- Osnove pedagogije - PREDAVANJA skripta 2 (Neven Hrvati)

5 FAZA RAZVOJA PED ZNANOSTI

a) Gudjons
1) od srednjeg vijeka k moderni (17. st)
2) prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko stoljee
3) Njemaka klasika odgoj i obrazovanje
4) protest-reformska pedagogija 1900.-1933.
5) nacional-socijalizam poratno vrijeme suvremenost
1) Komensky
2) Locke -Misli o odgoju ovjek je tabula rasa
Kant imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumom
Rousseau Emil ili o odgoju odgoj mora slijedit prirodni razvoj
Filantropisti utilitaristiki odgoj upotrebljiv u praksi
Pestalozzi- Lienhard i Gertruda drutveno potrebno znanje industrijske kole
3) Humboldt obrazovanje-put pojedinca ka samomu sebi
Reforme sveuilita
Reforma latinske kole u gimnaziju (klasini jezici, matematika)
Realna kola trgovako-obrtniki sadraji
Elementarne kole
Herbart- opa pedagogija
4) pojedinani pedagogijski pravci: Stoljee djeteta (Ellen Key), kola
samodjelatnosti i radna kola (B. Otto), politiki koncepti reforme kole, pokret za
umjetniki odgoj, pokret seoskih odgojnih domova
5) -centralistika dravna pedagogija
-razdoblje restauracije
-pokuaji obrazovne reforme
b) Vukasovi
HERBARTOVI STUPOVI
-obrada svake nastavne jedinice mora proi kroz etiri formalna stupnja
1) stupanj jasnoe jasno shvatiti i razumjeti o emu je rije
2) stupanj asocijacije meusobno udruivanje pojedinanih elemenata
3) stupanj sustava povezivanje novozapaenoga s ve postojeim predodbama
-sistematiziranje
4) stupanj metode primjenjivanje rezultata uenja
DIDAKTIKI TROKUT
-faktori nastave: Nastavnik
Uenik
Nastavni sadraji

etverokut - nastavne tehnike

UTEMELJENJE PEDAGOGIJE 1874.-1918.

PRISTUPI POVIJESTI PEDAGOGIJE
1) DUHOVNO-ZNANSTVENI/POVIJESNI prouava povijest pedagogijskog
miljenja pri emu se pretpostavlja napredak; zanemaruje socijalno-povijesnu
pozadinu pedagogijskog miljenja
2) INSTITUCIONALNO-POVIJESNI kada je i zato nastala odreena institucija i koje
su ideje i interesi oblikovali njezin razvoj
3) POVIJESNO-PROBLEMATSKI sustav odgoja i obrazovanja razumije se kao
rezultat rjeavanja problema
-kritiko preispitivanje
4) EPOHALNO-STRUKTURALNI drutvene strukture i njima odgovarajue norme i
vrijednosti ostaju za odreeno vremensko razdoblje u pojedinostima jednake

INTENCIONALNI I FUNKCIONALNI ODGOJ

-INTENCIONALNI odgoj koji je araniran s namjerom, planski; namjerni utjecaj
pedagogije
-FUNKCIONALNI odgoj koji nije planski organiziran drutveno djelatni imbenici koji
nisu stvoreni da bi odgajali ali utjeu na mlade (televizija, asopisi, socijalne norme)
1) PEDAGOKI PESIMIZAM
-temeljni initelj ovjekova razvoja je nasljee
-teorija nativizma nemo odgoja
-Schopenhauer razvitak i sudbina ovjeka unaprijed su odreeni nasljeem
-Lambroso teorija roenog zloinca
2) PEDAGOKI OPTIMIZAM
-temeljni initelj ovjekova razvoja je okolina
-teorija empirizma svemo odgoja
-razlike izmeu ljudi rezultat su drutvene sredine i odgoja
-Locke ovjek je tabula rasa mogunost oblikovanja
3) TEORIJA KONVERGENCIJE
-pedagoko prevladavanje jednostranosti
-temeljni initelj ovjekova razvoja je nasljee i okolina
-Stern potpunije sagledavanje imbenika razvitka djeteta (unutarnji i vanjski initelji)
4) MULTIFAKTORSKA TEORIJA - mo odgoja
-suvremeno shvaanje odgoja
-temeljni initelji ovjekova razvoja su nasljee, drutvena sredina i odgoj
-dijete aktivno utjee na okolinu, drutvo, odgoj i vlastitu prirodu subjekt odgoja
VIEZNANOST POJMA OBRAZOVANJE

1) kao drutvena djelatnost - povijesna, drutvena kategorija koja je u vezi s potrebama

materijalnih dobara, stupnjem razvoja znanosti i tehnologije, te s politikim ureenjem nekog
drutva
2) kao proces - proces voenja mladih s ciljem razvoja fizikih, intelektualnih i moralnih
svojstava koje zahtjeva drutvo
-obrazovanje je cjeloivotno dijeli se na etape, ali ono traje cijeli ivot
-u ovjeku se poveanjem godina ivota poveava i razina njegove

kompetencije, te

razmjerno s tim raste i koliina znanja koje pojedinac sve bolje sistematizira
3) kao sadraj - sadraj predstavlja shvaanje i prosudbu gospodarstvenih, kulturnih,
socijalnih i tehnikih promjena uz odraz na unutranji svijet
-u sadraje se stalno unose novi zahtjevi, tj. razvoj civilizacije zahtjeva sve vea znanja,
sposobnosti i vjetine subjekta
4) kao rezultat - stalno se propituje stupanj ostvarenja postavljene svrhe, ciljeva,
primjerenosti i cjelovitosti procesa
-obrazovanje kao rezultat (bilo ciljeva, sadraja, procesa, institucije) je esto oznaeno
zavrnom diplomom (osnovne, srednje kole, fakulteta).
-diploma oznauje uspjenost obrazovanja onoga dijela iz kojeg su ostvareni zadani ciljevi

PSIHOLOGIJSKE TEORIJE SOCIJALIZACIJE

1) psihologija uenja i ponaanja
-uenje se shvaa kao nastajanje veza izmeu podraaja i reakcije, ponaanje kao rezultat
ovjekove reakcije na podraaje iz okoline
-za razumijevanje razvoja osobnosti potrebno je poznavanje starijih osnova psihologije
uenja i ponaanja, od Ivana P. Pavlova do Burruhusa F. Skinnera
2) psihoanaliza
- naglaavanje znaenja nesvjesnog za ljudsku osobnost, njezino nastajanje i ponaanje
-isprva vanjske drutvene norme i vrijednosti, postaju dijelom unutarpsihike stvarnosti,
dijelom osobnosti, time i smjernicom za djelovanje pojedinca
-faze psiho-seksualnog razvoja:
1. oralna faza (prva godina ivota)
2. analna (druga i trea godina) i
3. falusna (do djetetove pete godine)
4. latentna (od este do dvanaeste godine)
5. genitalna faza (do kraja ivota).
3) kognitivna i razvojna psihologija Jean Piaget
-smatra da se dijete razvija samo, razvija se u interakciji s uvijetima okolnog svijeta
-ovjekov razvoj dijeli na etiri faze:
1. senzomotorna (do 2. god.)
2. predoperacionalna (do 7. godine),
3. fazu konkretnih operacija (do 11. god)
3

4. fazu formalnih operacija.

-pri objanjenju razvoja polazi od ope ovjekove sklonosti aktivnog usvajanja
materijalne i socijalne okoline
4) ekologijska osnova Urie Bronfenbrenner
-ovjek kreativno usvaja svijet okoline i prilagoava se okolini, promatra se sloeni i
meuovisni odnos
-relativno nov koncept -nema konkretnijih empirijskih istraivanja temeljenih na njemu
-istrauje sloene i meuovisne odnose relevantne za socijalizaciju, nain postojanja koji
ukljuuje materijalne imbenike na primjer ulicu, uvjete stanovanja, igralita; kao i
osobe (roditelji, vrnjaci) s njihovim ulogama i odnosima spram djeteta, ali i djelatnosti i
njihove socijalne uvjete
SOCIOLOGIJSKE TEORIJE SOCIJALIZACIJE
1) strukturalno-funkcionalna
kakav je doprinos nekog podsustava stabilnosti
cjelokupnog sustava, ovjek
preuzima razne uloge u drutvu i pridonosi njegovom razvoju i stabilnosti
2) interakcionistika
George Herbert Mead
shvaa razvoj osobnosti kao zajedniki naizmjenini rad podrutvljenja i individualizacije,
drutveni uvijeti utjeu na ovjeka, ali ga ne odreuju
-polazi od perspektive sudionika
-jezini izriaji drugog ovjeka imaju odreenu namjeru
-da bi izgradila svoj identitet, osoba treba biti u stanju sebe sagledati i kao jedinstvenog
pojedinca sa svim svojim osobitostima osobni identitet, ali i kao lana grupe i drutva,
ije osobitosti dijelimo s drugima socijalni identitet
3) drutvena
Habermas
-opisuje svezu izmeu razvoja subjekta i neodreenih razina procesa socijalizacije, te
razrauje odnos izmeu formacije drutva i struktura indentiteta
-pitanje o osnovnim kvalifikacijama subjekta potrebnim za djelovanje unutar
interakcionistikog koncepta, a to su:
a) sposobnost za ''toleranciju na frustraciju'' mnoge uloge omoguavaju tek malo
zadovoljenje, unato tome, interakcija se mora odravati
b) ''kontrolirani samoprikaz'' ili ''tolerancija ambigviteta'' sposobnost podnoenja
nejasnoa kod difuznih oekivanja uloga
c) distancija od uloga ili ''autonomna igra uloga'' sposobnost ovjeka da se po potrebi
distancira od neke poznate mu uloge.
-pojam identiteta izjednaava s pojmom komunikacijske kompetencije

DELORSOVI STUPOVI ZNANJA

1) uiti da bismo znali - povezivati iroko ope obrazovanje s detaljnim studijem
izabranog obrazovnog podruja
2) uiti da bi smo znali raditi - povezivati teorijsko znanje s praktinim djelovanjem te
razvijanje sposobnosti za snalaenje u nepredvidivim situacijama i za zajedniki rad
3) uiti da bismo znali ivjeti skupa - uiti ljude razumijevanju kako bi bili sposobni za
ivot u zajednici i s drugim osobama

4) uiti biti - oduprijeti se tehnolokom raovjeivanju ovjeka na taj nain da se

omogui cjelovit razvoj svakog pojedinca koji mora razvijati svoju samostalnost,
kritiko miljenje te osobnu odgovornost za ostvarivanje zajednikih ciljeva
TEMELJNE FUNKCIJE KOLE
KVALIFIKACIJA - osposobiti za strukovne djelatnosti
SELEKCIJA odabiranje i podjela uenika po strukovnoj hijerarhiji
INTEGRACIJA poticanje priznavanja i preuzimanja vrijednosti i uvjerenja koja vladaju u
drutvu
STJEPAN NOVOTNY
-pokreta i prvi urednik Napretka
- Gojitba i Uba - prva izvorna uevna knjiga za pedagogiju u naim uiteljskim kolama
FRANJO MARKOVI
-prvi predava pedagogije na zagrebakom sveuilitu, ija se "Pedagogika" u rukopisu uva
u Arhivu HAZU-a u Zagrebu
BLOOMOVA TAKSONOMIJA UENJA/CILJEVI OBRAZOVANJA
-raspodjela ciljeva prema podrujima razvoja linosti
-razine postignua dijele u tri podruja (kategorije):
1) kognitivno (podruje znanja i razumijevanja)
Znanje prepoznavanje informacija (definiraj, imenuj, zapamti, zabiljei)
Razumijevanje shvaanje informacija (opii, objasni, identificiraj)
Primjena primjena znanja u rjeavanju problema (primjeni, izvedi, protumai)
Analiza razdvajanje informacija kako bi se prilagodile razliitim situacijama
(usporedi, raspravljaj, razlui, rijei)
Sinteza primjena informacija radi poboljanja kvalitete neke situacije ili ivota
(predloi, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi)
Vrednovanje prosuivanje korisnosti (prosudi, izaberi, procijeni)
2) psihomotoriko (podruje vjetina umijea)
Imitacija praenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
Manipulacija izvoenje neke operacije uz instrukcije voditelja
Precizacija precizno sli sporo izvoenje operacije
Artikulacija (sinteza) sposobnost koordinacije vie operacija uz primjenu dvije ili
vie vjetina
Naturalizacija istovremeno izvravanje vie operacija primjenom odgovarajuih
vjetina s lakoom
3) afektivno (podruje stavova i uvjerenja)
Prihvaanje svjesno praenje
Reagiranje aktivno sudjelovanje i reagiranje
Usvajanje vrijednosti procjena osobe u odnosu s nekim objektom, dogaajem ili
ponaanjem
Organiziranje vrijednosti organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu
usporedbe i izuavanja odnosa
Vrednovanje/personalizacija posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se
kontrolira osobno ponaanje
5

