Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za pedagogiju

MENTORSKA NASTAVA

Seminarski rad iz kolegija

Didaktika

Luka Pejić

Povijest i engleski jezik i književnost

Osijek, svibanj, 2010.

SADRŽAJ

1. UVOD ………………………………………………………………………………… 2

2. SAŽETI PRIKAZ DIDAKTIČKIH SISTEMA NASTAVE ……………………… 2

2.1 HEURISTIČKA NASTAVA ………………………………………………... 3

2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA …………………………………………..... 3

2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA ……………………………………………....4

2.4 PROBLEMSKA NASTAVA ………………………………………………...4

3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE ……………….5

4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE

TUTORSTVO) …………………………………………………………………………11

5. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………….13

6. LITERATURA ………………………………………………………………………14

1
1. UVOD

Mentorska nastava jedan je od suvremenih didaktičkih sistema nastave. Osim

mentorske nastave razlikujemo heurističku, programiranu, egzemplarnu i problemsku
nastavu. Navedeni sistemi predstavljaju varijaciju odnosa izmeĎu tri bitna činitelja tzv.
didaktičkog trokuta – nastavnika, učenika i nastavnih sadržaja. Karakteristika mentorske
nastave je povećana samostalnost rada učenika koji se nalaze pod nadzorom i vodstvom
odabranih mentora. Učitelj se može brinuti za učenika s posebnim potrebama, za iznimno
talentiranog učenika ili učenika koji radi na nekom istraživačkom projektu. Na taj način
učenicima se omogućuje da se dodatno angažiraju i obrazuju na odreĎenom području
zanimanja. Ovaj seminarski rad analizirati će problematiku mentorske nastave u odnosu
na druge didaktičke sisteme te će pokušati odgovoriti na pitanje što suvremeni kontekst
ubrzanog razvoja računalne tehnologije znači za nju. Potrebno je napomenuti kako je
dostupna literatura vezana uz ovu temu prilično oskudna tako da su prilikom pisanja
seminarskog rada korišteni i relevantni izvori s interneta.

2. SAŽETI PRIKAZ DIDAKTIČKIH SISTEMA NASTAVE

U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse izgraĎivali su se brojni sistemi

kojima se odreĎivala struktura rada u nastavi. Danas se spominje još i izraz – nastavna
strategija, odnosno strategija nastave. Dakako, neki nastavni sistemi iz prošlosti se
ukidaju zbog njihove jednostranosti i neefikasnosti, kao diktiranje, dociranje ex cathedra,
različite varijante tzv. ispitivačke nastave (katehetička nastava bazirana na katehetičkom
razgovoru, majeutička nastava bazirana na majeutičkom razgovoru). Usporedo s
ukidanjem zastarjelih nastavnih sistema izgraĎuju se suvremeni koji više odgovaraju
potrebama suvremenog obrazovanja. 1
Pri izgraĎivanju suvremenih sistema potreba je imati na umu sve strukturne
komponente nastavnog procesa s njihovim mikroelementima. Nastavni sistem koji ne bi u
sebi sjedinjavao sve komponente nastavnog procesa bio bi nepotpun i neefikasan. U
svakom didaktičkom sistemu nastave iskazuju se specifične varijante u izvoĎenju

1
Vladimir Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 144.

2
pojedinih komponenata nastavnog procesa s obzirom na direktno poučavanje nastavnika i
samostalan rad učenika. 2

2.1 HEURISTIČKA NASTAVA

Naziv heuristička nastava potječe od Arhimedova poklika – heureka (grč.

