Sveuilite u Zadru -

Odjel za pedagogiju

Studijski program

Preddiplomski

Naziv kolegija

Opa povijest pedagogija

Godina studija

prva

Semestar

Syllabus

Status:
prvi

sati sem. (p+s+v)

Jezik izvoenja

hrvatski

Ak. god.

2015./2016.

obvezni

ifra

PE1173

2+2+0

ECTS

Razina ishoda

uenja1

Preduvjet upisa

nema

6.

Nositelj

prof. dr. sc. Igor Radeka

Kontakt

iradeka@unizd.hr

Konzultacije

petkom 10 -12 sati

Asistent

dr. sc. Ana Marija Rogi

Kontakt

amrogic@unizd.hr

Konzultacije

etvrtkom 15 -16,30 h
i poslije nastave

Cilj kolegija

Ovladati temeljnim znanjima i kritiki sagledati razvoj ope povijesti pedagogije.

Opis kolegija (ukratko)

Predmet, cilj i zadaci Ope povijesti pedagogije Metodologijske osnove istraivanja Ope povijesti
pedagogije Periodizacija Ope povijesti pedagogije Proces razvoja pedagogijske znanosti Odgoj i
obrazovanje u prapovijesti Poeci institucionalizacije odgoja i obrazovanja u drevnim civilizacijama
Prvi odgojno-obrazovni sustavi u Antici Polarizacija religijskog i svjetovnog u odgoju i obrazovanju
srednjeg vijeka Pedagoke prilike XVII i XVIII stoljea Usustavljivanje suvremenog odgoja i
obrazovanja u XIX stoljeu Reformni odgojno-obrazovni pokreti na prijelazu iz XIX u XX stoljee Odgoj
i obrazovanje u totalitarnim i demokratskim sistemima XX stoljea.

Ishodi uenja2

Nain izvoenja kolegija

(oznaiti masnim tiskom)

1.
2.
3.
4.

Upoznavanje s nastankom pedagogijske znanosti.

Razumijevanje utjecaja drutvenih prilika i kulturolokih oekivanja od odgoja i obrazovanja
Otkrivanje tijeka pedagokog i pedagogijskog razvoja u prolosti ljudskih zajednica.
Razvijanje kritikog odnosa prema prolosti i sadanjosti.

Predavanja

Seminari

Vjebe

Samostalni radni zadaci

Konzultacije

Terenska nastava

Mentorski rad

Ostalo (navedite)

Praenje uspjenosti
izvedbe nastave

Anketa Ureda za kvalitetu Sveuilita u Zadru.

Osiguravanje kvalitete
izvedbe nastave

Izvjee o izvedenoj nastavi.

Obveze studenata

Nazonost nastavi (%)

Predavanja: 75%

Seminar: 50%

Evidencija nazonosti:

Obrasci evidencije nazonosti studenata na nastavi.

Uvjet/i za dobivanje
potpisa

Za dobivanje potpisa studenti su obvezni:

1. redovito sudjelovati u nastavi
2. ispuniti sve nastavne obveze.

Vjebe: -

Formiranje zavrne ocjene (struktura)

Praenje i ocjenjivanje
polaznika (oznaiti
masnim tiskom)

Pohaanje
nastave

Aktivnosti
tijekom nastave

Seminarski rad

Praktini rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Kontinuirana provjera znanja

Esej

VANA NAPOMENA: Konana ocjena formira se na temelju ostvarenog uspjeha tijekom nastave i na ispitu. Oba elementa ocjenjivanja
moraju biti ocijenjena prolaznom ocjenom.
VANA NAPOMENA: Za pozitivan uspjeh u nastavi dodijeluju se slijedei bodovi:
2 boda - dovoljan (2)
3 boda - dobar (3)
4 boda - vrlo dobar (4)
5 bodova - odlian (5)

Razina ishoda uenja odreuje se u skladu sa Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

U opisivanju ishoda uenja potrebno je koristiti aktivne glagole koji odgovaraju navedenoj razini u skladu s Hrvatskim
kvalifikacijskim okvirom.
1
2

Ljestvica ocjena
Ukupno ostvareni bodovi (od-do)

ocjena

7,5 - 9 bodova

2 (dovoljan)

9,5 - 11 bodova

3 (dobar)

11,5 - 13 bodova

4 (vrlo dobar)

13,5 - 15 bodova

5 (odlian)

Termini ispita i kolokvija:

Na oglasnoj ploi i web-u

Termini konzultacija:

Na oglasnoj ploi i web-u

1.

