PROGRAMSKO REGULIRANJE PREDKOLSKE DJELATNOSTI

U HRVATSKOJ DO 2000. GODINE

Branimir Mende


Saetak
U razdoblju do 2000. godine u Hrvatskoj je u uporabi bilo vie dokumenata koji su
programski regulirali djelatnost predkolskog odgoja. Predkolski programi zrcale
razliita strujanja prisutna u teoriji i praksi predkolskog odgoja dotinoga vremena.
Karakter pojedinih predkolskih programa odraava i njihov naziv (program rada, osnove
programa, programsko usmjerenje i dr.).

Kljune rijei: institucijski predkolski odgoj, predkolski programi, odgojitelj.


Razliite koncepcije predkolskog odgoja te razliiti pristupi odraavaju se u
brojnim programskim dokumentima koji su bili u uporabi. U Hrvatskoj je, tijekom
razvoja institucijskoga predkolskog odgoja, u uporabi bilo vie dokumenata koji su na
programskoj razini definirali cjelokupnu djelatnost. Od prvoga predkolskog programa
(1920) do aktualnoga Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predkolske djece
(1991) prijeen je dugaak razvojni put. Za razliku od prijanjih predkolskih programa
koji su zagovarali usmjerenost na realizaciju odgojno-obrazovnih sadraja, taj dokument
predstavlja ogroman preokret u koncipiranju institucijskog predkolskog odgoja.
Usmjerenost na dijete, sadrana u dokumentu, u skladu je sa svjetskim trendovima u
koncipiranju djelatnosti predkolskog odgoja. S opravdanjem se moe konstatirati da su
predkolski programi preli put od intuicijskih do znanstveno zasnovanih (Miljak,
1988).
PROGRAM RADA U ZABAVITU (1920.)
Program rada u zabavitu donesen je 1920. godine za potrebe itave Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je sastavni dio programske knjige Nastavni planovi i
programi za zabavita, osnovne kole, vie osnovne kole, trgovako-zanatlijske i
graanske kole. Zabavitu je zadatak, navodi se u Programu, da malu decu, u prvom
dobu detinjstva sauva od uline besposlice i kode i da ih to pravilnije vaspitava u
pogledu telesnom, umnom i moralnom (Nastavni planovi i programi1920: 3).
Programom je predvieno da s djecom u zabavitu radi zabavilja koja treba da se stara,
da deci sav rad u zabavitu bude lak i mio, a ne da ih optereti lekcijama i nainu itanja,
pisanja ili raunanju (isto, 4). Znanja koja djeca stjeu u zabavitu, sukladno Programu,
pripadaju sljedeim podrujima: djetetova okolina, vjebe u govoru te itanje i pisanje.
Prema ovom programu zastupljene su sljedee vjetine u odgojnom radu zabavita:
crtanje, pjevanje, recitiranje i tjelesno vjebanje. Posebna se pozornost posveuje
djetetovoj igri.

PLAN RADA S DJECOM U PREDKOLSKO DOBA U DJEJIM SKLONITIMA (1938.)
Plan rada s djecom u predkolsko doba u djejim sklonitima priredilo je Udruenje
uiteljica djejih sklonita grada Zagreba 1938. godine.
1
U izradi Plana sudjelovale su
lanice Udruenja Stanislava Pittner i Zora Draissinger, uiteljice zagrebakih djejih
sklonita. Ovaj plan, preciznije program odgojnog rada, predstavlja primjer programa
usmjerena na realizaciju odgojnih sadraja (transmisijski pristup) i prema tome nalikuje
na kolski program. Odgojno-obrazovni sadraji rasporeeni su u est odgojnih
podruja. Prema principu godinjih doba namijenjeni su za realizaciju tijekom 40 radnih
tjedana. Odgojna podruja zastupljena u tom programu su sljedea: stvarna obuka,
vjebe osjetila, tvorba rijei, pjevanje, ritmike vjebe/tjelovjeba/igra te zaposlenja.
Primjer pedagoke jedinice namijenjen za realizaciju u treem radnom tjednu
nalazi se u prilogu 1.
























1
DAZ, Zagreb: Fond Udruenja uiteljica djejih sklonita grada Zagreba (HR-DAG-768). U okviru tog
Fonda nalazi se primjerak programa u rukopisu.
Prilog 1:
Izvadak iz Plana rada s djecom u predkolsko doba u djejim sklonitima (1938.)
2


Naziv odgojnog
podruja:
Odgojni sadraji:
Stvarna obuka to donosi jesen djeci. Voe: jabuka, kruka, ljiva, orasi itd.
Groe, breskva. Vino
Vjebe osjetila Vjebe okusa: slatko kiselo gorko.
Vjebe opipa: hrapavo, glatko, okruglo, uglato.
Tvorba rijei Govor o berbi voa i groa.
Pria: Sebini div.
Opetovanje prie: Sedam kozlia.
Deklamacija: Jabuica rumena, Kuma Anka Jabuku, Smijao se Jurica (izbor), Jabuice crvena
na visokoj grani.
Pjevanje Vel`ki bratec Ivo; Jabuka se vjetru moli, Hvalila se uta dunja.
Ritmike vjebe,
Tjelovjeba, Igre
Hodati uz glazbu: brati voe, nositi voe, penjati se po ljestvama.
Trganje jabuka. Sabiranje jabuka. Noenje koare s jabukom.
Kolo: U kolo, u kolo, djeice sada.
Igra: Gazda i sluga, Golub i vrabac
Zaposlenja Risanje voa, trganje i modeliranje.
Polaganje tapia i kolutia: ko, ljestve, koarice za voe.
Nainiti koaricu.
Modelirati jabuku i koi.
Praktini rad: Prati i obrisati voe.

PROGRAM I NAIN RADA U ZABAVITIMA (1940.)
Program i nain rada u zabavitima donijelo je Ministarstvo prosvete Kraljevine
Jugoslavije 1940. godine. Na samom poetku dokumenta objanjavaju se temeljna
shvaanja prema kojima je koncipiran. U ovom ivotnom razdoblju postavljaju se osnove
razvoja karaktera i odreuje smjer za djetetov cjelokupni kasniji psihiki razvoj. U
Programu se ne stavlja naglasak na koliinu znanja koja predkolska djeca trebaju stei
u zabavitu ve na pripremanje djece da prihvate obrazovne sadraje koji e im biti
ponueni u narodnoj koli. Zadatak je zabavita 1) da decu sauva od svakog tetnog
uticaja i nezgoda; da briljivom negom i smiljenim vaspitanjem unapreuje telesni,
duhovni i moralni razvoj deteta; 3) da podesnim zaposlenjem i ophoenjem navikava
decu na ivot u zajednici; 4) da gaju ljubav prema Kralju, otabini i Bogu, i 5) da odrava
stalnu vezu sa roditeljima dece, a naroito s majkama (Program i nain rada u
zabavitima, 1940: 821). Upis djece u zabavita nije obvezan, a korisnici su djeca u dobi
od etvrte godine ivota. U zabavitima se primaju telesno i duevno zdrava deca onih
roditelja koji se iz raznih razloga ne mogu sami brinuti o svojoj deci (isto, 821).
Drugi dio tog dokumenta detaljno razrauje nain rada u zabavitima. U tom se
kontekstu razmatraju odgoj (lanak 11), metode rada (lanak 12), disciplinsko-odgojne

