1 Prof. dr sci.

Fehim Roi, Pedagoki fakultet Biha

TEME IZ OPE PEDAGOGIJE

(kompendij)

Tema 1: PEDAGOGIJA KAO ZNANOST

pedagogija je znanost o odgoju, a njen predmet prouavanja je odgojni proces naziv potie iz grkog jezika: pais, paidos = dijete; ago, agein: voditi; paidagogos = onaj koji vodi dijete pedagog je bio rob koji se bavio djecom i vodio ih u kolu kasnije u starom Rimu pedagozima nazivaju uene Grke koji su poavali djecu bogatih Rimljana

ODGOJ KAO DJELATNOST Odgoj je jedan od drutvenih fenomena po kojima se ljudsko drutvo razlikuje od ivotinjskih skupina Odgoj se oituje u prenoenju: - drutveno-radnih iskustava - postignua - znanja starijih na mlae narataje - obiaja - shvatanja bez odgoja bi svaki ovjek poinjao sticati iskustva iz poetka, tapom i kamenom sjekirom i ovjeanstvo bi trajno ostalo na stupnju prvobitne zajednice odgoj je potreba samog ivota, jedan oblik njegovog samoodranja i razvijanja odgoj za socijalni ivot znai ono to hrana i razmnoavanje znae za fizioloki ivot u vrijeme francuske buroaske revolucije istaknuto je da je poslije kruha odgoj najvanija potreba jednog naroda odgoj a) omoguava i potpomae privredni i drutveni razvitak b) obogauje kulturu c) unapreuje meuljudske odnose odgoj je bitna i stalna drutvena kategorija, to je proces formiranja ovjeka kao ljudskog bia sa svim njegovim: a) fizikim b) intelektualnim c) moralnim d) estetskim i e) radnim kvalitetima

2 TEMELJNE KARAKTERISTIKE ODGOJA a) bioloki korijeni: i u ivotinjskom svijetu nalazimo snanu nagonsku brigu za mladunad, ali ivotinje toga nisu svjesne, ne postoji utvren cilj b) odgoj kao drutvena kategorija: nema ljudskog drutva bez odgoja, a ni odgoja izvan ljudskog drutva - svjesnost cilja - namjernost odgojnog djelovanja - intencija u odgoju c) odgoj kao drutveno-povijesna kategorija: razvojem drutva mijenjao se i usavravao: - smisao i karakter - sadraj - organizacija - oblici, metode i sredstva odgoja d) odgoj kao drutveno-generacijska pojava: odgoj je spona, lanac koji povezuje narataje u trajnom kontinuiranom procesu razvitka ljudske zajednice e) drutvena uvjetovanost odgoja: promjenama drutvenog ureenja mijenjaju se: - sistem - ideali - ciljevi - zadaci - organizacija - sadraji - metode odgojnog rada i djelovanja f) klasno-politiki karakter odgoja: u klasnim drutvenim sistemima odgoj ima dualistiki karakter i mono je sredstvo politike borbeza odravanje postojeeg drutveno-politikog ureenja g) odgoj u irem smislu: sveukupnost pedagokih djelovanja, formiranje ovjeka u cjelini i ima tri bitna zadatka ili tri procesa odgoja: - proces usvajanja znanja, vjetina i navika (obrazovanje) - proces formiranja fizikih i intelektualnih snaga i sposobnosti i - proces formiranja linosti i karaktera h) odgoj u uem smislu: proces formiranja linosti i karaktera

KONKRETIZACIJA I PODJELA ODGOJNE DJELATNOSTI Cilj odgoja: svestrani razvitak linosti, to obuhvata: - harmonian razvoj tjelesnih i duhovnih sposobnosti - razvijanje stvaralakih snaga i sposobnosti - formiranje stvaraoca novih materijalnih i duhovnih vrijednosti

3 Odgojna podruja: a) Prema sadrajima i zadacima: fiziki, intelektualni, moralni, estetski, radnotehniki, religijski, ekoloki b) Prema dobi odgajanika: predkolski, kolski, visokokolski, odgoj i obrazovanje odraslih c) Prema mjestu: u obitelji, u nastavi, u domovima, u armiji, u slobodnom vremenu, specijalni odgoj, odgoj u proizvodnim uvjetima d) Obzirom na vrijeme: odgoj u prolosti, odgoj u sadanjosti, odgoj u budunosti

SISTEM PEDAGOKIH NAUKA a) Obzirom na dob odgajanika: predkolska, kolska, visokokolska, adultna pedagogija b) Obzirom na mjesto odgojnog rada: obiteljska pedagogija, didaktika, internatska pedagogija, pedagogija slobodnog vremena c) Obzirom na vrijeme: povijest pedagogije, savremena pedagogija, pedagoka futurologija d) Obzirom na specifine uvjete rada: specijalna, industrijska, vojna, konfesionalna pedagogija PRAKTINA KLASIFIKACIJA ODGOJNIH DISCIPLINA 1. Povijest pedagogije: odgoj u prolosti, povijesni razvoj odgoja, kolstva i pedagogije 2. Predkolska pedagogija: predkolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predkolske dobi, odgoj predkolskog djeteta u obitelji, predkolskoj ustanovi, cilj, zadaci, naela, metode rada, metodike pojedinih zanimanja 3. kolska pedagogija: odgojno-obrazovni rad u koli u cjelini, cilj, zadaci, naela, organizacija kolskog sistema, oblici, metode, sadraj, sredstva odgojnog rada u koli; osnovnokolska, srednjokolska pedagogija 4. Didaktika: teorija obrazovanja i nastave, odgojno-obrazovni rad u nastavi, nastavni proces, bit nastave, naela, iblici, metode, organizacija, sredstva 5. Metodika: didaktika pojedinih nastavnih predmeta na razliitim stupnjevima kolovanja (didaktika = opa metodika, metodika = posebna, specijalna didaktika) 6. Visokokolska pedagogija: odgoj i obrazovanje u visokokolskim institucijama (mlada pedagoka nauka, treba je izdvojiti iz kolske pedagogije, jer su organizacija, metode, oblici i sredstva specifini) 7. Adultna pedagogija: ili andragogija odgoj i obrazovanje odraslih (odrasla dob ima brojne specifinosti) 8. Obiteljska pedagogija: smisao, uvjeti i zakonitosti obiteljskog odgoja; ciljevi, zadaci, naela, oblici, metode i sredstva odgojnog rada u obitelji

4 9. Internatska pedagogija: odgoj u domovima, domovi uenika, studentski domovi, djeji domovi 10. Pedagogija slobodnog vremena: uvjeti i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu i za slobodno vrijeme 11. Specijalna pedagogija: odgoj lica sa odreenim nedostacima ili poremeajima u psihikom ili fizikom razvitku (grane: tiflopedagogija slabovidni i slijepi, surdopedagogija nagluhi, gluhi, gluhonijemi, oligofrenopedagogija duevno zaostali, logopedija sa poremeajima u razvoju govora); naputa se naziv specijalna i uvode nazivi: inkluzivna pedagogija, integrativna pedagogija 12. Industrijska pedagogija: odgoj i obrazovanje u proizvodnim uvjetima 13. Vojna pedagogija: odgojno-obrazovni rad u armiji 14. Pedagoka futurologija: smisao i perspektive odgoja u budunosti ODNOS PEDAGOGIJE PREMA DRUGIM NAUKAMA 1. Filozofija: etika i estetika, kao filozofske nauke, imaju velik znaaj u estetskom i moralnom odgoju, 2. Psihologija: sistemska psihologija, razvojna psihologija, pedagoka psihologija 3. Biologija: anatomija, fiziologija, genetika znaaj za tjelesni odgoj, 4. Historija: pomona nauka historiji pedagogije, 5. Sociologija: odgoj i obrazovanje u drutvu, sociologija odgoja i obrazovanja, pedagoka sociologija, 6. Teorija umjetnosti: znaaj u estetskom odgoju, 7. Medicina: higijena, posebno patologija pomae specijalnoj pedagogiji, 8. Ekonomija: osnova za ekonomiju odgoja i obrazovanja, 9. Ergologija i tehnike nauke: pomone nauke industrijske pedagogije, pomau kod tehnikog i radnog odgoja, 10.Kibernetika: osnova za programiranu nastavu

Tema 2: HISTORIJSKI ASPEKTI RAZVOJA KOMPONENTI ODGOJA I OBRAZOVANJA

pedagoka teorija je proizila iz prakse odgojnog rada odgoj kao predmet pedagogije je drutveno-historijska kategorija

PRVOBITNA ZAJEDNICA -nije postojalo privatno vlasnitvo, pa ni drutvena nejednakost -nije postojala ni drava, svi ljudi su pripadnici jedne grupe i zajedniki uestvuju u osiguravanju sredstava za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba -jedina razlika koja se uvaavala poivala je na prirodnim razlikama meu lanovima grupe -odgoj je bio zadatak svih odraslih i jednak za sve, priznavale su se jedino razlike u spolu -odgoj se vrio neposredno kroz ivot i kroz rad -kasnije se javlja potreba da se prenoenjem iskustva na mlae bave oni koji su ga najvie posjedovali (starci) (ranije su stare i iznemogle ubijali) -u daljem razvitku zajednice ulogu odgajatelja dobijaju reci, vraevi

5 -pojavom privatnog vlasnitva prvobitna zajednica poinje gubiti svoj besklasni karakter i poinje se raslojavati (odgoj postaje privilegija onih koji posjeduju sredstva za rad i uloga vraa-odgajatelja postaje za rodovskog starjeinu sve znaajnija -javlja se podjela rada na umni i fiziki i odgoj dobija svoju drutvenu dimenziju i znaaj posebno pojavom pisma (hijeroglifi, klinasto pismo) ANTIKO DOBA a)Razdoblje koje prethodi pojavi pedagoke teorije -prve refleksije o odgoju nalazimo u antikoj knjievnosti u obliku nekih pravila o odgoju (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja) -misli o odgoju izraavali su i narodni pjevai (rapsodi) u svojim pjesmama (rapsodijama) -Ksenofontovo djelo Kirupedija posveeno je odgoju i ivotu perzijskog kralja Kira Starijeg i kao pedagoko-politiki roman daje opis odgoja u Perziji toga doba b)Pojava pedagoke teorije u sastavu antike filozofije -prvi filozof sa jasno izraenim mislima o odgoju bio je Pitagora (580 500. g. pr.n .e).U gradu Kretonu (Juna Italija) osnovao je kolu (neku vrstu internata) u kojoj se odgajalo u skladu s njegovim uenjem -sofisti su naglaavali potrebu i mo odgoja istiui da svaki ovjek moe postati filozof ako ui i ako se odgaja (kao putujui filozofi poduavali su gramatiku, retoriku i dijalektiku, pa ih smatraju zaetnicima trivijuma) -Protagora: - za uenje su prijeko potrebne prirodne sposobnosti i vjebanje, - uenje treba poeti vrlo rano (iz djetinjstva) - uspjeh se postie povezivanjem teorije i prakse -Sokrat (469 399. g. pr. n. e.) se suprotstavio sofistima: - njhovom relativizmu i subjektivizmu uenjem o apsolutnoj istini, a - njihovom utilitarizmu u moralu uenjem o moralnom savrenstvu - odgoj je pretpostavio obrazovanju, a moralni odgoj smatrao najvanijim odgojnim podrujem - temeljna odgojna metoda ima dva dijela: ironiju i majeutiku (ironijom se sagovornika dovodi do pogrenih stavova, a majeutikom se kroz niz sugestivnih pitanja vodi do pravilnih zakljuaka) -Platon (427 348. g. pr. n. e.): - djela Drava i Zakon - spoznaja svijeta ideja postie se odgojem - odgoj se dijeli na gimnastiki i muziki (radi skladnog razvitka tijela i duha) - odgoj je primarni dravni zadatak - odgoj razliito traje za zemljoradnike, obrtnike i trgovce (krae), za ratnike (due) i za mudrace (najdue), - predkolski odgoj, elementarna kola (od 7. god. : itanje, pisanje, raunanje, glazba, poezija), palestra (7-17 god.: tjelesni odgoj), vojno-gimnastika priprema (17-20 god.: aritmetika, geometrija, astronomija), dublje teorijsko izuavanje nauke (20 30 god.: priprema za dijalektiku kao najviu znanost o idejama), prouavanje dijalektike (30 35 god) -Aristotel (384 322. god. pr. n. e.): - djela Politika i O odgoju - ovjeku je od prirode dana mogunost razvitka , a ostvaruje se odgojem, - svrha odgoja je moralno savrenstvo, postizanje kreposti

6 tri stupnja odgoja: moralni, tjelesni i intelektualni odgoj je sredstvo jaanja drave i jedna od najvanijih dravnih obaveza dao prvu periodizaciju u razvitku ovjeka: djetinjstvo, djeatvo, mladalatvo, zrelost, pedagoku teoriju obogatio idejom harmonijskog razvitka upozorio na psiholoke osnove odgoja ukazao na potrebu uvaavanja aktivnosti odgajanika

HUMANIZAM I RENESANSA -nastaju i razvijaju se nove pedagoke ideje, -poinje proces izdvajanja pedagogije iz okrilja filozofije -pedagozi humanisti: - uvaavaju linost odgajanika - naglaavaju znaaj interesa odgajanika - razvijaju samostalnost - oslanjaju se na oiglednost i aktivnost - tee za enciklopedijskim obrazovanjem i mnogostranim razvitkom ovjeka Vitorino de Feltre (1378 1477.): - u Mantovi imao kolu koju je nazvao kuom radosti (casa giocosa) - odgojni ideal je harmonijski razvitak linosti - moralni odgoj se zasniva na pozitivnim primjerima - odbacuje tjelesne kazne Lodovicus Vives, panjolski humanist (1492 1540) - poznato djelo O odgoju ena - trai elementarne kole za svu djecu na maternjem jeziku - istie induktivni put u odgojnom radu (od promatranja, preko iskustva do misaonog zahvatanja) Francois Rabelais, francuski humanist (1494 1553) - poznato djelo Gargantua i Pantagruel - kritika skolastike i revolucionarno zalaganje za novi sistem odgoja - naglaava znaaj interesa, zdravog ivota i prirode Michel Montaigne, francuski humanist (1532 1592) - poznato djelo Eseji - ismijava dogmatizam skolastike nastave (Kukavno je znanje koje se dri knjige kao pijan plota) - protivi se stalekim principima i kriterijima u odgoju (Ko se hvali svojim precima lii na krompir: sve to mu vrijedi nalazi se pod zemljom) - zalae se za aktivnost odgojanika i uvaavanje njegovih sklonosti Erazmo Rotterdamski, njemaki humanist (1467 1536) - poznato djelo Pohvala ludosti - ismijava skolastiku kolu, formalno obrazovanje i srednjevjekovni nain ivota - istupa protiv surovosti uitelja i fizikog kanjavanja

7 DOPRINOS SOCIJALISTA-UTOPISTA - Thomas Morus, 1478 1535: Zlatna knjiica o najboljem drutvenom ureenju i o novom otoku Utopija - Thomas Campanella, 1568 1639: Civitas Solis (Grad sunca)

IZGRADNJA SISTEMA PEDAGOKE NAUKE Jan Amos Komensky, eki pedagog (1592 1670) Kopernik u pedagogiji - djela: Didaktika, Velika didaktika, Materinska kola, Orbis sensualium pictus - kola treba biti opa, obrazovna i jedinstvena za sve - periodizacija djejeg razvoja - kolski sistem - uvodi kolsku godinu, razred, nastavni sat - didaktiki principi John Locke, engleski empirist (1632 1704) - djelo Misli o odgoju - zaetnik teorije empirizma (uticaj vanjskih faktora, tj. drutvene sredine ima najvei znaaj u razvoju ovjeka) - prvi detaljno razradio teoriju tjelesnog odgoja - intelektualni odgoj je u funkciji razvijanja sposobnosti miljenja i logikog zakljuivanja (posebno djelo O odgoju razuma) Jean Jacques Rouseau (1712 1778) - djelo Emil ili o odgoju - razotkrio slabosti feudalnog odgoja i skolastike kole - pruio nacrt novog prirodnog, slobodnog demokratskog i opeovjeanskog odgoja Johan Heinrich Pestalozzi (1746 1827) - djela: Lienhard i Gertruda, Kako Gertruda ui svoju djecu, Knjiga za majke, Abeceda promatranja, Zorna obuka o brojanim odnosima, Labudov pjev - teorijski obogatio podruja intelektualnog, moralnog i radnog odgoja (znanja bez umijea su veliko zlo) - epitaf na njegovom nadgrobnom spomeniku: SPASITELJ SIROTIH NA NOVOM SELJAKOM GOSPODARSTVU, PROPOVJEDNIK PUKA U LIENHARDU I GERTRUDI, I STANZU OTAC SIROADI, U BURGDORFU I MNCHENBUCHSEE UTEMELJITELJ NOVIH PUKIH KOLA, U HERTENU ODGAJATELJ OVJENOSTI, OVJEK KRANIN, GRAANIN, SVE ZA DRUGE, ZA SEBE NITA! BLAGOSLOVI NJEGOVO IME!

