatranje
 izvodi se tokom izvođenja
programa
 cilj: ukloniti uočene
nedostatke – time poboljšati
kvalitetu nastave
 obavlja se pri završetku
školske godine, programa
 na kraju probnog rada
učitelja
 dugoročne odluke glede
programa ili glede osobe
 ŠTO SE PRATI I OCJENJUJE U RADU UČITELJA?

Nastavna umijeća učitelja

uspješnost u radu s učenicima

izvannastavni stručni radovi

stručno usavršavanje
Ocjenu rada daju ravnatelj na temelju praćenja rada učitelja te stručno-pedagoški
nadzornik Ministarstva prosvjete i sporta.

„Loše poučavanje je ono koje se sastoji od izlaganja beskrajnog niza

besmislenih znakova, riječi i pravila, te ono koje ne uspijeva probuditi maštu.”
W.W. Swayer
Nastavna umijeća
1. STRUČNA ZNANJA
 znanje predmeta koji se predaje, odnos i veza s ostalim predmetima

 metodička znanja – o prikladnoj upotrebi nastavnih strategija, metoda, oblika rada i sredstava – izvora znanja

2. ZNANJA O VLASTITIM NASTAVNIM UMIJEĆIMA I POTREBAMA NJIHOVOG RAZVIJANJA

3. KONCEPTUALNA ZNANJA I VJEŠTINE

 analiziranje vlastite odgojno-obrazovne prakse, odlučivanje o načinu postizanja pedagoških rezultata, vještine
upravljanja razrednim odjelom

planiranje i priprema, izvedba nastavnog sata, razredna klima

disciplina, vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje znanja
prosudba vlastitog rada - nabroji za svaki po 3 primjera….
 Aktivno sluša učenika dok
govori, čita, recitira
Iskazuje pozitivne, ugodne
optimistične stavove i potiče učenike da preuzmu
osjećaje odgovornost za svoj rad u
nastavi
Suvereno vlada gradivom,
demonstrira Redovito prati napredak
učenika i u skladu s time
prilagođava razinu svog
Rezimira cjeline, naglašava poučavanja
najvažnije dijelove,
objašnjava zadatke

Konstruktivno reagira
(verbalno i neverbalno) u
odnosu na ponašanje i
osjećaje učenika
 Formativna i sumativna evaluacija

FORMATIVNA SUMATIVNA
evaluiranje odgojno-obrazovnog procesa evaluiranje odgojnih i obrazovnih postignuća
kraju sata ili na kraju dana  ocjenjivanje
učitelji i učenici
KAKO TO RADE UČITELJI? KAKO TO RADE UČITELJI?
Snimanje (audio, video)  grafički prikaz (postignuće svakog učenika
Kritički prijatelj posebno)

Sustavno promatranje individualizirano ocjenjivanje

KAKO TO RADE UČENICI?
Modeli evaluacije
2. DIFERENCIRANA EVALUACIJA
- Temeljna pretpostavka: različite okolnosti zahtijevaju različit pristup

- 4 oblika evaluacije školskoga rada prema Glathornu:

a) KLINIČKA EVALUACIJA
◦ svrha poboljšanja nastavnikova rada u nastavi

◦ ciljevi: -osigurati objektivnu povratnu informaciju o postojećem stanju poučavateljskih vještina

-utvrditi i riješiti probleme u obrazovnom procesu

-pomoći razvijati vještine upotrebe različitih poučavateljskih strategija

-vrednovati učiteljev rad u cilju njegove promocije

-pomoći za razvijanje pozitivnog stava o permanentnom stručnom razvoju

b) SURADNIČKI STRUČNI RAZVOJ
◦ podrazumijeva dogovor dvojice ili više učitelja

◦ u svrhu vlastitog stručnog razvoja odlaze jedan drugome na nastavu

◦ Posjete nisu neformalne: organiziraju se u okviru školskog stručnog aktiva, nemaju evaluacijski karakter

c) SAMOUSMJERAVAJUĆI RAZVOJ
◦ učitelj sam radi na programu svoga usavršavanja bez izvanjske evaluacije

◦ sam planira što će i kada raditi- u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima uključivanja

d) ADMINISTRATIVNI PREGLED
◦ tzv. Inspekcija, kontrola

◦ svrha: snimiti rad učitelja u uobičajenim okolnostima

◦ pregled mora biti najavljen i otvoren

◦ učitelj mora znati što se od njega posebno očekuje

d) ADMINISTRATIVNI PREGLED
◦ mora znati koji će se podaci koristiti pri formalnoj evaluaciji

◦ najefikasniji pregled (dobiveni podaci se koriste u narednom planiranju rada škole)

„Naša učiteljica je dobra jer gledamo crtiće pod satom razredne

zajednice.”

„Naša učiteljica bila je jako dobra kada je puno učenika u razredu

dobilo jedan, pa nije upisala ocjene, nego nam je dala još jednu
priliku.”

Po čemu znamo da je učiteljica dobra, a po čemu ne?

◦ b) Protokol registracije trajanja učestalih pojmova

-cilj: utvrditi koji se dio ukupnog vremena predviđen za neki rad zaista i utroši na taj rad
◦ c) Protokol slijeda radnih operacija

-instrument kod sustavnog opažanja aktivnosti (npr. nastavi stručnih predmeta)

-za pronalaženje boljih metodičkih putova pri uvježbavanju učenika

-za dijagnosticiranje pogrešaka u slijedu obavljanja postupaka

-lakše: popisivanje unaprijed svih operacija, a tijekom opažanja upisivati redne brojeve
◦ d) Skale sudova

-dopunjuju prethodne tehnike

-niz skala evaluacijskom protokolu: procjena pojedinih aspekata nastavnog procesa

-izrada skale zahtjevna

-primjena i obrada jednostavna

Povratna informacija o evaluaciji
-Acheson i Gail: povratna informacija o evaluaciji mora sadržavati 3 vrste aktivnosti:

1. Prije i za vrijeme evaluacije

◦ na početku školske godine:

-utvrđivanje posebnih ciljeva evaluacije u nastupajućoj školskoj godini

-utvrđivanje principa zajedničkog rada
-razmatranje namjeravanih nastavnih strategija

-operativno definiranje zadataka (prevođenje općih ciljeva u mjerljive obrasce učiteljeva ponašanja)

◦ uoči evaluacije:
-upoznavanje nastavne jedinice čija će se realizacija pratiti

-jasno određivanje njenih zadataka

-utvrđivanje mogućih problma pri realizaciji konkretnog sadržaja

-određivanje prikladnih tehnika opažanja i bilježenja opaženog
◦ Za vrijeme evaluacije:
-primjenjivanje jedne ili više tehnika bilježenja podataka ovisnosti o konkretnom cilju

-nastojanje da se podaci zabilježe objektivno, bez ometanja

2. Neposredno nakon evaluacije

-učitelj treba dobiti informaciju temeljenu na objektivnim podacima opažanja rada

-supervizor treba potaknuti učitelja na razmatranje i drugih metoda rada

3. Postevaluacijsko razdoblje (5 aktivnosti)

a) supervizor bez komentara učitelju daje na uvid podatke prikupljene opažanjem nastave
b) učitelj prema supervizorskim bilješkama analizira slijed zbivanja na nastavi

c) učitelj interpretira svoja i učenička ponašanja prema objektivnoj zabilježenosti uz pomoć supervizora

d) učitelj odlučuje o mogućim alternativnim pristupima uz pomoć supervizora za poboljšanje rada

e) supervizor potkrepljuje učiteljeve iskazane nakane o promjeni i omogućuje mu dopunsku edukaciju

Neophodno: što prije učitelju dati povratnu informaciju
 Nejasna svrha
Nedovoljna uključenost
evaluacije
učitelja

Nedovoljna Nedovoljna
osposobljenost za TIPIČNI PROBLEMI samoevaluacija
evaluaciju EVALUACIJE

Ne govori se o samom Neadekvatni kriteriji

postupku evaluacije evaluacije
UČITELJSKA PRISEGA

-Izvršit ću svoju obvezu svjesno i ponosno. Moji učenici bit će ne

samo učenici, već prije svega djeca i neću nikada zaboraviti da
snosim dio odgovornosti za njihovu sudbinu.
Ovaj tekst UNESCO
je 1966. preporučio
kao učiteljsku prisegu -Sačuvat ću svim mogućim i raspoloživim sredstvima čast
koju je izradio
švicarski pedagog učiteljskog poziva.
Robert Dottrens,
također poznatu kao
Sokratovu zakletvu
-Moje kolege bit će moji prijatelji. U suradnji s njima nastojat ću
stalno usavršavati putove kojima škola ide radi postizanja
efikasnog priznavanja i prava na odgoj i socijalnu pravednost u
naobrazbi.

-Ovo svečano obećanje dajem potpuno slobodno i časno.