ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

1. DEFINICIJA- PEDAGOGIJA
znanost o odgoju, tj. znanost koja sustavno pouava naine i probleme odgoja i obrazovanja u drutvenom kontekstu ona je drutvena i humanistika znanost jer je odgoj prafenomen drutva i ovjeka, to znai da nema odgoja koji se zbiva izvan nekog drutva i ne tie se ovjeka.

2. PREDMET I ZADAE PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI predmet: metode, teorije i problemi odgoja zadae- normativna i deskriptivna UVJETOVAN ZNANSTVENI STATUS PEDAGOGIJSKE

3. IME JE ZNANOSTI -

posjedovanjem predmeta istraivanja, specifinom metodologijom istraivanja, odreeniom rezultatima istraivanja i odreenim spoznajama

4. 5 TEMELJNIH ETAPA U RAZVITKU PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI 1) prve refleksije o odgoju u antikoj poeziji 2) pojava pedagogijske teorije u antikoj filozofiji 3) poeci osamostaljenja kod pedagoga humanista 4) izgradnja sustava pedagogijske znanosti 5) postignuta anatomija u razliitih znanosti 5. GLAVNI DOPRINOS KOMENSKOG PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI I HERBERTA U RAZVITKU

KOMENSKI- pedagogijski klasik koji je u 17 stoljeu postavio pitanje teologije i oksikologije u odgoju. On je najzasluniji za izgradnju sustava ped. znanosti. Prema njegovim su naelima organizirani odgojni sustavi, nastavni red i kolstvo diljem svijeta. On je formulirao itav niz didaktikih pravila i naela, tvorac je razredno-

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

predmetnog sustava nastave, prvi teorijski zasnovao potrebu predkolskog i obiteljskog odgoja te time postavio temelje za predkolsku i obiteljsku pedagogiju. HERBERT- Njemaki filozof i pedagog, utemeljitelj pedagogije kao akademske znanosti- u 19. st. pedagogija je postala znanost o odgoju. On uvodi pojmove : pedagoka teologija i oksikologija. 6. ZAKONITI ODNOS PRAKSE I TEORIJE ODGOJA pedagogijska je teorija proizila iz prakse odgojne djelatnosti, ona je rezuktat pozitivnih iskustava odgajatelja teorija odgoja mora biti u funkciji napredovanja prakse te ju mora dizati na vii nivo. Istovremeno i praksa djeluje na teoriji uzajamno jedinstvo teorije i prakse je bitno I NORMATIVNE FUNKCIJE

7. RAZLIKE IZMEU DESKRIPTIVNE PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI -

normativna funkcije- bavi se postavljanjem, pojanjavanjem i opravdavanjem ciljeva odgoja, problema, vrijednosti i normi koje se javljaju u odgojno-obrazovnoj aktivnosti deskriptivna funkcija- opisuje posljedice normativne djelatnosti

8. 4 SKUPINE KLJUNIH TEORIJA KOJE OBJANJAVAJU OVJEKOV RAZVOJ. OBJASNI. 1. TEORIJA NATIVIZMA- pedagoki pesimizam- onakvi smo kakvi smo roeni, tu se nieta ne moe mijenjati. Razvoj je determiniran nasljeem, te odgoj nema nikakva utjecaja 2. TEORIJA EMPIRIZMA- pedagoki optimizam- od svakog se ovjeka moe uiniti sve, razvoj nije pod utjecajem nasljea nego okoline, uenja i iskustva. Formiranje linosti kroz odgoj, obrazovanje i iskustvo 3. TEORIJA KOMPARACIJE- ovjek pod utjecajem i okoline i nasljea. u kombinaciji 4. MULTIFUNKCIONALNA TEORIJA- ovjek je pod utjecajem nasljea i drutvene sredine ali i osobne aktivnosti ovjeka
2

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

9. DISCPLINE IZ SUSTAVA PEDAGOKE ZNANOSTI 1) povijesna pedagogija- prouaa odgoj u prolosti, pov. razvitak odgoja, kolstva i pedagogije 2) obiteljska ped.- prouava smisao , uvjete i zakonitosti obiteljskog odgoja 3) predkolska ped- prouava razvitak i odgoj djeteta predkolske dobi neovisno dali se razvija u vrtiu ili u obitelji 4) kolska ped- prouava odgojno. obrazovni rad u koli, ciljeve i zadae k. odgoja, te organizaciju kolskog sustava 5) didaktika- prouava obrazovno- odgojni rad u nastavi, obrauje bit nastave, analizira nastavni proces, organizaciju, oblik i metode 6) metodika- prouava gotovo ista pitanja kao didaktika ali sa stajalita nastave u razliitim stupnjevima kolstva 7) adultna ped ili andragogija- prouava odgoj i obrazovanje odraslih gdje postoji specifina promjena ped. zakonitosti opih naela i metoda rada 8) specijalna ped. prouava odgoj onih koji imaju tekoa u razvoju 9) ped. slobodnog vremena- prouava uvjete i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu 10) futurologija- istrauje smisao i perspektive odgoja u budunosti. Na temelju poznavanja prolosti i sadanjosti odgoja postavlja smjernice za budunost. 10. PODJELA PEDAGOGIJSKIH DISCIPLINA (4 KRITERIJA) 1) vremenski kriterij- povijest, futurologija 2) kriterij dobi- predkolska i andragogija 3) kriterij mjesta. obiteljska, kolska i domska 4) posebnost u razvoju- ped. djece s posebnim potrebama
3

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

11. ODNOS PEDAGOGIJE PREMA DRUGIM ZNANOSTIMA- KOJE SU TO ZNANOSTI I IME SE BAVE. Psihologija, sociologija, antropologija i filozofija: njih zanima opis i tumaenje pojava odnosno pojave same po sebi dok pedagogija pristupa iz aspekta odgoja imajui u vidu razvojne ciljeve i potrebu djelovanja na razvoj. Osim toga, ostale znanosti mogu pruiti podatke o utjecajima drutvene sredine na dijete ali ne i podatke kako tim utjcajima racionalno upravljati da bi se postigle eljene razvojne promjene. Najznaajnije za pedagogiju su psihologija i sociologija- pomou psih. saznanja odluujemo to se moe a to ne moe sa djetetom odreene dobi ( u smislu odgoja) tj. u odreenom stupnju razvoja. Sociologija je znaajna jer se odgoj ne moe prouavati izvan drutva koje je temeljni predmet istraivanja soc. 12. ODGOJ? MIJATOVI proces organiziranja (namjernog) razvijanja voljnih osobina linosti GIESECKE dio socijalizacije koji se planski organizira, neovisno o obitelji, u za to pripravljenim institucijama (djeji vrtii, kole, maloljetniki popravni domovi i sl.) DILTHELJ planska djelatnost kojom odrasli oblikuju duevni ivot mladei LENZEN postajanje ovjekom i dostizanje zrelosti, mijenjanje stavova MARIJA BRATANI jedan od osnovnih fenomena ljudskog postojanja, neosvjeten in koji se odvija u punini meuljudskih odnosa, a ovisi o interakciji PASTUOVI organizirano uenje motiva 13. OBRAZOVANJE? MIJATOVI organizirano razvijanje kognitivnih sposobnosti i uenje GIESECKE obrazovanje ukazuje na normativno idealnu sliku ljudske osobnosti, odnosno na putr koji treba dovesti do uozbiljenja te idealne slike CILJ- totalitet, stvaranje identiteta i svih individualnih sposobnosti GUDJONS produktivno sudjelovanje u kulturi, postizanje individualnosti i drutvene afirmiranosti. Ope mjeriloi koje omoguuje posudbu ciljeva odgoja, te ini odgoj pogodan za
4

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

kritiku i procjenu. Ima moralnu, kognitivnu, estetiku i praktinu dimenziju, te osposobljava za razborito samoodreenje PASTUOVI proces organiziranog i psihomatikog uenja putem percipiranja, miljenja i sl. 14. INTENCIONALNI I FUNKCIONALNI ODGOJ Interakcionalni namjerni odgoj koji ima za cilj organizaciju, metode i nain provjere uspjenosti zato to je to svjesna i svrhovita djelatnost . intencija=svrha Funkcionalni to su ona djelovanja koja nisu namjerna niti posebno osmiljena radi odreenog odgojnog utjecaja. To je nenamjerni, nekontrolirani i esto negativni odgoj. U ranije vrijeme postoje i brojne asocijalne grupe odraslih i mladih koje manifestiraju esto nehumane, amoralne i ljudski neprihatljive stavove i odnose 15. ODNOS POJMOVA ODGOJ I OBRAZOVANJE, POJAM ODGOJA U IREM I UEM ZNAENJU Prema holistikoj paradigmi obrazovanja, ti su pojmovi toliko povezani da nije mogue djelovati bez odgojnog rezultata. Kao to svako odgojno djelovanje ima specifian obrazovni uinak (vice versa (tj. i obrnuto!)). Ti se procesi mogu misaono odvojeno analizirati i konceptualizirati ali u vezi sa stvarnou. Problem pojave podvojenosti je manji u neivim jezicima , npr. engl education koji podrazumjeva i odgoj i obrazovanje. ODGOJ U IREM SMISLU obuhvaa sve ukupno pedagoko djelovanje na izgraivanje cjelokupne ljudske osobnosti, svih njezinih poz. osobina, razvijanja emocija, osobina , intelekta, volje i karaktera. Sastavni dijelovi odgoja u irem smislu su radni, intelektualni, tjelesni, moralni i estetski. Obuhvaa tri procesa: a) proces usvajanja znanja, umijea i navika b) proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih sposobnosti c) proces oblikovanja i razgraivanja osobnosti, karaktera i pogleda na svijet. Obuhvaa tri pojma: obrazovanje, odgoj i nastavu koji su i ujedno temeljni pojmovi pedagoke znanosti ODGOJ U UEM SMISLU usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i karaktera i na ostvarivanje ljudskih osobina zbog kojih e nas potovati i zbog kojih mi potujemo druge. Teite je na voljnim emocionalnim aspektima ljudskog bia. Odgojni rezultat se oituje u estim ljudskim odnosima, uvjerenjima, stavovima, miljenjima, humanosti,
5

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

moralnosti i sl. Moemo rei da je odgoj u uem smislu namjerno, plansko i svrhovito djelovanje koje se prvenstveno odnosi na neodraslog ovjeka radi njegova nastajanja u kulturi i razvijanju njegovih vrijednih dispozicija. 16. PEDAGOGIJSKA TELEOLOGIJA I AKSIKOLOGIJA TELEOLOGIJA prema semantikom znaenju rijei teleologija- to je znanost o svrhama. To je teorija o smislu i svrsi odgoja a njezina pomona znanost je etika. Bavi se odreivanjem smisla i svrhe odgoj, stoga pouava i osmiljava odgojni ideal u najiem opeljudskom znaenju iz kojeg se izvodi konkretna svrha odgoja i konkretne odgojne zadae AKSIKOLOGIJA semantiki znanost o vrijednostima . To je filozofska disciplina koja se bavi vrijednostima i jedna je od najmlaih filozofskih discilina. Osniva je Lotze jer je razlikovao bie, bivanje i vrijednost a to e problem kojim se aksikologija bavi. Nakon postavljanja vrijednosnog problema aksikologija se razvija u 3 smjera: psiholoki, novokantovski (ako sam dobro proitala!) i fenomenoloki. Uvodi je Herbart, on i njegovi sljedbenici pedagogiju dijele na ped. teleologiju i ped. metodologiju. 17. POJMOVI NASTAVA osmiljen i organiziran proces uenja i pouavanja u koli ili drugom odgovarajuem mjestu. Zajediki rad uitelja i uenika UENJE a) Uenje je sposobnost ovjeka da gradi, mijenja predodbe , navike, stavove, naine ponaanja i sposobnosti (Giesecke). b) ovjek uenjem postaje ovjek, to je proces stalne promjene subjekta pomou vlastite psih. aktivnosti, namjerno i nenamjerno (Mijatovi). c) Uenje je proces stjecanja razmjerno trajnih promjena subjekata, a one su rezultat njegove psih. aktivnosti (Pastuovi) PERSONALIZACIJA odgoj samoga sebe. Proces razvoja osobnosti, te oblikovanja vlastite osobnosti. Rezultat je odgoja i jedan je od temeljnih zadataka odgoja

ODGOVORI ZA OPU PEDAGOGIJU

prvi kolokvij

CJELOIVOTNO UENJE - uenje u svim ivotnim razdobljima od mladosti do starosti, te u svim oblicima: informalno, formalno i neformalno. (informalno.- usvajanje vjetina i znanja iz svakodnevnog iskustva i neformalno- prirodno uenje i osobni razvoj) 18. ODGOJNA SREDITA POTICANJA, SPRJEAVANJA, I KANJAVANJA POTICANJA - priznanje, nagrada, pohvala, obeanje, natjecanjeimaju zadau da usmjeravaju odgajanika na dobra djela i nastoje da u tome uspiju (?) SPRJEAVANJA - nadzor, skretanje ili zamjena, upozorenja, zahtjev, kazna- najjae sredstvo sprjeavanja. Slue kao pomono sredstvo kojim uvamo odgajanika od nepoeljnih utjecaja ili makar umanjujemo njihovo loe djelovanje

19. SASTAVNICE, ODEENJA PEDAGOGIJE NOMOTETIKA proizlazi iz nastojanja svake znanosti pa tako i pedagogije da spoznajom doe do utemeljenja znanstvenih zakona---modeli koji objektivno postoje u relativno nepromjenjivim odnosima u pojavama odgoja i obrazovanja TELEOLOKA proizlazi iz injenice da se odgoj i obrazovanje shvaaju kao namjerna aktivnost, usmjerena prema odreenom cilju. Zbog toga je za pedagoku djelatnost osobito vano odreivanje ciljeva (Teleos- svrha, cilj)