2
DAZ, Zagreb - Fond Udruenja uiteljica djejih sklonita grada Zagreba (HR-DAG-768): Plan rada s
djecom u predkolsko doba u djejim sklonitima (rukopis), str. 3.
mjere (lanak 13), redovno dnevno djeje zanimanje (lanak 14), odravanje veze s
roditeljima (lanak 15) te evidencija (lanak 16).
Trei dio dokumenta razrauje program rada. U tom se kontekstu razmatraju
neke ope upute (lanak 17) i raspored gradiva (lanak 18). Polazna osnova za
odabiranje gradiva je, prema ovom programu, najblia okolina (porodina, zaviaj,
optina itd.). Za vaspitni rad treba da poslue deji doivljaji, stvarni predmeti: ono to
dete vidi, uje itd., a ne ono o emu dete teko dolazi do predstave. Pri tome treba voditi
rauna o sledeem:
1) da se dete naui tanom posmatranju vebanjem ula, upuivanjem na posmatranje,
runim radom;
2) da se naui lepom izraavanju. Stvaraju se kratke reenice. Dete se upuuje da i samo
nae potrebne izraze za ono to e raditi. Izbevati treba svaki verbalizam;
3) vebanje duevnih funkcija: panja, interesovane, pamenje, mata, miljenje itd;
4) moralnim vaspitanjem dete treba da se naui lepom ponaanju i savlaivanju
istinktivnih navika, a nikako da prepriava razne moralne pouke (isto, 828-829).
Raspored odgojnih sadraja podijeljen je na (a) duevni odgoj (vjebanje osjetila),
promatranje, razgovor, uenje pjesmica, prianje pria, djeji crtei, djeji radovi
(cijepanje i izrezivanje papira, savijanje i bojanje papira, modeliranje, rad s pijeskom,
graenje, slaganje, ivanje i slobodno zanimanje), (b) tjelesni odgoj i (c) glazbeni odgoj
(isto, 830 i dalje).
Tijekom itavog Programa posebna se pozornost posveuje moralnom odgoju
odnosno obrazovanju karaktera, a tim su odgojnim podrujem obuhvaeni estetski i
vjerski odgoj. Moralni odgoj se ostvaruje navikavanjem na pravilno ponaanje,
pomaganjem drugovima, savladavanjem jakih ulnih utecaja. Estetski odgoj temelji se
na lijepoj i ugodnoj okolini te ostvaruje itanjem pria, pjevanjem i crtanjem. Najbolja
odgojna metoda je primjer i zbog toga zabavilja djecu odgaja cjelokupnim svojim biem.


PLAN I PROGRAM RADA DJEJIH VRTIA U DJEJIM DOMOVIMA I OBDANITIMA
ZA PREDKOLSKU DJECU (1947.)

Plan i program rada djejih vrtia u djejim domovima i obdanitima za
predkolsku djecu donijelo je Ministarstvo socijalnog staranja NR Hrvatske 1947. godine.
U izradi Plana i programa sudjelovale su Tatjana Marini, Staa Jeli i Zdenka Vegar. Kao
to naziv govori, namijenjen je djejim vrtiima koji su u to vrijeme djelovali pri djejim
domovima i obdanitima. Predstavlja klasini predkolski program usmjeren na
realizaciju odgojnog sadraja (transmisijski pristup).
U Planu i programu odgojni sadraji rasporeeni su po odgojnim podrujima
(tjelesni, umni, moralni i umjetniki odgoj) i po dobnim grupama djece (mlaa, srednja,
starija grupa). U dokumentu su dana kratka metodika pojanjenja odgojiteljima.
Sadraji rada podijeljeni su po mjesecima.
Primjerice, sadraji umnog odgoja za mlau odgojnu grupu rasporeeni su na
sljedei nain: proirivanje djejeg vidokruga, ivi kuti prirode kalendar prirode,
zidna slikovnica zbirke albumi, razvitak osjetila, razvitak govora te razvijanje
poetnih matematikih predodbi (Plan i program, 1947., str. 5-9). Na taj nain
ostvaruje se sistematski rad na proirivanju djejeg vidokruga, razvitku govora i
formiranju elementarnih matematikih predodbi (isto, str. 5). Detaljno su razraene
aktivnosti u kutiu prirode, izrada kalendara prirode, zidne slikovnice, zbirke i albumi te
nastojanja na razvijanju i vjebanju djejih osjetila.
Zadatci umjetnikog odgoja definirani su na sljedei nain: razvijanje stvaralake
sposobnosti djece (aktivnosti u pijesku, modeliranje, trganje papira i dr.), organiziranje
zaposlenja raznim materijalima (izrada mozaika, radovi po predloku i dr.), otkrivanje
ljepote u svakodnevnom ivotu, upoznavanje umjetnikih djela (kazalite lutaka,
slikovnice i dr.), izmiljanje prie i igre, glazbeni odgoj (pjevanje, igre uz pjesmu, narodni
plesovi i kola, sviranje i sluanje glazbe) (isto, str. 17-21).
Zadatci tjelesnog odgoja definirani su na sljedei nain: formiranje higijenskih
navika, razvijanje pokreta te elienje djejeg organizma. Sredstva za razvoj pokreta su:
jutarnje tjelesno vjebanje, pokretne igre te fiskulturni satovi (isto, str. 1-4).
Zadatci moralnog odgoja definirani su na sljedei nain: odgoj sloenog i
organiziranog djejeg kolektiva, odgoj ljubavi prema domovini i rukovodiocima nae
drave, proslave narodnih praznika te ureenje domovinskog kutia (isto, str. 13-16).
Plan i program rada djejih vrtia u djejim domovima i obdanitima za
predkolsku djecu znatno je utjecao na odgojnu praksu prvih poratnih godina. Premda se
u dokumentu posebno ne navodi, ovaj Plan i program u mnogoemu nalikuje na
sovjetski program iji je prijevod objavljen u Beogradu 1948. godine (Uputstva vaspitau
dejeg vrta, Beograd 1948.). Neki njegovi dijelovi nalikuju i na program odgojnog rada za
djeja sklonita (1938.).


PROGRAMSKO-METODSKA UPUTSTVA ZA UPOZNAVANJE PREDKOLSKE DJECE S
PRIRODOM I DRUTVOM (1966.)
3


Programsko-metodska uputstva za upoznavanje predkolske djece s prirodom i
drutvom raena su za internu uporabu. Sastoje se od sljedeih poglavlja: uvod,
programsko-metodska uputstva za upoznavanje prirode u mlaoj grupi, programsko-
metodska uputstva za upoznavanje prirode u srednjoj grupi te programsko-metodska
uputstva za upoznavanje prirode u starijoj grupi, program upoznavanja okoline, rada
ljudi i drutvenog ivota te pregled sadraja i sredstava za upoznavanje prirode i
drutva. Program predstavlja klasian program s jasnim transmisijskim pristupom, tj.
usmjerenosti na realizaciju odgojnog sadraja.
Na samom poetku Programsko-metodskih uputstava jasno se definiraju zadatci
upoznavanja predkolske djece s prirodom i drutvom. U istom se dijelu navodi da je
razrada tih sadraja uvjetovana: godinjim dobom, praznicima ili datumima vezanima uz
pojedine dogaaje, unutranjim logikim slijedom te drugim uvjetima (prema Roller,
1966.). Za svaku odgojnu grupu razrauju se programsko-metodske upute kroz sljedee
elemente: profil grupe, sadraj programa upoznavanja prirode prema godinjim dobima
te upoznavanje ivotinja. Nakon upoznavanja prirode obrazlau se sadraji upoznavanja
drutva. Zbog naina djetetova doivljavanja svijeta u predkolskoj dobi, sadraji
upoznavanja prirode i drutva meusobno se potpomau i proimaju.
Mnogi dijelovi ovih Programsko-metodskih uputstava bili su ugraeni u
eksperimentalni program iz 1967. godine.

PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U DJEJEM VRTIU
/Eksperimentalni/(1967.)