8 Tema 3: ODGOJ KAO SREDINSKI FAKTOR U RAZVOJU LINOSTI INIOCI PSIHIKOG RAZVOJA Neka djeca se psihiki razvijaju bre, a neka sporije, ili imaju vie, odnosno, manje uspjeha u kolskim aktivnostima iako pohaaju istu kolu. Od ega zavisi psihiki razvoj, razvoj sposobnosti i osobina linosti? Jesu li ti faktori izvan odgojnog uticaja? Razliite teorije su davale razliite odgovore na ova pitanja

a) NATIVIZAM -nativistika ili konstitucionalistika shvatanja razvoja linosti (eldon, Kremer) - psihiki razvoj djeteta, naroito njegovih sposobnosti, zavisi o naslijeenim svojstvima, , ni sredina ni odgojni rad u tome nemaju neku vaniju ulogu - sve zavisi o nasljednim faktorima hoe li neko dijete biti sposobnije, a drugo manje sposobno, bez obzira na sredinu u kojoj ivi i koliko ulae vlastite aktivnosti - drutvena uvjetovanost nastanka nativistikih teorija: trebalo je osigurati i odbraniti staleke i klasne pozicije - nativizam je uporite pronalazio u slinosti u psihikom razvoju djece koja su u meusobnom srodstvu (monozigotni blizanci) - prigovor: izmeu jednojajanih blizanaca koji su odrastali u razliitim sredinama i pod razliitim uvjetima naene su brojne i znaajne razlike u sposobnostima i osobinama linosti!? - Posljedice: rasna diskriminacija i segregacija b) EMPIRIZAM sva djeca roenjem donose podjednake mogunosti za razvoj i njihove sposobnosti i osobine linosti bie onakve kakvim ih formira prirodna i drutvena sredina (tabula rasa) individualne razlike meu ljudima nastaju zbog toga to oni ive u razliitim prilikama, a ne zbog nekih nasljednih osobina, ovjek je onakav kakvog ga je formirala sredina i odgoj Votson: Dajte mi normalnu djecu i mogunosti da ih odgajam u uvjetima u kojima elim, pa vam garantujem da u od svakog djeteta napraviti ta hou: ljekara, umjetnika, trgovca, a ako hoete i prosjaka i lopova, bez obzira na talente, sposobnosti i znanja njihovih predaka Posljedice: nerealne ambicije roditelja prigovor: kako objasniti individualne razlike kod ljudi koji su odrastali u istoj sredini i pod istim uvjetima

c) TEORIJA KONVERGENCIJE (W.Stern) - sposobnosti su rezultat konvergentnog djelovanja naslijeenih dispozicija i uticaja sredine

9 uvoenjem pojma dispozicija izbjegla su se jednostrana tumaenja i argumenti i nativista i empirista ne moe se govoriti o nasljeivanju sposobnosti, nego o nasljeivanju dispozicija, kao mogunosti za razvoj sposobnosti same dispozicije nisu dovoljne za razvoj sposobnosti, od sredine zavisi hoe li se dispozicije kao mogunosti razviti u sposobnosti razvoj je rezultat vrlo sloenog meusobnog djelovanja ili interakcije: 1) naslijeenih dispozicija 2) utjecaja prirodne i drutvene sredine putem odgoja i obrazovanja i 3) vlastite aktivnosti (sluaj Helen Keler slijepa i gluha od 19. mjes. ivota) meuodnos i djelovanje faktora razvoja je vrlo sloeno: 1) za razvoj nekih sposobnosti gotovo uvijek postoji dovoljan broj povoljnih uticaja okoline i i razliitih podsticaja koji pokreu na aktivnost, pa se te sposobnosti ipak ne razviju ili ne razviju u dovoljnoj mjeri 2) kod kompleksnijih sposobnosti nije angairana samo jedna dispozicija, nego cijela struktura razliitih dispozicija 3) na osnovu odreenog broja dispozicija mogue je pomou vlastite aktivnosti razviti vei broj sposobnosti i osobina linosti kod razvoja elementarnih senzornih i senzo-motornih sposobnosti prirodna sredina obino prua dovoljno poticaja da se razviju dispozicije za ove sposobnosti (Sredina djeluje kao poticajni i oblikujui faktor) za razvoj sloenijih sposobnosti nije dovoljno da sredina djeluje samo kao poticajni i oblikujui faktor (Sredina ovdje mora djelovati i kao kreativni faktor) DJEIJA AKTIVNOST je posebno znaajan faktor psihikog razvoja djeteta: ako dijete ne koristi vlastitu aktivnost nee imati nikakve koristi od brojnih dispozicija, pa ni od povoljne prirodne i drutvene sredine (ovjek svojom aktivnou mijenja i svoju sredinu i samog sebe Aktivnost se planski moe poticati samo odgojem Da li e aktivnost pomoi da se dispozicije razviju u sposobnosti zavisi i od zrelosti djeteta za odreenu aktivnost (znaaj zrenja) SREDINSKI FAKTORI: a) djeca odrasla meu vukovima (Indija) b) sluaj osobe poznate pod imenom Kaspar Hauzer (sve do svoje 16. godine ivjela bez kontakta s ljudima u zatvorenoj eliji c) prikazi psihologa Devisa (Kingsley Davis) 1940. i 1947.: Ana odrasla izolovana od kontakta sa drugim ljudima, ni poslije vie godina napornog rada nije uspjela da razumije nita od ljudskog govora, Izabela: 6 i po godina ivjela sa svojom gluhonijemom majkom u jednoj mranoj prostoriji, sasvim podivljala i mentalno defektna: uspjela je nauiti da govori i sa 14 godina zavrila 6 razreda osnovne kole (imala je kontakt sa jednom gluhonijemom osobom, a nije kao Ana bila potpuno liena bilo kakvog socijalnog kontakta)

S.Freud: Dijete je otac ovjeka - znaaj odgoja u ranom djetinjstvu.

10 Tema 4: PROBLEMI SUVREMENOG OBRAZOVANJA OBJEKTIVNI FAKTORI KOJI USLOVLJAVAJU POTREBU UVOENJA INOVACIJA: 1. Cilj odgoja: odnos opteg i strunog obrazovanja, neodreenost cilja, 2. Masovnost nasuprot selektivnosti: nedovoljna materijalna osnova za masovnost naruavanje pedagokih standarda, ponavljanje razreda, 3. Eksplozija znanja: problem utvrivanja programa, 4. Tehniko-tehnoloki napredak: automatizacija, elektronika, kibernetika, nestabilnost profesije, 5. Izoliranost nastavnih predmeta: parcelizacija i neprimjenjivost znanja, 6. Dominantnost udbenika kao izvora znanja: nedostatak praktinih umijea, 7. Jednostrano koritenje oblika sredstava i metoda: frontalni oblik, izlaganje, 8. Verbalizam i formalizam u nastavi, 9. Dominantnost uenja oponaanjem, identifikacijom, uslovljavanjem i verbalnog uenja, 10. Neprilagoenost kole potrebama, interesima i mogunostima mladih (potrebe, interesi i sposobnosti mladih danas drukiji su nego ranije) 11. Formalizam u vrednovanju rada i postignua uenika, 12. Nastavnici ne poznaju dovoljno uenike 13. Nedovoljna koordinacija faktora odgojnog djelovanja (porodica kola drutvena sredina), 14. Nastavnici nedovoljno podstiu uenike da svojim radom doprinose kvalitetu nastave i svome razvoju, 15. Otuenje mladih od ljudske sutine (odgaja se ovjek koji treba da memorira, pokoran i posluan ovjek) 16. Autoritarna pozicija nastavnika i podreeni poloaj uenika, 17. Nestabilnost obrazovne politike i formalizam u sprovoenju reforme ZAHTJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU PRED SUVREMENO OBRAZOVANJE 1.POZNAVANJE LINOSTI UENIKA - struktura linosti, - stilovi uenja, - spremnost za pohaanje odreene kole (edukativna podobnost) - razvojni i drugi problemi i potekoe, - posebne individualne prednosti, - optereenost uenika, 2.POZNAVANJE CILJA ODGOJA I OBRAZOVANJA - samorealizacija (samoobrazovanje), - osposobljavanje za ljudske odnose, - obrazovanje za ekonomsku efikasnost, - pripremanje za drutveni ivot, 3.ORGANIZACIJA SISTEMA - fleksibilan, obuhvatan, efikasan, - iskustva razvijenih zemalja:

11 a) trajanje obaveznog obrazovanja: - Norveka 10 god., Engleska i Vels 11 god. b) broj radnih dana: - Japan i SAD 250, nast. Sat 50 i vie minuta c) izdvajanja iz budeta: - Francuska 20%, Velika Britanija posljednjih godina poveala izdvajanja za 30% - nalazi IBM: u rastu produktivnosti uestvuju: nova znanja 59%, kapital 27%, rad 14% 4.PROMJENE U SADRAJIMA OBRAZOVANJA - izradi naunih planova i programa moraju prethoditi sveobuhvatne analize, - odnos fonda nastavnih sati izmeu: - prirodnih i drutvenih znanosti, - opteg i strunog obrazovanja, - kvantitativnih i kvalitativnih elemenata (od ovjeka ne treba stvoriti skladite podataka, ve linost koja kreira sebe i svijet) - novi sadraji: zatita ovjekove okoline, borba protiv narkotika, antirasistiko oobrazovanje i odgoj, seksualni odgoj i obrazovanje, pripremanje za brak i porodicu, ishrana, borba protiv kriminala,multikulturalni odgoj i obrazovanje, - angairanost nastavnika u nastavi godinji broj sati: Njemaka 800, SAD 1093, kod nas oko 950. - nedjeljna optereenost uenika: I razred: Francuska 26, Japan 25, kod nas 21. VIII razred: Njemaka 33, Francuska 30, Japan 30, kod nas 27 - uenje stranih jezika u toku obaveznog kolovanja: Francuska 7 god. (od 9), Rusija 5 god. (od 9), vedska svih 9 god., Italija 7 god. (od 9), Njemaka 6 god. (od 9 ili 10) - vrste programa: sr-programi, korelativni, integralni, kombinirani, egzemplarni, - uee uenika u procesu planiranja: a) autoritativni model (nastavnik sam planira) b) input-model (povremeno konsultiranje predstavnika uenika) c) menadment-tim model (uenici i nastavnici rade zajedno) d) delegatski model (uee predstavnika uenika) 5.UNAPREIVANJE NASTAVE a) Neophodnost novih organizacijskih formi nastave (prevazienost i ogranienost razredno-asovnog sistema): timska nastava, individualno planirana nastava, kola otvorenog plana, rad u parovima, rad na projektima, b) Dinamiziranje oblika nastavnog rada: dominacija frontalnog oblika (Flanders, 1976: preko 80% vremena se troi u radu sa svim uenicima) c) Primjena novih nastavnih sredstava: efekti u nastavi u kojoj dominira auditivna percepcija su oko 20%, a kod audio-vizuelne percepcije uz motoriku aktivnost i do 90% d) Nove metode nastave i uenja: - klasina podjela: verbalno-tekstualne, ilustrativno-demonstrativne i laboratorijsko-eksperimentalne metode je prevaziena,

12 Pendavis (1990): uenje uz pomo tutora, seminarski oblici rada, organizirano samostalno uenje, simulativno uenje i pouavanje,, zajednike sesije nastavnika i uenika, , istraivaki rad,

6.FUNKCIJA NASTAVNIKA a) Treba biti: - inteligentan organizator i mudar realizator nastavnih i vannastavnih aktivnosti uenika, - istraiva i programer rada uenika, - poznavalac svojih uenika i njihov intelektualni voa, - istraiva i strateg nastave i uenja, - programer nastavnog rada i uenja, - pedagoki dijagnostiar, - terapeut, - inicijator promjena u nastavi, - odgajatelj b) Ne treba biti: - samo predava i ispitiva, - lovac na uenike greke, - egzekutor kazni, - neprikosnoveni autoritet koji sve zna i sve moe c) Neophodnost i nuni preduvjeti: - radikalne promjene u filozofiji odgoja i obrazovanja, - promjene u pedagokom i psiholokom obrazovanju nastavnika, - osavremenjavanje metodiko-didaktike spreme i opremljenosti - sistematsko i struno osposobljavanje nastavnika za primjenu savremene obrazovne tehnologije 7.KOMPLEKSNO VREDNOVANJE UENIKOVOG RADA I RAZVOJA - rigidnost i prevazienost klasinog ocjenjivanja, - vrednovanje nasuprot ocjenjivanju uporedno vrednovanje 8.PRIMJENA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU - informatika revolucija i njen uticaj na ivot i proizvodnju, - komunikacija i komunikologija: nova sredstva i novi vidovi komuniciranja - neophodnost primjene informacione tehnologije u obrazovanju (kola i ivot, informatika pismenost)

Tema 5:
-

OPA NAELA ODGOJNOG RADA

naela se odreuju kao znanstveno-teorijske smjernice, putokazi norme odgojnog rada uvjetvana su drutveno i psihofizioloki (drutvene potrebe i zakonitosti psihofizikog razvitka)

13

1. NAELO SVRSISHODNOSTI - proizlazi iz pedagokog zakona intencionalnosti - krajnji smisao odgojnih nastojanja poiva na etikim osnovama i vrijednosnim komponentama - svrsishodnost podrazumijeva postojanje jasne perspektive odgojnog rada - vjera u uspjeh odgojnog rada i optimistina hipoteza (Makarenko) 2. NAELO AKTIVNOSTI - osnove u teoriji konvergencije (W.Stern) - odgajanik kao aktivni sudionik i suradnik - osamostaljivanje odgajanika i osposobljavanje za samoodgoj - ono to dijete moe uiniti samo, neka samo i uini ... u tome ono nalazi zadovoljstvo (Uinski) 3. NAELO POZITIVNE ORIJENTACIJE - Makarenko: dvije osnovne karakteristike odgojnog rada: orijentacija na pozitivno povjerenje u odgoju - bitni uvjeti za uspjeh u odgojnom radu: uoavanje i isticanje dobrih svojstava, povjerenje, potovanje linosti odgajanika, zahtjev da se potuju i vre ljudske dunosti 4. NAELO MNOGOSTRANOSTI - poiva na univerzalnosti ljudske prirode - osnova za mnogostrani razvitak ljudske linosti - svestrana angairanost savremenog ovjeka 5. NAELO PRIMJERENOSTI - odgojni zadaci i postupci moraju da odgovaraju tjelesnih i duevnim snagama odgajanika - odgajatelj mora poznavati ope i specifine zakonitosti razvitka ovjeka u pojedinim razdobljima razvoja - poiva na uvaavanju razlika 6. NAELO INDIVIDUALIZACIJE - u bliskoj vezi sa naelom primjerenosti - zadaci i postupci moraju biti prilagoeni individualnim razlikama (svaki odgajanik ima svoj nain shvatanja i reagiranja) - uvaavanje individualnih razlika u uvjerenjima, stavovima, kulturi uenja, kulturi rada , kulturi ponaanja, kulturi vrednovanja 7. NAELO SOCIJALIZACIJE - odgojem se dijete uvodi i priprema za ivot u zajednici sa drugima - odgoj izvan drutva nije mogu - posljedice liavanja drutvenih uticaja (divlja djeca) - potrebno je, ne samo pripremati odgajanika za drutveni ivot u smislu prihvatanja normi i prilagoavanja, ve i u izgradnji kvalitetnijih drutvenih odnosa

14 8. NAELO JEDINSTVENOSTI - zahtjev za jedinstvenim djelovanjem svih odgojnih faktora - jedinstvenost pretpostavlja jedinstvenost u ciljevima, djelovanju, vrednovanju

uticajima i

9. NAELO DOSLJEDNOSTI - dok naelo jedinstvenosti trai skladno djelovanje razliith odgajatelja, naelo dosljednosti zahtijeva skladno djelovanje svakog pojedinog odgajatelja - dosljednost u zahtjevima, stavovima i vrednovanju

Tema 6: PODRUJA REALIZACIJE ZADATAKA ODGOJA

OBITELJSKI ODGOJ - odgojna funkcija obitelji - svrha, zadaci i sadraj obiteljskog odgoja - roditelji kao odgajatelji - pedagoka kultura roditelja - obiteljska pedagogija PREDKOLSKI ODGOJ - odgoj u ranom djetinjstvu - odgoj u predkolskoj dobi - problem hospitalizma i separacije - predkolska pedagogija KOLSKI I VISOKOKOLSKI ODGOJ - organizacija kolskog sistema - unutranja organizacija nastavno-odgojnog rada u koli - kola kao prvenstveno odgojna institucija - lik nastavnika odgajatelja - kolska i visokokolska pedagogija, didaktika i metodika ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU - ta je slobodno vrijeme - slobodno vrijeme i nove mogunosti pedagokog djelovanja - sadraj i naela odgojnog rada - nositelji odgojne djelatnosti - pedagogija slobodnog vremena SPECIJALNI ODGOJ - podruja razvojne ometenosti - integracija i inkluzija - specijalna pedagogija

15 OSNOVE METODIKE ODGOJNOG RADA FAKTORI ODGOJNOG PROCESA - specifinost pojedinih faktora odgoja - usklaenost djelovanja OPA NAELA ODGOJNOG RADA - naelo svrsishodnosti - naelo aktivnosti - naelo pozitivne orijentacije - naelo mnogostranosti - naelo primjerenosti - naelo individualizacije - naelo socijalizacije - naelo jedinstvenosti - naelo dosljednosti METODE ODGOJNOG RADA - metoda pouavanja - metoda uvjeravanja - metoda navikavanja - metoda spreavanja SREDSTVA ODGOJNOG RADA - sredstva usmjeravanja - sredstva poticanja - sredstva spreavanja

Tema 7:

OBITELJSKI ODGOJ, VIDOVI SARADNJE PORODICE I KOLE

HISTORIJSKI RAZVOJ A) PRVOBITNA ZAJEDNICA: - odnos meu spolovima u najranijem periodu ovjeanstva bio je sasvim drukiji nego to je danas, - u granicama plemena je vladalo je neogranieno spolno openje, opa zajednica ena i mukaraca, - iskljuivanjem krvnih srodnika (predaka i potomaka) iz spolnog openja razvio se prvi vii stupanj: porodica krvnog srodstva, a kasnije iskljuenjem brae i sestara porodica punalua, - kasnijim iskljuivanjem i drugih srodnika, grupni brak vie nije bio mogu i dolo je do porodice jednog para, - materinsko pravo ili matrijarhat: a) jedini pouzdano poznat roditelj bila je mati, b) muevi nisu spadali u porodicu,

16 c) nasljeivanje imanja moralo je ostati u rodu i zato su ga nasljeivali krvni srodnici po majinoj liniji, patrijarhat: a) pribavljanje hrane bio je zadatak mua i on je postao vlasnik sredstava za rad, b) u sluaju prestanka brane veze, on je zadravao ta sredstva, tako je poloaj mua prema eni postajao sve vaniji, c) mu je elio da ga naslijede njegova djeca, a ne djeca sestara, d) promjenom oblika nasljedstva, porijeklo se poelo raunati po ocu, a ne vie po majci, e) tako se razvila patrijarhalna monogamna porodica: prevlast mua nad enom i djecom, f) enino nevjerstvo se vjekovima smatralo najveim zloinom i kanjavano je ak i smru, a nevjerstvo mua se nije smatralo prijestupom (ako se nije radilo o vanbranoj spolnoj vezi sa udatom enom, to bi znailo povredu prava drugog mua

B) ROBOVLASNITVO: - apsolutni gospodar nad ivotom i smru svoje ene i potomaka pater familias dobija prva ogranienja, - religijske norme poboljavaju poloaj ene pozivajui se na kult majke boije, - pogledi na enu i na branu vezu uzeti su iz idovske religije i mitraizma (u idovskoj religiji ena nije bila ovjek koji bi samostalno odluivao o svojoj sudbini, otac je kerki odreivao mua), - deset boji zapovjedi obraaju se samo mukarcima, a ena je kriva za ovjekovo izgnanstvo iz raja i zato treba tokom cijelog ivota da se pokorava C) FEUDALIZAM - odluujui faktor za sklapanje braka bio je ekonomski i drutveni poloaj porodica, a ne individualna spolna ljubav, - ius primae noctis , pravo prve brane noi, moglo se otkupiti, sauvalo se sve do 18. stoljea, D) GRAANSKO DRUTVO - francuska buroaska revolucija: priznavanje samo svjetovno zakljuenog braka, - priznavanje politikih prava enama. OBITELJSKI ODGOJ - zajedno sa kolom porodica je osnovni element mikrosustava, temeljne okoline koja najizravnije utjee na dijete, - posebno znaajni elementi: a) odnosi meu roditeljima, b) obiteljska atmosfera, c) obiteljska klima, d) stilovi roditeljstva dvije dimenzije roditeljstva (Maccoby i Martin, 1983.): a) roditeljska toplina, b) roditeljski nadzor.