ODGOJ
-proces organiziranog, namjernog razvijanja (stjecanja, mijenjanja) voljnih ili
karakternih osobina ovjeka, odnosno njegovih vrijednosti, svojstava i navika
-socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju trajno poboljati sklop psihikih dispozicija
drugih ljudi
SOCIJALIZACIJA
-cjelokupnost drutvenih utjecaja na razvitak linosti nekog pojedinca
-sve planirane pedagoke mjere i neplanirane utjecaje kojima se djeca i mladi uklapaju
u drutvo i preuzimaju svoje podruje odgovornosti
ODNOS ODGOJA I SOCIJALIZACIJE
-odgoj je dio socijalizacije, dio koji je planski organiziran
NASTAVA
-ciljano planiranje, izvoenje i provjera procesa pouavanja i uenja
-kritiko distanciranje od neposrednosti nae egzistencije i izgraivanja znanja za jo
nepoznate budue situacije
OBRAZOVANJE
-normativna idealna slika ljudske sposobnosti put koji treba dovesti do ozbiljenja te idealne
slike
-obrazovanje je osposobljavanje za razborito samoodreenje, produktivno sudjelovanje u
kulturi, kako bi se postigla individualnost i drutvenost
IZOBRAZBA
-vrsta obrazovanja koja je opeg i strunog znaaja
-proces osposobljavanja za neku praktinu djelatnost, neku uu strunost kao obrazovanje
usmjereno na posebno struno umijee i stjecanje profesionalnih navika
NAOBRAZBA
-ostvarena razina formalnog obrazovnog procesa, kao postignue, uspjeh u obrazovanju
-mjeri se stupnjem kolovanja (kolovanosti) i kvalitetom postignua, odnosno koliinom i
kvalitetom postignutog znanja
=obrazovanost, naobraenost
KURIKULUM
-je svestrano i precizno odreenje odgojnog i obrazovnog procesa u kojem je nedvojbeno to
uenik treba nauiti i znati
-precizna i sustavna ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja (cilj, zadae, sadraji,
organizacija, metode, mediji, strategije i evaluacija uenja)
-plan za sastavljanje i odvijanje nastavnih jedinica koji mora sadravati ciljeve uenja,
organizaciju i kontrolu uenja
-3 procesa:
planiranje - prikupljanje ciljeva uenja, opis ciljeva uenja, rasporeivanje ciljeva i
odluivanje za ciljeve
Organizacija - opis nastavnih metoda, klasifikacija nastavnih metoda i izbor
nastavnih metoda

kontrola uenja - razvijanju i izboru onih kontrolnih postupaka pomou kojih emo
provjeriti jesu li uenici s odabranom organizacijom uenja doista postigli prethodno
postavljene ciljeve
DIDAKTIKA
-grana pedagogije koja prouava najdjelotvornije oblike izvoenja nastave te organizacije,
izbor sredstava, izvore informacija i druge imbenike programiranja tijeka odvijanja procesa
odgoja i obrazovanja
1) kritiko-konstruktivna (Klafki) 2) did kao teorija poduavanja (Schultz) 3) kibernetika didaktika (von Cube) 4) did orijentirana na cilj uenja (Moller) 5) kritiko-komunikativna did (Winke)
NOK NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
- osnova je za planiranje i programiranje nastave u kolama, tj. za izradbu kolskog
kurikuluma.
-okvir za stjecanje temeljnih kompetencija kao to su znanje, vjetine, sposobnosti i stajalita
uenika prema odgojno-obrazovnim podrujima
- slui kao osnova za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD
-dokument koji utvruje:
mjerila za broj razrednih odjela u koli,
mjerila za broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini,
mjerila za broj radnika u koli,
mjerila za optereenost uenika satima nastavnoga plana i programa,
mjerila za struno usavravanje, napredovanje i licenciranje uitelja, nastavnika,
strunih suradnika i ravnatelja te osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika,
mjerila za prostor i opremu,
mjerila za financijske uvjete rada,
mjerila za posebne potrebe,
mjerila uenikoga standarda

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

INTER I TRANSDISCIPLINARNI PRISTUP PEDAGOGIJI

7

AFEKTIVNE I KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI