Ivana Radi 2013/02/10 12:59 ivarad3@ffst.

hr

Filozofija za djecu
SAETAK: Odgojno - obrazovni sustavi sve vie postaju samo obrazovni, a ona odgojna komponenta polako nestaje iz obrazovnih sustava. Jedna od tendencija koja pokuava vratiti smisao odgoja u obrazovanje je program Filozofija za djecu. Osnivac ovog programa jest Mathew Lipman, koji je i osnivac Institute for the Advancement of Philosophy for Children (IAPC). Ovaj institut danas ima svoje pridruene centre u 46 zemalja irom svijeta. Cilj programa Filozofija za djecu je usmjeriti i izvjebati ucenike za kriticno i kreativno miljenje. U drugom dijelu ovog clanka autori nude prikaz jednog sata u sklopu nastavnog predmeta Mala filozofija, koji se eksperimentalno odrava u Privatnoj osnovnoj koli Nova u Zadru za ucenike treega, etvrtoga i petoga razreda. Filozofija za djecu Brzim globalnim promjenama u svijetu, brzo se razvijaju i nove znanstvene teorije koje donose potrebne promjene u obrazovnim sustavima. Naalost obrazovni sustavi se sve vie temelje na kratkotrajnom pamenju informacija, dok je odgojna komponenta sve vie zanemarena. Svijet, u kojem se graani pretvaraju u nepromiljane konzumente, sve je vie nalik na areni cirkus propagandnih poruka. Obrazovna politika naalost nudi mali broji alternativnih programa. to je cilj odgojno obrazovnih sustava? Odgovor na ovo pitanje ponudio je i Jean Piaget rekavi: Cilj odgoja je stvoriti ovjeka koji je sposoban raditi nove stvari, a ne samo ponavljati ono to su ve uinile druge generacije. Robert Fisher, 2005, 23. Cilj je ljudsko bie koje je kreativno, inventivno i koje je pronalaza. Drugi cilj odgoja je formirati umove koji ce biti kritini, koji ce potvrivati i ne prihvaati sve to im je ponueno. Promiljanje o samom sebi i svijetu u kojem se nalazimo sve je rjee. Dakako, da postoje 'struje' koje se pokuavaju oduprijeti konzumeriziranju drutva i svijeta openito. Jedan od takvih pokuaja jest i program koja za svoj cilj ima usmjeriti, uvjebati te nauiti djecu da kritiki promiljaju sebe i svijet oko sebe. Ta filozofska disciplina naziva se Filozofija za djecu. Ovu, nazovimo, mladu filozofsku disciplinu moemo svrstati pod praktinu filozofiju. Pod prakticnu filozofiju, u suvremenom svijetu, spadale bi filozofske discipline koje su namijenjene iroj (ne-akademskoj) populaciji, a koje imaju utjecaj na ljudske ivote. Najrairenije praktine filozofske discipline su Filozofsko savjetovanje, Sokratski dijalog te Filozofija za djecu (barem onaj prakticni dio). Osniva ove, sad ve globalne, tendencije uenja i uvjebavanja promiljanja kod djece mlae dobi jest profesor Mathew Lipman. On je prije etrdesetak godina na Sveuilitu u Kolumbiji tvrdio kako ukljuivanjem djece u filozofske diskusije, moemo kod djece razviti tehnike miljenja i promiljanja. Vjerovao je kako je prirodna djeja znatielja i njihova elja za znanjem integrirana s filozofijom. Kako sam Lipmman kae, njegovi tadanji studenti ipak su bili ogranieni u kritikom promiljanju i prosuivanju, a bilo je kasno za kvalitetno poboljanje tih njihovih sposobnosti. Tada je shvatio da bi ovo uvjebavanje kritikoga miljenja i prosuivanja trebalo zapoeti u ranijoj djejoj dobi.