17

Roditeljska toplina Visoka Niska AUTORITATIVNI RODITELJI AUTORITARNI RODITELJI -skrbni i osjetljivi prema svojoj -zahtjevni roditelji, djeci, -uspostavljaju strogu kontrolu nad -postavljaju jasne granice, ponaanjem djece, -ovaj stil ima najpozitivniji -prisiljavaju djecu na ispunjavanje uinak na rani socijalni razvoj, zahtjeva prijetnjama i kanjavanjima, -djeca su samosvjesna, -djeca su udljiva, lako se uzrujaju, znatieljna, uspjena i nezavisna agresivna i pokazuju poremeaje u ponaanju. POPUSTLJIVI RODITELJI RAVNODUNI RODITELJI -puni ljubavi i emocionalno -postavljaju malo ogranienja, osjetljivi, -pruaju malo panje, zanimanja i -postavljaju malo ogranienja emocionalne podrke, djeci, -djeca su zahtjevna i neposluna, ne -djeca su esto impulsivna, sudjeluju primjereno u igri i nezrela i bez kontrole, socijalnim interakcijama

Roditeljski nadzor -

SURADNJA KOLE I PORODICE A) Kolektivni oblici suradnje: - roditeljski sastanci (opi, razredni, odjeljenjski), - kulturne i javne manifestacije, B) Individualni oblici suradnje - individualni razgovori, - pismena obavjetenja, - posjeta porodici

Tema 8: SLOBODNO VRIJEME MLADIH, NAIN ORGANIZOVANJA I KORITENJA

sve vaniji faktor u ivotu ljudi, posljednjih sto godina radno vrijeme je smanjeno za vie od polovinu Jano Gabor: tri stvari od kojih zavisi budunost ovjeanstva: a) regulacija nataliteta, b) pronalazak i koritenje novih izvora energije, c) slobodno vrijeme mladih. Dervi Sui: Onaj dio vremena kad ovjek ne zna ta e sa vremenom ni ta e vrijeme s njim, opa i univerzalna pojava i kategorija suvremenog drutva,

Nizak

Visok

18 E.From:Zdravo drutvo ukazuje na znaaj slobodnog vremena, Savjetovanja i simpozijumi: a) Gauting, 1957.: savjetovanje strunjaka omladinskog instituta UNESCO-a, b) Grenobl, 1964.:Meunarodna konferencija o pripremanju mladih za aktivnosti slobodnog vremena, c) Sljeme, 1963.: savjetovanje pedagoga Jugoslavije

POJAM I TERMIN bitne oznake i obiljeja: a) onaj dio vremena koji ostaje pojedincu izvan njegovih profesionalnih, drutvenih i porodinih obaveza, b) slobodnim vremenom pojedinac raspolae dobrovoljno, prema vlastitom nahoenju, po svojoj volji i bez nametanja i odreivanja izvana, c) slobodno vrijeme se ostvaruje raznovrsnim zanimanjima u cilju odmora, rekreacije i razvoja linosti, d) moe se provoditi samo u skladu s prirodnom nunou i drutvenom stvarnou konkretne drutvene sredine. modificirano je u smislu generacijskog toka (djeca predkolskog uzrasta drukije provode slobodno vrijeme od kolske djece ili odraslih)

AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA I NJIHOVA KLASIFIKACIJA prema mjestu gdje se obavljaju slobodne aktivnosti, prema dobi i spolu, prema vrstama samih aktivnosti

Najprihvatljivija je klasifikacija na osnovu svrhe koja se pridaje pojedinim aktivnostima: a) aktivnosti koje slue obinom odmaranju (vie se pojavljuju kod odraslih nego kod djece, individualnog su karaktera sa izriitim relaksacijskim znaenjem), b) aktivnosti rekreacije sa zadatkom aktivnog odmora, zdrave razonode i zabave (raznovrsne drutvene igre, posjeivanje sportskih priredaba, etnja, izleti, itanje i sl.) c) aktivnosti koje su namijenjene razvoju linosti (fizike, obrazovne, odgojne, umjetnike, informativno-poune, tehnike, nauno-popularne i druge aktivnosti) SLOBODNO VRIJEME KAO FAKTOR ODGOJA - slobodne aktivnosti su prvi put kod nas uvedene nastavnim planom i programom za estogodinje osnovne kole 1954. godine - koliko su danas slobodne aktivnosti u funkciji pripremanja mladih za koritenje slobodnog vremena? PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA Sadraj pedagogije slobodnog vremena obuhvata: - slobodno vrijeme kao pedagoka kategorija, - pedagoko znaenje slobodnog vremena, - osnovni pedagoki zadaci slobodnog vremena,

19 faktori ostvarivanja slobodnog vremena, pedagoki aspekt sredstava informisanja, principi i metode provoenja aktivnosti slobodnog vremena, spremanje kadrova, analiza postojeeg stanja na podruju slobodnog vremena, nauno istraivaki rad na podruju slobodnog vremena.

FAKTORI PROVOENJA I ORGANIZOVANJA SLOBODNOG VREMENA a) odgojno-obrazovne ustanove (predkolske ustanove, kole svih stupnjeva, domovi, internati), b) izvankolski odgojni faktori (porodica, djeje, omladinske i drutvene organizacije, humanitarne organizacije i dr.), c) ustanove opekulturnog, informativnog i zabavnog karaktera (kazalita, umtetnike i kulturne izlobe, biblioteke, muzeji, izdavaka preduzea i sl.) d) faktori iz podruja funkcionalnog odgoja (javne priredbe, manifestacije, ivot na javnim mjestima i dr.), e) posebne ustanove i objekti za slobodno vrijeme djece i omladine

Tema 9: PREDKOLSKI ODGOJ

EVOLUCIJA IDEJE PREDKOLSKOG ODGOJA - antiko razdoblje, - period klasika pedagoke misli - savremeno razdoblje Platon (428-342. p.n.e) zalagao se za odgoj djece vladajue klase na uzrastu od 3. do 6. godine naglaavao odgojnu ulogu prie, bajke i igre u ovom periodu Aristotel (384-322p.n.e.) djeca predkolske dobi trebaju se odgajati u obitelji, razlikuje dvije etape predkolskog odgoja: a) od roenja do 5. godine (odgoj usmjeriti na ishranu i razvoj pokreta, odnosno tjelesni razvoj) b) od 5. do 7. godine (usmjerenost na uenje i pripremanje djece za kolu) Marko Fabije Kvintilijan (42-118 n.e.) (O odgoju govornika): od njegovateljice i roditelja zahtijeva, pored tjelesnog zdravlja, pravilan jezik i visoku tazinu moralnosti, u ovom periodu djeca stiu prva znanja o svijetu i prve moralne predstave, posredstvom osoba koje ih odgajaju, pa je izbor ovih osoba veoma znaajan i delikatan,

20 pored igre treba koristiti i druge organizirane aktivnosti.

Jan Amos Komensky (1592-1670) Informatorium za materinsku kolu - prvi sistem znanja o odgoju djece predkolske dobi. prvi sistematski razradio zadatke, sadraj i metode odgoja djece predkolske dobi odgoj djece od roenja do 6. godine ivota zadatak je obitelji, koju on naziva materinskom kolom, odgoj treba potpomoi, ne samo tjelesni, ve i intelektualni i drutveno-moralni razvoj djeteta, zadatak materinske kole je da djeci omogui sticanje elementarnih znanja i predstava o sredini u kojoj dijete ivi, kao priprema za odgojno-obrazovni rad u koli, na kraju ovog perioda djeca bi trebala ovladati slijedeim znanjima i pojmovima: a) brojanje do 20; razlikovanje veliina i relacija: kratko dugo, usko iroko, veliko malo; poznavanje osnovnih geometrijskih oblika: krug, kvadrat, trokut; b) imati formirane pojmove: voda, zrak, vatra, zemlja, kia snijeg, led sunce, zvijezde, mjesec, olovo, sat, dan, sedmica, mjesec godina c) poznavati odreene geografske pojmove: grad, selo, polje, naziv svog mjesta ili grada. Johan Heinrich Pestalozzi (1782-1852) Lienhard i Gertruda, Knjiga za majke ili rukovodstvo za majke kako one mogu da naue djecu da opaaju i govore: isticao vanost, znaaj i ulogu porodice, a posebno ljubavi izmeu roditelja i djece, porodica je primaran faktor predkolskog odgoja u ranom djetinjstvu, ali istovremeno predlae i osnivanje specijalnog razreda (KInderklasse) za pripremanje djeteta za kolu odgoj u ovom periodu treba biti tjelesni, intelektualni, radni i moralni, moraju se uvaavati osobenosti djeje prirode na ovom uzrastu. Jean Jaques . Rousseau (1712-1778.) odgoj u predkolskoj dobi mora proizlaziti iz djeteta i prilagoditi se njegovim osobinama, dijete nije ovjek u malom - umanjeni ovjek odgoj mora zapoeti odmah po roenju i od prvih postupaka s djetetom zavise kasniji odgojni rezultati Robert Owen (1771-1858) zbog razvoja industrije i sudjelovanja ena u proizvodnji, socijalisti-utopisti naglaavaju ulogu drutva u predkolskom odgoju, smatra se da je Owen prvi realizirao ideju institucionalnog predkolskog odgoja, Owen-ov odgojni sistem je obuhvatao: jasle (od roenja do 3. godine), kolu za malu djecu (3-5 godina) i osnovnu kolu za djecu (od 5 do 10 godina) odgojni rad se odvija u specijalno opremljenim prostorijama i na igraitima, najvei dio vremena djeca trebaju provoditi na otvorenim prostorima, tokom igre odgajatelji trebaju voditi slobodne razgovore s djecom, objanjavajui im pojave koje su djeca zapazila u svojoj okolini, odgajatelj treba da posjeduje ljubav prema djeci, dobrotu i estitost

21 Friedrich Frbel (1782-1852), Pestalozzijev uenik: 1836. godine u Blankenburgu organizirao predkolsku ustanovu kojoj je dao ime djeji vrti (KIndergarten) odgoj treba poeti od roenja, a period do polaska u kolu je veoma znaajan za razvoj i formiranje linosti ovjeka, odgoj ne daje nita novo, ve samo razvija ono to je dato u prirodi ovjeka, ve u treoj godini ivota djetetu treba omoguiti odgoj u grupi njegovih vrnjaka (zbog djetetove specifine potrebe za drugom djecom i na tome zasnivao zahtjev da se djeca ovog uzrasta trebaju odgajati u predkolskim ustanovama) odgojni cilj je voenje djetetovog duha i srca osnova odgojnog rada su igra i razna zanimanja sa odgovarajuim didaktikim materijalom, sainjenim od specijalno odabranih igraaka (Frbelovi darovi lopte od vune i drveta, kocke izdijeljene u dijelove za slaganje i graenje), insistiranje na aktivnosti, redu i pedantnosti, prijemivost djece za estetsku djelatnost koritenje estetskog izraavanja i doivljavanja kroz likovne i muzike aktivnosti (nije bio sretne ruke pjesmice koje je komponovao bile su djeci dosadne), kritiki osvrt - slabosti: pria, pjesma ili bajka djeluje na djete samo ako je prirodna, neusiljena, uzeta iz fantazijskog svijeta djeteta, bliska djetetovom nainu doivljavanja i ako ima istinsku umjetniku snagu i vrijednost on je kroz svoje prie i pjesme pokuavao davati usiljene odgojne i moralne pouke kritiki osvrt - vrijednosti: pionirske zasluge za razvoj ideje, pretvaranje vrtia po organizaciji i ureenju iz socijalne u odgojnu ustanovu; pravilno usmjeravanje odgojnog rada prema cilju svestranog razvoja sposobnosti djeteta;nije se mogao osloniti na dostignua djeje psihologije koja je tad bila nedovoljno razvijena, ali je to to je uinio prevazilazilo snagu jednog ovjeka (posvetio se odgoju radnike djece, kao to se Pestalozzi posvetio odgoju siroadi). Ruski teoretiari (Pirogov, Uinski, Tolstoj) kritizirali su nedostatke njegovog modela zbog pedantnosti i unaprijed postavljenim i do detalja razraenim aktivnostima djeteta koja su sputavala njegovu slobodu i kreativnost. (Uinski: zalae se za obiteljski odgoj u predkolskom periodu, njega ne moe zamijeniti nijedna institucija, glavno sredstvo odgoja je narodno stvaralatvo, posebno bajke i igre) Maria Montessori (1870-1952) italijanska lijenica, bavila se lijeenjem djece sa posebnim potrebama na psihijatrijskoj klinici: stvorila specijalnu metodz odgoja i primjenila je u odgojnoj ustanovi koju je otvorila pod nazivom Djeji dom (Casa del Bambini) svoj sistem odgoja je zasnivala na shvatanju da se intelektualni ivot zaostale djece moe probuditi putem vjebanja ula, te da se ovakva metoda moe koristiti i za normalnu djecu etiri osnovna naela a) prvo naelo: vjebanje ula kroz igru (poseban materijal tapii razne veliine, geomtrijska tijela, zvonii i dr) b) drugo naelo: odgoj mora biti inspirisan prirodom i zakonitostima razvoja djece c) tree naelo: znaaj osjetljivih perioda (rano djetinjstvo, sedma godina, adolescencija kao novo roenje i uvertira u drutveni ivot) d) etvrto naelo: rad odgajatelja i aktivnost djeteta moraju biti usmjereni prema djetetovim potrebama i njegovom razvoju.

22 nije potencirala znaaj kreativnih sposobnosti djeteta, ve je naglaavala da dijete prvenstveno treba da ui, uloga odgajatelja je u indirektnoj intervenciji: da stvori povoljnu sredinu i indirektno intervenie potpomaui djetetov samoodgoj kritika: pretjerani metodizam i komplicirani instrumenti i postupci, koji ograniavaju djeju slobodu, doprinos: - razvijanje motorikih i ulnih funkcija putem stalnog vjebanja i aktivnosti; - potreba organiziranog voenja djeteta u ovom periodu.

OSNOVE SAVREMENE KONCEPCIJE PREDKOLSKOG ODGOJA razvoj naunih dostignua uslovio izmjene u sadraju, metodu, ciljevima i zadacima i potrebu institucionalnog i organizacionog mijenjanja i osavremenjavanja: 1) znaaj ranog djetinjstva u ovjekovom tjelesnom i psihikom razvoju 2) naputa se shvatanje da je osnova odgoja u ovom periodu sticanje navika i socijalno prilagoavanje (doprinos Pijae-a i Vogotskog) 3) uticaj sredinskih faktora (tradicija, obiaji, vrijednosti, uvjerenja, kultura), 4) uticaj porodice, kao posrednika izmeu drutvene zajednice i djeteta 5) nejednakosti u mentalnim sposobnostima 6) Svjetska organizacija za predkolski odgoj OMEP (Organisation pour l education prescolaire), osnovana uz podrku UNESCO-a 1948. godine po definicij: nauka o osnovnoj, primarnoj socijalizaciji djeteta od roenja (od prve godine) ivota. - porodini predkolski odgoj, - pedagogija u predkolskim odgojnim ustanovama zadaci predkolske pedagogije: 1) intenzivnija interdisciplinarna istraivanja - koritenje savremenih saznanja: pedagogije, psihologije, biologije, fiziologije, medicine i dr - bez integriranja multidisciplinarnih teorijskih saznanja predkolska pedagogija ne moe predstavljati koherentan sistem niti kompletnu naunu teoriju predkolskog odgoja. 2) prouavanje prakse predkolskog odgoja - uoavanje, identifikovanje i prouavanje problema koje namee praksa 3) primjena savremene metodologije u ovim istraivanjima do pred kraj 18. vijeka teorijska promiljanja nisu bila rezultat istraivanja, ve spekulativnog individualnog miljenja pojedinca, - Tideman (Tiedemann): prva studija djeteta, - S.Hol (S. Hall), pedologija pokret za prouavanje djeteta - A. Bine (A. Binet, D. Votson (J.Watson), Frojd (S.Freud)-posljedice odbijanja djece od dojenja

23 a) Deskriptivno-analitika metoda b) Eksperimentalna metoda

PLATON:

ODGOJ DJETETA DO ESTE GODINE

Novoroene, odmah nakon raanja, puta glas i vie. Pripadnici ljudskog roda, osim vike, imaju prednost i da plau kada im neto treba. Majka ili dojilja probat e mu udovoljiti, pogaajui to dijete trai, sve dok ono ne prestane plakati. Na taj nain e se odvijati komunikacija slijedee tri godine. Stoga, kroz ove tri godine treba nastojati i primjenjivati sva mogua sredstva, kako bi dijete osjetilo to je mogue manje bola, straha, alosti. Cilj je odgajanja vedrog i veselog djeteta, ali ne i razmaenog. Uivanju i potpunom izbjegavanju boli ne smije teiti niko, a pogotovo to ne smijemo dozvoliti onome ko je tek doao na svijet. Jer je zapravo ovo period u kojem se izgrauje karakter, koji e kasnije doi do izraaja, a uvjetovan je navikama. ak bi i trudnica trebala paziti da se ne preda mnogobrojnim uivanjima, niti bolovima, nego vrijeme trudnoe provesti u vedrom, ugodnom i spokojnom raspoloenju. Za duevni razvoj djeteta od 3, 4, 5, 6 godina potrebna je igra. Sva djeca od 3. do 6. godine skupljaju se pod nadzorom odgojiteljica na djejim igralitima, pred hramovima. Tu se djeci pripovjedaju pripovjetke, a osobito bajke, ali ne one u kojima se bogovi prikazuju u loem svjetlu, to im rui autoritet; iz glazbe je potrebno odstraniti tune i njene melodije. U ovom periodu polako se prestaje maziti djecu, a poinje ih se kanjavati. Kazna ne smije kod djeteta izazvati bijes, ali ne smije biti ni preblaga da dijete ne postane razuzdano. Sa navrenih sedam godina djeaci i djevojice odvojeno odlaze u dravne kole s programom atenske kole. Odgojem se treba izgraditi i dua i tijelo, da budu to bolji i ljepi. Za tjelesni i duevni razvoj sasvim male djece potrebna je neprestana njega i kretanje u to veoj mjeri. Dijete bi trebalo ivjeti kao na nekoj neprestanoj plovidbi. To kretanje moe biti samo od sebe na nekoj ljuljaci, moru, konju, ili da ga na neki drugi nain nosi neko drugo tijelo. Kretanje tijela olakava probavljanje hrane i pia, te prua zdravlje, ljepotu i snagu. Uznemirenost djeteta najee se manifestira kroz nesanicu ili nervozu, a uvjetovana je nemirom due. Da bi se dua oslobodila nemira, treba mu suprostaviti potres izvana. Stoga svaka majka svoje uznemireno dijete treba uzeti u naruje, lagano ga ljuljati i pjevuiti mu. Taj potres izvana stiat e snano lupanje srca, te dovesti do spokojstva due, a dijete e se umiriti ili zaspati.

24

ARISTOTEL:

NJEGOVANJE DOJENADI
Kod novoroenadi treba, prije svega, imati u vidu da je kakvoa hrane od ogromnog znaaja za razvitak njihovih fizikih snaga. Paljivo promatranje ivota ostalih ivih bia, kao i onih plemena koja su sebi postavila za glavni cilj stjecanje ratnih odlika, pokazuje da obilna mljena hrana najvie koristi mljenom zdravlju. Zatim, dijete treba da se kree, onoliko koliko se samo u to njeno doba moe uope kretati. A da se njeni udovi dojenadi ne bi povrjeivali i iskrivili, ima plemena koja jo i danas upotrebljavaju neke mehanike sprave koje tijela maliana tite od povreda i iskrivljenja. Korisno je, dalje, jo od malena navikavati djecu na hladnou, to je odlino sredstvo i za jaanje zdravlja i za razvijanje ratne sposobnosti. Uope, bolje je da se dijete, na sve ono na to se samo moe navii, navikava jo od prvih dana i to postepeno. A djeji organizam od prirode ima veu toplotu, nego organizam odraslih ljudi i to im olakava da se naviknu na hladnou. Korisno je, dakle, da se ve i odgoju dojenadi posveti takva i slina briga.