Program odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu za eksperimentalnu uporabu
priredio je Zavod za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske 1967. godine. U
k. god. 1967./68. eksperimentalno je primijenjen u mlaoj i srednjoj grupi, a nakon toga
i u starijoj odgojnoj grupi. Program je u formi Prijedloga dostavljen predkolskim
ustanovama, koje su kao pedagoka praksa mjerodavne da ga verificiraju ili ukau na
potrebne korekture (Program..., 1967.). Prva iskustva steena u radu prema tom

3
Ovaj program nije bio slubeni dokument, ali je meu odgojiteljima u vremenu do donoenja programa iz
1971. godine imao velikog odjeka. Autorica programa je Milena Roller-Halaev.
programu razmatrala su se na republikim seminarima (usp. Rude /ur./, 1967. i Rude
/ur./, 1968.). Nakon trogodinjeg praenja programa u praksi propisan je kao obvezni
program za realizaciju u svim djejim vrtiima SR Hrvatske 1970. godine. Program je
rezultat meurepublike suradnje nadlenih tijela iz tadanjih jugoslavenskih saveznih
republika: SR Hrvatske, SR Srbije i SR Crne Gore. U izradi pojedinih dijelova sudjelovali
su i vanjski suradnici.
4
Do pojave tog programa odgojitelji su se u radu sluili Uputstvima
vaspitau dejeg vrta (prijevod s ruskog jezika), Programsko-metodskim uputstvima za
rad u predkolskim ustanovama (Beograd 1952.), knjigom Vaspitni rad u predkolskim
ustanovama (Beograd 1959.) i umnoenim materijalom Programsko-metodska uputstva
za rad u djejem vrtiu starija grupa (Split 1961.) (usp. Program odgojno-obrazovnog
rada..., 1967. i Roller-Halaev, 1977.).

PROGRAM I UPUTE ZA SAOBRAAJNI ODGOJ U PREDKOLSKIM USTANOVAMA (1968.)
Program i upute za saobraajni odgoj u predkolskim ustanovama bio je dopuna
eksperimentalnom programu iz 1967. godine. Program je priredila radna grupa Zavoda
za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske u sljedeem sastavu: Nevenka
Belaj, Zorka ai, Maa Luki i Ankica Rude. Na poetku se obrazlae potreba uvoenja
sadraja prometnog odgoja u rad djejih vrtia: Brzi razvoj saobraaja u naoj zemlji
doveo je i do brojnih opasnosti i saobraajnih nesrea u kojima stradavaju ne samo
odrasli, ve veoma esto i djeca. Zbog toga se neminovno nametnula potreba
poduzimanja to efikasnijih mjera za zatitu djece od saobraaja koji iz dana u dan
postaje sve dinaminiji i veoma raznovrstan. Jedna od takvih mjera je i uvoenje
saobraajnog odgoja u osnovne i druge kole u naoj Republici (Program i upute ,
1967., str. 5). Sadraji prometnog odgoja nisu zasebno odgojno podruje, ve je
ukomponiran, ustvari, u sva odgojno-obrazovna podruja, napose u dio programa
upoznavanje okoline, a izrazitije u odlomku koji se odnosi na upoznavanje okoline
izvan djejeg vrtia i porodice (isto, str. 6). Zadaci i okvirni odgojni zahtjevi i sadraji
rasporeeni su po dobnim grupama (mlaa, srednja, starija). U istom dokumentu nalazi
se popis didaktike opreme za izvoenje programskih sadraja te osnovne metodike

4
Kao predstavnice Zavoda za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske u izradi
eksperimentalnog programa sudjelovale su prosvjetne savjetnice za predkolski odgoj Katarina Luki i
Ankica Rude, a kao vanjske suradnice nastavnice kole za odgajatelje u Zagrebu Ljerka Babi, Aurelija
Ivankovi i Vinja Manasteriotti.
napomene za odgojitelje. I taj program predstavlja klasini predkolski program
usmjeren na realizaciju odgojnog sadraja (transmisijski pristup).
PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U DJEJEM VRTIU (1971.)
Program odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu donio je Pedagoki savjet SR
Hrvatske na sjednici odranoj 11. prosinca 1970. godine. Nakon trogodinjeg praenja
programa u praksi propisan je kao obvezni program za realizaciju u svim djejim
vrtiima SR Hrvatske. Program je, kao i prethodni, rezultat meurepublike suradnje
nadlenih tijela iz tadanjih jugoslavenskih saveznih republika: SR Hrvatske, SR Srbije i
SR Crne Gore. U izradi pojedinih dijelova sudjelovali su i vanjski suradnici.
5
Dokument se
sastoji od uvodnog (opeg) dijela i okvirnog programa odgojno-obrazovnog rada
razraena po odgojnim podrujima u mlaoj, srednjoj i starijoj odgojnoj grupi.
U uvodnom dijelu detaljno se obrazlau znaenje, cilj i zadatci predkolskog
odgoja, zadatci i neke bitne oznake djejeg vrtia, osnovne aktivnosti djece i osnovne
forme odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu, igra kao osnovna aktivnost i forma
odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi, rad kao sredstvo odgoja i njegova
specifinost u djejem vrtiu, zanimanje kao oblik odgojno-obrazovnog rada u djejem
vrtiu te raspored i organizacija dnevnog ivota djece u djejem vrtiu.
Znanstveni stavovi na kojima se temelji ovako koncipiran predkolski program su
sljedei: predkolska dob je vrijeme relativno najbreg mnogostranog razvoja djeteta, u
toj se dobi stvaraju osnove za razvoj cjelokupne linosti, tempo i pravilnost razvijanja
intelektualnih i psihofizikih funkcija uvjetovani su odgojno-obrazovnim procesom, igra
je osnovni oblik uenja i specifian oblik izraavanja djeje aktivnosti te potujui
individualne osobine djece, postupno ih treba uvoditi u specifine oblike uenja
obuavanja i rada (prema Program., 1971, str. 12). Sukladno programu, osnovne
aktivnosti djece i forme odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu su: igra kao osnovna
aktivnost i forma odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi, rad kao sredstvo
odgoja i njegova specifinost u djejem vrtiu te zanimanje kao oblik odgojno-
obrazovnog rada u djejem vrtiu. Igra se shvaa kao najprirodniji, osnovni i
najznaajniji oblik aktivnosti djeteta predkolske dobi (isto, str. 16). Znaajno odgojno
sredstvo u realizaciji programa je rad, jasno, prilagoen djetetovim mogunostima. U

5
Kao predstavnice Zavoda za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske u izradi su sudjelovale
prosvjetne savjetnice za predkolski odgoj Katarina Luki i Ankica Rude, a kao vanjske suradnice
nastavnice kole za odgajatelje Ljerka Babi, Aurelija Ivankovi i Vinja Manasteriotti.
skladu s tim prisutno je miljenje prema kojem se igra i rad u sistemu predkolskog
odgoja ne mogu meusobno suprotstavljati, jer i igra i elementi djejeg rada nastaju i
razvijaju se iz prirodne tenje djeteta za aktivnou i samostalnou i njegove tenje za
oponaanjem (isto, str, 23). Program predvia zanimanja kao temeljni oblik odgojno-
obrazovnog rada u djejem vrtiu, odnosno shvaena su kao kao specifina forma
obuavanja djece predkolske dobi (isto, str. 27). Tako shvaena zanimanja mogu biti
razliita (mogu proirivati djeja iskustva, sistematizirati ih i korigirati). Program
definira i trajanje zanimanja: mlaa grupa 10-15 minuta, srednja grupa 20 minuta te
starija 30 minuta. Predvieno je da se u starijoj grupi izvode dva zanimanja tjedno (isto,
str. 28).
Odgojna podruja rasporeena su na odgojne grupe djece mlau, srednju i
stariju. Svako odgojno podruje razraeno je na isti nain (zadaci, sadraj, objanjenja).
U mlaoj odgojnoj grupi program predvia: fiziki i zdravstveni odgoj, upoznavanje
okoline, hrvatskosrpski jezik, likovni i muziki odgoj, u srednjoj grupi, uz navedena,
predvieno je i posebno podruje razvijanja elementarnih matematikih predodbi, a
starija grupa uza sva navedena upoznavanja okoline ima naziv upoznavanje prirodne i
drutvene sredine. Premda takav raspored odgojnih podruja podsjea na kolsku
organizaciju, u programu se navodi da ova odgojno-obrazovna podruja ne treba
identificirati s nastavnim predmetima u koli ili smatrati ih predmetima u malom, jer
je odgojno-obrazovni rad s predkolskom djecom jedinstven i specifian u kojem je igra
(a ne nastavni sat) osnovna forma rada s djecom (Program, 1971., str. 10). Ovako
koncipiran program je namijenjen svim predkolskim ustanovama, bez obzira da li su
vie ili manje razvijene (isto, str. 8) te je zapravo orijentacioni zbog toga to se za
predkolsku ustanovu, s obzirom na dob djece i osnovne zadatke predkolskog odgoja,
ne moe dati program u formi nastavnog plana i programa. Naime, odgojno-obrazovni
rad s djecom u predkolskoj ustanovi ima niz specifinosti i u svojoj se organizaciji i
izvedbi razlikuje od nastave u koli (isto, str. 8 i 9).
Kod uvjeta za izvoenja programa posebna se pozornost poklanja bogatstvu
didaktike opreme, tj. poticajnom materijalnom i fizikom okruenju: Raznovrsni kutii
treba da postoje u svakoj odgojnoj grupi; zavisno od namjene, svaki mora imati svoju
opremu. Uloga kutia je izuzetno znaajna u obogaivanju sadraja djejeg ivota,
posebno u oblasti upoznavanja s prirodnom i drutvenom sredinom (isto, str. 140-
141.).
Kao primjer moe nam posluiti odgojno podruje Razvijanje elementarnih
matematikih pojmova za srednju grupu. Zadaci su ove oblasti za srednju grupu djece:
- da se izazove i razvija kod djece interes za kvantitativne odnose meu predmetima i
pojavama u neposrednoj okolini;
- da djeca steknu poetno znanje, tj. elementarne matematike pojmove;
- da se utjee na razvoj njihovih opaanja i logikog miljenja u oblasti elementarnih
matematikih pojmova;
- da se u procesu stjecanja znanja u ovoj oblasti utjee na preciznije rasuivanje i
izraavanje o svemu to doivljavaju (isto, str. 81).
Tako definirani zadatci konkretiziraju se razliitim odgojnim sadrajima. U
srednjoj grupi djeca mogu i treba da naue zapaati i stvarati razliite skupove sa 1, 2, 3,
4 i 5 elemenata. U toku rada djeca treba da usporeuju skupove na predmetima
svakodnevne upotrebe, igrakama, prirodnom i drugom materijalu, te da pri tom
uoavaju jednakobrojne skupove i one koji to nisu, zatim skupove u kojima je broj za
jedan vei ili za jedan manji od broja elemenata u nekom drugom skupu. usporeivanje
skupova treba vriti pridruivanjem, a ne samo brojenjem. U okviru broja pet djecu
treba uiti da usporeuju skupove predmeta, zvunih pojava i pokreta (npr. koliko je
puta udareno u bubanj toliko staviti kuglica na stol itd.) (isto, str. 81).
Program odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu koncepcijski se pribliava
tzv. akademsko-strukturiranim predkolskim programima koji se javljaju u svijetu
tijekom druge polovice ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Pod akademsko-
strukturiranim predkolskim programima podrazumijevaju se programi usmjereni na
stjecanje akademskih vjetina: itanja, pisanja, raunanja.












Prilog 2:
Usporedni prikaz odgojno-obrazovnih podruja u predkolskim programima u Sovjetskom
Savezu (1948), NR Bugarskoj (1963) i SR Hrvatskoj (1967, 1971)
6



Odgojna
grupa
Usporedba odgojnih podruja u predkolskim programima
Ustav djejeg vrtia,
SSSR, 1948.
Predkolski program,
NR Bugarska, 1963.

Predkolski program,
SR Hrvatska, 1967.
(eksperimentalni)
Predkolski program,
SR Hrvatska, 1971.
M
l
a

a

Fiziki odgoj Fiziki odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj
Materinji jezik Materinji jezik i
upoznavanje prirode i
drutva
Materinji jezik Hrvatskosrpski jezik
Upoznavanje okoline Upoznavanje okoline Upoznavanje okoline
Crtanje i modeliranje Crtanje, modeliranje i
runi rad
Likovni odgoj Likovni odgoj
Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj
Raun / / /
S
r
e
d
n
j
a

Fiziki odgoj Fiziki odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj
Materinji jezik Materinji jezik i
upoznavanje prirode i
drutva
Materinji jezik Hrvatskosrpski jezik
Upoznavanje okoline Upoznavanje okoline Upoznavanje okoline
Crtanje i modeliranje Crtanje, modeliranje i
runi rad
Likovni odgoj Likovni odgoj
Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj
Raun Raun Razvijanje poetnih
matematikih predodaba i
pojmova
Razvijanje poetnih
matematikih pojmova
S
t
a
r
i
j
a

Fiziki odgoj Fiziki odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj Fiziki i zdravstveni odgoj
Materinji jezik Materinji jezik i
upoznavanje prirode i
drutva
Materinji jezik Hrvatskosrpski jezik
Upoznavanje okoline Upoznavanje prirodne i
drutvene sredine
Upoznavanje prirodne i
drutvene sredine
Crtanje i modeliranje Crtanje, modeliranje i
runi rad
Likovni odgoj Likovni odgoj
Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj Muziki odgoj
Raun Raun Razvijanje poetnih
matematikih predodaba i
pojmova
Razvijanje poetnih
matematikih pojmova


PROGRAMSKE OSNOVE ZA NJEGU I ODGOJ U DJEJIM JASLICAMA (1977.)
Programske osnove za njegu i odgoj u djejim jaslicama donio je Prosvjetni savjet
SR Hrvatske na sjednici odranoj 10. lipnja 1977. godine. U dokumentu je zastupljen stav
o jedinstvu njege i odgoja u najranijem djetinjstvu, koji ujedno predstavlja sutinsku
koncepcijsku postavku o ranom odgoju. Nadalje se nastojalo to vie naglasiti i
konkretizirati zahtjev i neophodnost organiziranja stimulativne okoline i planskog i
sistematskog poticanja cjelokupnog razvoja djeteta u najranijoj dobi. Taj vrlo znaajan

6
Izvori: Uputstva vaspitau dejeg vrta (prijevod s ruskog jezika), Beograd, 1948, Roller, 1966./67.,
Program odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu (eksperimentalni), Zagreb, 1967, Program odgojno-
obrazovnog rada u djejem vrtiu, Zagreb, 1971.
zahtjev istaknut je to vie to je uglavnom nepoznat ili nedovoljno prihvaen, a njegovo
je ostvarivanje bitan preduvjet prevladavanja opasnosti od hospitalizma koji je esto
prisutan u institucionalnom odgoju djece ove dobi (najder /ur./, 1978., str. 11-12).
Dokument je bio u primjeni od k. god. 1977./78.
U uvodnom dijelu Programskih osnova detaljno se razrauju drutveno znaenje
i zadaci organizirane njege i odgoja djece do tree godine ivota te opi zahtjevi i naela
za provoenje njege i odgoja u djejim jaslicama (formiranje odgojnih grupa i odjela,
raspored i organizacija dnevnog ivota i rada s djecom, svakodnevno primanje djece u
jaslice i odlaenje kui, spavanje, njega i hranjenje, osnovna naela planiranja prehrane u
jaslicama, uvanje i unapreivanje zdravlja, aktivnosti djeteta i organizacija odgojnog
rada te suradnja s roditeljima). Naglasak bi trebao biti na stvaranju adekvatne klime. U
djejim jaslicama treba nastojati stvarati toplu, porodinu atmosferu i odnose (a ne
tradicionalno bolniku atmosferu) (isto, str. 15).
Programske osnove jasno definiraju prednosti ukljuivanja djeteta u jaslike
grupe. Sa stanovita odgoja djeteta, mogue prednosti drutveno organiziranog odgoja
u odnosu na porodicu bile bi slijedee: (1) struno obrazovan i dovoljan broj sestara-
odgajatelja prua viu pedagoku razinu njege i odgoja nego to se to susree u
prosjenim porodicama, a rad se odvija prema programu koji na osnovi znanstvenih
spoznaja nastoji stimulirati razvoj djeteta; (2) prisustvo vrnjaka moe pozitivno utjecati
na razvoj socijalnog ponaanja; (3) redoviti kontakt izmeu roditelja i djejih jaslica
moe osigurati pozitivan pedagoki utjecaj na porodicu; (4) neki objektivni uvjeti lake
su ostvarivi u jaslicama: adekvatan prostor za igru, boravak i aktivnosti na zraku,
spavanje na zraku, izbor i opremljenost igraaka prema pedagokim i higijenskim
naelima, adekvatna ishrana, tjelesno vjebanje, racionalno provoenje cijepljenja,
zdravstvena zatita (preventiva) (isto, str. 10).
U dokumentu se jasno istiu i zadaci djejih jaslica kao odgojno-zatitnih
organizacija udruenog rada: (1) uvanje i unapreivanje zdravlja djece, (2) osiguranje
emotivne atmosfere i socijalnih odnosa koji e kod djeteta stvarati osjeaj zadovoljstva i
sigurnosti, (3) podravanje i usmjeravanje prirodne radoznalosti i aktivnosti malog
djeteta, (4) utjecanje na postupno razvijanje osjeaja zajednitva, (5) suradnja s
roditeljima i (6) suradnja s djejim vrtiem radi odgojnog kontinuiteta (prema najder
/ur./, 1978., str. 10-11.).
Programske osnove predviaju formiranje odgojnih grupa prema dobi djece te
broj djece u pojedinoj odgojnoj grupi. Mlaa jaslika grupa obuhvaa djecu u dobi od 12
mjeseci do 24 mjeseca (do 12 djece u grupi), a starija grupa obuhvaa djecu od 24
mjeseca do 36 mjeseci (do 16 djece u grupi).
Osnovni zadatci i sadraji njege i odgoja djece u jaslikim grupama razraeni su
posebno za djecu u prvoj godini, a posebno za djecu u drugoj godini. Unutar svake dobne
grupe djece razrauju se zadatci njege i odgojnog rada te psihofizike osobine djeteta.
Posebno su detaljno razraeni sadraji njege i odgojnog rada s djecom u treoj godini,
koji nam mogu posluiti kao ilustracija. Odgojni sadraji razraeni su u dvama odgojnim
podrujima: tjelesni odgoja te upoznavanje okoline i razvoj govora. Za tjelesni odgoj
nabrajaju se razliiti sadraji vezani za prirodne oblike kretanja (hodanje, tranje,
poskakivanje, puzanje te bacanje i hvatanje). Upoznavanje okoline i razvoj kao odgojno
podruje ima mnogo ire odgojne sadraje negoli glasi naslov, stoga su ukljueni i
sadraji likovnoga, glazbenog i dramskog izraavanja djeteta (usp. isto, str. 72-74).
Ovako definirane Programske osnove za njegu i odgoj u djejim jaslicama bile su
u upotrebi do donoenja Osnova programa rada s djecom predkolskog uzrasta 1983.
godine.

PROGRAM MINIMUMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA S DJECOM U GODINI PRIJE
POLASKA U OSNOVNU KOLU (1977.)

Programski dokument Program minimuma odgojno-obrazovnog rada s djecom u
godini prije polaska u osnovnu kolu izraen je prema Programskoj orijentaciji za
drutveno organizirani odgoj djece predkolske dobi, koji se ostvaruje u posebnim
oblicima u godini prije polaska u osnovu kolu (Prosvjetni sabor Hrvatske, lipanj 1976.).
Program je izradila radna grupa u okviru Zavoda za unapreivanje osnovnog
obrazovanja SR Hrvatske (Marija Kneevi i suradnici). Bio je namijenjen djeci koja nisu
pohaala djeji vrti. U samom uvodu istie se da program treba shvatiti i primjenjivati
kao orijentaciju u svim sredinama nae republike (najder, /ur./, 1977, str. 15). Pri
koncipiranju programa polo se od sljedeih pretpostavki (prema najder, /ur./, 1977,
str. 15-16): (1) predvieno je da se rad odvija kontinuirano (), (2) uz neposredni rad s
djecom odgojitelj se treba pripremati te voditi pedagoku dokumentaciju, (3) za
provoenje programa potrebno je struno osoblje (prije svega odgojitelji, a ako to nije
mogue, onda dolaze u obzir i nastavnici,
7
(4) odgojitelje koji nemaju iskustva u ovom
programu potrebno je ukljuiti u seminar, (5) tijekom rada odgojiteljima, a posebno
nastavnicima potrebno je pruiti strunu pomo te (6) uz prostor i namjetaj osigurati
didaktika sredstva i pomagala.
U dokumentu se obrazlau cilj i zadaci programa minimuma odgoja i obrazovanja,
osobine estogodinjeg djeteta te se donose orijentacijski odgojni sadraji u trajanju od
150 sati, rasporeeni u etirima odgojnim podrujima (tjelesni i zdravstveni odgoj,
upoznavanje okoline i njegovanje materinskog jezika, likovni odgoj, glazbeni odgoj).
Program minimuma je orijentacioni da bi se mogao primjenjivati u radu s djecom
predkolskog uzrasta koja ive u vrlo razliitim sredinama u naoj republici i koja se,
iako iste dobi, mogu znatno razlikovati po svojem iskustvu i cjelokupnom razvoju (isto,
str. 22).
Za ilustraciju tog programa mogu nam posluiti zadatci podruja Upoznavanje
okoline i njegovanje materinskog jezika (prema najder, /ur./, 1977, str. 34-35), koje je
ujedno temeljno odgojno podruje: (1) ukljuivanje djeteta u grupu i razvijanje osjeaja
pripadnosti grupi, (2) omoguavanje djetetu slobode i raznovrsnosti u izraavanju,
razvijanje inicijativnosti i samostalnosti, (3) zadovoljavanje i poticanje radoznalosti kod
djece, (4) razvijanje osjeaja zajednitva i ljubavi prema domovini, (5) pomaganje djeci
da shvate elementarne prostorne, vremenske i kvalitativne odnose, (6) omoguavanje
djeci da samostalno i slobodno govore, (7) poticanje djece da paljivo sluaju govor
odraslih i sudjeluju u razgovoru, (8) utjecati na pravilan izgovor glasova i rijei,
aktivirati i bogatiti njihov rjenik, (9) pribliiti djetetu primjerena narodna i umjetnika
knjievna djela te (10) poticati djecu na prepriavanje, izraajno itanje, opisivanje,
dramsko, scensko i drugo govorno izraavanje i stvaranje.

ORIJENTACIONI PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA MATERINSKOM JEZIKU
S DJECOM PREDKOLSKOG UZRASTA NAIH GRAANA U INOZEMSTVU (1977.)

Dokument Orijentacioni program odgojno-obrazovnog rada na materinskom jeziku
s djecom predkolskog uzrasta naih graana u inozemstvu donesen je 1977. godine.
Predkolskim odgojem na materinskom jeziku ostvaruje se opi cilj odgoja u SFR
Jugoslaviji, a osim toga i neki specifini zadaci, ponajprije omoguiti djetetu to
potpunije usvajanje materinskog jezika, to je znaajan uvjet za svestraniji razvoj

7
Iako se izrijekom ne navodi, za pretpostaviti je da se radi o nastavnicima razredne nastave.
njegove linosti, za njegovo osjeanje sigurnosti, socijalnu adaptaciju i usvajanje jezika
sredine u kojoj ivi (Orijentacioni program., 1978: 31). U itavom programu, potpuno
jasno, stavljen je naglasak na razvoj govorne komunikacije na materinskom jeziku i u
skladu s tim razraeni su pojedini odgojni sadraji, koji su orijentacijski rasporeeni po
tematskim cjelinama: obitelj i dom, predkolska ustanova, drutveni ivot, prirodna
sredina, knjievni sadraji te drutveni sadraji. U obrazloenju programa posebna se
pozornost stavlja na govor odgajatelja, koji u svakoj prigodi mora biti djetetu dobar
govorni i jezini uzor (isto, 32). Da bi predkolski odgoj na materinskom jeziku bio
uspjean, neophodna je stalna i vrsta suradnja odgajatelja i roditelja (isto, 32).

OSNOVE PROGRAMA RADA S DJECOM PREDKOLSKOG UZRASTA (1983.)

Osnove programa rada s djecom predkolskog uzrasta dokument je koji su
zajedniki donijeli Prosvjetni savjet Hrvatske i Savez samoupravnih interesnih zajednica
drutvene brige o djeci predkolskog uzrasta SR Hrvatske 1983. godine.
8
S uvoenjem
Osnova programa rada tadanje predkolske ustanove (organizacije udruenog rada za
njegu, odgoj i zatitu djece predkolskog uzrasta) zapoele su u pedagokoj godini
1983./84. u odgojnim grupama za djecu u drugoj, treoj i etvrtoj godini, a u narednoj
pedagokoj godini u odgojnim grupama za djecu u petoj i estoj godini, kraim
programima, minimalnim programom za djecu u treoj godini, programima u
igraonicama te programima odmora i rekreacije djece
9
(Osnove programa, 1983., str.
III). Osnove programa strukturirane su u sedam toaka: temeljna obiljeja osnova
programa, struktura osnova programa, cilj i zadatci, sadraji rada te objanjenja, krai
programi rada s potrebnim objanjenjima. Polazi se od stava da se najmlaoj generaciji
osiguraju svi uvjeti za optimalan tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj i
uspjean daljnji odgoj i obrazovanje (isto, str. 1). U skladu s tim stavom, Osnove
programa rada s djecom predkolskog uzrasta sadre niz novih i suvremenih pristupa u
definiranju ciljeva, zadataka i programskih sadraja. Program je okrenut djetetu,
usklaen s njegovim mogunostima i potrebama, a definiran je cjelovit tretman djeteta
i odgojna i zdravstvena i socijalna komponenta. Realizacija Osnova programa rada s

8
Radna verzija donesena je u lipnju 1980. godine (usp. Prijedlog plana i programa osnovnog i opeg
odgoja i obrazovanja Osnove programa odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolskog uzrasta,
umnoeno, Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb).
9
Usp. Odluka o usvajanju osnova programa rad s djecom predkolskog uzrasta, Prosvjetni savjet Hrvatske,
20. prosinca 1982., broj 186/1 -1982.
djecom predkolskog uzrasta pretpostavlja takoer novu, suvremenu i fleksibilnu
organizaciju rada primjerenu djetetu, koja podrazumijeva i veu povezanost s
drutvenom sredinom i otvorenost prema problemima i pitanjima drutvene brige o
svoj djeci predkolskog uzrasta gdje predkolska organizacija djeluje (isto, str. 1-2). U
dokument su ugraeni potrebni reformski zahtjevi: usklaenost s ciljem odgoja i
obrazovanja, jedinstvena koncepcija odgoja i obrazovanja i drutvene brige o djeci
predkolske dobi u cjelini, povezanost predkolskog odgoja s daljnjim odgojem i
obrazovanjem, jedinstvo odgojno-zdravstvenih i socijalnih utjecaja na dijete putem
drutveno organiziranog predkolskog odgoja, porodice i drutvene sredine, osiguranje
jedinstvenih uvjeta za razvoj i odgoj sve djece i znanstvenu zasnovanost (prema Osnove
programa, 1983., str. 3). Cilj, zadatci i sadraji razraeni u ovom dokumentu
namijenjeni su za realizaciju u:
- primarnom programu rada u predkolskim organizacijama i dnevnoj drutvenoj brizi o
djeci u drugoj porodici;
- minimalnom programu rada s djecom u treoj godini;
- minimalnom programu rada s djecom u godini prije polaska u osnovnu kolu;
- drugim kraim programima rada za djecu koja ne ostvaruju pravo na primarne
programe te
- odgojno-zdravstveno-rekreativnim programima za djecu predkolske dobi.
Ovaj je dokument bio temelj za izradu posebnih programa: programa rada s
djecom predkolskog uzrasta u materinskim i djejim domovima, programa rada u
specijaliziranim institucijama za djecu predkolskog uzrasta s tekoama u razvoju,
programa rada s djecom predkolskog uzrasta na jezicima narodnosti te programa rada
s djecom predkolskog uzrasta koja privremeno borave u inozemstvu (prema Osnove
programa, 1983., str. 4). Osnove programa imaju orijentacijski karakter te daju
usmjerenja odnosno orijentaciju prema bitnim zahtjevima, prema najvrednijim i
probranim sadrajima kojim se ostvaruju cilj i zadaci drutveno organiziranog
predkolskog odgoja (isto, str. 4).
Osnove programa djece predkolskog uzrasta strukturirane su od triju odgojno-
obrazovnih podruja koja ine jedinstvenu cjelinu: Dijete i njegova okolina, Govor,
izraavanje i stvaranje, Zdravstvena i tjelesna kultura. Temeljno odgojno-obrazovno
podruje Dijete i njegova okolina objedinjuje zadatke i sadraje upoznavanja prirodne i
drutvene okoline u koju su neposredno ugraeni radni, ekoloki i prometni odgoj,
formiranje elementarnih matematikih predodbi, osnove samozatite djece i
openarodne obrane (isto, str. 5). Tako potpuno integriran program osigurava
cjelovitost djejeg doivljavanja i spoznaje svijeta, to je bitna i osnovna karakteristika
odnosa djeteta prema njegovoj okolini (isto, str 5). Odgojni sadraji rasporeeni su u
tematske cjeline. Odgojno-obrazovno podruje Govor, izraavanje i stvaranje ujedinjuje
zadatke i sadraje govornog, knjievnog, scenskog, filmskog, glazbenog i likovnog
jezika, izraavanja i stvaranja. U svim ovim dijelovima ovog odgojno-obrazovnog
podruja sadrano je programsko jedinstvo u smislu koncepcije i korelacije sadraja
(isto, str. 7). U ovom je dijelu programa naglasak na djetetovoj govornoj komunikaciji,
odnosno govornom izraavanju i stvaranju, a takoer i scenskom, likovnom i glazbenom
izraavanju i stvaranju. Odgojno-obrazovno podruje Zdravstvena i tjelesna kultura
ujedinjuje sadraje zdravstvenog i tjelesnog odgoja. Uzajamna uvjetovanost
zdravstvene i tjelesne kulture proizlazi iz zajednikog skupa utjecaja njihovih sadraja
za osiguranje razvoja pozitivnih osobina svakog pojedinca (isto, str. 7). Ovaj dio
programskih sadraja obuhvaa ope pripremne vjebe te prirodne oblike kretanja
(hodanja i tranja, skakanja i dr.).

Prilog 3:
Pregled ciljeva odgojno-obrazovnog podruja
10


Odgojno-
obrazovno
podruje
Cilj pojedinog odgojno-obrazovnog podruja:
D
i
j
e
t
e

i

n
j
e
g
o
v
a

o
k
o
l
i
n
a

- razviti radoznalo, samostalno, inicijativno dijete koje je sposobno i spremno prihvatiti nain i norme
zajednikog ivota i rada, suosjeati, suraivati i dogovarati se s drugom djecom i ljudima, koje je radosno i
ponosno to pripada svojoj uoj i iroj okolini;
- omoguiti djetetu da u neposrednom i aktivnom kontaktu sa svojom okolinom stekne osnovne spoznaje o
prirodu, ivotu i radu ljudi te da izgrauje aktivan, istraivaki i stvaralaki odnos prema svojoj
neposrednoj prirodnoj i drutvenoj okolini.
G
o
v
o
r
,

i
z
r
a

a
v
a
n
j
e

i

s
t
v
a
r
a
n
j
e
- razviti perceptivnu osjetljivost i govor djeteta kao osnovu za svestrano komuniciranje s okolinom,
obogatiti njegov spoznajni, emocionalni i doivljajni svijet,
- razviti sposobnost zamiljanja, izraavanja i stvaranja, interes za umjetnost, uvanje kulturne batine i
estetsko oblikovanje okoline.
Z
d
r
a
v
s
t
v
e
n
a

i

t
j
e
l
e
s
n
a

k
u
l
t
u
r
a

- razvijati zdravstvenu kulturu djeteta radi uvanja i unapreivanja vlastitog zdravlja i zdravlja svoje
okoline;
- podmiriti biopsihosocijalne motive za kretanjem kao izrazom zadovoljstva odreenih potreba djeteta
kojima se uveavaju adaptivne i stvaralake sposobnosti u suvremenim uvjetima ivota i rada.