Cilj filozofije za djecu Cilj Filozofije za djecu bi trebao biti usavriti, odnosno uvjebati djecu kreativnomu i kritikomu miljenju. Sredinom prolog stoljea razvila se rasprava jesu li djeca u stanju filozofirati. Zastupnicima Filozofije za djecu ova je rasprava sporedna. Naime, program Filozofija za djecu ne ui djecu povijest filozofije niti s njima ulazi u polemike oko 'akademske filozofije'. U radionicama Filozofije za djecu, svi problemi 'sputeni' su na djeju razinu. S njima se raspravlja o temama koje su njima poznate i prihvatljive. Robert Fisher tvrdi kako su djeca roeni govornici. Oni brbljaju, opisuju, zapitkuju i raspravljaju skoro cijelo vrijeme. Takav njihov razgovor upravo potie razvoj njihovog miljenja, dovodi ih do rasuivanja, dokazivanja, traenja uzroka, objanjenja dogaaja, struktura i smisla njihova iskustva.Upravo na toj razini filozof' pokuava s djecom raspravjati o filozofskim problemima. U radionicama za djecu obrauje se mnotvo tema, kao to su: prijateljstvo, vrijednosti, hrabrost, mudrost Cilj ovih radionica nije upoznati djecu s osnovnom filozofskom problematikom ili povijeu filozofije,ve bi djeci trebalo pomoi da misle ispravno i da misle za sebe, ne samo radi drutvene koristi,ve zato to oni ne zasluuju manje. Matthew Lipman tvrdi kako je program Filozofija za djecu jedini program koji upotrebljava obrazac filozofske rasprave da bi se dosegao etiki razvoj kod djece i to na nain da se djeca privuku u etika istraivanja, to u sebi sadrava kritino i kreativno miljenje.Kritiko i kreativno miljenje su nezaobilazne sastavnice programa Filozofije za djecu. Kritiko miljenje upotrebljava se da se opie razmiljanje koje je svjesno, promiljeno, to je i vrsta razmiljanja ukljuena u rjeavanje problema, formuliranje zakljuaka, projiciranje mogunosti i donoenje odluka. Kritiko miljenje jest ono kad mislitelj paljivo i efikasno upotrebljava vjetine miljenja u odreenom kontekstu promiljanja. Kritiko miljenje je vie od obinog miljenja. Dok je kreativno miljenje neto odvojeno, kritiko miljenje se odnosi na znani sadraj. Kreativno miljenje pokuava stvoriti neto novo, kritiko miljenje pokuava ocijeniti valjanost ili ispravnost neega to ve postoji. Dok kreativno miljenje pokuava prevladati prihvaene principe, kritiko miljenje pokuava ostati kod razraenih i poznatih principa. Ipak, kreativno i kritino miljenje lako mogu biti razliite strane istog novia, ali ipak nisu isti. Iako postoji razlika izmeu kreativnoga i kritikoga miljenja, put do razvitka tih misleih sposobnosti je vie nego slian. Mala filozofija Mnotvo je primjera u svijetu u kojima je program Filozofije za djecu uveden u osnovne kole. Nama 'najblii' primjer za to jest Republika Slovenija koja u sedmom, osmom i devetom razredu osnovne kole, kao izborni predmet, ima Filozofiju za djecu. Od kolske godine (2008./2009.) u privatnu osnovnu kolu Nova u Zadru uveden je predmet nazvan Mala filozofija. Mala filozofija odrava se jedan sat tjedno (35 sati godinje) za uenike treeg i etvrtog razreda. Uenici petog razreda mogu pohaati isti program po vlastitom nahoenju. Godinji plan i program izradio je Bruno Curko. U izradi svakog pojedinog nastavnog sata sudjeluje i Ivana Kragic. Oboje su voditelji ovoga predmeta, Prije samog ulaska u kole, godinji plan i program dan je na uvid dr. sc Ji-Aeh Lee, voditeljici jednoga od Centara Filozofije za djecu u Junoj Koreji (Ewha Womans University) te dr. sc. Maughn Gregory-ju, ravnatelju Instituta za unaprjedivanje Filozofije za djecu sa Dravnog Sveuilita Montclair. Oboje su izrazili potporu navedenom programu.

Zakljuak Ovakvi satovi i nain rada omoguuju uenicima da razmisle o svakodnevnim pojavama koje se esto uzimaju zdravo za gotovo. Bit je u motivaciji da uenici sami dolaze do spoznaja, koje ih je veina ve svjesna, ali nikada nije imala potrebu raspravljati ili razmiljati o tome. to nam govori i citat do kojeg su uenici doli nakon sata Filozofije za djecu, zajedno sa svojim nastavnicima: Mi sami i ljudi oko nas, dajemo vrijednosti odredenim predmetima. Te vrijednosti, koliko god bile slicne, zapravo su razlicite za svakoga pojedinacno. Stvarnu vrijednost za nekoga moe imati predmet, koji je za sve druge bezvrijedan. Vanije su duhovne nego materijalne vrijednosti. Izvori Fisher, Robert. Teaching Children to Think, Cheltenham, Nelson Thornes, 2005. Lipman M., Sharp A. M., Oscanyan F. S., Philosophy in the Classroom, Philadelpohia, Temple University Press, 1980. Matthew, Lipman. Thinking in Education, Cambridge, Cambridge University Press, 2003. Matthew, Lipman.Critical Thinking, what can it be?, Educational leadership 46 (rujan 1988),
_________________________________________________________________________________________________________________ 1)

U svijetu postoji nekoliko znacajnijih udruga i drutva koja se bave iskljucivo prakticnom filozofijom. Najpoznatije takvo drutvo jest The Society For Philosophy In Practice (SPP), cije elektronske stranice moete posjetiti na adresi: http://www.society-for-philosophy-inpractice.org 2) Vie o samom osnivanju Instituta za unaprjedenje filozofije, samom programu filozofije za djecu moete vidjeti u intervjuu profesora Lipman-a na: http://philosophytoolbox.org/philosophysconnections/ matthew-lipmans-insights/