heurisken – nalaziti, pronalaziti, otkrivati). Zastupnici heurističke nastave naglašavaju da
obrazovnu važnost imaju samo oni nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumiju;
naprotiv, ono što nije ušlo u njihovu svijest, potpuni je obrazovni promašaj. Zato se kao
bitna didaktička odrednica heurističke nastave ističe da nastavnici svojim načinom
poučavanja misaono vode učenike do shvaćanja obraĎivanih sadržaja. Zbog toga se
spominju još i ovi nazivi – razvojna nastava, genetička nastava, induktivna nastava. 3
Heuristička nastava temelji se na razvojnom razgovoru kojim se učenik potiče i
usmjerava na pronalaženje i otkrivanje novih sadržaja. Takva nastava omogućuje učeniku
da spozna bit odreĎene nastavne jedinice te potiče originalno i divergentno mišljenje,
inicijativu učenika i autentičnu reakciju. Nastoji se ostvariti ravnopravan odnos učitelja i
učenika. Nedostatak ovakve nastave je što gotovo isključivo učitelj postavlja pitanja te je
aktivnost učenika strogo regulirana. 4

2.2 PROGRAMIRANA NASTAVA

Programirana nastava kao nastavni sistem izgraĎena je u poslijeratnom periodu u

nastojanju da se nastavni rad u smislu poučavanja i učenja još više intezivira i
individualizira. Praktičnoj primjeni programirane nastave prethodi izrada programiranog
materijala, što je najteži i najdelikatniji dio posla. Na tome je uglavnom angažiran tim
stručnjaka. 5 Sadržaji programirane nastave su logički struktuirani, svedeni su na ono
najvažnije, podijeljeni su na manje dijelove i ureĎeni su po složenosti. Takve sadržaje

2
Isto.
3
Isto. 144.-145. str.
4
http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm
5
V. Poljak, Didaktika, str. 146.

3
učenik samostalno savladava uz stalnu mogućnost dobivanja povratne informacije.
Ovakva vrsta nastave ograničava kreativnost i originalnost učenika. 6

2.3 EGZEMPLARNA NASTAVA 7

Ovaj tip nastave nastao je kao kritika tradicionalne nastave Ko menskog. Osnovno
polazište tvoraca egzemplarne nastave jest da se mnoštvo činjenica koje ulaze u nastavne
programe ne mogu savladati u okviru nastave. Nastala je kao rješenje za uspješno
savladavanje enciklopedijski koncipiranih programa. Nastavnik izdvaja tipične sadržaje iz
nastavnog programa koji služe kao reprezentativni primjeri. Te sadržaje nastavnik prezentira
prema najvišim didaktičko - metodičkim zahtjevima, a učenicima služe kao primjer da
samostalno obrade sadržaje. Tako bi svestrana obrada jedne tipične prirodne regije iz
geografije predstavljala primjer za obradu ostalih regija. 8
Možemo izdvojiti četiri osnovna koraka prilikom pripreme i realizacije egzemplarne
nastave. To su: 1) izmeĎu nekoliko sličnih sadržaja nastavnik bira ono bitno tj.
reprezentativno; 2) obrada egzemplarnog sadržaja; 3) samostalno obraĎivanje analognih
(sličnih) sadržaja; 4) produktivno ponavljanje svih obraĎenih sadržaja – egzemplarnih i
analognih (uspostavljanje misaonih veza). 9

2.4 PROBLEMSKA NASTAVA

Problemska nastava je koncept koji potiče multidisciplinarni i istraživački pristup

rješavanju odreĎenog problema. Osnovne postavke ovakve vrste nastave, koja je uvedena
1960-ih godina, su sljedeće:
 Pomoći učenicima da usvoje znanja i vještine multidisciplinarnog pristupa
učenju
 Osposobiti učenike za samostalno učenje
 Razvijati vještine grupnog rada

6
http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-programirana-nastava-education-ppt-powerpoint/
7
Egzemplar = primjer, uzorak, model
8
http://www.edu-soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.pdf
9
V. Poljak, Didaktika, str. 146.

4
  Razvijati komunikacijske vještine
 Poticati znatiželju i motivaciju
 Učiniti učenje zanimljivijim 10

3. DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE MENTORSKE NASTAVE 11

Mentorsku nastavu možemo definirati kao sistem nastave u kojem dominira

mentorski rad učitelja s pojedinim učenikom. Takvu nastavu karakterizira povećana briga
za napredovanje odreĎenih učenika (npr. talenata, hendikepiranih, učenika koji rade na
nekom istraživačkom projektu i sl.). Učitelj se ovdje priprema za rad s jednim
(odreĎenim) učenikom. Takav sistem rada može pratiti učenje i poučavanje u kolektivnoj
nastavi, a takoĎer može karakterizirati i individualnu nastavu. 12
Mentorska je nastava po svojoj koncepciji slična problemskoj nastavi. Razlika je
u tome što se poučavanje nastavnika još više smanjuje i svodi uglavnom na povremene
konzultacije za vrijeme rada, dok se povećava samostalan rad učenika, i to od izbora
znanstvenog problema pa sve do njegova rješenja. Karakteristika je tog didaktičkog
sistema da se učenici, odnosno studenti, samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijele
za proučavanje znanstvenog problema, tako da se u toku proučavanja povremeno
konzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Upravo konzultacije s mentorom daju
obilježje tom sistemu nastave, jer nastavnik za vrijeme konzultacija više ili manje
poučava učenika, odnosno studenta, o sadržajima koje mora obuhvatiti, izvorima
proučavanja, metodologiji rada itd. Ujedno se za vrijeme konzultacija nastavnik informira
što i kako kandidati rade, savjetuje im kako će prevladati spoznajne dileme, zastranjenja i
sl. Zato kandidati obavezno dolaze na konzultacije s radnim materijalom (radnim
mapama) iz kojih mentor vidi ekstenzitet i intenzitet njihova rada. Za konzultacije
kandidati kao podsjetnik obavezno pripreme pismena pitanja o kojima će raspravljati s

10
http://www.materials.qmul.ac.uk/pbl/
11
M entor je lik iz Homerove Odiseje. Bio je prijatelj Odisejev kojemu je ovaj, polazeći u trojanski rat, povjerio svoj
dom i sina Telemaha. Božica Atena uzela je M entorov lik prateći Telemaha kad je krenuo u svijet da traži svoga oca.
Danas se mentorom naziva osoba koja nekoga stalno prati, savjetuje i nad njim bdije. Izvor: Enciklopedija
leksikografskog zavoda, 4, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968., str. 314.
12
Ladislav Bognar, M ilan M atijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 286.

5
mentorom. Budući da je težište mentorske nastave na samostalnom radu učenika –
studenata, taj sistem pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i
savladanu tehniku intelektualnog rada. 13
Individualnog komuniciranja jednog nastavnika s jednim učenikom ima
svakodnevno u uvjetima zajedničke nastave, ali svaki vid takva komuniciranja nećemo
nazivati mentorskim. Termin mentorska komunikacija označava sistem meĎusobno
povezanih komunikacijskih epizoda, odnosno meĎusobno povezanih razgovora ili pak
drugih vidova komuniciranja učitelja i učenika. Smisao je tih pojedinačnih epizoda u
pružanju instruktivne pomoći učeniku u svladavanju nastavnih zadataka. Za razliku od
frontalne nastave, ovdje je instrukcija namijenjena jednom (odreĎenom) učeniku, a svaka
je instrukcija povezana uz prethodnu, odnosno polazi od povratne informacije za
prethodne aktivnosti učenika. Ona je dakle strogo individualizirana, a c ilj je da se time
optimalizira odgojna komunikacija s gledišta odreĎenog učenika. Optimalizaciju ponekad
prati i objektivizacija, jer funkcije poučavatelja povremeno preuzimaju ili pomažu
apersonalni mediji. Personalna individualizirana komunikacija mentorskog tipa i
samostalan rad učenika u komplementarnom su odnosu. 14
Učitelj će učeniku, za kojeg je planiran niz mentorskih epizoda, instruktivne
sugestije uputiti na početku nastavnog sata, na početku nastavnog dana za čitav dan, u
toku nastavnog sata (u trajanju od pola minute do tri ili četiri minute), zatim na kraju
nastavnog dana, na kraju tjedna, a katkad i u posebno planiranom susretu izvan vremena
u kojem se odvija kolektivna (frontalna) nastava. Karakteristika se ovog rada ogleda i u
činjenici da se učitelj posebno priprema za rad s odreĎenim učenikom, polazeći od
prethodno postignutog te od subjektivnih mogućnosti odreĎenog učenika. Za jednog
učenika može se planirati mentorsko praćenje i usmjeravanje za jedno odgojno-
obrazovno područje (npr. matematiku, čitanje i sl.) ili sva područja (npr. za dijete s
teškoćama u razvoju ili izrazito darovitog učenika). Dalje, mentorsko usmjeravanje
(voĎenje) može trajati od jednog tjedna do čitave školske godine. Ono može biti
predviĎeno u izvedbenom programu za odreĎeno odjeljenje, prilagoĎenom programu za

13
V. Poljak, Didaktika, str. 154.
14
Bognar, M atijević, Didaktika, str. 177.

6
odreĎenog učenika, a može biti planirano i u toku školske godine, kad učitelj procjeni da
će uz takvo praćenje i pomoć učenik postići više, odnosno optimalno koliko može. 15
Ako uz učionicu postoji i prostorija za nastavnikovo pripremanje, ''mentorski''
susreti nastavnika s učenikom mogu se organizirati u toj prostoriji, a isto tako učenik koji
ima neke posebne zadatke može ponekad i za vrijeme zajedničke (frontalne) nastave biti
izdvojen u posebnu prostoriju za individualni rad. S tim, naravno, ne treba pretjerivati. 16
Već su registrirani i slučajevi djece koja zbog prirode smetnji ne mogu dolaziti na
zajedničke nastavne aktivnosti u školi, ali koja mogu svladati veći dio predviĎenog
programa za učenike odreĎenog razreda. U takvim je slučajevima neizbježna strategija
mentorskog usmjeravanja, nastavnik naime posjećuje učenika jedanput ili dva puta tjedno
u stanu radi pružanja instruktivne pomoći. Takvo pružanje instruktivne pomoći zove se
još i ''patronažno poučavanje''. Učitelj može paralelno voditi jedno odjeljenje u školi i
pružati individualnu instruktivnu pomoć jednom učeniku kod kuće. Takva pomoć
(mentorska instruktaža) može biti realizirana uz neposredni susret nastavnika i učenika.
Ona će biti dopunjavana i pismenim uputama, koje se učeniku mogu dostavljati
(elektroničkom) poštom (dopisna komunikacija). Osim toga, mogu se koristiti pismena
usmjeravanja i povratne informacije koje će učeniku donositi drugi učenici ili roditelji.
Obaveza učitelja je i da evaluira postignute rezultate i aktivnosti pojedinca. On učenicima
pruža povratne informacije o izvršenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje rezultate i
aktivnosti svakog pojedinca. Kao odrasla osoba odgovoran je za organizaciju pedagoškog
procesa. Učitelj preuzima i obavezu da pohvaljuje, nagraĎuje, upozorava, kritizira ili
poduzima neke druge pedagoške mjere za eliminiranje pedagoški nepoželjnog ponašanja
pojedinca prema drugim učenicima ili prema materijalnim sredstvima. 17

15
Isto. str. 177.-178.
16
Isto.
17
Isto.

7
 Prednosti pojedinačnog učenja Nedostatci pojedinačnog učenja
 Učenik je aktivan, radi samostalno,  Manjak, nedostatak socijalnih
uči sam otkrivajući odnosa pri učenju
 OslobaĎa se osjećaja stroge
organiziranosti i ima na umu razlike
radnog i stila učenja pojedinih
učenika (individualiziranje)
 Moguće je slijediti i provjeravati
napredak u učenju pojedinog
učenika
 U službi je variranja nastavnih
metoda i vremenski rasterećuje
nastavnika
Tablični prikaz prednosti i nedostataka individualnog učenja.18

U mentorskoj nastavnoj strategiji učitelj se priprema za rad s konkretnim

učenikom a ne s imaginarnim prosječnim učenikom nekog razrednog odjela. To će moći
visoko motivirani učitelji koji žele svakom učeniku omogućiti odgovarajuću pedagošku
pomoć i poticati njegov razvoj. Proučavajući problem pružanja mentorske pedagoške
pomoći učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim školama uočavamo velike razlike u
osposobljenosti učitelja za odgovarajući pedagoški tretman takvih učenika te u pozornosti
koja se u školama posvećuje tom obliku pedagoškog djelovanja. Tako postoje škole u
kojima nije učinjeno ništa ili gotovo ništa za osposobljavanje učitelja za pedagoški
tretman takvih učenika, ali i škole u kojima se učiteljima pruža odgovarajuća stručna
pomoć ili se realiziraju programi (pedagoške radionice, seminari, individ ualno
osposobljavanje) koji pomažu učiteljima da povećaju svoju stručnost u mentorskom
voĎenju učenika s teškoćama u razvoju u redovitim razrednim odjelima. Treba
napomenuti kako se više pozornosti u školama posvećuje djeci s teškoćama u razvoju
negoli nadarenima (talentima, darovitim učenicima). Tome je više razloga. Ovi učenici

18
M arko Pranjić, Didaktika, Povijest, osnove, profiliranje, p ostupak, Golden marketing-Tehnička knjiga, Hrvatski
studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., str. 291.

8
redovito nisu "problematični", odnosno ne traže da im učitelj stalno bude "pri ruci".
Samostalniji su i snalažljiviji te često svoje edukativne potrebe rješavaju samostalno. 19

Mentorska nastava traži od učitelja da se posvete jednom učeniku

Višegodišnje praćenje i proučavanje stila komuniciranja i dominantnih nastavnih

strategija u području osnovnog školstva pokazuje da u učitelja razredne i predmetne
nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za individualne edukativne potrebe
učenika. TakoĎer ni sposobnosti za individualizaciju učenja u uvjetima razredno-
predmetno-satne nastave nisu dovoljno razvijene. Uočljiva je težnja u većine učitelja da
sve učenike dovedu na razinu prosječnosti, a ideal dobrog i podnošljivog učenika za
većinu učitelja je mirno dijete koje sjedi i sluša, te ne pita i ne dosaĎuje učitelju. Jedna od
intervjuiranih učiteljica tu je činjenicu slikovito izrazila riječima: "Imala sam problema
dok i toga (natprosječnog) učenika nisam smirila." Dok je, primjerice, u alternativnim
školama koje rade prema koncepciji Celestina Freineta, Petera Petersena ili Marije

19
Milan Matijev ić, Mentorska nastava u osnovnoj školi, stručni rad, Filo zofski fakultet, Zagreb, 1995.

9
Montessori, uočljivo da djeca mnogo rade individualno, mnogo istražuju i rješavaju
raznovrsne probleme te mnogo razgovaraju, u većini državnih škola dominira sjedilačko-
slušalačko-gledalačka zajednička nastava u kojoj nisu poželjna individualna odstupanja.
U većini alternativnih škola ističe se da djeca ne uče samo glavom već i srcem i rukama.
Upravo je u "konfekcijskim" državnim školama zanemareno učenje srcem i rukama.
Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosječni učenici mogu svoje razvojne potrebe
zadovoljiti u raznovrsnim praktičnim aktivnostima. To učitelj može i treba procijeniti i
usmjeravati svoje učenike na takve aktivnosti. Poznato je npr. da je Marija Montessori
uočila da neka hendikepirana djeca lakše uče slova uz praktičan rad s raznovrsnim
materijalima (žica, karton, spužva i sl.), odnosno da informacije o svijetu koji ih okružuje
lakše primaju putem taktilnih osjetila. Kada su u pitanju talentirani učenici u osnovnim
školama, uočili smo da se nedovoljno koriste mogućnosti biblioteka i bibliotečno-
informacijskih centara te školskih specijaliziranih učionica. I ovdje je više problem u
nedovoljnoj metodičko-didaktičkoj osposobljenosti osnovnoškolskih učitelja razredne i
predmetne nastave i bibliotekara negoli u objektivnim uvjetima (prostor i oprema).
Bibliotečno-informacijski prostori i školski laboratoriji mogu biti talentiranim učenicima
dostupni tijekom čitava dana a ovi (učenici) mogu u tim prostorima samostalno istraživati
uz mentorsko voĎenje svojih razrednih ili predmetnih učitelja. Primjerice, takav učenik
može dok ostali učenici s teškoćom svladavaju redovni nastavni program raditi
individualno na projektima uz mentorsko voĎenje nekog učitelja. Takvi učenici mogu dio
nastavnog vremena provoditi u bibliotekama, ali takoĎer i dio izvannastavnog vremena,
naravno ukoliko je takva biblioteka opremljena odgovarajućom stručnom literaturom
(priručnici, enciklopedije, kompjuterski i video software i sl.). 20
U školama je osviještena potreba izrade prilagoĎenih programa za djecu s
teškoćama u razvoju, ali je veoma malo slučajeva gdje neki natprosječan ili talentiran
učenik radi prema prilagoĎenom programu kojim se sustavno potiče njegov individualni
razvoj odnosno napredovanje. 21

20
Isto.
21
Isto.

10
4. MENTORSKA NASTAVA U SUVREMENOM KONTEKSTU (ONLINE
TUTORSTVO 22 )

Online tutorstvo se odnosi na proces u kojem je znanje podijeljeno izmeĎu tutora-

učitelja, pružatelja znanja tj. stručnjaka te primatelja znanja preko Interneta. Online
tutorstvo se nalazi u upotrebi gotovo onoliko koliko je Internet star. Koristi se putem e-
maila i sadržaja znanja. Učitelj ili stručnjak stvara informacijski sadržaj na strukturiran i
promišljen (sistematski, sustavan) način. Učenik dolazi do znanja u bilo koje vrijeme
svojim tempom. Interakcija izmeĎu učitelja i učenika je preko e- maila. Testovi i kvizovi
koje učenik piše, šalju se učitelju koji rezultate i povratnu informaciju vraća učeniku. 23

Promidžbeni materijal online tutorstva

Sa većom propusnosti (širina frekvencijskog područja) učenici i učitelji se mo gu

uključiti online u isto vrijeme kao i u fizičkoj učionici. Sa dodatnom tehnologijom (dio
zaslona za upisivanje teksta u sustavima CMC - whiteboard) učitelj može prezentirati
svoj materijal na računalu. Whiteboard je istovrstan običnoj bijeloj školskoj p loči i
dopušta učitelju da piše i stvara slike u stvarnom vremenu. Real-time tutorstvo se sastoji i
od zvučnih i od vizualnih naprava. Varijacija toga je upotreba online chata i instantnih

22
Tutor = lat. riječ; staratelj, skrbnik, u obiteljskom pravu mnogih zemalja, osoba odreĎena da zaštićuje interese
malodobnika koji nisu pod roditeljskim staranjem. Izvor: Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod M iroslav
Krleža, Zagreb, 1996., str. 1029.
23
http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo

11
poruka kao sredstvom komuniciranja. Premda je online tutorstvo bez audia i videa
sadržajno različito od real-timea, takoĎer može biti djelotvorno ako učenici koriste stara
ili zajednička računala. Second Life se 2007. godine počeo koristiti za podučavanje
uključujući online tutorstvo. Dobra online strategija može omogućiti djelotvornu i
jeftiniju online predaju znanja. 24

Procedure online Uvjeti za online Usluge online Mane online

tutorstva
- za razliku od podučavanja
licem u lice gdje učitelji
pišu po ploči, online tutori
pripreme materijal prije te
ga isporuče brže učeniku
preko whiteboard ploče –
materijal za sat napraviti
kao dijapozitiv ili slajd u
power point prezentaciji
- online učitelj ima veću
odgovornost pri
podučavanju jer kontrolira
protok znanja i materijala
na whiteboard ploči
- sudionici na različitim
pozicijama dobivaju one
resurse koje tutori smatraju
prikladnim za njihovo
znanje zbog čega je teže
poučavati mlaĎu djecu i
one sa slabom
koncentracijom
Tablični prikaz karakteristika online tutorstva/mentorstva25
tutorstvo
- širokopojasna internet
veza – upotreba audia i
videa zahtijeva veliku
propusnost (minimum 128
kbit/s radi dial-upa)
- mikrofon i zvučnici
- zajednički dio zaslona
whiteboard ploče
- wowpen – olovka za
pisanje po zaslonu računala
- web ili digitalna video
kamera za vizualne
demonstracije
tutorstva tutorstva
- 4 sloja online tutorstva: sloj - udaljenost učitelja od
ugraĎenog audio i video «razreda»
materijala za stvarno vrijeme,
sloj javnog područja s manje
koordinacije, sloj chat - istiskivanje socijalnog
prostorija bez audia i videa i druženja studenata
sloj bez ikakvih komponenata
- odvajanja studenta od
- ovjereni i provjereni tutori svojih vršnjaka, timskog
kao zaposlenici rada i rješavanja
meĎusobnih socijalnih
- dostupnost i povoljnost problema koji se pokazao
kao vrlo učinkovit način
- dijelovi podučavanja: učenja
instrukcije i demonstracije
učitelja, skupni rad preko
online diskusija i samostalno
istraživanje materijala koje ne
pruža tutor
- naglašena internet sigurnost
- ponekad u sklopu koledža,
fakulteta ili sveučilišta radi
povećanja završnih ocjena i
više mogućnosti za svoje
studente

24
Isto.
25
Isto.

12
5. ZAKLJUČAK

Mentorsku nastavu karakterizira povećana briga za napredovanje odreĎenih

učenika. Konzultacije s mentorom daju važno obilježje tom sistemu nastave, jer
nastavnik za vrijeme konzultacija više ili manje poučava učenika, odnosno studenta, o
sadržajima koje mora obuhvatiti, izvorima proučavanja, metodologiji rada itd. Budući da
je težište mentorske nastave na samostalnom radu učenika – studenata, taj sistem
pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kao i savladanu tehniku
intelektualnog rada. Mnogi hendikepirani ali i izrazito natprosječni učenici mogu svoje
razvojne potrebe zadovoljiti u raznovrsnim praktičnim aktivnostima. To učitelj može i
treba procijeniti i usmjeravati svoje učenike na takve aktivnosti. Učitelj može paralelno
voditi jedno odjeljenje u školi i pružati individualnu instruktivnu pomoć jednom učeniku
kod kuće. Obaveza učitelja je i da evaluira postignute rezultate i aktivnosti pojedinca. On
učenicima pruža povratne informacije o izvršenim zadacima te sustavno prati i ocjenjuje
rezultate i aktivnosti svakog pojedinca. Kao nedostatke mentorske nastave možemo
izdvojiti manjak socijalnih odnosa pri učenju. Višegodišnje praćenje i proučavanje stila
komuniciranja i dominantnih nastavnih strategija u području osnovnog školstva pokazuje
da u učitelja razredne i predmetne nastave nije u dovoljnoj mjeri razvijen senzibilitet za
individualne edukativne potrebe učenika. Danas je u odgojno-obrazovnom procesu sve
prisutnije i online tutorstvo koje se odnosi na proces gdje je znanje podijeljeno izmeĎu
tutora- učitelja, pružatelja znanja tj. stručnjaka te primatelja znanja preko Interneta.

13
6. LITERATURA

o Vladimir Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

o Ladislav Bognar, Milan Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
o Marko Pranjić, Didaktika, Golden marketing- Tehnička knjiga, Hrvatski studiji
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.
o Milan Matijević, Mentorska nastava u osnovnoj školi, stručni rad, Filozofski
fakultet, Zagreb, 1995.
o Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996.
o Enciklopedija leksikografskog zavoda, 4. svezak, Jugoslavenski leksikografski
zavod, Zagreb, 1968.
o Internet:
o http://www.os-oroslavje.skole.hr/predmeti/ppo/ppo_didaktika.htm
o http://www.authorstream.com/Presentation/aSGuest43323-376634-
programirana- nastava-education-ppt-powerpoint/
o http://www.edu-
soft.rs/cms/mestoZaUploadFajlove/5_OT_2_2004_JELENA_JUGOVIC_.
pdf
o http://hr.wikipedia.org/wiki/Online_tutorstvo

14