10
Izvor: Osnove programa rada s djecom predkolskog uzrasta, str. 11, 13 i 14.

Kao ilustracija ovog dokumenta moe nam posluiti razrada sadraja za dio
glazbene kulture u okviru podruja Govor, izraavanje i stvaranje za djecu u estoj godini
(isto, str. 48-50):

Prilog 4:
Izvadak iz Osnova programa rada s djecom predkolskog uzrasta (1983.)

Reproduciranje glazbe:
- sluanje glazbe koja se svakodnevno emitira po izboru djece, a po mogunosti izvode je djeji sastavi (svirai
na udaraljkama, frulicama, metalofonu) i djeji zborovi; sluanje poznatih pjesama (djeca odabiru glazbene
kulise u drugim metodikim podrujima/centrima uenja),
Pjevanje:
- pjevati umjerenom jainom, ali dinamikim nijansiranjem: dah je usklaen s frazama, a ritam malo
bogatiji; produena kraa trajnost,
- pjevanje melodije (koja se kree u opsegu od C / Cis do D iz podruja narodnog stvaralatva i najpoznatijih
pjesama djejih skladatelja,
- samostalno izvoenje poznatih pjesama s preciznijom i lijepom dikcijom i pouzdanom intonacijom,
Igre za razvijanje glasovnog aparata:
- transformirati pjesmice malog opsega na vie i nie promjenom tempa i dinamike, a odabrane pjevane
motive varirati ritmiki i dinamiki,
- izgovaranjem suglasnika i samoglasnika najprije u ritmikim kombinacijama a zatim u melodiji te igranje
slogovima na radnim visinama u kombinaciji glasanja i grlenih zvukova,
Sluanje skladbi:
- sluanje tradicijskih i umjetnikih pjesama s raznolikom pratnjom, prepoznavanje ve sluane skladbe,
uoavanje promjena tempa, uoavanje promjena tempa, dinamike i karaktera sluane skladbe,
- uoavanje jednostavnih ritamskih oblika melodijskih motiva koji se ponavljaju vie puta,
- prepoznavanje instrumenata po boji zvuka, a glasove po boji i raznovrsnosti interpretacije, uoavanje
jednostavnih ritamskih oblika i melodijskih motiva koji se vie puta ponavljaju,
Sviranje:
- kombinacija zvukova koje djeca razlikuju (svaki se svira moe uklopiti u sastav koje se izvodi tonom
realizacijom svog samostalnog zadatka, a da se ipak podredi zajednikom muziciranju),
- izvoditi ritmike cjeline po sjeanju, bez sluanja skladbe iji se ritam izvodi na odreenim udaraljkama,
Male glazbene aktivnosti:
- izraivanje raznih udaraljki od prirodnog materijala, drva, metala, plastike
- prikupljanje brojalica i snimanje brojalica koje su djeca ula i zapamtila,
- stvaranje zvunih kulisa uz dramatizacije i glazbenih igrokaza s lutkama,
- snimanje glazbeno-ritmikih cjelina kao sastav djece i poticati ih na ponovno sluanje,
Kretanje uz glazbu:
- kretanje uz ritam, dinamiku, sadraj, melodiju i oblik skladbi,
- kretanje pojedinog djeteta uskladiti s kretanjem njegova partnera i cijele grupe,
- poveati vrste kretnji, obogatiti smjet kretanja i sve vie uklapati kretanje u glazbenu dinamiku, tempo,
karakter i oblik,
Igre uz pjevanje:
- svakodnevno organizirati igre s pjevanjem u zatvorenom i otvorenom prostoru, na izletima i drugim
mjestima,
Djeje glazbeno stvaralatvo:
- poticanje djejeg glazbenog stvaralatva, samostalno sastavljanje ritma na melodiju ili mijenjanje melodije
na odreeni ritam, sastavljanje malih partitura sviraa za sviranje udaraljki posebnim znakovima, stvaranje
ritmiko-zvukovnih cjelina za zajedniko muziciranje, sastavljanje zvune pratnje za animaciju i kazalite
lutaka.


PROGRAMSKO USMJERENJE ODGOJA I OBRAZOVANJA PREDKOLSKE DJECE (1991.)

Uspostava demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj (1990.) odrazila se i na
sustav odgoja i obrazovanja. U djelatnosti predkolskog odgoja ostvarena je razvojno-
humanistika koncepcija predkolskoga odgoja. Suvremena se koncepcija predkolskog
odgoja temelji na drutvenim, gospodarskim i strunim promjenama koje utjeu na dalji
razvoj djelatnosti. Uvaavajui potrebu funkcionalnog povezivanja svih dijelova
odgojno-obrazovnog sustava u jedinstvenu cjelinu, naglaava se potreba jasnijeg
odreenja djelatnosti od predkolskog odgoja kao specifinog, integralnog dijela
odgojno-obrazovnog sustava (Prijedlog koncepcije, Glasnik Ministarstva prosvjete i
Republike Hrvatske, 1991., vol. 1 (7-8): 6). U skladu s novom koncepcijom predkolskog
odgoja u Republici Hrvatskoj donesen je dokument Programsko usmjerenje odgoja i
obrazovanja predkolske djece 1991. godine. Dokument predstavlja strunu podlogu za
provoenje razliitih programa odgoja i obrazovanja djece predkolske dobi u
organiziranim izvanobiteljskim uvjetima. Ovaj dokument polazi od potivanja slijedeih
naela:
- pluralizma i slobode u primjeni pedagokih ideja i koncepcija,
- razliitosti u vrstama i oblicima provoenja programa,
- demokratizaciji drutva prema subjektima koji se pravno i zakonom definiraju kao
nositelji programa (isto, str- 8).
Dokument Programsko usmjerenje sastoji se od sljedeih dijelova: Uvod,
Humanistiko-razvojna koncepcija izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja predkolske
djece te Osnovnih uvjeta za primjenu humanistiko-razvojne koncepcije u pedagokoj
praksi.
Humanistiko-razvojnu koncepciju predkolskog odgoja, navodi se u
Programskom usmjerenju, temelje: ideja humanizma, spoznaje o specifinostima razvoja
u predkolskoj dobi i razvoja ovjeka u cjelini te spoznaje o znaajkama
izvanobiteljskoga predkolskog odgoja djece (prema Programskom usmjerenju, str. 8).
Temeljna polazita te koncepcije su sljedea: dijete je vrijednost po sebi koja se prihvaa
u svojoj osobnosti, dijete ima posebna prava te da se u odgoju uvaava djetetovo
dostojanstvo i stalno razvija njegov pozitivni identitet (samopotovanje).
U dokumentu se posebna pozornost poklanja stvaranju takvih uvjeta u kojima e
dijete imati mogunosti za uspjeno uspostavljanje i proirivanje emocionalnih i
socijalnih sveza, kvalitativnih odnosa s odraslima i djecom u neposrednoj poticajnoj
okolini (isto, str. 9). Za takvu interakciju dokument predvia sljedee vrste djelatnosti:
ivotno-praktine i radne aktivnosti, raznovrsne igre, drutvene i drutveno-zabavne
djelatnosti, umjetnike djelatnosti, djelatnosti raznovrsnog izraavanja i stvaranja
djeteta, istraivako-spoznajne djelatnosti te specifine aktivnosti s kretanjem (isto, str.
9).
11
Ovaj dokument takoer, kao i prethodni, naglasak stavlja na djeju igru kao temelju
aktivnost i oblik uenja djeteta predkolske dobi. Budui da igra u predkolsko doba
ima veliku razvojnu vrijednost djeji vrtii i drugi oblici izvanobiteljskog odgoja moraju
biti mjesta za igru djece. Uz strune naine preteno posrednog djelovanja na djetetovo
igranje oblikovanjem materijalne sredine, izborom i rasporedom igraaka i drugim
predmeta, te materijala za igru u prostoru i vremenu, omoguavanje djetetu da stjee
odreeno inspirativno iskustvo izvan igre, dijete igrajui se, istrauje, eksperimentira s
razliitim materijalima, izraajnim, istraivakim i drugim postupcima i sredstvima,
zamilja i kombinira ono to je doivjelo, pa i ono to nije, itd., te se na taj nain razvijaju
u igri razliite intelektualne i druge mogunosti (isto, str. 9).