Obvezna

Literatura
Mate Zaninovi (1988): Opa povijest pedagogije, Zagreb, kolska knjiga, 356 str. - Sve osim stranica: 194205, 231-233, 261-278, 282-284.

2. Mate Zaninovi (1985): Pedagoka hrestomatija : Prirunik za uenike odgojno-obrazovnog usmjerenja i

studente nastavnikih fakulteta, Zagreb, kolska knjiga.

Dopunska

Na dopunsku literaturu studenti e biti upuivani tijekom nastave.

Izvoenje sadraja kolegija po tjednima - predavanja

tjedan
(datum)

Tema

sati

1.

Predmet, cilj i zadaci Ope povijesti pedagogije

2.

Metodologijske osnove istraivanja Ope povijesti pedagogije

3.

Teorijsko-metodoloki problemi Ope povijesti pedagogije

4.

Izvori za istraivanje Ope povijesti pedagogije

5.

Periodizacija Ope povijesti pedagogije

6.

Proces razvoja pedagogijske znanosti

7.

Odgoj i obrazovanje u prapovijesti

8.

Poeci institucionalizacije odgoja i obrazovanja u drevnim civilizacijama

9.

Prvi odgojno-obrazovni sustavi u Antici

10.

Polarizacija religijskog i svjetovnog u odgoju i obrazovanju srednjeg vijeka

11.

Pedagoke prilike XVII stoljea

12.

Pedagoke prilike XVIII stoljea

13.

Usustavljivanje suvremenog odgoja i obrazovanja u XIX stoljeu

14.

Reformni odgojno-obrazovni pokreti na prijelazu iz XIX u XX stoljee

15.

Odgoj i obrazovanje u totalitarnim i demokratskim sistemima XX stoljea

Izvoenje sadraja kolegija po tjednima seminar ili vjebe

Tjedan
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Tema

sati

Uvodni sat

Odgoj u drevnih istonih naroda

Odgoj u staroj Grkoj
Platonove pedagogijske ideje u Dravi /427-347/
Odgoj u starom Rimu
Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika /35-118/
kolstvo u ranom srednjem vijeku
Nastanak i razvoj sveuilita
Osnovne znaajke humanistikog odgoja
Erazmo Rotterdamski, Pohvala gluposti /1466-1536/
Michel de Montaigne, Ogledi o odgoju /1533-1592/
Franois Rabelais, Gargantua i Pantagruel /1494-1553/
Odgoj u reformaciji i protureformaciji
Thomas Morus, Utopija /1478-1535/
Jan Amos Komensky, Informatorium za materinsku kolu /1592-1670/
Jan Amos Komensky, Velika didaktika /1592-1670/
Pedagogija i odgoj Europe 17. i 18.st.
Prosvjetiteljsko-obrazovni pokret graanstva 18.st.
John Locke, Misli o odgoju /1637-1704/
Jean Jacques Rousseau, Emil ili o odgoju /1712 -1778/
Pedagoki projekti francuske graanske revolucije
Johann Heinrich Pestalozzi, Kako Gertruda ui svoju djecu /1746-1827/
kolstvo u Europi 19.stoljea
Pedagogijske ideje Immanuela Kanta /1724 - 1804/
Oznanstvenjivanje pedagogije Johanna Friedricha Herbarta /1776-1841/
Predkolska pedagogija Friedricha Frbela /1782 - 1852/
Uiteljstvo Friedricha Adolfa Wilhelma Diesterwega /1790-1866
Pedagogijske ideje Charlesa Fouriera /1772-1837/
Pedagogijska dimenzija Roberta Owena /1771-1858/

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2