25

ARISTOTEL:

ODGOJ DJECE DO PET GODINA

U doba koje dolazi poslije ovoga, sve do pete godine u kome dijete, razumije se, jo ne treba nita da ui, niti da vri neki ozbiljan rad, da to ne bi spreavalo njegovo rastenje dijete mora da se kree onoliko koliko je potrebno, da tromost tijela ne uzme maha. A da bi se to postiglo,, pored drugih zabava koje odgovaraju djejem uzrastu, odlino sredstvo je igra. Ali igra mora biti dostojna slobodnog ovjeka. Ona ne smije biti ni suvie zamorna, ni suvie laka. inovnici postavljeni za odgoj, takozvani pedonomi, moraju dobro paziti na govore i prie, koje djeca u to doba mogu sluati, odstranjujui od njihovih uiju sve to je nepristojno. Jer, sve te zabave treba da budu priprema za njihov budui poziv. Veina igara, dakle, treba da bude po mogunosti, podraavanje one djelatnosti, koju e dijete, docnije kad odraste, ozbiljno obavljati. Djeca ovog uzrasta, pa sve do sedme godine, treba da se odgajaju u roditeljskoj kui. PROTIV PREKOMJERNO TEKIH GIMNASTIKIH VJEBI Poto po prirodi stvari, najprije odgajamo navikavanjem i tek poslije uenjem, i poto isto tako najprije formiramo tijelo i tek onda duh, oevidno je da odgoj treba poeti gimnastikom i vjetinom borenja. Prva daje tijelu lijepo dranje, a druga umjenost. Da je gimnastiki odgoj potreban, ali da se u odgoju fizikih snaga ne smije pretjerivati, u tome se svi slau. Do doba puberteta djeca smiju da vre samo lake gimnastike vjebe, a forsiranu hranu i svaki nasilan rad moramo iskljuiti iz odgoja, ako hoemo da ne nastupi zastoj u njihovom fizikom razvitku. Meutim, ne smijemo u isto vrijeme suvie jako naprezati i tijelo i duh, jer svako od njih ima da vri drugi posao: naprezanje tijela sprjeava razvitak psihikih snaga, a naprezanje duha sprjeava razvitak fizikih snaga.

Tema 10: SPECIJALNA PEDAGOGIJA KAO PEDAGOKA NAUKA

26

(TEORIJSKO HISTORIJSKI ASPEKTI)

OSNOVE SPECIJALNOG ODGOJA Neslaganja u odreivanju osnove specijalnog odgoja obzirom na odnos pedagokih i medicinskih aspekata u izboru problema: I stanovite: (pedagoko-medicinski pristup) osnovu specijalnog odgoja ine: a) pedagoki aspekti (odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje invalidne i razvojno ometene djece) i b) medicinski aspekti (etiologija, simptomatologija i dijagnostika ovih stanja) II stanovite: (pedagoki pristup) u osnove specijalnog odgoja ne unositi elemente koji imaju medicinska obiljeja Savremena nauka o specijalnom odgoju posveuje potrebnu panju i medicinkim problemima, prouava ih i razrauje, ali ih ne tretira kao osnovne probleme specijalnog odgoja, odnosno kao probleme koji treba da uu u osnove njenog sistema. NAUKA O SPECIJALNOM ODGOJU U prvom periodu naunog zanimanja za ove probleme panja istraivaa je bila usmjerena na prouavanje medicinskih injenica koje uvjetuju neko invalidno stanje. Nauka o specijalnom odgoju promjenila je u toku svoga razvoja nekoliko naziva: a) pedagogija lijeenja ili zdravstvena pedagogija - u vrijeme kad je bila pod dominacijom medicine (Francuzi je i danas oznaavaju terminima othopedagogie, pedagogigie curative, Njemci je stalno nazivaju Heilpedagogik b) korektivna pedagogija - i kod nas nakon naputanja naziva pedagogija lijeenja c) defektologija - kod nas i u ruskoj strunoj literaturi (invalidna stanja ili razvojnu ometenost oznaava kao defekt po analogiji u oblasti tehnike) Danas se za nauku o specijalnom odgoju sve vie upotrebljava termin specijalna pedagogija, ali se u skorije vrijeme zamjenjuje nazivima inkluzivna pedagogija i integrativna pedagogija

PREDMET SPECIJALNE PEDAGOGIJE openito: problemi koji se javljaju u stanjima razvojne ometenosti kod djece: a) odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje retardirane, invalidne i razvojno ometene djece, b) etiologija, simptomatologija i sanacija razvojnih smetnji koje se javljaju kod takve djece.

27

svi ovi problemi se svode na dva osnovna procesa, koji se odvijaju u specijalnom odgoju:

a) proces habilitacije: proces kojim se utie na stvaranje sposobnosti, odnosno funkcija, koje nisu imale normalnu organsku osnovu za razvoj (oligofrenija, neki oblici senzornih oteenja, logopatija, nekih formi tjelesne invalidnosti), proces koji se primjenjuje kod onih stanja koja su - uzrokovana jednim od primarnih faktora, - data roenjem ili - nastala u vrlo ranom periodu razvoja - Prva faza: kod ovih stanja ne postoji normalna datost odreenih dispozicija, pa ih je potrebno prethodno snaiti i razvijati, da bi se na njima mogle izgraivati adekvatne sposobnosti, odnosno funkcije to je proces usmjeren na stvaranje neeg to ranije nije postojalo ili je bilo veoma slabo razvijeno. - Druga faza: proces je usmjeren na izgraivanje i razvoj odgovarajuih sposobnosti , odnosno funkcija, na osnovama koje su stvorene u prvoj fazi. b) proces rehabilitacije: primjenjuje se kod onih stanja koja su uzrokovana nekim sekundarnim faktorom, odnosno, koja su nastala u toku kasnijeg razvoja. postojale su normalno razvijene dispozicije i na njima izgraene odgovarajue sposobnosti, odnosno, funkcije, ali su u toku razvoja te sposobnosti znatno smanjene ili potpuno izgubljene (djelovanjem naknadnih faktora), smanjene ili izgubljene sposobnosti ili funkcije treba ponovo razviti ili stvoriti, treba ih iznova uspostaviti, dakle, rehabilitirati (fizioterapeutske mjere kod veine tjelesnih invalidnih stanja, psihoterapijske mjere i dr.)

Prouavanje ovih dvaju procesa predstavlja glavni predmet specijalne pedagogije.

ZADACI SPECIJALNE PEDAGOGIJE Kao posebna pedagoka nauka, u svom istraivakom radu, specijalna pedagogija treba da: - prouava i nauno analizira sve pojave u podruju specijalnog odgoja, - otkriva i utvruje specifine pedagoke zakonitosti koje se javljaju u ovim pojavama, - odreuje odgovarajue norme i pravila (na temelju tako prouenih pojava u podruju specijalnog odgoja i osnovnih naela pedagoke nauke), - izgrauje sistem svojih vlastitih pedagokih uenja, - ugrauje u sistem svojih uenja i odreene naune injenice s podruja odgovarajuih medicinskih disciplina, - unapreuje i usavrava praksu specijalnog odgoja (u pogledu sanacionog i odgojno-obrazovnog rada) CILJEVI SPECIJALNOG ODGOJA

28 Dvije osnovne grupe ciljeve: a) osnovni ciljevi - odnose se na ope obrazovanje i osposobljavanje invalidnog, odnosno, razvojno ometenog djeteta, na njegovu socijalnu izgradnju i na svestrano oblikovanje njegove linosti, a ostvaruje se kroz: - osiguranje optimalnog tjelesnog razvoja (osiguranjem osnovnih zdravstveno-higijenskih uvjeta i promjenom odgovarajuih sredstava i mjera) - razvijanje zdravih psihikih i tjelesnih dispozicija invalidnog, odnosno, razvojno ometenog djeteta (na temelju kojih bi ono uestvovalo u sanaciji svog invalidnog stanja) - usvajanje odreenih znanja, vjetina i navika (da bi se invalidno, odnosno, razvojno ometeno dijete moglo profesionalno osposobiti i lake prilagoditi svojoj socijalnoj sredini) - socijalno izgraivanje (razvijanje pozitivnih i subijanje negativnih osobina volje i karaktera, usvajanje ispravnih oblika socijalnog ponaanja) b) posebni ciljevi: odnose se na sanaciju njegovog invalidnog stanja, na otklanjanje, odnosno, ublaavanje njegove invalidne smetnje, a realizuju se kroz. - habilitaciju smanjenih psihikih sposobnosti i izgraivanje njihovih adekvatnih funkcija, kod mentalno nerazvijene djece, - savladavanje odreenih supstituiranih funkcija kod senzorno oteene djece (oralni govor kod gluhe djece, taktilne i kinestetike sposobnosti kod slijepe djece), - korekciju govornih mana kod logopatske djece, - rehabilitaciju i odgovarajue profesionalno osposobljavanje kod tjelesno invalidne djece, - rekonstrukciju linosti kod teih oblika sociopatske djece. PODJELA SPECIJALNE PEDAGOGIJE U okviru specijalne pedagogije razvilo se nekoliko posebnih disciplina ili grana, koje se bave problemima odgoja, obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja, posebnih grupa invalidnosti ili razvojne ometenosti. - tiflopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje slijepe i slabovidne djece, - surdopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje gluhe i nagluhe djece, - logopedija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje djece sa govornim manama, poremeajima govora i metode njihovog otklanjanja,

29 - oligofrenopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje umno nerazvijene djece, - pedagogija sociopatske djece: (poznata i pod nazivom forenzina pedagogija) bavi se prouavanjem metoda pomou kojih se saniraju sociopatska stanja, - medicinska pedagogija: bavi se prouavanjem problema odgoja i obrazovanja hospitalizirane djece. Povezanost sa drugim naukama: - pedagogija (opta pedagogija, didaktika) - psihologija (razvojna psihologija, psihopatologija) - sociologija, - kriminalistika, - lingvistika, - medicina (genetika, anatomija, fiziologija, neurologija sa psihijatrijom, otorinolaringologija, oftalmologija, ortopedija)

RAZVOJ SPECIJALNE PEDAGOGIJE KAO NAUKE - relativno mlada nauka - uzima se za poetak prva dekada 17. stoljea (J.J.Bonet 1620. godine: prva metodika rada sa gluhonijemom djecom), - pravi razvoj pada u razdoblje od kraja 18. do kraja 19. stoljea, u kojem se mogu uoiti dva razvojna perioda: a) predominacija medicinskog uticaja (zbog injenice da su se ovim problemima prvo poeli baviti lijenici, a posebno psihijatri): I.M.Itard i E.Seguin: francuski psihijatri ( smatraju se osnivaima nauke o spec. odgoju; autori uvene fizioloke metode izravno djelovanje na razvijanje ula i pokreta u cilju njihovog funkcionalnog usavravanja), J.Gugenbhl: vicarski lijenik (princip manuelnog rada i primjena oiglednih sredstava u habilitaciji imbecila i idiota), K.Aman, K.LIncke, Urbantschitsch, H.Gutzmann, E.Frschels: doprinos razvoju surdopedagoke discipline, V.Hay, C.Zeune, J.Klein, P.Vileille zasluge za razvoj tiflopedagogije (najvei doprinos dao je J.Braille izumitelj pisma za slijepe)

c) prerastanje u pedagoku disciplinu: specijalna pedagogija se osamostaljuje i potpuno prerasta u pedagoku disciplinu:

30 A.Binet, E.Claparede, H.Hanselmann, H.Asperger, T.Heller na poetku prolog stoljea posebno doprinjeli razvoju spec. pedagogije kao pedagoke nauke, doprinos psihoanalize i individualne psihologije (S.Freud).

DRUTVENO-HISTORIJSKA UVJETOVANOST SPECIJALNOG ODGOJA specijalni odgoj je drutveno uvjetovana pojava proistekao je iz drutvene situacije koja ga je, na odreenom stupnju razvoja drutveno-moralne svijesti, nametnula kao socijalno-etiku potrebu i funkciju od najstarijih vremena, pa sve do kraja 18. vijeka, na invalidnu ili razvojno ometenu osobu gledalo se kao na neljudsko bie , kao na monstruma kome se osporavalo pravo na ivot dostojan ovjeka, mogu se, uvjetno, razlikovati etiri faze ili perioda u razvoju tog odnosa drutva prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu:

Prva faza: - prvobitna zajednica: invalidno, odnosno, razvojno ometeno dijete, ukoliko nije ubijeno preputalo se svojoj sudbini, da strada i da propadne, da ne bi kao neproduktivan lan zajednice pao na teret zajednici ili ozlovoljio bogove, - robovlasniko drutvo: takvo dijete je bilo baeno u vodu, u brdske provalije, ubijano, izloeno nepogodama ili divljim zvjerima (jus exponendi), prodano u ropstvo (jus vendendi). Platon i Aristotel, u duhu svoga vremena, nisu imali humaniji odnos prema ovakvom djetetu i smatrali su da je beskorisno voditi bilo kakvu brigu o njemu a) izuzeci: - kod starih Egipana se nije doputalo pogubljenje ovakve djece, stari Izraelci su raanje takve djece smatrali kao znak boje kazne za grijehe njihovih roditelja i ostavljali su ih u ivotu kao primjer za zastraivanje

b) pojave naunog interesovanja: - Herodot govori o jednom mucavom djeaku Battosu (battaridzein = mucati) i objanjava to kao posljedicu duevnih patnji njegove majke u vrijeme trudnoe, rimski lijenik Cornelius Celsus govori ak o nekim metodama (operativni zahvati na korjenu jezika) u odstranjivanju govornih

31 poremeaja (u naoj tradiciji: napiti se iz zvona, ili zmijesiti mu kruh ekalom iz mlina), kod starih Inda prema ovoj djeci pokazivana je visoka tolerancija, puno razimijevanje, suosjeanje i vjerovanje u mogunost njihovog razvoja (ak su razradili i metode njihove sanacije u starim djelima: Panatantra i Hitopadeza, za koje i danas vlada veliko interesovanje i susree se njihova primjena)

Druga faza: obuhvata uglavnom epohu feudalnog drutvenog poretka i period prijelaza iz srednjeg u novi vijek, neto vea tolerancija prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu i pruanje stanovite pomoi, uticaj etikih shvatanja kranstva: propovjedanje ljubavi prema bjednima i siromanim duhom, osnivanje prvih ustanova za invalidna lica, tzv. azila, prvo za slijepe i gluhonijeme, a kasnije i za druge kategorije invalidnosti, osnovno obiljeje ovih ustanova bila je izolacija, a nije se radilo na habilitaciji i rehabilitaciji, niti na njihovom ukljuenju u ljudsku zajednicu, na njih se gledalo (u skladu sa kranskim demonolokim uenjem) kao na plod vjetica i avola, da bi se prisilili da priznaju svoje veze sa demonima, poznati su sluajevi nemilosrdnog postupanja prema njima: spaljivanje na lomai, okivanje u lance (egzorcizam), odnos prema razvojno ometenom djetetu zavisio je od stalekog porijekla (klasni karakter),

Trea faza: preokret u odnosu prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu pod uticajem prosvjetiteljstva, a posebno francuske buroaske revolucije (pred kraj 18. stoljea i traje do kraja 19. stoljea), uticaj ideja o jednakosti meu ljudima i spoznaja o mogunostima razvoja invalidnog, odnosno, razvojno ometenog djeteta, saznanje i uvjerenje da se takvom djetetu treba dati odgovarajue obrazovanje i osposobiti za za ivot,

32 osnivanje i organizaciono ureenje ustanova za ovakvu djecu (zasluge pripadaju raznim karitativnim drutvima, pojedinim crkvenim redovima i bogatim pojedincima - udio drave malen), zanemarena briga o ukljuivanju takve djece u produktivni rad i u zajednicu normalnih ljudi jo uvijek socijalno neravnopravni graani.

etvrta faza: ne samo vea humanost, nego i odgovornije staranje za djetetov razvoj i osposobljavanje (naroito poslije II svjetskog rata) prevladalo je shvatanje da ovim licima treba pruiti sve mogunosti za njihovu kompletnu habilitaciju i rehabilitaciju i osposobiti ih za nezavisan dostojan ivot u drutvenoj zajednici

NORMATIVNI OKVIR ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA Meunarodni dokumenti: - Opa deklaracija o ljudskim pravima (OUN 1948.) - Deklaracija o pravima djeteta (OUN 1958.) - Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju (OUN 1960.) Bosna i Hercegovina: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju 2003. godine, kao opi ciljevi obrazovanja: ...osiguranje optimalnog razvoja za svaku osobu, ukljuujui i one sa posebnim potrebama, u skladu sa njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim fizikim sposobnostima.

Federacija Bosne i Hercegovine: - Koncepcija devetogodinjeg osnovnog obrazovanja: ...Ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u obrazovni sistem kroz prilagoavanje sistema obrazovanja individualnim potrebama svakog djeteta. Unsko-sanski kanton: Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju 2004. godine:Kada u toku kolovanja u razvoju uenika/ce sa posebnim potrebama nastupe promjene, koje zahtijevaju prelazak iz odjeljenja za uenike/ce sa posebnim potrebama u redovno ili iz redovnog u odjeljenje za uenike/ce sa posebnim potrebama, kola e uputiti uenika/cu na Komisiju iz lana 83. stav 1. ovog zakona, radi davanja nalaza i miljenja (lan 84.)

33

Tema 11: ODGOJ U DOMOVIMA

odgoj koji se ostvaruje u drutvenim institucijama za smjetaj i odgajanje djece i mladih jo u antiko doba osnivani su domovi za smjetaj uenika iz pojedine filozofske kole u srednjem vijeku uz crkvene kole su postojali domovi i internati kole-internati sa eksternim odjeljenjima pojedinih crkvenih redova (benediktinci, dominikanci, franjevci, jezuiti i dr.) humanisti: prva humanistika kola-internat u Mantovi casa giocosa kua radosti, Vitorini de Feltre u 17. i 18. stoljeu domovi, zavodi pojedinih pedagokih pravaca: pijetisti- sljedbenici uenja J.A. Komenskog, odgoj za svu djecu (u Haleu, A.H. Francke) filantropisti pod uticajem J.J. Rousseau-a osnivaju odgojne zavode (filantropine) za odgoj mladih u skladu sa ovjekovom prirodom odgojni zavodi za siromanu djecu J.H. Pestalozzi pokret odgojnih domova u prirodi krajem 19. i poetkom 20. vijeka, organizirani kao velike obitelji, kao ivotne zajednice odgajanika i odgajatelja nakon oktobarske revolucije domovi-internati u Sovjetskom savezu, pod uticajem uenja A.S. Makarenka

1.DOM KAO ODGOJNA INSTITUCIJA - domovi su i odgojne i socijalne institucije - po unutranjoj organizaciji domovi su zajednice odgajanika i odgajatelja - kompletan ivot i rad odgajanika u domu organiziran je i podreen ostvarivanju odgojnih zadataka - u domu mora postojati povoljna psiholoka klima (uzajamno povjerenje, razumijevanje, uvaavanje, potovanje, saradnja) - u domove se smjetaju: djeca i mladi bez roditelja, iz nepotpunih, rastavljenih ili zaputenih obitelji uenici i studenti koji nastavljaju kolovanje izvan mjesta stalnog boravka maloljetnici koji su naruili norme drutvenog ivota djeca i mladi kojima je zbog smetnji u somato-psihiko-socijalnom razvoju potreban specijalni tretman domskog karaktera - svrha odgoja u domovima je da djeci i mladima nadoknadi nedostatak obiteljskog doma prui toplinu, ljubav i sigurnost prui povoljne uvjete za njihov psihiki i fiziki, moralni i drutveni razvitak - opi zadaci odgoja u domovima: tjelesni razvoj i briga o zdravlju, intelektualni razvoj, moralni razvoj, radni odgoj i formiranje radnih navika, razvoj smisla za lijepo 2. VRSTE DOMOVA - domovi se osnivaju sa razliitom namjenom:

34 za odgajanike razliite dobi i spola, imaju razliite kapacitete, u niima odgajanici borave due ili krae vrijeme, vie su ili manje otvoreni prema drutvenoj sredini

vrste domova prema namjeni: aki i studentski domovi (za mlade koji su, zbog nastavka kolovanja, privremeno lieni roditeljskog nadzora) djeji domovi i odgojni domovi (za djecu koja su trajno ili privremeno liena obiteljske brige i odgajanja) specijalni domovi i odgojno-popravni domovi (za mlade sa tekoama u razvoju ili sa delinkventnim ponaanjem) vrste domova prema dobi odgajanika: djeji domovi za djecu predkolske i/ili klske dobi aki domovi studentski domovi vrste domova prema spolu odgajanika: domovi za ensku djecu i mlade domovi za muku djecu i mlade mjeoviti domovi za djecu i mlade (organizacijske i pedagoke tekoe) vrste domova prema njihovom kapacitetu: veliki (za vie stotina odgajanika) srednji (100 do 200 odgajanika) mali (15 do 100 odgajanika) pedagoki opravdaniji vrste domova prema trajanju boravka odgajanika: domovi za krai boravak odgajanika (zbog zdravstvenih razloga, organiziranog koritenja slobodnog vremena, rekreacije i sl. domovi za oporavak i lijeenje, ljetovalita, zimovalita, domovi za opservaciju) domovi za trajni boravak (odgajanici borave due vrijeme: aki, odgojni, odgojno-popravni, specijalni domovi) vrste domova prema stupnju njihove otvorenosti: otvoreni - omoguuju svakodnevne kontakte odgajanika sa drutvenom sredinom - smjetaj u dom i njegovo naputanje je u skladu sa eljom odgajanika ili njihovih roditelja poluotvoreni - omoguuju kontakte odgajanika sa okolinom vezane za radno osposobljavanje, organiziranje kulturnih i javnih djelatnosti i sl. - u nekim oblicim ivota i rada su zatvoreni prema okolini (neki odgojni, odgojno-popravni i specijalni domovi) zatvoreni

35 postoje pravna ogranienja u odnosu na smjetaj i kontakte odgajanika prema ivotu izvan doma - cjelokupni ivot i rad obavlja se u domu prema propisanim pravilima (odgojno-popravni domovi tee prema djeliminom otvaranju) karakteristini tipovi domova u praksi: - djeji domovi (pitanje hospitalizma) - aki domovi - odgojni domovi (odlukom suda i rjeenjem organa socijalne skrbi upuuju se maloljetnici dobi 10-18 godina skloni skitnji, prestupnitvu i dr.) - odgojno-popravni domovi (maloljetnici koji se upuuju sudskom odlukom na 1-5 godina zbog izvrenja teih djela) - specijalni domovi (upuuju se djeca i mladi sa smetnjama u razvoju, koja ne mogu biti obuhvaena inkluzivnim odgojem i obrazovanjem, ili zbog aziliranja) -

3.SADRAJ I PODRUJA ODGOJNOG RADA U DOMOVIMA a) Zdravstveno-higijensko i i rekreativno odgojno podruje b) Uenje c) Rad i druge obaveze d) Slobodne aktivnosti e) Drutveno-zabavni ivot f) Drutveno-politiki ivot g) Uee odgajanika u upravljanju h) Slobodno vrijeme odgajanika i) Povezanost s roditeljskim domom, drutvenom i radnom sredinom 4. NAELA I ODGOJNI POSTUPCI Naelo aktivnosti: program odgojnog rada mora predvidjeti takvu organizaciju aktivnosti da doe do izraaja inicijativa svakog odgajanika Naelo postavljanja zahtjeva i potovanja linosti odgajanika: u zahtjevima se moraju potovati norme i pravila ljudskog ponaanja Naelo socijalizacije: odgojna grupa mora konstruktivno ljudski djelovati i razvijati ljudske odnose u vrijednosnom znaenju Naelo individualizacije: odgajatelj mora dobro poznavati svoje odgajanike, njihove interese, sposobnosti, sklonosti Naelo posrednog pristupanja odgajaniku: odgajatelj se stavlja u ulogu savjetnika, pomagaa i suradnika Naelo minimalne segregacije: dom mora biti stalno otvoren prema sredini u kojoj se nalazi Naelo jedinstva odgojnih utjecaja: jedinstvo djelovanja i suradnja doma, obitelji, kole i drugih odgojnih faktora Odgojni postupci: Razgovor Pouavanje

36 uvjeravanje Navikavanje Spreavanje 5. INTERNATSKA PEDAGOGIJA - Pedagoka nauka koja prouava i unapreuje odgojni rad u domovima kao drutvenim institucijama za zbrinjavanje i odgoj djece i mladih - Cilj: da primjenom naune metodologije prati, prouava i itrauje specifinosti odgojnog procesa u uvjetima domskog ivota - Zadaci: a) da prouava odgojni rad u specifinim uvjetima domskog ivota i da obogauje pedagoku spoznaju na tom podruju odgojnog rada b) da na temelju tih spoznaja razrauje zadatke, organizacijske oblike, sadraje, faktore, metode, naela, sredstva i postupke odgoja u domovima c) da znanstveno-kritiki vrednuje napredak i postignua domskog odgoja i internatske pedagogije

Tema 12:

TJELESNI ODGOJ

1. Tjelesni odgoj u pedagokoj teoriji i praksiU - antiko doba (gimnastika, kalokagatija, Platon: tee je izabrati trenera za tijelo, nego uitelja intelektualnih predmeta) - srednjevjekovno feudalno drutvo (sedam slobodnih vjetina plemstvo, nasuprot asketizmu) - period humanizma i renesanse - Herbart- tjelesni odgoj nije potreban za postizanje odgojnih zadataka (idealistiko-intelektualistiko shvaanje odgoja) - Klasici i tjelesni odgoj (Pestalozzi, Lok, Ruso, Komenski ... ) 2. Tjelesni odgoj kao sastavni dio cjelokupnog pedagokog procesa - tjelesni odgoj je pedagoka djelatnost sveukupnog odgojnog procesa, - izvori teorije tjelesnog odgoja: opa pedagogija i njene pomone nauke historijska batina (razvoj drutvenih pokreta sporta i fizike kulture) praksa tjelesnog odgoja 3. Zadaci tjelesnog odgoja a) higijenski zadatak - tjelesni odgoj je najue povezan sa zdravstvenim odgojem

37 stjecanje higijenskih znanja i navika, koritenje prirodnih faktora (sunce, zrak, voda)

b) bioloki zadatak - unapreivanje, omoguavanje i pomaganje glavnih biolokih procesa: tjelesni rast i razvoj - poboljanje opte funkcionalne sposobnosti organizma (kretanje, disanje, krvotok, nervni sistem, imunoloki sistem) c) obrazovni zadatak - stjecanje sistema znanja o znaaju razvijanja pokretljivosti, motorikih sposobnosti, koordinacije i ekonominosti pokreta, brzine, snage, izdrljivosti - stjecanje zanja o znaaju tjelesnog razvoja i aktivnosti za zdrav ivot d) estetski zadatak - manifestira se u razvijanju smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta, doivljavanju, uoavanju i stvaranju estetskih kvaliteta - ovaj zadatak se realizira razvijanjem, ritminosti, skladnosti, gracioznosti, rirodnosti i elastinosti pokreta, razvijanjem smisla za harmonian razvoj tijela izraavanjem muzikih sadraja pokretom, stvaranje smisla za sklad boja i formacija razvijanjem smisla za ljepotu prirodnog e) f) rekreativni zadatak tjelesni odgoj je polazite za stvaranje navika aktivnog ivota i zdrave razonode, uticaj na emocionalni razvoj i stabilnost stvaranje dobrog raspoloenja naroito vaan u vremenu intenzivnog i napornog tempa rada i ivljenja moralni zadatak formiranje drutveno i moralno pozitivnog lika ovjeka prihvatanje poraza bolji zavrjeuje divljenje i estitke humanizacija odnosa meu ljudima (moralne vrijednosti olimpijskih naela)

4. Faktori, oblici i sredstva tjelesnog odgoja - faktori: porodica, predkolske ustanove, kole, sportska udruenja, klubovi, masmediji - individualne i grupne aktivnosti, kao oblici - znaaj poticanja, nagrade, samoaktualizacije, primjera kao sredstava

38

Tema 13:
-

INTELEKTUALNI ODGOJ

znaaj u formiranju svestrano razvijene linosti intelektualna djelatnost ovjeka organski je dio njegove sveukupne radne i stvaralake aktivnosti neopravdanost odvajanja intelektualnog i radnog odgoja, ili favorizovanje jednog na raun drugog opasnosti i zablude: poistovjeivanje sa obrazovanjem i /ili uenjem u politehnikom obrazovanju ostvaruje se integracija intelektualnog i radnog odgoja, politehniko obrazovanje ima socioloki znaaj primjenjivost steenih znanja u funkciji progresivnog razvoja, tehnoloki znaaj tehnika dostignua su pokretaka snaga sveukupnog razvoja pedagoko-psiholoki znaaj rad i ljudsko stvaralatvo su osnovni smisao postojanja i afirmacije ljudske linosti

1. SMISAO, SVRHA I ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA smisao razvijanje ovjekovih intelektualnih potencijala, njegove spoznajne moi, da bi ovladao zakonitostima prirodnog i drutvenog kretanja i ovladao tim kretanjima svrha stalno obogaivanje intelektualnih snaga, jaanje intelektualnih kapaciteta, razvijanje i usavravanje ovjeka kao razumnog i plemenitog ljudskog bia osnovni zadaci: usvajanje sistema znanja, formiranje vjetina i navika, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada i oblikovanje pozitivnih osobina linosti

a) Usvajanje sistema znanja - znanje, kao uopeno iskustvo ranijih narataja, pozitivna tekovina ovjeanstva, predstavlja osnovu i pretpostavku intelektualnog djelovanja - znanja moraju biti shvaena i usvojena na nain i u mjeri da mogu koristiti u ivotu - uloga znanja nije samo u spoznavanju svijeta, nego i u djelovanju na njega u njegovom mijenjanju i podvrgavanju ovjekovim potrebama b) Formiranje vjetina i navika - vjetina ili umijee: vjebanjem steena sposobnost svjesnog primjenjivanja znanja; formira se u procesu vjebanja i oznaava steenu psihomotornu sposobnost, koja omoguuje tanije, bre i lake obavljanje neke radnje, - navika: daljim vjebanjem automatizirana vjetina c) Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti - intelektualnim snagama i sposobnostima odreeni su intelektualni potencijali pojedinca - razlozi za razvijanje intelektualnih sposobnosti:

39 u klasinoj, ali i dananjoj koli, vie se trai da uenici pamte gotove injenice, nego da razvijaju i njeguju vlastitu misao, samo pojedinac sa razvijenim vlastitim intelektualnim snagama moe se uklopiti u tokove savremenog nauno-tehnolokog razvoja intelektualni odgoj treba formirati povoljne uvjete za dalje jaanje i razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti

d) Ovladavanje kulturom intelektualnog rada - ovladavanje kulturom intelektualnog rada podrazumijeva da se ovlada znanjima i vjetinama kao se ui, radi i istrauje - osposobljavanje za samoobrazovanje je jedan od primarnih zadataka savremene kole e) Oblikovanje pozitivnih osobina linosti - emocionalna komponenta- ljubav prema istini i traganje za istinom - voljno-djelatna komponenta: djelovanje u skladu sa spoznajom i doivljavanjem vrijednosti istine 2. SADRAJNA PODRUJA a) Odnos opeg i strunog obrazovanja b) Novi sadraji i vrednote c) Nesporazum izmeu humanistikih i tehnikih sadraja d) Opa klasifikacija sadaja 3. PUTEVI REALIZACIJE a) Glavni initelji (porodica, predkolska ustanova, kola, kulturna institucija) b) Temeljni zahtjevi - aktivnost - interes - postupnost - sistematinost - primjerenost - ekonominost c) Razliiti pristupi ostvarivanju - stara kola / nova kola - pokret za radnu kolu - inovativni modeli nastave (egzemplarna nastava, interaktivna nastava, konfluentno obrazovanje)

Tema 14: ESTETSKI ODGOJ

1. ESTETSKI ODGOJ KAO TEMELJNO ODGOJNO PODRUJE - povijesna zasnovanost

40 ukraavanje, nakit, plesovi, obredi ovjeka u prvobitnoj zajednici u antiko doba bitan dio odgojne djelatnosti (kalokagatija); Platon pisao o znaaju estetskog odgoja u razvoju linosti; Aristotelovo uenje o lijepom u umjetnosti srednji vijek: muzike i likovne aktivnosti u crkvenim kolama humanizam i renesansa neohumanisti i predstavnici klasicizma krajem 18. vijeka: - Humbolt: reorganizacija gimnazija - iler: Pisma o estetskom odgoju - Komte: umjetnost je najkompletniji izraz jedinstva ljudskog duha Industrijalizacija i zapostavljanje estetske komponente Nakon drugog svjetskog rata raste interes za estetskim

- potrebe, mogunosti i dunost individualna i drutvena potreba za estetskim odgojem i estetskim vrijednostima u svakom ovjeku postoje mogunosti za razvoj estetskog smisla i sposobnosti obzirom da ovjek ove vrijednosti ne donosi roenjem, dunost je razvijati ih i formirati putem odgoja i obrazovanja - sastavni dio skladnog odgoja linosti neodvojiva povezanost sa ostalim odgojnim podrujima 2. TEMELJNA SVRHA I ZADACI ESTETSKOG ODGOJA - temeljna svrha: doprinos cjelovitom razvitku linosti: - zadaci: razvijanje sposobnosti uoavanja lijepog formiranje sposobnosti estetskog doivljavanja izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja 3. SADRAJNA PODRUJA I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA - sadrajna podruja: priroda ivot i meuljudski odnosi produkti ovjekovog rada umjetnost - mogunosti ostvarivanja ostvarivanje u nastavi ostvarivanje u slobodnim aktivnostima ostvarivanje u irem kolskom ivotu 4. METODIKE PRETPOSTAVKE REALIZACIJE - osnovni initelji: porodica, kola, sredstva informiranja, kulturne institucije

41 - glavni zahtjevi: kvalitetnost sadraja i sredstava odgojna vrijednost sadraja i sredstava pristupanost sadraja i sredstava interes oiglednost aktivnost postupnost sistematinost mnogostranost individualizacija - metodski postupci promatranje slobodno izraavanje estetska analiza

Tema 15:
-

MORALNI ODGOJ

svrha: formiranje ovjeka kao ljudskog bia je primarni, fundamentalni drutveni zadatak moral - jedna od primarnih ivotnih potreba, a manifestira se u aktivnom oblikovanju, usmjeravanju i vrednovanju ljudskih postupaka (kao dobrih ili loih) - definicija: skup pojmova o dobru i zlu, kao sistem drutvenih normi, pravila, obiaja, naela, smjernica, ideala, kategorija koji je nastao tokom historijskog razvoja ovjeanstva, a odnosi se na reguliranje meuljudskih odnosa (individulanih i grupnih) na ponaanje ovjeka u drutvu u odreenoj drutvenoj zajednici - moral je oblik ivotne stvarnosti - etika filozofska disciplina i teorija morala - moral regulira odnose meu ljudima, a etika ga prouava i unapreuje moralni odgoj je proces: - moralnog formiranja - moralnog oblikovanja linosti - formiranja pojedinca u drutvenu linost teorija moralnog odgoja prouava: - zakonitosti moralnog odgoja - cilj - zadatke - proces - sadraj - faktore - principe - metode

42 sredstva

1. SMISAO I ETAPE PROCESA MORALNOG ODGOJA a) Formiranje moralne spoznaje b) Formiranje moralnih uvjerenja c) Formiranje moralnog ponaanja i djelovanja 2. SVRHA I ZADACI MORALNOG ODGOJA a) Upoznavanje morala i njegove teorije b) Usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja c) Formiranje navika moralnog ponaanja i djelovanja d) odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera e) njegovanje smisla za etike vrednote 3. SADRAJ MORALNOG ODGOJA a) Odgoj u duhu humanizma b) Pripremanje za obiteljski ivot c) pripremanje za drutveni ivot d) Odgoj u duhu patriotizma e) Odgoj u duhu solidarnosti i bratstva meu njudima f) Formiranje pozitivnog odnosa prema radu g) Formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrednotama 4. ELEMENTI METODIKE OSTVARIVANJA a) Vani inioci - obitelj, odgojne institucije, sredstva informiranja,izdavaka djelatnost, kulturne institucije, preduzea, drutvene organizacije - slobodno vrijeme b) c) Glavni zahtjevi svrsishodnost usmjerenost pozitivna orijentacija socijalizacija jedinstvenost uticaja dosljednost primjerenost Metodski postupci pouavanje uvjeravanje navikavanje spreavanje

Tema 16: RADNI ODGOJ

43 RADNI ODGOJ KAO TEMELJNO ODGOJNO PORDUJE - ovjek kao stvaralako bie - Pestalozi: skladan harmonijski razvitak linosti podrazumijeva razvitak uma, srca i ruke (intelektualni, moralni i radni odgoj) - Rad, aktivnost, djelatnost i stvaralatvo su bitna ovjekova odreenja - Osnovni zadaci odgoja: materijalni, funkcionalni i odgojni - Osnovne komponente odgoja: racionalna, emocionalna i voljno-djelatna - Aspekti rada i radnog odgoja: Filozofski Etiki Socioloki Psiholoki Pedagoki - radno obrazovanje i radni odgoj ZADACI RADNOG ODGOJA - osnovni smisao i svrha: omoguiti svakom ovjeku da, pored tjelesne, intelektualne, morale i estetske kulture, ovlada i kulturom rada, radnotehnikom i proizvodnom kulturom odgojni zadatak: rad je dunost i obaveza ovjeka kao lana zajednice odnos prema radu je jedno od najvjerodostojnijih mjerila ovjekove moralnosti mogunosti odgojnog djelovanja u radnom odgoju: - razvijanje pozitivnih stavova prema radu - formiranje pozitivnih linosti i karaktera - realan odnos prema manuelnom i intelektualnom radu - razvijanje emocija koje treba da prate rad (radno oduevljenje, zanos, samopouzdanje, osjeaj povjerenja u vlastite snage) - razvijanje radnog morala obrazovni zadatak: usvajanje odreenog sistema znanja usvajanje znanja o naunim osnovama tehnike i proizvodnje usvajanje znanja o glavnim proizvodnim granama realizuje se kroz: - formiranje odgovarajuih umijea i navika - ravijanje odgovarajuih sposobnosti: - promatranja - tehnikog miljenja - konstruiranja - pravilnog organiziranja radnog vremena rekreativni zadatak znaaj aktivnog odmora i rekreacije odgoj za slobodno vrijeme radno-profesionalni zadatak struno obrazovanje podrazumijeva radni i tehniki odgoj

44

SADRAJNE KOMPONENTE I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA - osnovno tehniko obrazovanje - poznavanje suvremene proizvodnje - osnove ekonomskih znanja - tehniko crtanje - ovladavanje radnim umijeima i navikama a) ostvarivanje u nastavi b) ostvarivanje u slobodnim aktivnostima c) ostvarivanje u uenikom produktivnom radu VANIJI INITELJI I OSNOVNI ZAHTJEVI - porodica, predkolske organizacije, kola, sredstva informiranja, drutvene organizacije, proizvodne organizacije - osnovni zahtjevi: praktina svrsishodnost tehnika mnogostranost ili politehninost pristupanost, racionalnost jedinstvo teorije i prakse

Tema 17: EKOLOKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Ecological education Nature protection education Erziehung naturschtzende Ausbildung Def.: ekologija je nauka o odnosu organizma prema okolini, o njegovom smjetaju i pojavljivanju u prostoru (grki: oikos = kua + logos = rije, govor, zakon) ire znaenje: ekologija se odnosi na zatitu prirodne okoline od pretjeranog unitavanja, odnosno, bilo kakvog nepravilnog odnosa ovjeka prema ivoj i neivoj prirodi ZADACI: sticanje savremenih znanja, vjetina i stavova o ekolokim osobenostima, procesima i zakonitostima u ivotnoj sredini, upoznavanje o djelovanju ovjeka na ivotnu sredinu u razliitim formama i dimenzijama, razumijevanje savremenih tenji i mogunosti savremene nauke, drutvenih nauka i umjetnosti za cjelovitu zatitu i unapreenje ivotne sredine, navikavanje uenika na odravanje line higijene, higijene i estetskog ureenja kolske sredine

45 navikavanje na ispravan odnos prema objektima u prirodi, prema kulturnim vrijednostima i posebno prema sveukupnim meuljudskim odnosima

Kako se realizuju zadaci?: - u nastavi ekologije, - u vankolskoj ekologiji, - u akcionim programima, - u projektima razvitka zajednice Uzroci ozbiljnog poremeaja okoline: - nagli porast industrijalizacije, - pojave novih tehnologija, - porast upotrebe kemikalija, - enormno poveanje potronje energije, - porast potronje raznih materijalnih dobara, - poveanje koliine industrijskog i komunalnog otpada, - porast saobraaja, - bra industrijalizacija i nekontrolisano troenje prirodnih resursa. Internacionalizacija problema: - problemi okolia prelaze granice jedne zemlje, - potrebna je aktivna suradnja izmeu zemalja i internacionalna suradnja, - UN 1992., Rio de aneiro: Konferencija o zatiti okoline (konsenzus: socio-ekonomski rast i eko-sistem moraju biti u harmoniji i meusobno se podravati) Historijski osvrt - ljudi su od pamtivijeka pridavali znaaj ouvanju okoline, - an ak Ruso: predlae Emilu (glavni lik njegovog pedagokog djela: Emil ili o odgoju) da to vie ui iz prirode poput Robinzona, - Jan Amos Komensky u Velikoj didaktici: Taan red u koli treba pozajmiti od prirode i to takav da ga ne mogu zaustavitinikakve smetnje - reformska pedagogija daje naglasak na sticanju znanja neposrednim iskustvom u prirodi Utemeljenost i cilj ekolokog odgoja i obrazovanja: - odgoj je oovjeenje ovjeka, - J.A. Komensky: vidljivi svijet je stvoren da slui za raanje, odhranjivanje i odgajanje ljudskog roda, - ovjek je dio savrene kosmike harmonije i treba, ne samo da spozna i shvati, ve i da mijenja svoje okruenje,, - ovjek je podinio mnoge prirodne procese i zakone svom blagostanju, ali je nekontrolisanim postupcima naruio okolinski sistem i doveo u pitanje svoju egzistenciju na planeti, - odgoj i obrazovanje pruaju mogunost da se mijenja svijest o okruenju - CILJ: sticanje znanja o meuzavisnosti biljnog i ivotinjskog svijeta i materijalnog okruenja, te na osnovu te spoznaje, razvoj uvjerenja o uvanju i zatiti okoline od nepravilnog koritenja i unitavanja (koliko znaju djeca o prirodi: ko daje mlijeko, zato crna koka nema crno jaje)

46

Sadraj ekolokog odgoja: - globalna uzurpiranja (oteenje ozonskog omotaa, promjena klime), - urbani razvoj (kontrola, planiranje, razvoj), - zatita voda (voda za pie, povrinske vode, podzemne, morske), - odlaganje smea u urbanim i ruralnim sredinama, - mikrobioloka i kemijska ispravnost hrane - uticaj na okolinu i zdravlje raznih energetskih izvora, - saobraaj i njegov uticaj na okolinu (gasovi, buka), - nekontrolisana upotreba pesticida i drugih kemikalija, - genetski bioinenjering (biotehnologija i genetski modificirani organizmi), - kvalitet zraka (oksidi, sumpor, nitrogen, praina, prljava kia), - radioaktivni i drugi perzistentni otpad, - buka Didaktika rjeenja: a) izleti i ekskurzije odgojno-obrazovni ciljevi: spoznajni, motivacioni, rekreativni sticanje znanja o realitetu i zauzimanje stavova spoznaja i afektivni odnos se mora pretoiti u aktivno djelovanje

b) kola u prirodi - duga istorija ovog oblika rada - Vitorino de Feltre (poetak 15. stoljea) organizira nastavu u prirodi - posebno teite je na zdravstvenom odgoju (uenici se bave raznim fizikim aktivnostima) - razliiti modeli ovih kola: internatski tip (djeca stalno borave u prirodi), odvoenje djece do prikladnih terena, povremeni boravci u prirodi, logorovanja c) proizvodni i drutveno korisni rad uenici u Waldorfskoj koli sami proizvode i ue razne zanate rad je i danas znaajno odgojno sredstvo rad u kolskom vrtu, uoavanje lijepog u prirodi, aktivnosti na ureenju okolia

Osnovna nastavna pitanja u realizaciji ekolokog odgoja a) Zatita voda - znaaj vode za ivot (odnos kopno voda na planeti) - voda za pie e biti najvei problem opstanka ljudi i ivotinja (1999. godine 17% ljudske populacije je imalo ogromne probleme u snabdjevanju vodom - kod obrade vode u nastavnim predmetima (kemija, fizika) potrebno isticati ekoloke aspekte - voda kao tema u umjetnosti (knjievnost, slikarstvo) - praktini rad (ienje vodotoka) b) Zatita zraka

47 zagaivai zraka: sumpordioksid, nitrogenoksidi, suspendirane estice, volativne i semivolativne organske komponente,hlorofluorovodonici, duhanski dim, neorganske praine od 1900 do 1965. godine globalna emisija sumpordioksida porasla je est puta najvea opasnost je oteenje ozonskog omotaa (zatita organizama od UV-zraenja, globalno zatopljenje) duhanski dim, pasivni puai, kancerozna oboljenja organizovanje akcija na nivou kola, koritenje medija

c) Odlaganje otpada i zagaenje zemljita - najopasniji otpadi potiu iz hemijske industrije - prikupljanje sekundarnih sirovina kao mogunost smanjenja zagaenja

Tema 18: UVOD U METODOLOGIJU PEDAGOGIJE

POJAM - cilj naune spoznaje nije samo upoznavanje nego i mijenjanje stvarnosti: upoznavanje efikasnosti pojedinih odgojnih postupaka upoznavanje stvarnosti, sa ciljem primjene onih postupaka koji daju najbolje rezultate u ostvarivanju odgojnih zadataka mijenjanje stvarnosti. - Pedagoka spoznaja se ostvaruje nauno-istraivakim radom - Izvori pedagoke nauke (Schmidt): pedagoka spoznaja drutvena stvarnost odgojni proces metodoloka spoznaja - etimologija: methodos (gr.) = um, postupak, razrada; logos (gr.) = rije, razmatranje - Def.: a) Onaj dio pedagogije koji prouava puteve naune spoznaje u podruju odgoja i obrazovanja b) Primjena i adaptiranje opih principa i postupaka naunog istraivanja na specifino podruje odgojno-obrazovnih problema (Abelson)

KARAKTERISTIKE PEDAGOKE SPOZNAJE 1. OBJEKTIVNOST - u pedagokoj spoznaji se polazi od injenica koje predstavljaju odraz pojave nastale u odreenom odsjeku vremena i utvrenim uslovima (Zankov) - drutvena angairanost i odgovornost istraivaa: odgoj i obrazovanje je jedan od najosjetljivijih aspekata drutvene prakse 2. ASIMPTOTINOST - nikad se ne moe doi do potpune i apsolutne pedagoke spoznaje

48 svakoj etapi prethode ranije, manje savrene spoznaje, a slijedit e joj budue, savrenije instatia negativa neoekivan suprotan sluaj: meu pojavama na kojima se vri generalizacija uvijek postoji odreen stupanj vjerojatnosti drukijih ishoda (znaaj izbora uzorka)

3. SINTEZA INDUKCIJE I DEDUKCIJE - indukcija: na osnovu velikog broja istovrsnih pojava, pronalazimo zakonitost koja openito vrijedi (primjer: empirijska istraivanja) nepotpuna: na osnovu svakog desetog sluaja, zakljuujemo uope potpuna: obuhvatamo sve sluajeve da bismo generalno zakljuili - dedukcija: na temelju poznavanja ope-drutvenog kretanja prouava se i odreuje pravac kretanja drutvene prakse na posebnom podruju. Istraivanja iz podruja filozofije odgoja Logika i lingvistika analiza fenomena (ta je odgoj? ta je obrazovanje? ta je znanje?) 4. SINTEZA KVALITATIVNOG I KVANTITATIVNOG IZRAZA - svaka pojava ima svoje kvalitativne i kvantitativne aspekte - kvantitativna obrada podataka ne smije da bude nezavisna od kvalitativne analize - tekoe kvantifikacije (djeja igra, agresivnost, nedisciplina konstrukcija mjernih instrumenata) 5. PEDAGOKA PRAKSA KAO KRITERIJ ISTINITOSTI - nauno utvrenim podatkom iz pedagoke stvarnosti moe se smatrati samo ono to je dokazano praksom, iskustvom (Mui)

OSOBINE LINOSTI ISTRAIVAA 1. INTELEKTUALNE OSOBINE a) irok intelektualni horizont (sposobnost kritikog i stvaralakog miljenja, poznavanje stranih jezika i savremenih komunikacijskih tehnologija, radoznalost) b) Opa pedagoka kultura i specijalno poznavanje onog podruja koje istrauje c) Metodoloka sprema d) Sposobnost organizacije vlastitog rada i rada drugih 2. KARAKTERNE OSOBINE a) Upornost i ustrajnost b) Hrabrost c) Emocionalan stav prema svom radu d) Stav prema suradnicima (timski rad interdisciplinarni pristup u istraivanju)

49 VRSTE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA Razliiti kriteriji klasifikacije: a) Dob osoba na koje je upravljen odgojno-obrazovni proces b) Prema okolini, odnosno institucijama c) Prema specijalnim kategorijama odgajanika d) Prema sadrajima odgoja e) Prema elementima regulacionog kruga odgojnog procesa (drutvo, odgajatelj, odgajanik Klasifikacija vezana za metodoloku problematiku: a) Fundamentalna i operativna istraivanja b) Transverzalni i longitudinalni pristup istraivanju c) Istraivanja prema njihovoj vremenskoj usmjerenosti FUNDAMENTALNA I OPERATIVNA ISTRAIVANJA Fundamentalna: pronalaze se osnovne zakonitosti u pojavama, prirodi i drutvu Operativna (primijenjena, razvojna): pronalaze se putevi da se usavre postupci ovjeka oko mijenjanja pojava u prirodi i drutvu TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI PRISTUP U ISTRAIVANJU Transverzalni pristup: pojava se istrauje u isto vrijeme, ali na raznim mjestima i u raznim uslovima (maloljetnika delikvencija) Longitudinalni pristup: pojava se prati u vremenu (uzroci delikvencije iz godine u godinu) VREMENSKA USMJERENOST ISTRAIVANJA - da li se istrauje prolost, sadanjost ili budunost odgoja i obrazovanja - svako istraivanje treba imati svoj historijski uvod i refleksije za kretanja u budunosti - historinost i historicizam - historijsko-pedagoka istraivanja mogu biti organizirana horizontalno (hronoloki) verikalno (po problemima) VRSTE ISTRAIVANJA (ISTRAIVAKI NACRTI) prema Vizek-Vidovi V.: 1. Deskriptivna istraivanja a) Pregledna ili anketna istraivanja - opisuje se zateeno stanje, - ne objanjavaju se odnosi meu varijablama niti uzronoposljedine veze b) Korelacijska istraivanja - utvruje se veza meu promatranim varijablama - pozitivna i negativna korelacija, nepostojanje korelacije - doznaje se o povezanosti varijabli, ali se ne otkriva uzronost c) Komparativna istraivanja

50 slina korelacijskim: ispituju se odnosi meu varijablama kroz usporeivanje rezultata kod razliitih skupina (npr. razlike meu uenicima koji pokazuju visok i nizak strah od ispitivanja

2. Kauzalna - eksperimentalna istraivanja - namjerno mijenjanje jedne varijable da bi se provjerilo kako to djeluje na drugu varijablu (zavisna i nezavisna varijabla - eksperiment: a) faktorijalni: kako prisutnost ili odsutbost nezavisne djeluje na zavisnu varijablu b)funkcionalni: kako razliit nivo nezavisne varijable djeluje na zavisnu - eksperimentalna, kontrolna, usporedna grupa (usporedna grupa dobija neki drugi tretman u odnosu na eksperimentalnu) 3. Razvojna istraivanja a) longitudinalna: isti ispitanici se prate u odreenom vremenskom razdoblju b)transverzalna: razliiti ispitanici u istom vremenskom trenutku ETAPE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA etape u realizaciji puta spoznaje: a) izbor problema istraivanja b) izrada projekta istraivanja i stvaranje uslova za njegovo izvravanje c) sakupljanje podataka o pojavi koju istraujemo d) obrada sakupljenih podataka e) interpretacija rezultata f) objavljivanje izvjetaja o istraivanju g) praktina primjena novih spoznaja (do kojih se dolo istraivanjem)

Izbor problema istraivanja Faktori koji utiu na izbor problema istraivanja: 1. Potrebe prakse a) Subjektivni kriterij: miljenje samog istraivaa b) Objektivni kriterij: - miljenje rukovodilaca i ustanova - aktualna pedagoka zbivanja u tampi i javnosti - ispitivanje miljenja reprezentativnog uzorka 2. Interes nauke - nauni projekti, inicijative 3. Lini afiniteti istraivaa - profesionalna znatielja i orijentiranost (istraiva koji ima afinitete prema istraivanju djejeg umjetnikog izraza, osjeae se frustriran ako treba istraivati usvajanje tablice mnoenja kod uenika)

51 4. Kadrovske mogunosti - multidisciplinarni tim profesionalno osposobljenih i metodoloki educiranih strunjaka 5. Metodoloke mogunosti - pojedini problemi su nejednako dostupni razliitim postupcima istraivanjima 6. Materijalne mogunosti - pri izboru problema mora se voditi rauna ime raspolaemo u materijalnom i finansijskom pogledu (oprema, potrebna finansijska sredstva)

Tema 19:

PROJEKAT ISTRAIVANJA

Vanost projekta Razlozi neophodnosti izrade projekta: - Projekat omoguuje pregled i organizaciju vlastitih misli - Omoguuje uoavanje slabosti u izneenim mislima i uoavanje potekoa koje se mogu pojaviti - Nudi pregled aktivnosti koje prethode samom istraivanju - Slui kao dokumentaciona osnova Sadraj projekta: a) Tano definiran nauni problem (predmet i problem istraivanja) b) Opi opis metoda pristupanja c) Detaljan opis instrumentata, postupaka i tehnika istraivanja d) Podaci iz kojih se vidi opravdanost generalizacija na osnovu dobijenih rezultata e) Tehnike obrade podataka f) Satav tima i podjela zadataka g) Kalendar istraivanja h) Predraun predvidivih trokova i) Nain objavljivanja rezultata j) Predvidive koristi za pedagoku praksu METODE U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU Kriteriji pri odreivanju sistema metoda istraivanja 1. S. Pataki: - promatranje, - eksperiment, - razgovor, - prouavanje pedagoke i kolske dokumentacije - prouavanje pedagokog iskustva nastavnika i kole

52

2. Schmidt: - historijska, - deskriptivna - eksperimentalna 3. Nikovi: - metoda promatranja, - metoda eksperimenta, - metoda teorijske analize, - metoda pedagoke statistike 4. Prodanovi: - metoda analize pedagoke teorije, - deskriptivna metoda, - eksperimentalna metoda 9. Buvse: Grupe pedagokog istraivanja: 1. deskriptivno istraivanje 2. komparativno istraivanje 3. Kauzalno istraivanje 4. prognostiko istraivanje Praktina klasifikacija: Ako se kao osnovni kriterij uzme: da li se ispituju ili ne kauzalne veze meu pojavama: - deskriptivna metoda - kauzalna metoda Po kriteriju vremenske usmjerenosti: - historijska istraivanja - istraivanja odgojno-obrazovne sadanjosti - istraivanja budunosti (prognostika) Prema aspektu prouavanja pedagokih pojava: - longitudinalni aspekt - transverzalni aspekt DESKRIPTIVNA METODA bit metode je u opisivanju pedagokih pojava na deskripciju pedagokih situacija nailazimo i tamo gdje se ne radi o naunoistraivakom radu karakteristike naune primjene deskripcije: usmjerenost prema iskoritavanju rezultata za naunu spoznaju rad se ne zaustavlja na opisivanju onog to jest, ve obuhvata: usporeivanje, suprostavljanje, evaluaciju, interpretaciju

Postupci pedagokog istraivanja: 1. historijski postupak 2. Genetiki postupak 3. Statistiki postupak 4. eksperimentalni postupak 5. analitiki postupak

53 mogunosti obrade nekih pedagokih problema uz primjenu deskriptivne metode: snimanje nivoa obrazovanosti uenika opis nastavne prakse u kolama prikupljanje miljenja o sadraju i formama rada

SPECIFINOSTI PROJEKTA DESKRIPCIJE PEDAGOKIH POJAVA - ta e se opisivati (npr., znanje uenika iz podruja estetskog odgoja: kojih uenika, koje znanje) - kada e se opisivati (vrijeme kada se vri deskripcija kritino vrijeme, vrijeme na koje se deskripcija odnosi kritino razdoblje) - kako e se opisivati (postupci koji se namjeravaju primjenjivati, instrumenti: zapisnici, protokoli, anketni listovi, upitnici) KAUZALNA METODA KARAKTERISTIKE - metoda usmjerena ka pronalaenju deskriptivnih veza - J.S. Mill (Sistem deduktivne i induktivne logike) pravila na osnovu kojih se ustanovljuje uzrono-posljedina povezanost: Pravilo slaganja: kada dva ili vie sluajeva iste pojave imaju jednu jedinu zajedniku okolnost, onda je ta okolnost uzrok (odnosno posljedica) te pojave Pravilo diferencijacije: ako su okolnosti u kojima se istraivana pojava pojavljuje, kao i okolnosti u kojima se ne pojavljuje, u svemu jednake osim u jednoj okolnosti, ta okolnost (u kojoj se ta dva sluaja jedino razlikuju), jest posljedica ili uzrok te pojave (dva paralelna odjeljenja primjena razliitih postupaka) Pravilo ostataka: ako se od jedne pojave oduzme onaj dio koji je utvren kao posljedica odreenih uslova, onda je ostatak pojave posljedica ostalih uslova Pravilo usporednih promjena: svaka pojava koja se mijenja, kad god se neka druga pojava na odreen nain mijenja, uzrok je, odnosno posljedica, te pojave (ili je bilo kako s njom kauzalno povezana NEEKSPERIMENTALNA PRIMJENA KAUZALNE METODE - Eksperiment je mogue primjenjivati u sadanjosti (namjernim izazivanjem pojave) - U historijskim istraivanjima tragamo za uzrono-posljedinim vezama (za kauzalnim odnosima) - Servey-metoda: direktno dobijanje podataka na osnovu kojih se zakljuuje o kauzalnoj povezanosti

EKSPERIMENT U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU Naini unoenja i praenja djelovanja eksperimentalnog faktora:

54 1. Eksperiment jednostavne sukcesije (eksperiment sa jednom grupom) Inicijalno stanje djelovanje faktora finalno stanje Doznajemo koliko je neki postupak efikasan, ali ne i odgovor na pitanje: koji je od dva postupka efikasniji (koritenje dva ciklusa sa istom grupom): C1: Inic. stanje EF1 - Finalno stanje C2 : Inic. stanje EF2 Finalno stanje Nedostaci ogranienja -tekoe: - Djelovanje faktora se mora uporeivati na razliitom gradivu (koliko je djelovala razliitost gradiva, a koliko razliiti postupci?) - Nejednaka teina gradiva u pojedinim ciklusima - Tekoe usporedbe rezultata (teina testa) - Uticaj razvoja sposobnosti (nakon prvog ciklusa) transfer uenja 2. Eksperiment sa paralelnim grupama (E-grupa; K-grupa) - potekoe postizanja ekvivalentnosti grupa - prednosti: nema opasnosti djelovanja jednog faktora na drugi nema opasnosti djelovanja razlika u nastavnoj grai nema opasnosti djelovanja razlika u mjernim instrumentima (u inicijalnom, kao i u finalnom mjerenju koriste se isti instrumenti u obje grupe) - nedostaci: velik je broj varijabli koje u inicijalnom stanju treba ujednaiti i kontrolirati ostvarivanje ekvivalentnosti oteava mogunosti formiranja grupa (smanjuje se broj ispitanika) u toku samog eksperimenta moe se naruiti ekvivalentnost (tekoe kontrole svih varijabli) 3. Eksperiment sa rotacijom faktora - Prvi ciklus: Grupa A: Inicijalno stanje F1 finalno stanje Grupa B: Inicijalno stanje F2 finalno stanje - Drugi ciklus: Grupa A: Inicijalno stanje F2 finalno stanje Grupa B: Inicijalno stanje F1 finalno stanje - Prednost: neutralie se djelovanje neujednaenosti grupa - Nedostatak: organizacione tekoe u primjeni 4. Ex-post facto postupak (eksperimentalni faktor je ve ranije unesen) Varijable u eksperimentalnom istraivanju: Nezavisna (radno iskustvo nastavnika) Zavisna (stavovi o vrijednostima menadmenta) Posredujua (struna sprema) Kriterijska (spol)

55

Tema 20: POSTUPCI I INSTRUMENTI PRIKUPLJANJA PODATAKA

pod istraivakim postupkom se podrazumijevaju oblici i specifinosti samog istraivakog rada, a instrumenti su alt koji se u tom radu upotrebljava jedna vrsta instrumenata moe se primjenjivati u vie postupaka

PRISTUPI KLASIFIKACIJI a) POSTUPCI: 1. rad na dokumentaciji 2. sistematsko promatranje 3. intervjuiranje 4. anketiranje 5. testiranje 6. postupci procjenjivanja i prosuivanja b) INSTRUMENTI: 1. evidencioni list pri analizi sadraja pedagoke dokumentacije 2. aparati za snimanje pedagokih pojava 3. protokoli pismenog snimanja pojava 4. protokoli intervjua 5. anketni listovi 6. testovi 7. skale sudova paralelne forme instrumentata (ako se primjeni isti instrument u inicijalnom i finalnom istraivanju, negativno e utjecati prisjeanje na odgovore) baterije instrumenata: vie instrumenata iste vrste ili razliitih vrsta

KARAKTERISTIKE INSTRUMENATA - metrijske, mjerne, karakteristike instrumenta: 1 VALJANOST (sinonimi: validnost, simptomatina vrijednost, adekvatnost) - koliko taj instrument mjeri upravo ono to se njime eli mjeriti 1 POUZDANOST (sinonimi: relijabilnost, dosljednost, postojanost) - da li se i u kojoj mjeri moemo osloniti na rezultat koji smo tim mjerenjem dobili (drvena motka je pouzdaniji mjerni instrument za duljinu, nego metalna ipka, zbog manjeg koeficijenta irenja na toploti) - utvruje se slaganjem izmeu dviju primjena istog instrumenta 3. OBJEKTIVNOST - rezultat ne zavisi od ispitivaa 4. OSJETLJIVOST

56 ako se njime mogu ustanoviti i male razlike u veliini onoga to se mjeri (ako su zadaci lagani nee se moi razlikovati bolji od slabijih uenika, jer e svi biti skoro jednako uspjeni, ili ako su zadaci preteki ...) poveava se brojem zadataka ili zahtjeva u zadacima, brojem moguih osvojenih bodova (ako je mogue osvojiti 10 bodova moe se razlikovati 11 kategorija ispitanika, a ako je mogue osvojiti 100 bodova ...)

5. DISKRIMINACIONA VRIJEDNOST ZADATAKA U INSTRUMENTU - ako je instrument u cjelini validan (ili relijabilan) onda je validan i svaki njegov elemenat (zadatak, ajtem item) - pojedini elemenat je to validniji to se uspjeh ispitanika na njemu vie slae sa uspjehom na cijelom instrumentu 6. BADARENOST (sinonimi: standardiziranost, graduiranost, normiranost) - svako mjerenje zahtijeva neku mjernu jedinicu ili skalu (ekvidistantnost poeljno je da razmaci meu tim jedinicama budu jednaki) - u direktnim fizikim mjerenjima uvijek postoji arbitrarna skala za uporedbu (u pedagokim mjerenjima ne moemo imati arbitrarnu skalu) a) badarenje na bazi norme dobi i norme razreda b) badarenje na osnovu postotka ispitanika koji postiu neki rezultat (decili i centili) c) badarenje na bazi standardiziranog odstupanja d) badarenje na bazi transformacije na osnovu normalne distribucije 7. PRAKTINOST I EKONOMINOST Kod svih karakteristika mjernih instrumenata se podrazumijeva: jednostavnost primjene i kontrole rezultata, upotrebljivost rezultata, utede u vremenu i finansijskim izdacima RAD NA PEDAGOKOJ DOKUMENTACIJI POJAM DOKUMENTACIJE - skup sauvanih podataka koji su u vezi sa problemima odgoja i obrazovanja - nema pedagokog istraivanja u kojem se ne javlja analiza pedagokih dokumenata (i u eksperimentu i u neposrednom promatranju se analiziraju odreeni pisani materijali) - dokumentacija kao sam izvor istraivaeve spoznaje - indirektno prouavanje pojava preko dokumenata koji su o njoj nastali - podaci se mogu uzimati iz dokumentacije kod koje je izvrena kontrola vjerodostojnosti i istinitosti VRSTE PEDAGOKIH DOKUMENATA - veinu predstavljau pisani dokumenti - trodimenzionalni materijali i audio-vizuelni materijali kao pedagoki dokumenti - tri aspekta pedagokog dokumenta: sadraj, ustanova ili linost od koje dokument potie i svrha kojoj slui - vrste:

57 propisi organa vlasti, spisi prosvjetnih vlasti i njihovih organa dokumenti drutvenih organizacija, dokumentacija kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova, radovi odgajanika, lina dokumentacija prosvjetnih radnika, pedagoka literatura, beletristika pedagokog sadraja (beletristika pedagogija, pedagoka beletristika, beletristika odgojnog sadraja), udbenici, skripta i dr. VJERODOSTOJNOST PEDAGOKIH DOKUMENATA Izvornost kao kriterij vjerodostojnosti: - primarna vrela (originalni dokumenti) - sekundarna (preuzeta iz primarnih izvora), tercijarna, kvartarna i dr. vrela Naini utvrivanja vjerodostojnosti dokumenta: eksterna kritika analiza (autorstvo, vrijeme, mjesto, svrha i okolnosti nastanka; papir, jezik, pismo, materijal kojim je pisan i dr.) interna kritika analiza (istinitost sadraja) BILJEKE O IZVORIMA - navoenje bibliografskih podataka o literaturi i zvorima: poziv na lanak u asopisu: POKONJAK, N. O problemu ocjenjivanja, Savremena kola, Beograd, 13; 5-21; br. 1-2, 1958. Poziv na knjigu: TROJ, F. Prilog pitanju provjeravanja i ocjenjivanja znanja u naim kolama, Beograd, Nolit, 1957., str. 201. ANALIZA SADRAJA DOKUMENATA Kvalitativna: istraiva pronalazi opi i osnovni smisao poruke, odnosno informacije, koju dokument prenosi Kvantitativna: istraiva pronalazi u izvorima (ili u pojavama koje prouava u tim izvorima) elemente koji se mogu brojiti ili mjeriti Sinteza kvalitativnog i kvantitativnog aspekta analize sadraja SISTEMATSKO PROMATRANJE direktan put upoznavanja pojava na podruju odgoja i obrazovanja razlike sistematskog u odnosu na svakodnevno promatranje: slui usvajanju novih naunih spoznaja vano mjesto u projektu istraivanja vri se prema unaprijed postavljenom planu usmjereno prema odreenom objektu promatranja snimanje se vri simultano snimak mora biti pristupaan kvantitativnoj obradi

58 promatra je struno osposobljen profesionalac pouzdanost, objektivnost i valjanost mjerenja mogu se egzaktno kontrolirati moe se kao postupak koristiti i u deskriptivnoj i kauzalnoj metodi NEPRIMJETNO PROMATRANJE - etike dimenzije - u pedagokim istraivanjima prevladava javno promatranje (nasuprot tajnom) - diskontinuirano i kontinuirano promatranje OBJEKT PROMATRANJA - osobe i aktivnosti - uzorak promatranja (ne moemo obuhvatiti sve osobe ili aktivnosti kod svih osoba) uzorak osoba uzorak aktivnosti uzorak vremena (promatramo u dovoljno reprezentativnom intervalu vremena) PISMENO SNIMANJE PRI PROMATRANJU - najea i najpristupanija tehnika sistematskog promatranja (bez tehnikih pomagala) - protokol promatranja VARIJANTE SISTEMATSKOG PROMATRANJA a) b) c) d) primjena dramatizacije sudjelujue promatranje tehnika kritikog sluaja introspekcija (samopromatranje) INTERVJU (sinonimi: usmena eksploracija, razgovor) postupak u pedagokom istraivanju koji slui planskom izazivanju verbalnih manifestacija linosti kojom razgovaramo, da bismo time doli do novih spoznaja u pedagogiji uvijek predstavlja izazivanje pojave (neki ga smatraju i jednom vrstom eksperimenta) ima cilj da se doe do novih naunih spoznaja i da se uoi zakonitost u pedagokim pojavama otkrivanjem njihovih kauzalnih veza istraivaki intervju treba razlikovati od: razgovora kao nastavne metode razgovora koji se obavlja sa odgajanikom razgovora sa ciljem dijagnoze odgojnih ili obrazovnih tekoa uenika

VRSTE INTERVJUA

59 a) obzirom na sadraj i tok intervjua: vezani (standardizirani): slobodni (nestandardizirani): b) obzirom na osobe koje se intervjuiraju: direktni indirektni c) obzirom na broj ispitanika sa kojima se simultano razgovara: individualni kolektivni PRIPREME ZA INTERVJU a) Organizacione pripreme b) Pripreme vezane za ispitanika c) Pripreme vezane za sadraj TOK INTERVJUA 1. Stvaranje atmosfere i poetnog kontakta a) Intervju, skoro uvijek predstavlja stresnu situaciju za ispitanika b) Postupci za razvijanje pozitivnog stava ispitanika prema razgovoru: c) Znaaj linosti ispitivaa 2. Nain intervjuisanja s obzirom na tok i sadraj intervjua Neke bitne upute: - Odrati temu i nit razgovora - Ulaziti u diskusiju ili polemiku samo kada je to neminovno - Ispitiva ne treba reagirati neugodnom iznenaenou, neslaganjem ili prijekorom - Ako su odgovori krti, nepotpuni, pokuati provocirati potpuniji odgovor - Vanost pitanja (sugestibilna pitanja, provokativna pitanja, trivijalna ili beznaajna pitanja ...) - Vanost neverbalnih znakova u komunikaciji PROTOKOL (ZAPISNIK) INTERVJUA Zaglavlje protokola podaci o: - Ispitaniku i ispitivau - Mjesto i vrijeme intervjua - Oznaka projekta za koji se obavlja intervju (tema, predmet intervjua) Sadraj protokola: - Kod vezanog istervjua doslovno ispisana pitanja - Kod nevezanog intervju - bolja atmosfera ako nema pred sobom ni zapisnik ni podsjetnik (scripta manent podsvjesni strah uprkos obeanoj anonimnosti - deifriranje signiranih oznaka ANKETA POJAM ANKETE

60

Postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi sa: - injenicama od naunog interesa za pedagogiju (koje su poznate ispitanicima) ili - miljenjima ispitanika Klasifikacija a) Prema vrsti podataka - traenje injeninih podataka - podaci o stavovima i miljenjima b) Prema tipu anketnog pitanja - otvoreni tip - zatvoreni tip - kombinirani tip c) Prema nivou diskrecije prema linosti ispitanika - anonimna - javna TIPOVI PITANJA Pitanja otvorenog tipa Pitanja zatvorenog tipa Kombinirani tip PITANJE ANONIMNOSTI ANKETE Anketa ne moe biti anonimna u slijedeim sluajevima: - kad je cilj ankete usmjeren na individualnu pomo ispitanicima - kad anketa treba da slui prouavanju specifinih razlika izmeu pojedinih grupa anketiranih - u situacijama kada se pouzdano moe pretpostaviti da e anonimnost smanjiti razinu savjesnosti - ako su pitanja u anketi takva da stimuliraju anketiranog na davanje neistinitih odgovora uprkos anonimnosti, odgovori mogu biti neiskreni: - kada meu ispitanicima vlada jak duh kolektivnosti - kad su odgovori podloni otrom kriteriju vrednovanja (niko nee potvrditi da ima rasistike stavove) - kad ispitanici uoe da rezultat ankete moe imati posljedice po njih same - kad ispitanik vjeruje da postoje mogunosti da se prepozna ko je dao odgovore (datum roenja, rukopis) DULJINA ANKETNOG LISTA Kratkoa je preduvjet uspjeha ankete Kratkoa ne ovisi samo o broju pitanja Optimalno je trajanje od desetak minuta ispitanikovog odgovaranja, a ne bi trebala da zahtijeva vie od 20-25 minuta Kratkoa anketnog lista se postie - ne pitati ono to se moe dobiti iz drugih izvora

61 pitati samo ono to nam je za dato istraivanje neophodno ne treba postavljati pitanja za koje odgovore unaprijed znamo pitanja moraju biti jednostavna (bolje dva ili tri jednostavna, nego jedno sloeno pitanje) nain odgovaranja treba ubrzati pitanjima zatvorenog tipa

STILIZACIJA I RASPORED PITANJA - Uvijek se pita onaj ko zna odgovor - Neophodna je potpuna jasnost pitanja (Kada je Vaa kola poela sa radom?) - Ne smiju se davati sugestivna pitanja (umjesto: Da li ste zadovoljni radom nastavnika Vae djece, bolje je ime niste zadovoljni u radu nastavnika Vae djece?) - Ako se u pitanju ne mogu izbjei struni izrazi, treba ih pojasniti i protumaiti - Odabrati onu stilizaciju pitanja koja daje najtanije odgovore - Iz stilizacije pitanja treba da jasno proizlazi da li traimo da ispitanik iznese stvarno stanje, ili svoje miljenje - Vanost redosljeda pitanja (sistematinost i postupnost ne s brda i s dola) NAIN PROVOENJA ANKETE Kontrola kvalitete putem sondane primjene na poduzorku Slanje anketnog lista potom i popunjavanje anketnog lista na licu mjesta u prisustvu ispitivaa Prednosti popunjavanja anketnog lista na licu mjesta: - osigurani odgovori svih koji se namjeravaju anketirati - direktan kontakt motivira tano i savjesno odgovaranje - ispitiva, pored tehnikih uputa, daje i pomo u tumaenju pojedinih pitanja - odgovori ispitanika su originalno njegovi (nije se konsultirao sa svojom okolinom) - otpada gubitak vremena i trokova slanja anketnog lista Pitanje anonimnosti kod slanja anketnog lista potom (ispitanik pretpostavlja da e biti prepoznat, da je list oznaen i sl.)

TESTIRANJE POJAM TESTA - odreivanje odgojno-obrazovnog nivoa odgajanika = centralni problem deskriptivnog pedagokog istraivanja - odreivanje uinka naeg uticaja na taj nivo = centralni problem eksperimentalnog pedagokog istraivanja Definiranje i odreenje pojma testa:

62 latinski: testor, -ari = posvjedoiti, dokazati u engleskom jeziku njeno znaenje obuhvata pojmove pokusa, ogleda, ispitivanja u najirem smislu testom se naziva ispitivanje kvaliteta i karakteristika nekog novog stroja, materijala, vozila i sl. testom se naziva i ispitivanje razornog djelovanja nekog novog oruja (atomski testovi) u medicini: tuberkulin-test i dr. u statistici: njime se ispituje vjerojatnost da li se neka injenica, koju smo upili na uzorku, moe generalizirati i na osnovni skup (t-test; F-test; Hi-kvadrat-test i dr.) Meunarodno udruenje za primijenjenu psihologiju: test je odreeni pokus koji sadri zadatak koji treba izvriti, koji je jednak za sve ispitanike, sa preciznom tehnikom kojom se odreuje uspjeh ili neuspjeh, ili kojom se brojano izraava uspjeh (Pieron, 1980.) prema N.Rotu i .Vasiu: testovi predstavljaju vrstu eksperimenta koji se sastoji od zadataka jednakih za sve ispitanike, a za koje je utvren nain ispitivanja i preciziran nain ocjenjivanja rezultata ispitivanja Z.Bujas (1959.): standardizirani postupak, pomou kojeg se izaziva odreena aktivnost, a onda se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat uporedi sa rezultatima koji su dobijeni kod drugih individua u jednakoj situaciji (rezultat pojedinca se uporeuje sa rezultatom neke skupine kao osnovicom za to mjerenje i vrednovanje)

PRIMJENA U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU - mora se voditi rauna o metrijskim karakteristikama testa (isoitivanje profesionalnih interesovanja i profesionalne orijentacije) - testiranje je relativno krut postupak (dobija se samo podatak o rezultatu; Black: automobilska instrument-tabla) - dddobija se samo podatak o rezultatu rada, a ne i o nainu rada koim se dolo do tog rezultata VRSTE TESTOVA PREMA OSOBINAMA ISPITANIKA 1 Testovi znanja - u kojoj mjeri je ispitanik usvojio odreena znanja, vjetine ili navike - odreuje se obrazovni nivo odreene grupe ispitanika Vrste: - testovi znanja u uem smislu (poznavanje samih injenica) - testovi sposobnosti primjene znanja (nivo uspjenosti primjene steenih znanja) 2 Testovi sposobnosti - odreivanje i mjerenje osobina koje su preduvjet za uspjeh na odreenom podruju aktivnosti - ope i posebne sposobnosti 3 Testovi linosti - relativno lako motiviranje ispitanika za testove znanja i testove sposobnosti - kod testova linosti, umjesto uinka, u prvi plan dolazi iskrenost ispitanika

63 projektivni testovi (K-D-O-test; Baum-test; Nagy-test: strukturiranje porodine skulpture)

VRSTE TESTOVA PREMA NAINU RJEAVANJA ZADATAKA 1. Papir-olovka-testovi - ispitanik pie svoja rjeenja - prednost: kolektivna primjena (ekonominost) - nedostatak: sumnja u diskreciju i zloupotrebu rezultata 2. Testovi kod kojih ispitanik usmeno rjeava zadatke - tip ekstremno, strogo vezanog intervjua (problem evidentiranja odgovora) 3. Testovi ina - sposobnost stvarne primjene (ne verbalnog opisa) nekog znanja iz raznih podruja ljudske aktivnosti

TESTOVI NIVOA I TESTOVI BRZINE - da li je interes usmjeren na postignuti nivo ili na brzinu rjeavanja zadatka - kod testova nivoa: bitna je tanost radnje, a tek zatim, brzina njenog izvoenja - kod testova brzine: rjeavanje je vremenski strogo ogranieno (na bazi ranije izvrenog mjerenja) KONSTRUKCIJA TESTA PREGLED ETAPA a) Odreivanje strukture i granica podruja koje treba testom obuhvatiti b) Prva eliminacija zadataka(na osnovu subjektivne impresije) c) Izrada prvog sondanog oblika testa d) Analiza rezultata dobijenih sondanom primjenom e) Primjena konanog oblika na reprezentativnom uzorku TIPOVI ZADATAKA a) Dosjeanja b) Nadopunjavanja c) Dvolanog izbora d) Viestrukog izbora e) Usporeivanja ili sparivanja f) Sreivanja ANALIZA REZULTATA - kvantitativna analiza ukupnog rezultata - ajtem-analiza - statistika obrada (diskrimanaciona vrijednost zadatka, skalna vrijednost stavke, sintetski indeks)

64

POSTUPCI I INSTRUMENTI PROCJENJIVANJA I PROSUIVANJA

SKALA SUDOVA (SKALER) - POJAM I ZNAENJE - skala sudova njome se odreuje postojanje ili nepostojanje, odnosno stupanj postojanja pojave koja se procjenjuje - slinesu anketnim listovima VRSTE SKALA SUDOVA a) Deskriptivne - sastoji se od niza predloenih tvrdnji - procjenjiva oznaava onu tvrdnju koja po njegovoj procjeni najbolje odgovara stvarnosti b) Grafike - procjenjiva odabire mjesto na liniji izmeu dva krajnja pola izraenosti neke pojave - prednosti: ne utiu ponueni odgovori - slabosti: tekoe obrade c) Numerike - procjenjiva odabire brojnu vrijednost izmeu dvije krajnje vrijednosti - prednosti: mogunost kvantitativne obrade - slabosti: malen broj ponuenih odgovora smanjuje osjetljivost d) Skale kategorija - procjenjiva bira jedan od ponuenih odgovora, a ne tvrdnju, kao kod deskriptivne skale - u praksi esta upotreba petostepene skale kategorija Likertovog tipa IZVORI POGREAKA U SKALAMA SUDOVA a) Djelovanje line jednadbe procjenjivaa: prevelika strogost ili blagost b) Razlike meu procjenjivaima u disperziji njihovih sudova: krutost (uenik ili zna ili ne zna sredine nema) c) Pogreka kontrasta: pri prosuivanju drugih polazimo od sebe d) Halo-efekt ili efekt jeke: dojam koji se dobije o jednoj osobi utie na procjenjivaa u procjenjivanju i drugih osobina kod te osobe e) Pogreka blizine: raspored pitanja djeluje na procjenjivaa (koritenje inverznih pitanja) f) Logika pogreka: preduvjerenja o funkcionalnoj povezanosti nekih karakteristika Mogunosti neutralisanja pogreaka: a) U procjenjivanju jedne osobine koristiti vie procjenjivaa - odreivanje reprezentativnog uzorka procjenjivaa

65 b) Davanje preciznih uvodnih uputa: - ukazivanje na savjesnost i potenje u procjenjivanju - garantirati apsolutnu anonimnost procjenjivaa - ukazivanje da odgovori (bilo pozitivni ili negativni) nemaju nikakve posljedice za osobu koja se procjenjuje - odrediti ta se smatra pod pojmom koji se procjenjuje (pojam discipline u koli ne mora za svakog imati isto znaenje) c) Sama konstrukcija skale: - pitanja ili tvrdnje moraju biti jasno i jednoznano naznaene (podesnija je tvrdnja: Kada naie na potekoe, za koje uvia da ih ne moe sam savladati, uenik se ipak ne obraa za pomo drugima, nego: Uenik je zatvoren u sebe - u procjenjivanje unositi samo one osobine koje se mogu tano definirati i utvrditi (npr., sposobnost uivljavanja, moralni osjeaj, hrabrost, ustrajnost nedovoljno odreene osobine) - da se postigne vea savjesnost i paljivost procjenjivaa, koristi se izmjena smjera u procjenjivanju (ista kategorija oznaava nekad manju, a nekad veu izraenost osobine) - lina jednadba ee je usmjerena prema boljim nego prema slabijim procjenama - mijenjanje rasporeda tvrdnji (kada je vie procjenjivaa iste osobe) VARIJANTE SKALA SUDOVA a) Skala alternativnih sudova - varijanta deskriptivne skale u kojoj se susreu samo dvije mogunosti procjene: afirmativna i negativna - esto se koristi za procjenu i kontrolu rada ili nekog postupka b) Odredi ko skala - ispitanik navodi ime jedne ili vie osoba na koje bi se navedena karakteristika mogla odnositi (kod uobiajenih skala je obrnuto: ispitanik procjenjuje karakteristike predloene osobe, pojave i sl.) c) Skala rangova - procjenjiva ranguje (odreuje redosljed od maksimalne do minimalne izraenosti) karakteristike pojedinca ili pojave - koristi se kod onih varijabli kod kojih je teko provesti unutranju kategorizaciju d) Postupak pomou uporeivanja parova - uporeivanje dvije po dvije osobe ili pojave (npr.: Procijeni ko je marljiviji i njegovo ime podcrtaj) - broj parova: Nx(N-1)/2 (ako je pet uenika, broj parova je 10) - moe se koristiti u procjeni kvaliteta uenikih radova e) Postupak uporeivanja s prethodno odreenim rangom - kombinacija skale rangova i skale sudova - slui boljem uvidu u polazni kriterij od kojeg ispitanik polazi prilikom davanja svojih sudova

66 postupak primjene: odredi pet osoba za prvi do peti stupanj marljivosti, a zatim ostale osobe smjeta ispred kojih i iza kojih bi dole

f) Skalogram - naziva se i Gutmanovom skalom - proizila iz potrebe za jednodimenzionalnou skale (svaka via kategorija treba da obuhvata prethodnu kumulativnost) - primjer primjene: Sa uenikom koji je ... narodnosti prihvatio bih: nude se odgovori silaznom padu bliskosti od pohaanja iste kole do stanovanja u istoj sobi g) Q-postupak - sortiranje karakteristika po razliitim kriterijima - primjer primjene: ponudi se lista karakteristika linosti, a zatim se od procjenjivaa trai da sortira, klasifikuje ili izdvoji osobine, npr.: koje bi elio da posjeduje one za koje smatra okolina da ih posjeduje ta osoba one koje bi elio da ih okolina njemu pripisuje i sl. h) Sociogram - sociometrijska tehnika Jakob Moreno - ispitivanje poloaja pojedinca u grupi i interpersonalnih odnosa u grupi - kriterij izbora moe biti prihvatanje ili odbijanje - mogunost realne samoprocjene vlastitog statusa u grupi - obrada i prikazivanje rezultata (indeksi, sociogram tpovi veza u sociogramu)

******************************** PITANJA ZA UTVRIVANJE I PROVJERAVANJE ZNANJA

1. Obrazloite naziv i predmet prouavanja pedagogije 2. U emu se oituje odgoj? 3. Koji se sve kvaliteti u formiranju ovjeka kao ljudskog bia ostvaruju odgojem? 4. Nabrojte i kratko obrazloite temeljne karakteristike odgoja 5. Obrazloite drutvenu uvjetovanost odgoja 6. ta obuhvata odgoj u irem, a ta odgoj u uem smislu? 7. ta obuhvata svestrani razvitak linosti kao cilj odgoja? 8. Prema koja etiri kriterija se najee vri podjela odgojne djelatnosti? 9. Prema koja etiri kriterija se moe izvriti podjela sistema pedagokih nauka? 10. Navedite barem pet nauka iz sistema pedagokih nauka i obrazloite predmete njihovog pruavanja 11. Koje su osnovne oblasti prouavanja obiteljske pedagogije? 12. Navedite i kratko obrazloite osnovne discipline specijalne pedagogije 13. Koji se nazivi danas koriste kao adekvatniji umjesto naziva specijalna pedagogija?

67 14. Navedite barem pet nauka sa kojima je pedagogija povezana i kratko obrazloite tu povezanost 15. Navedite osnovna obiljeja odgoja u prvobitnoj zajednici 16. Kako se zove djelo antikog mislioca Ksenofonta i o emu autor govori u ovom djelu? 17. Ko su bili rapsodi i u emu je njihov doprinos pedagogiji? 18. Ko su bili sofisti i u emu je njihov doprinos pedagogiji? 19. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Sokratovog uenja 20. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Platonovog uenja 21. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Aristotelovog uenja 22. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Protagorinog uenja 23. Navedi pet poznatih mislilac iz perioda humanizma i renesanse koji su zasluni za razvoj pedagoke misli 24. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Jana Amosa Komenskog 25. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Dona Loka 26. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja an ak Rusoa 27. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Johana Hajnriha Pestalocija 28. Navedite puno ime autora knjige Kako Gertruda ui svoju djecu i koja je odgojna podruja teorijski posebno obogatio ovaj autor 29. Navedite i obrazloite osnove tumaenja, uporite, prigovore i posljedice nativistikog uenja o odgoju i razvoju linosti 30. Navedite i obrazloite osnove tumaenja, uporite, prigovore i posljedice empiristikog uenja o odgoju i razvoju linosti 31. Navedite i pojasnite osnove teorije konvergencije u objanjenju faktora odgoja i razvoja linosti 32. Objasnite odnos predispozicija i sposobnosti prema teoriji konvergencije 33. ta je eksplozija znanja i kako se ovaj problem odraava na suvremeno obrazovanje? 34. Nabrojte kakav bi nastavnik trebao, a kakav ne bi trebao biti, da bi uspjeno ostvario svoju funkciju u suvremenom obrazovanju 35. ta su naela odgojnog rada i ime su uvjetovana? 36. Nabrojte osnovna opa naela odgojnog rada 37. Obrazloite naelo svrsishodnosti odgojnog rada 38. Obrazloite naelo aktivnosti odgojnog rada 39. Obrazloite naelo pozitivne orijentacije odgojnog rada 40. Obrazloite naelo mnogostranosti odgojnog rada 41. Obrazloite naelo primjerenosti odgojnog rada 42. Obrazloite naelo individualizacije odgojnog rada 43. Obrazloite naelo socijalizacije odgojnog rada 44. Obrazloite naelo jedinstvenosti odgojnog rada 45. Obrazloite naelo dosljednosti odgojnog rada 46. Nabrojte etiri osnovne metode koje se koriste u odgojnom radu 47. Navedite tri osnovne grupe odgojnih sredstava 48. Navedite i kratko obrazloite tri osnovna tipa ili stupnja kroz koje je prola porodica u periodu prvobitne zajednice 49. Koji su drutveno-istorijski razlozi doveli do nastanka patrijarhata i koje su njegove osnovne karakteristike? 50. Navedite neka kljuna obiljeja braka i poloaja ene u periodu robovlasnitva

68 51. ta je bio odluujui faktor za sklapanje braka u periodu feudalizma? 52. ta oznaava termin ius primae noctis? 53. Koja se etiri elementa izdvajaju kao posebno znaajni u obiteljskom odgoju? 54. Koja su etiri osnovna stila roditeljstva identificirali Maccoby i Martin i na osnovu kojih dimenzija roditeljstva? 55. Koja su dva osnovan vida suradnje porodice i kole i koje oblike suradnje oni obuhvataju? 56. Koja su tri osnovna pitanja ili problema od kojih zavisi sudbina ovjeanstva u budunosti po J.Gabor-u? 57. Navedite i kratko obrazloite klasifikaciju aktivnosti u slobodnom vremenu prema kriteriju svrhe koja im se pridaje 58. Koja osnovna pitanja obuhvata sadraj pedagogije slobodnog vremena kao pedagoke nauke? 59. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne grupe faktora provoenja i organizovanja slobodnog vremena 60. Koje su dvije etape u predkolskom odgoju po Aristotelu? 61. Navedite osnovna polazita, znaaj i doprinos Roberta Owen-a razvoju prekolske pedagogije 62. Navedite osnovna polazita, znaaj i doprinos koji je Friedrich Frbel dao razvoju prekolske pedagogije 63. ta je habilitacija, a ta rehabilitacija u specijalnom odgoju? 64. Nabrojte i kratko obrazloite etiri faze ili perioda u razvoju odnosa drutva prema invalidnom ili razvojno ometenom djetetu 65. Koje se etiri osnovne grupe djece ili mladih obuhvataju smjetajem u domove? 66. Nabrojte kriterije prema kojima moemo izvriti podjelu ili klasifikaciju domova za djecu i mlade 67. Koje su vrste domova obzirom na trajanje boravka odgajanika u njima? 68. Koje su vrste domova obzirom na stupanj njihove otvorenosti? 69. Koji su karakteristini tipovi domova u praksi? 70. Navedite sadraje ili podruja odgojnog rada u domovima 71. Nabrojte i kratko pojasnite sedam osnovnih odgojnih naela u domovima 72. Koja su tri osnovna izvora teorije tjelesnog odgoja? 73. Navedite est osnovnih zadataka tjelesnog odgoja 74. ta je smisao, a ta svrha intelektualnog odgoja? 75. Navedite i kratko obrazloite pet osnovnih zadataka intelektualnog odgoja 76. Navedite i kratko pojasnite odnos drutva prema estetici i lijepom u pojedinim istorijskim razdobljima 77. Navedite i kratko pojasnite etiri osnovna zadatka estetskog odgoja 78. Koja su osnovna sadrajna podruja estetkog odgoja? 79. Nabrojte glavne zahtjeve ili naela kao metodike pretpostavke u realizaciji zadataka estetkog odgoja 80. ta je moral? 81. Koje su tri osnovne etape procesa moralnog odgoja? 82. Nabrojte osnovne zadatke moralnog odgoja 83. Nabrojte i kratko pojasnite etiri osnovna zadatka radnog odgoja 84. Nabrojte i kratko pojasnite osnovne zadatke ekolokog odgoja 85. Nabrojte osnovne grupe uzroka poremeaja okoline 86. ta je osnovni cilj ekolokog odgoja? 87. Koja su osnovna sadrajna podruja ekolokog odgoja?

69 88. Koja su tri osnovna oblika didaktikog rjeenja u realizaciji zadataka ekolokog odgoja? 89. Koja su tri osnovna nastavna pitanja u realizaciji zadataka ekolokog odgoja? 90. Koja su etiri izvora pedagoke nauke po Schmidt-u? 91. Kako Abelson definira metodologiju pedagogije? 92. Nabrojte i kratko obrazloite pet osnovnih karakteristika pedagoke spoznaje 93. Koje su intelektualne osobine linosti neophodne za istraivaa u pedagogokom istraivanju 94. Koje su karakterne osobine neophodne za istraivaa u pedagogokom istraivanju 95. Koje su osnovne karakteristike fundamentalnih pedagokih istraivanja? 96. Koje su osnovne karakteristike operativnih pedagokih istraivanja? 97. Koje su osnovne karakteristike transverzalnog pristupa u pedagokim istraivanjima? 98. Koje su osnovne karakteristike longitudinalnog pristupa u pedagokim istraivanjima? 99. Koje su tri osnovne grupe ili vrste istraivanja u odgoju i obrazovanju prema VizekVidovi V.? 100. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne vrste deskriptivnih istraivanja u odgoju i obrazovanju 101. Koja je osnovna karakteristika kauzalnih ili eksperimentalnih istraivanja? 102. Navedite i obrazloite dvije osnovne vrste eksperimenta u pedagokom istraivanju 103. Navedite i obrazloite osnovne etape pedagokog istraivanja 104. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne faktore koji utiu na izbor problema u pedagokom istraivanju 105. Navedite i obrazloite osnovne elemente sadraja projekta istraivanja 106. Navedite i obrazloite osnovne metode koje se koriste u pedagokom istraivanju 107. Navedite i kratko obrazloite pravila na osnovu kojih se ustanovljuje uzronoposljedina povezanost prema J.S. Mill-u 108. Nabrojte etiri vrste ili tipa eksperimenta u pedagokom istraivanju obzirom na nain unoenja i praenja djelovanja eksperimentalnog faktora 109. Koja je osnovna tekoa ili problem u primjeni eksperimenta sa paralelnim grupama? 110. Koji se osnovni postupci koriste u pedagokom istraivanju? 111. Koje su osnovne vrste instrumenata koji se koriste u pedagokom istraivanju? 112. Koje su osnovne metrijske karakteristike instrumenata u pedagokom istraivanju? 113. ta obuhvata kvantitativna, a ta kvalitativna analiza u istraivanju pedagoke dokumentacije 114. Koje su osnovne varijante sistematskog promatranja? 115. Navedite i obrazloite vrste intervjua, kao postupka u pedagokom istraivanju 116. ta obuhvataju pripreme za intervju u pedagokom istraivanju? 117. Navedite osnovne pojedinosti koje su znaajne za stvaranje atmosfere i poetnog kontakta u pedagokom intervjuu 118. Prema kojim kriterijima se moe izvriti klasifikacija ankete kao postupka u pedagokom istraivanju? 119. Obrazloite i komentirajte prednosti, nedostatke i ogranienja anonimnosti ankete 120. Navedite i komentirajte prednosti i nedostatke naina provoenja ankete u pedagokom istraivanju 121. Navedite i pojasnite osnovne pojedinosti koje su znaajne za stilizaciju i raspored anketnih pitanja 122. Navedite i kratko pojasnite vrste testova obzirom na osobine ispitanika

70 123. Navedite i kratko pojasnite vrste testova obzirom na nain rjeavanja zadataka 124. Objasnite osnovne razlike izmeu testova nivoa i testova brzine 125. Navedite i komentirajte prednosti i nedostatke osnovnih vrsta skala sudova, kao instrumenata prosuivanja i procjenjivanja u pedagokom istraivanju 126. Nabrojte i pojasnite osnovne izvore pogreaka u skalama sudova 127. Koje su tri osnovne grupe mogunosti za neutralizaciju pogreaka u skalama sudova? 128. Nabrojte osnovne varijante skala sudova 129. ta se istrauje primjenom sociometrijskog postupka u pedagokom istraivanju? 130. ta je sociogram?