Zakljuna razmatranja
Predkolska praksa u Hrvatskoj do 2000. godine bila je regulirana razliitim
programskim dokumentima. Svi oni odraavaju shvaanja o predkolskom odgoju u
skladu s tadanjom pedagokom paradigmom. Razliiti predkolski programi, koji su u
uporabi bili do poetka osamdesetih godina 20. stoljea, bili su ponajprije usmjereni na
pripremu djeteta za uspjeno ukljuivanje u kolski ivot. Pomak je napravljen
donoenjem Osnova programa rada s djecom predkolskog uzrasta (1983), izrazito
funkcionalistiki usmjerenim programskim dokumentom. Godine 1991. donoenjem
Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predkolske djece, koji se temelji na
razvojno-humanistikoj koncepciji izvanobiteljskog predkolskog odgoja, stvorene su
pretpostavke za implementaciju suvremenih pedagokih ideja u hrvatsku predkolsku
praksu.







11
Iako se u tekstu izrijekom ne navodi, ova je podjela prisutna kod Kamenova (1988.).



LITERATURA
Babi, N. i Irovi, S. (1999). Ciljevi institucionalnog predkolskog odgoja u Hrvatskoj od 1945. do
1990. godine, Dijete-vrti-obitelj, vol. 5(17): 3-9.

Bartukova, M. (1968). Pedagogija predkolske dobi, Zagreb: kolska knjiga.

Cviji, A. (1895). Rukovo za zabavita, Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor.

Doen Dobud, A. (1979). Odgoj i obrazovanje u djejem vrtiu, Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor.

Doen Dobud, A. (1982). Odgoj i slobodne aktivnosti predkolskog djeteta, Zagreb: Radniko i
narodno sveuilite Moa Pijade.

Frankovi, D. /ur./ (1958). Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb: Pedagoko-
knjievni zbor.

Golosnicka, N. N. (1949). Odgoj djece u djejem vrtiu. Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor.

Kamenov, E. (1982). Eksperimentalni programi za rano obrazovanje, Beograd: Zavod za
udbenike i nastavna sredstva.

Kamenov, E. (1988). Metodika vaspitno-obrazovnog rada s predkolskom decom, Beograd: Zavod
za udbenike i nastavna sredstva.

Levin-irina F. S. i Menerickaja D. V. (1950). Predkolski odgoj, Zagreb: Pedagoko-knjievni
zbor.

Lipovac, M. (1985). Predkolski odgoj u Hrvatskoj, Zagreb: Narodne novine i Osijek: Pedagoki
fakultet.

Marini, T. (1960). Predkolski odgoj u Jugoslaviji, Predkolsko dete, vol. 10 (1-2-3): 5-17.

Metiko, D., Kunst, Z., Rude, A. i Luki, M. (1960). Djeji vrtii normativi za izgradnju i opremu,
Zagreb: Savez drutava Naa djeca NR Hrvatske.

Milanovi, M., Strievi, I., Male, D. i Sekuli-Majurec, A. (2001). Skrb za dijete i poticanje ranog
razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zrnoprint.

Miljak, A. (1986a). Predkolski odgoj nekad i danas, Obrazovanje i rad, vol. 12 (3-4): 29-37.

Miljak, A. (1986b). Novi pristupi u istraivanju fenomena predkolskog odgoja, Pedagoki rad,
vol. 41 (7-10): 331-347.

Miljak, A. (1988). Od intuicijskog do znanstveno zasnovanog predkolskog programa, u: Pivac, J. i
sur. /ur./, Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljea (2. kongres pedagoga Hrvatske), Zagreb:
Pedagoko-knjievni zbor, str. 161-163.

Miljak, A. (1991). Istraivanja procesa odgoja i njege u djejim jaslicama, Zagreb: kolska knjiga.

Miljak, A. (1996.). Humanistiki pristup teoriji i praksi predkolskog odgoja, Velika Gorica:
Persona.

Miljak, A. (1989). Program i programiranje u predkolskom odgoju, Obrazovanje i rad, vol. 9 (5):
20-26.

Mitrovi, D. (1980). Predkolska pedagogija, Sarajevo: Svjetlost, OOUR Zavod za udbenike i
nastavna sredstva.

Peteh, M. (1976). Predkolska pedagogija, u: Koleti, M. i dr. /red./: Trideset godina nae
pedagogije i kolstva, Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor, str. 52-57.

Peteh, M. (1981). Predkolski odgoj u suvremenoj reformi, u: Miljak, A. i dr. /ur./: Predkolski
odgoj u samoupravnom socijalistikom preobraaju odgoja i obrazovanja, Zagreb: Pedagoko-
knjievni zbor, str. 9-18.

Petrovi-Soo, B. (2009). Znaajke suvremenog naspram tradicionalnog kurikuluma ranog
odgoja, Pedagogijska istraivanja, vol. 6 (1-2): 123-138.

Roller, M. (1966). Programsko-metodska uputstva za upoznavanje predkolske djece s prirodom i
drutvom, Zagreb: kola za odgajatelje.

Roller, M. (1966/67a). Program odgojnog rada u djejim vrtiima Bugarske, Predkolsko dete,
vol. 15 (5-6): 141-144.

Roller, M. (1966/67b). Program odgojnog rada u djejim vrtiima Bugarske (nastavak),
Predkolsko dete, vol. 15 (7-8): 169-171.

Roller-Halaev, Z. (1977). Upoznavanje predkolske djece s okolinom, Zagreb: kolska knjiga.

Rude, A. /ur./. (1967). Primjena programa odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu: prva
iskustva i rezultati. Zagreb: Zagreb: Zavod za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske.

Rude, A. /ur./. (1968). Primjena programa odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu. Zagreb:
Zagreb: Zavod za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske.

koda, M. (1984.): Poeci predkolskog odgoja u Hrvatskoj i njegove karakteristike, Zbornik za
povijest kolstva i prosvjete, vol. 17, str. 5-16.

najder, Z. /ur./ (1977). Zdravstveno-odgojni programi djece i jaslicama i drugoj porodici. Zagreb:
Savez zajednica drutvene brige o djeci predkolskog uzrasta u SR Hrvatskoj.

*** (1920). Program rada u zabavitu. u: Nastavni planovi i programi za zabavita, osnovne kole,
vie osnovne kole, trgovako-zanatlijske i graanske kole. Beograd: Ministarstva prosvete.

*** (1940). Program i nain rada u zabavitima, Prosvetni glasnik Ministarstva prosvete Kraljevine
Jugoslavije, br. 9.

**** (1947). Plan i program rada djejih vrtia u djejim domovima i obdanitima za predkolsku
djecu. Zagreb: Ministarstvo socijalne politike NR Hrvatske.

*** (1967). Program odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu (eksperimentalni), Zagreb: Zavod
za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske.