1. Kako Murdock shvaća obitelj,a kako Elkind i Stacey?

Murdock obitelj shvaća kao „univerzalnu društvenu instituciju“ prisutnu u gotovo svim
tipovima društava, dok za Elkinda i Staceya obitelj nije institucija, već ideološki i simbolički
konstrukt koji ima svoju povijest i svoja načela.

2. Kako Giddens definira obitelj?

Obitelj definira kao malu grupu usko povezanih ljudi koji daju svoj doprinos, udružuju se i
odgovorni su jedni prema drugima. Ova grupa je obično temeljena na braku, biološkom
porijeklu ili usvojenju. (sociolozi ovu def. smatraju previše jednostavnom za mod. društvo)

3. Kako Murdock definira obitelj?

Obitelj je društvena skupina koju karakterizira zajedničko prebivanje, ekonomska suradnja i

razmnožavanje. Ono što je zajedničko tim obiteljima jest zajednički život, udruživanje
sredstava, stvaranje potomstva te održavanje spolne veze dvaju odraslih članova obitelji u
skladu s društvenim normama.

4. Obitelj u užem i širem smislu?

U užem smislu odnosi se na nuklearnu tj. izravnu obitelj- roditelje i njihovu djecu, a u širem
smislu odnosi se na proširenu obitelj (višegeneracijsku) tj.uz roditelje i njihovu djecu,
obuhvaća i ostale srodnike, kao djedove, bake, stričeve itd. koji su ili povezani genetski ili
brakom s članovima nuklearne obitelji.

5. Kućanstvo/domaćinstvo vs obitelj?

Kućanstvo se odnosi na osobe koje žive zajedno bez obzira jesu li u rodbinskim odnosima ili
ne, a obitelj se odnosi na rodbinski povezane ljude bez obzira žive li zajedno ili ne.

6. „Domaća obitelj“ prema Winchu i Blumbergu?

Rodbinski povezane osobe koje žive zajedno. Ti autori govore o „kompletnoj nuklearnoj
domaćoj obitelji“ pri čemu nuklearnu obitelj određuju kao društveni sustav koji se sastoji od 3
obiteljske pozicije odnosa: muž-otac, žena-majka i potomak-brat/sestra od kojih je ova
posljednja neudata/neoženjena manjina.

1
 7. Što Bettelheim ističe određujući obitelj u psihološkom smislu?

Ističe da obitelj čine interakcije svih njezinih članova, njihova osjećanja jednih za druge i
način na koji su integrirani u dnevni život.

8. Što je brak?

Brak je ugovor među partnerima koji daju svoj pristanak za formiranje jedne potpuno nove
zajednice potvrđene od strane Crkve i/ili države. Bit braka čine međusobni odnosi bračnih
partnera.

9. Ja-ti odnos među bračnim partnerima?

To su odnosi koji se temelje na uzajamnom davanju i primanju između međusobno jednakih

pojedinaca.

10. Ja-to odnos među bračnim partnerima?

To su vlasnički i manipulativni odnosi te kao takvi izazivaju neravnotežu moći koja vodi
prema sukobima.

11. Monogamija, poligamija, poliandrija?

Monogamija- brak dviju osoba različitog spola

Poligamija- brak jednog muškarca i nekoliko žena
Poliandrija- brak jedne žene i nekoliko muškaraca

12. Statistička definicija obitelji?

Obitelj je obiteljski nukleus koji čine osobe u privatnom ili institucionalnom kućanstvu koje
su u međusobnom odnosu muža i žene ili kao roditelji neoženjene/neudate djece po krvi ili
usvojenju.

13. Pedagoška definicija obitelji?

Obitelj je zajednica roditelja i njihove biološke i/ili usvojene djece koji zajedno obitavaju i
tvore 3 obiteljske pozicije odnosa: muž-otac, žena-majka i potomak-brat/sestra od kojih su ovi
posljednji djeca predškolske dobi.

2
 14. Vitalne i emocionalne funkcije?

Vitalne- reproduktivna, gospodarska, socijalna, pedagoška, emocionalna

Emocionalna- osobito značajna; ako je uspješno obavljena, pruža pojedincu potrebnu
sigurnost za suočavanje s realitetom u često složenim socijalnim situacijama.

15. Funkcije obitelji i zadaće?

Funkcije- biološka, ekonomska, odgojna

Zadaće- biološko- reproduktivna, odgojna, društveno-kulturna, gospodarska, moralna,
religijska i domoljubna.

16. Osnovna obilježja modernih, nuklearnih obitelji?

Postojanje jasnih granica između doma i radnog mjesta, romantična ljubav, uloga majke kao
jedinog zakonskog staratelja, djeca se prezaštićuju pa tako kasnije sazrijevaju, veća
usredotočenost na dijete i njegove potrebe, osobni identitet temelji se na osobnoj procjeni
vrijednosti, a mladi prolaze burno djetinjstvo kako bi se osamostalili i odvojili od roditelja.

17. Osnovna obilježja postmoderne obitelji?

Utemeljenost većine života na elektroničkom tj. simboličkom planu, veća potreba za umnim
radom, simbolički kontakti ili kontakti putem medija, simbolički konflikti, čuvanje privatnosti
i mogućnosti izbora itd.

18. Tri temelja obilježja obitelji po Hegelu?

Jedinstvo, ljubav kao određenje tog jedinstva i uvjerenje o postojanju samosvijesti svog
individualiteta u tom jedinstvu (u tom jedinstvu nitko ne može biti osoba za sebe, već kao
član).

19. Jedno od temeljnih obilježja suvremenih obitelji je njihova struktutalna raznolikost.

20. Potpuna i nepotpuna obitelj?

Potpunu obitelj čine supružnici i djeca, a nepotpunu obitelj samo supružnici ili obitelj sa 1
roditeljom ili više djece.

3
 21. Suvremene obitelji?

Razvodi, samohrane obitelji, majčinstvo bez braka, obitelji koje samo povremeno zajedno
obitavaju zbog prirode posla jednog od roditelja, rijetka komunikacija, ponovljeni brakovi,
baka-djed obitelj itd.

- Problemi: nedostatak vremena, nedostatak komunikacije, utjecaj medija, alkohol i droge,

kockanje, prezaštićivanje djece ili apsolutna sloboda kod djece. Majke imaju ulogu zaposlene
odnosno poslovne žene, ravnodušnost adolescenata prema roditeljskom autoritetu i slično.

22. Karakteristike obiteljske zajednice kao sustava?

Schaffer ističe kako su osnovni principi pristupa obitelji kao sustavu primjenjivi i na dr.
sustave a imaju slj. karakteristike: cjelovitost, integritet podsustava i cirkularnost utjecaja.

23. Obiteljski sustav?

Složen i jedinstven mehanizam svediv na potpuno novi entitet satkan od svih svojih
sastavnica, odnosno podsustava koji su u stalnoj interakciji s drugim podsustavima ali i
međusobno. Svaki podsustav utječe na funkcioniranje čitavog sustava.

24. Obiteljski podsustavi?

Podsustav- bračni par, roditeljski podsustav, podsustav potomaka i podsustav roditelj - dijete.

25. Treća stranka?

Lanac odnosa majka i otac, roditelj i dijete, djed ili baka i roditelj i sl. oblikuju djetetovo
iskustvo u obitelji. Bronfenbrenner to naziva „efektom treće stranke“. Treće stranke mogu
poslužiti kao djelotvorna potpora u djetetovu razvoju i odgoju, ali isto tako mogu biti i na
štetu njihove dobrobiti.

26. Odgoj?

Proces koji se ponajprije odvija u obitelji, a nositelji tog procesa su roditelji čija je namjera
odgojiti dijete kako bi ono prihvatilo i usvojilo određena pravila prihvatljiva za društvo te
tako se u njega uklopilo. Odgoj se odvija u užem (obitelj) i širem (vrtić, škola, društvo itd.)
socijalnom kontekstu.

4
 27. Što je cilj roditeljskog pedagoškog djelovanja?

Sve obitelji imaju 3 glavna cilja u odgoju djece: 1. opstanak, 2. gospodarska dobrobit, 3.
samoaktualizacija.

28. Ekološki model obiteljskog sustava?

- Mikrosustav ( dijete +uža obitelj)

- Mezosustav (škola, prijatelji, susjedi, šira obitelj)

- Egzosustav ( kultura, zdravstvena potpora i slično)

- Makrosustav ( običaji u sredini, religijska pripadnost)

29. Funkcionalne (integrirane) i disfunkcionalne (izolirane) obitelji?

U funkcionalnim obiteljima granice su jasno postavljene i određene, međusobno poštivanje,

komunikacija djelotvorna i slobodno izražavanje emocija, humor i optimizam, pregovori i
kompromisi.
U disfunkcionalnim obiteljima odnosi propadaju jer se članovi međusobno ne mogu suočiti sa
problemima, dolazi do nasilja, bračni odnosi napeti i nepovjerljivi, djeca odrastaju bez
roditeljskog nadzora, emocionalna nestabilnost, bijes i frustracije.

30. Obiteljsko ozračje čine:

kvaliteta obiteljskih odnosa, zdrava obiteljska atmosfera, komunikacija, interakcija,

psihološke karakteristike članova obitelji, odgojni stil roditelja, odnos obitelji prema
društvenoj zajednici.

31. Roditeljstvo?

Roditeljstvo je važna i zahtjevna životna uloga koja mnogim roditeljima predstavlja izazov,
sadržava niz aktivnosti i vještina odraslih koji skrbe o podizanju i njezi djece, tj.roditeljstvo
uključuje vještu i kreativnu uporabu znanja, iskustva i metoda.

Uloga i proces traje do smrti. Roditeljstvo uključuje osjećaje roditelja prema djetetu,
specifične misli i djelovanja roditelja, te funkcije: odgoj i obrazovanje u skladu sa kulturnim,
religijskim, moralnim normama, vrijednostima i slično.

5
 32. Para-roditeljstvo?

Neformalna, obično privremena a nekad i trajna pomoć i potpora koju pojedinci pružaju
obiteljima s jednim roditeljem i obiteljima s niskim primanjima. Ovakav oblik pomoći obično
pružaju prijatelji ili neka dr osoba koja se obvezuje na pružanje pomoći u skrbi te
emocionalnoj i materijalnoj potpori obitelji.

33. Čimbenici koji utječu na roditeljstvo?

a) čimbenici koji utječu na roditeljstvo a u neposrednoj su svezi s roditeljima: djetinjstvo

roditelja, osobnost, obrazovanje, socijalni status roditelja, zrelost itd.
b) čim.koji utječu na rod. a u neposrednoj su svezi s djecom: osobnost djeteta, spol djeteta itd.
c) čimbenici šireg društvenog konteksta koji utječu na roditeljstvo: ekonomski status društva
u cjelini, migracije, kultura itd.

34. Termin kompetencija?

Competere- dolikovati, težiti nečemu, lat.podrijetla

U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku kompetencija se smatra kao priznata stručnost,
sposobnost kojom tko raspolaže.

35. Kompetentan pojedinac i roditelj?

Osoba koja može iskoristiti poticaje iz svog okruženja i svoje osobine te postići dobre
razvojne rezultate.

Kompetentnim roditeljem smatra se onaj roditelj koji sebe doživljava kao osobu koja ima
kontrolu nad svojim roditeljstvom i odnosom s djetetom te se dobro osjeća kao roditelj. Od
njega se očekuje da je višestruko senzibiliziran, informiran i educiran.

36. Samopoimanje (self-koncept)?

To je psihološki konstrukt koji je moguće definirati kao fenomenološku organizaciju iskustva

individue i ideja o njoj samoj u svim aspektima njezina života ili jednostavno kao totalitet
shvaćanja sebe.

6
 37. Nekompetentan roditelj?

Neznanje, nesigurnost, nezadovoljavajući odnos sa djetetom, doživljaj tereta roditeljstva

38. Procjena?

To je visoka razina percepcije drugih (ljudi, stvari, pojava i sl.) odnosno percepcija objektivne
stvarnosti kojoj je pridodan vrijednosni sud opažača.

39. Percepcijski sustav?

To je kontinuum razina složenih od najniže do najviše, pa sva čovjekova opažanja moraju biti
filtrirana kroz najniže, najjednostavnije razine, prije nego li se mogu primijetiti na višim,
složenijim razinama. Najniža razina percepcije je osjetilni sustav (opip,vid,okus,njuh,sluh) a
pomicanjem po spektru dolazi se do najviše razine, a to je sustav vrijednosti tj. vjerovanja i
načela.

40. Samoprocjena?

Proces koji se odnosi na postavljanje pitanja samom sebi i davanje iskrenih odgovora. Ona je
ujedno i najdjelotvorniji način pokretanja promjena u ponašanju jer analiza dolazi iznutra.

41. Metarazina (osvještenost) pedagoške kompetentnosti roditelja?

To je osposobljavanje roditelja za djelotvornu i trajnu samoprocjenu koja onda postaje

pokretač procesa usmjerenog ka kvaliteti, a usmjerenost na kvalitetu u roditeljstvu je proces
koji traje, nikad ne završava i stalno podiže razinu pedagoške kompetentnosti roditelja.

Samoprocjenu primarne razine roditeljskog ponašanja i djelovanja možemo nazvati

metarazinom p.k.r.

42. RODITELJSKI STILOVI:

- Autoritarni roditelji - su kombinacija ravnodušnih i zahtjevnih roditelja. Koriste nagrade i

kazne kako bi pridobili djecu da slijede ta pravila i zahtjeve. Daju djeci malo slobode da sami
odluče što će i kako raditi, te da čine vlastite izbore. Djeca ovakvih roditelja teško donose
vlastite odluke i kada pogriješe druge krive za to.

- Skrbno - zahtjevni roditelji - su podržavajući, glasno iskazuju svoje standarde i kriterije.

Vjeruju da i djeca i roditelji imaju prava, ali roditelji imaju posljednju riječ u donošenju

7
odluka. Istraživanja kažu da ovakav stil ima najviše izgleda proizvesti zrelo dijete i
adolescenta.

- Popustljivo - skrbni roditelji - su kombinacija brižnih, toplih, suosjećajnih i popustljivih

roditelja. Oni vjeruju da djeca moraju imati mnogo slobode, ovakvi roditelji imaju malo ili
nimalo kontrole nad djecom i posjeduju malo načina disipliranja. Oni su brižljivi i suosjećajni,
ali nisu zahtjevni. Djeca često imaju pozitivnu sliku o sebi, dobro mišljenje u većini slučajeva
i bolje nego što bi njihovi učitelji ili vršnjaci o njima rekli

- Popustljivo - ravnodušni roditelji - su kombinacija hladnih, nesuosjećajnih roditelja, koji

su u isti mah ppustljivi. Oni nisu brižljivo suosjećajni niti zahtjevni,takva djeca imaju sve u
materijalnom smislu, ali rastu prepušteni sami seb. Razvijaju hladan odnos prema drugima i
nemaju dobre socijalne vještine, skloni su manipuliranju i uspostavljanju kontrole nad
drugima.

43. Tri osnovna obilježja obitelji po antropolozima?

 obično započinje brakom
 sastoji se od muža, žene, njihove djece ili adoptirane djece
 članovi obitelji su ujedinjeni u zajednicu zakonskim vezama

44. 4 karakteristike funkcionalnih obitelji po Lattanzi-Lichtu?

- uvjerenje članova kako je obitelj sigurna

- prihvaćajuća i pripadajuća grupa ljudi u kojoj potiče otvorenost

- pregovaranje je centralni element u komunikaciji i rješavanju problema

- unutar obitelji koriste se fleksibilnim stilovima suočavanja s problemima te su dobro

određene granice funkcija obitelji kao zajednice i pojedinaca unutar nje

45. Osnovne karakt.integriranih (funkcionalnih) obitelji po Knappu?

- bolja pripremljenost za nošenje sa stresom

- otvoreni komunikacijski kanali i spremnost za suradnju

- obiteljski temeljni odgovor na stres

- povjerenje u druge ljude

8
- topli odnos u obitelji itd.

46. Osnovne karakt.izoliranih (disf.) obitelji po Knappu?

- individulano prije nego obiteljsko gledište

- osjećaj izoliranosti

- mala ili nikakva potpora izvana

- funkcioniranje kao zatvoren sustav

- minimalni socijalni kontakt u i izvan obitelji

- ograničena spremnost uže i šire zajednice na koju se može računati

47. 2 tipa roditelja?

 biološki roditelji – od bioloških roditelja dijete nasljeđuje jednim dijelom mentalne i
tjelesne karakteristike
 socijalni roditelj – oni ne moraju biti istodobno biološki, ali se skrbe i odgajaju dijete

48. Deprimirani roditelj?

Može biti fizički prisutan, ali je psihički odsutan te su ta djeca u povećanom riziku za razvoj
psihopatije.

49. Vrste stresa u obitelji?

 osobni stres – roditeljski osjećaj preplavljenosti koji može dovesti do depresije i/ili
tjeskobe kod roditelja, a onda kao posljedicu izazvati probleme u ponašanju djece
 bračni stres – stalno neslaganje i sukobljavanje bračnih partnera koji za posljedicu ima
probleme u prilagodbi djece
 stres izazvan roditeljskom ulogom – kada su u pitanju izrazito zahtjevna i teško
odgojiva djeca
 nedostatna potpora okoline – roditeljski osjećaj usamljenosti i nedostatak potpore
obitelji i prijatelja u svom roditeljstvu što za posljedicu može imati emocionalne
probleme i probleme u ponašanju djece i roditelja

9
 50. Što rade uspješni roditelji?

Uspješni roditelji pronalaze djelotvorne strategije za suočavanje sa stresom roditeljstva

pronalazeći vrijeme i energiju za kvalitetno bavljenje s djecom, pred njih postvaljaju razumna
očekivanja, pružaju im potporu i razumijevanje, komuniciraju otvoreno i prijateljski, a stres
vide kao privremeni izazov koji je moguće riješiti.

51. VRSTE OBITELJI:

 potpuna obitelj – oba roditelja i djeca, a mogući su i drugi članovi
 nepotpuna obitelj – nedostaje jedan roditelj
 zapuštena obitelj – djeca zanemarena, prepuštena sama sebi, ulici, asocijalnim
grupama
52. OBITELJ S MALIM DJETETOM:

- započnje trudnoćom i rađanjem prvog djeteta

- stvaranje nove uloge, uloge roditelja

- roditelji roditelja također dobivaju nove uloge, oni postaju bake i djedovi

53. OBITELJ S PREDŠKOLSKIM DJETETOM:

- faza obilježena brigom za dijete, omogućavanjem njegova razvoja kao jedinstvene i posebne
ličnosti

- dijeteutječe na roditelja koji tako obogaćuje svoja iskustva, odgajaju dijete i postaju mu uzor

54. RAZVOJNE FAZE OBITELJI:

 prilagođavanje promjenama u strukturi obitelji
 test sposobnosti obitelji da se prilagodi životnim promjenama i zahtjevima
 organizaciju obiteljskih poteba

10