1.

ODGOJNA SREDSTVA USMIJERAVANJA

To su: savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad, kulturna razonoda.

2. ZADACI RADNOG ODGOJA

To su: odgojni, obrazovni, rekreativni, radno-profesionalni zadatak.

3. PODRUJA SPECIJALNE PEDAGOGIJE

To su: metalna retardacija, oteenje vida, oteenje sluha, govorna oteenja,

tjelesna invalidnost, poremeaji u ponaanju, kombinirane smetnje i nedostaci.

Prouava probleme i specifinosti u procesu odgajanja razvojno ometanih osoba,

osobito djece i mladei.

4. Koji su glavni odgojni faktori

5. NAVEDITE PEDAGOKE DISCIPLINE

To su: povijest pedagogije, obiteljska pedagogija, predkolska pedagogija, kolska

pedagogija, didaktika, metodika, teorija odgoja, visokokolska pedagogija, adultna
pedagogija, industrijska pedagogija, domska pedagogija, specijalna pedagogija,
pedagogija slobodnog vremena, religijska pedagogija, vojna pedagogija,
futurologijska pedagogija, pedagogijska metodologija.

6. FUNKCIONALNI ODGOJ

Predstavlja sve one initelje koji bez odreene namjere vre utjecaj na razvitak i
oblikovanje ovjeka. To je proces u kome djeluju nekontrolirani suodgojitelji,
drutvena sredina sa svim svojim, ponekad dobrim, ali ee loim
manifestacijama. To su mediji, kazalita, film.Umjesto da podupiru, ti utjecaji
esto vie koe proces izgraivanja pozitivnih svojstava osobnosti i karaktera.

Pedagogijska znanost razlikuje i prouava podruje funkcionalnog odgoja da bi

predsusrela i ublaila njegovo mogue djelovanje, da bi ga osmislila i oplemenila
ljudskim vrednotama i tako podruje funkcionalnog preobrazila u podruje
intencionalnog.
7. INTENCIONALNI ODGOJ.

Intencija ili namjera je bitno svojstvo i prvo temeljno obiljeje odgoja. Odgoj je
namjerni, planski organizirani proces sa svrhom da se ljudski individuumi
preobraze u potpune osobnosti. Neovisno o tome gdje i kada se ostvaruje njegovo
je bitno obiljeje svjesnost cilja, tono odreena namjera, svrha, intencija.Takvu
organiziranu, pedagoki osmiljenu i ciljnu usmjerenu drutvenu djelatnost
nazivamo intencionalnim odgojem.Budui da je intencionalnost bitno obiljeje
odgoja, svaki je odgoj intencionalan.

8. TO JE PEDAGOGIJA?

Pedagogija je znanost o odgoju.

Pedagogija je znanost koja prouava odgojne i obrazovne procese.

9. ODGOJ U IREM ZNAENJU.

Pojam odgoja u irem znaenju obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na

sve djelokruge ovjekova bia. Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni,
moralni, estetski i radni odgoj.Odgoj u irem znaenju obuhvaa tri procesa: proces
usvajanja znanja, umijea i navika; proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih
snaga i sposobnosti; proces izgraivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera,
pogleda na svijet, osjeajnog i voljnog ivota.

10. OBILJEJA ODGOJA.

Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost, ima svoj cilj i zadae, svoj
sadraj i organizacijske oblike, metode i sredstva odgoja.Namjernost i svrhovitost
su bitne odlike odgoja.Odgoj je u biti namjerna djelatnost. Namjera ili intencija je
bitno svojstvo i prvo temeljno obiljeje odgoja.

Odgajanje je ovjekova djelatnost, odnosno odgoj je iskljuivo drutvena

kategorija.

Odgoj se pojavio na samom poetku razvitka ljudskog roda, odgoj je dakle i

povijesna kategorija.
Odgoj je spona meu generacijama, odgoj je kontinuirani proces.On je u biti
generacijska pojava.Odgoj je preduvjet i posljedica drutvenog ivota.Odgoj je
vremenski i prostorno najue povezan s organizacijom i ivotom drutva.Tu
zakonitu pojavu nazivamo drutvenom uvjetovanou odgoja.

11.OBJASNITE POJAM PEDAGOGIJE

Naziv pedagogija dolazi od gr. rijei paidagogos. U grkom jeziku pais

oznaava dijete, a glagol agein znai pratiti, voditi. U staroj Grkoj paidagogos
je bio rob koji je pratio dijete od kue do kole, te mu pomagao u uenju.

12. ZADATCI ESTETSKOG ODGOJA

To su: razvitak sposobnosti uoavanja lijepog, formiranje sposobnosti estetskog

doivljavanja, izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti, njegovanje
sposobnosti estetskog vrednovanja

13. OBJASNITE TEMELJNE PEDAGOKE POJMOVE

To su: odgoj, odgojitelj, odgojni in, odgojna sredstva.

Odgoj je namjeran, svrsishodan, planski i organiziran proces, koji ima svoj cilj,
zadae, svoj sadraj, organizacijske oblike, metode i sredstva odgoja sa svrhom da
se ljudski individuumi preobraze u potpune osobnosti. Odgojitelj je osoba koja
svjesno, planski i sustavno vri teku i odgovornu dunost odgajanja mladei.
Odgojni proces obuhvaa mnogo odgojnih zadaa: razvitak sposobnosti,
obogaivanje osjeajnog ivota, izgraivanje pogleda, uvjerenja i stavova, smisla
za etike vrednote, jaanje volje i oblikovanje karaktera. Odgojna sredstva:
sredstva usmjeravanja, sredstva poticanja i sredstva sprjeavanja.

14.MO I GRANICE ODGOJA PO MULTIFAKTORSKOJ TEORIJI

Na razvitak ovjeka utjee naslijee, drutvena sredina i odgoj, ali on nije pasivan
produkt svega toga. Odgojenik aktivno utjee na svoju okolinu, u aktivnom je
odnosu prema drutvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. ovjek je u stanovitoj
mjeri tvorac svoje osobnosti, odgojitelj samog sebe - subjekt odgoja.
Prema toj teoriji odgoj nije ni svemoan ni nemoan. On ima svoje granice i
mogunosti. Ovisan je o priroenim predispozicijama, drutvenim uvjetima i
odnosu odgojenika prema obrazovnim dobrima, odgojnim vrednotama,
odgojiteljima i sl.

15.ODGOJNA SREDSTVA POTICANJA

To su: priznanje, pohvala, nagrada, obeanje, natjecanje.

16. METODE ODGOJNOG RADA

To su: odgoj, obrazovanje i nastava.

17.ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA.

To su: usvajanje sustava znanja, formiranje umijea i navika, razvijanje

intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada,
oblikovanje pozitivnih odlika osobnosti.

18. ZADACI TJELESNOG ODGOJA.

To su: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni.

19. POJAM ODGOJA U UEM ZNAENJU.

Pojam odgoja u uem znaenju usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti

i karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih potujemo
odreenje osobe. Sadraj odgoja u uem znaenju oslanja se na odgojni zadatak, tj.
obuhvaa oblikovanje pogleda na svijet, moralnih shvaanja i uvjerenja, formiranje
pozitivnih osjeaja, pozitivnih odlika volje i karaktera.
1. Objasniti pojam pedagogija

Termin pedagogija potjee od grke rijei paidagogos, a ona oznaava osobu koja
je vodila dijete (pais dijete, agein voditi).

2. Pedagoke discipline

Povijest pedagogije, obiteljska, predkolska, kolska, didaktika, metodika, teorija

odgoja, visokokolska pedagogija, adultna pedagogija ili andragogija, industrijska,
domska, specijalna, pedagogija slobodnog vremena, vojna, futurologijska
pedagogija i pedagogijska metodologija.

3. Odnos pedagogije prema drugim znanostima

Filozofija pojavila se u sastavu filozofije te je i danas vezuju brojna granina

pitanja s filozofijom npr. pitanja o smislu i svrsi ivota, ovjekovim tenjama i
idealima itd.

Psihologija oduvijek zainteresirana za podruje psihologije, jer njene spoznaje

pomau odgojitelju da upozna bolje odgojenike i na temelju toga odabere prikladne
odgojne mjere i metode.

Sociologija odgoj je jedan od oblika organiziranog drutvenog djelovanja.

Biologija ovjek je bioloko bie pa je tu i osnova za povezivanje s biologijom.

Medicina specijalna pedagogija sa svojim granama svjedoi o potrebi

povezivanja s medicinom.

Pravo pravno reguliranje organizacije odgoja, odgojnih problema, upravljanja

ustanovama i cjelokupnim odgojnim sustavom trai suradnju pedagoga i pravnika.

4. Mo i granice odgoja

Je li odgoj svemoan ili nemoan? Kakve su mu mogunosti i gdje su mu granice?

Odgovore na ta pitanja se svrstavaju u 4 skupine: Pedagoki pesimizam, pedagoki
optimizam, pokuaj prevladavanja jednostranosti, suvremeno znanstveno stajalite.
5. Pedagoki optimizam

Vjerovanje u neograniene moi odgoja. (antiki i humanistiki pedagozi)

6. Pedagoki pesimizam

Sumnja u mo odgoja i djelotvornost odgojnih nastojanja, mnogo se pripisuje

naslijeu i precima.

7. Multifaktonska teorija

Po ovoj teoriji odgoj nije ni svemoan ni nemoan, on ima svoje granice i

mogunosti. Uz pretpostavku da nasljeem, socijalnim i drugim nepovoljnim
drutvenim okolnostima nisu postavljena vea ogranienja, odgoj ima velike
mogunosti u izgraivanju ljudske osobnosti i u oblikovanju ovjeka.

8. Funkcionalni odgoj

Predstavlja sve one initelje koji bez odreene namjene vre utjecaj na razvitak i
oblikovanje ovjeka. To je proces u kojem djeluju nekontrolirani suodgojitelji,
drutvena sredina sa svim svojim, ponekad dobrim, a ee loim manifestacijama.

9. Intencionalni odgoj

Obino se interpretira kao svjesno i namjerno, planski i sustavno organizirano

djelovanje na cjelokupni razvitak i oblikovanje ovjeka, njegovo je bitno obiljeje
svjesnost cilja, tono odreena namjena i svrha.

10. Znanstvenici zasluni za razvoj pedagogije

Prve refleksije u Homerovoj Ilijadi i Odiseji.

Antika: SOFISTI Pitagora (kole internati), Sokrat (ironija i majeutika), Platon

(Drava i Zakoni) i Aristotel (Politika i O odgoju).

Humanisti: Vittorino da Feltre (casa giocosa), Ludovicus Vives (odgoj ena),

Francois Rabelais (Gargantua i Pantagruel), Michel Montaigne (Eseji), Erazmo
Rotterdamski (Pohvala ludosti), UTOPISTI Tomas Morus i Tomas Campanella
Poetci osamostaljenja: Jan Amos Komensky (didaktika, velika didaktika itd
zaetnik moderne pedagogije), John Locke (Misli o odgoju- teorija empirizma
zaetnik), Jean Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Friedrich Frbel
posvetio se predkolskom odgoju i pripremi odgojiteljice za odgojni rad u vrtiima,
a Adolf Diesterweg posvetio se osnovnom kolskom sustavu i osposobljavanju
uitelja.

Autonomija: Immanuel Kant predavao u sklopu filozofije, a njegov nasljednik

Johann Friedrich Herbert (1806 Opa pedagogija)

11. Obiljeja odgoja

Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost ima svoj cilj, zadae, metode i
sredstva odgoja. Temeljno obiljeja je intencija ili namjera, odgoj je i drutvena
kategorija, povijesna kategorija i generacijska pojava.

12. Odgoj u irem znaenju

Obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na sve djelokruge ovjekova bia.

Sastavni dijelovi su intelektualni, moralni, tjelesni, estetski i radni odgoj. Odgoj u
irem znaenju obuhvaa tri procesa: proces usvajanja znanja, umijea i navika;
proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i osobnosti; proces izgraivanja i
oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjeajnog i voljnog ivota.
Na temelju tih procesa postavljena su 3 zadatka odgoja a to su materijalni,
funkcionalni i odgojni zadatak koji posebno dolaze do izraaja u nastavnom
procesu.

13. Zadaci tjelesnog odgoja

Zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni zadatak

14. Sadraj moralnog odgoja

Pod sadrajem moralnog odgoja podrazumijeva se odreeni sustav moralnih naela

i njima odgovarajuih moralnih norma, kategorija i pravila, koje uenici trebaju
usvojiti u procesu moralnog odgoja. A obuhvaa: odgoj u duhu humanizma,
pripreme za obiteljski ivot, pripreme za drutveni ivot, odgoj u duhu
domoljublja, odgoj u duhu meunarodnog razumijevanja, formiranje pozitivnog
odnosa prema radu i formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim
vrednotama.

15. Zadaci intelektualnog odgoja

Usvajanje sustava znanja, formiranje umijea i navika, razvijanje intelektualnih

snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada, oblikovanje
pozitivnih odlika sposobnosti

16. Zadaci estetskog odgoja

Razvitak sposobnosti uoavanja lijepog, formiranje sposobnosti estetskog

doivljavanja, izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti, njegovanje
sposobnosti estetskog vrednovanja

17. Koji predmeti pridonose estetskoj kulturi uenika

Likovna kultura, glazbena umjetnost, knjievnost dok ostali sadre dosta elemenata
za estetsko odgajanje

18. Zadaci radnog odgoja

Odgojni, obrazovni, rekreativni, radno profesionalni zadatak.

19. Zadaci odgoja u slobodnom vremenu

Da prouava specifine mogunosti odgojne djelatnosti u slobodnom vremenu,

otkriva zakonitosti toga rada, obogauje pedagogijske spoznaje i tako razvija
teoriju odgoja u slobodnom vremenu.
Da primjenom odgovarajuih znanstvenih spoznaja i zakonitosti stvara teorijske
pretpostavke za stalno unaprjeenje odgojno-obrazovnog rada i svih oblika
aktivnosti u funkciji kulturnog i ovjeka dosljednog koritenja slobodnog vremena.

Da znanstveno-kritiki prati i vrednuje rezultate ostvarene na podruju odgoja u

slobodnom vremenu i njegove teorije.

20. Specijalna pedagogija

Prouava probleme i specifinosti u procesu odgajanja razvojno ometanih osoba,

osobito djece i mladei. Zbog specifinosti svojih zadataka oslanja se i na
medicinske discipline kao to su psihopatologija, psihijatrija, neurologija,
fonijatrija i dr. Razvila se iz potrebe drutvene zatite retardiranog djeteta i
spoznaje o mogunosti njegova odgajanja, izobraavanja i obuavanja.

21. Metode odgojnog rada

Metode pouavanja, uvjeravanja, navikavanja i spreavanja.

22. Oblici metode pouavanja

Objanjavanje, etiki razgovor, predavanje i referiranje odgojenika.

23. Sredstva odgojnog rada

Sredstva usmjeravanja, sredstva poticanja i sredstva spreavanja

24. Sredstva usmjeravanja

Savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad i kulturna razonoda.

25. Sredstva poticanja

Priznanje, pohvala, nagrada, obeanje i natjecanje

26. Pohvale i kazne

Pohvala je vii stupanj priznanja. Njome se odobrava postupak odgojenika i izrie

povjerenje ili priznanje za dobre rezultate rada, ponaanja i sl. pohvala moe biti
usmena ili pisana, pojedinana ili skupna.

Kazna je najjae sredstvo spreavanja.Njezin cilj je izazvati u odgojenika osjeaj

neugode, osjeaj krivnje i stida kao posljedicu odreenih loih postupaka.

27. Odgojno sredstvo spreavanja

Nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev i kazna

28. Oblici suradnje kole i roditelja

To su: roditeljski sastanak, tematski sastanci, informacije, pismeno, izleti, priredbe,

male skupine.

To su: individualni razgovori; roditeljski sastanci razrednog odjela; sastanci manjih

skupina roditelja; zajedniki sastanci roditelja, nastavnika i uenika; savjetovalite
za roditelje; posjet roditelja koli i njezino upoznavanje; zajednike akcije;
program osposobljavanja za roditelje (kola za roditelje); tiskani materijal i
informacije za roditelje; posjet nastavnika obitelji.

29. Zadae razrednika u koli

Osnovna zadaa razrednika je pedagoka funkcija, uz koju obavlja organizacijske i

administrativne poslove.

30. kolske slube (uprava)

Ravnateljstvo, tajnitvo, raunovodstvo, pedagog, knjiniar, itd

1. OBJASNITE POJAM PEDAGOGIJA.

Naziv pedagogija dolazi od gr. rijei paidagogos. U grkom jeziku pais

oznaava dijete, a glagol agein znai pratiti, voditi. U staroj Grkoj paidagogos
je bio rob koji je pratio dijete od kue do kole, te mu pomagao u uenju.

2. PEDAGOKE DISCIPLINE.

To su: povijest pedagogije, obiteljska pedagogija, predkolska pedagogija, kolska

pedagogija, didaktika, metodika, teorija odgoja, visokokolska pedagogija, adultna
pedagogija, industrijska pedagogija, domska pedagogija, specijalna pedagogija,
pedagogija slobodnog vremena, religijska pedagogija, vojna pedagogija,
futurologijska pedagogija, pedagogijska metodologija.

3. ODNOS PREMA DRUGIM ZNANOSTIMA.

S filozofijom je i danas vezuju brojna pitanja o smislu i svrsi ivota, o ovjekovim

tenjama i idealima, o znanstvenom pogledu koji treba formirati, o vrijednostima
koje treba ostvariti.

Pedagogija je oduvijek zainteresirana za podruje psihologije, jer njene spoznaje

pomau odgojitelju da bolje upozna odgojenike i na temelju toga odabere prikladne
odgojne mjere i metode.

Odgoj je jedan od oblika organiziranog drutvenog djelovanja. Odgojni rad ima

svoje socioloko znaenje, a to uvjetuje potrebu povezivanja pedagogije i
sociologije.

ovjek je i bioloko bie i tu je osnova za povezivanje pedagogije s biologijom.

Specijalna pedagogija sa svojim granama svjedoi o potrebi povezivanja s

medicinom.

Pravno reguliranje odgoja, odgojnih problema, upravljanje ustanovama i

cjelokupnim odgojnim sustavom trai suradnju pedagoga i pravnika.

Ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podruje koje povezuje pedagogiju s

ekonomijom.
Specifinosti odgojne djelatnosti, a posebno estetski odgoj povezuje pedagogiju s
teorijom umjetnosti.

Radni i tehniki odgoj i primjena suvremenih tehnikih sredstava u nastavi i

odgojnom radu povezuje se s tehnikim znanostima.

Sloenost odgojnog sustava i primjena naela povratne sprege u rjeavanju

odgojnih problema trai povezivanje s kibernetikom.

4. MO I GRANICE ODGOJA.

Je li odgoj svemoan ili nemoan? Kakve su mu mogunosti i gdje su mu granice?

Odgovore na ta pitanja moemo svrstati u 4 skupine: pedagoki pesimizam,
pedagoki optimizam, pokuaj prevladavanja jednostranosti, suvremeno
znanstveno stajalite.

5. PEDAGOKI PESIMIZAM.

Ta shvaanja uzimaju naslijee kao glavni initelj ovjekova razvitka. Saeto

reeno: ovjek je produkt naslijea. Razvitak prirodnih znanosti, postignua na
podruju biologije, pojava C. Darvina, teorija evolucija prenaglasit e ulogu i
vanost naslijea. Posljedica e biti sumnja u mo odgoja i djelotvornost odgojnih
nastojanja.

Temeljna je misao da je ovjekov razvitak unaprijed odreen njegovom

unutranjom naravi.Izvanjski faktori i utjecaji ne mogu tu nita bitno
izmijeniti.Odgojne mogunosti vrlo su ograniene.Bioloki faktori naslijea imaju
presudnu ulogu u razvitku i oblikovanju ovjeka.To su temeljne postavke teorije
nativizma.Javlja se pedocentrizam koji zanemaruje organizirane drutvene utjecaje
u smjeru izgraivanja mladog ovjeka kao ljudskog bia.Teorija nativizma
uenjem o nemoi odgoja sputava, koi, pasivizira i obeshrabruje odgojitelje.
6. PEDAGOKI OPTIMIZAM.

U nekim se povijesnim razdobljima vjerovalo u gotovo neograniene mogunosti

odgoja.Takva uvjerenja susreemo ve u klasino antiko doba. Na golemu vanost
odgoja upozorili su sofisti: Platon, Aristotel.

U razdoblju humanizma i renesanse postoji jo snanije uvjerenje o golemoj

mogunosti odgojnog djelovanja. U takve mogunosti vjerovali su: Vittorino da
Feltre, Ludovicus Vives, Erazmo Rotterdamski.

U 17.i 18. stoljeu u razdoblju prosvjetiteljstva povjerenje u odgojne

mogunosti jo e vie ojaati: Jan Amos Komensky, Immanuel Kant, John Locke.
Locke konstantira da je dijete kada se rodi prazna i neispisana ploa. Roenjem se
nita ne donosi na svijet osim mogunosti oblikovanja. Tako je postavljena nova
teorija - teorija empirizma.

Lockovo uenje vjerno su slijedili francuski materijalisti 18.stoljea: Voltaire,

D'Alembert, Diderot, Condillac i dr.

7. MULTIFAKTORSKA TEORIJA.

Na razvitak ovjeka utjee naslijee, drutvena sredina i odgoj, ali on nije pasivan
produkt svega toga. Odgojenik aktivno utjee na svoju okolinu, u aktivnom je
odnosu prema drutvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. ovjek je u stanovitoj
mjeri tvorac svoje osobnosti, odgojitelj samog sebe - subjekt odgoja.

Prema toj teoriji odgoj nije ni svemoan ni nemoan. On ima svoje granice i
mogunosti. Ovisan je o priroenim predispozicijama, drutvenim uvjetima i
odnosu odgojenika prema obrazovnim dobrima, odgojnim vrednotama,
odgojiteljima i sl.
8. FUNKCIONALNI ODGOJ.

Predstavlja sve one initelje koji bez odreene namjere vre utjecaj na razvitak i
oblikovanje ovjeka. To je proces u kome djeluju nekontrolirani suodgojitelji,
drutvena sredina sa svim svojim, ponekad dobrim, ali ee loim
manifestacijama. To su mediji, kazalita, film.Umjesto da podupiru, ti utjecaji
esto vie koe proces izgraivanja pozitivnih svojstava osobnosti i karaktera.

Pedagogijska znanost razlikuje i prouava podruje funkcionalnog odgoja da bi

predsusrela i ublaila njegovo mogue djelovanje, da bi ga osmislila i oplemenila
ljudskim vrednotama i tako podruje funkcionalnog preobrazila u podruje
intencionalnog.

9. INTENCIONALNI ODGOJ.

Intencija ili namjera je bitno svojstvo i prvo temeljno obiljeje odgoja. Odgoj je
namjerni, planski organizirani proces sa svrhom da se ljudski individuumi
preobraze u potpune osobnosti. Neovisno o tome gdje i kada se ostvaruje njegovo
je bitno obiljeje svjesnost cilja, tono odreena namjera, svrha, intencija.Takvu
organiziranu, pedagoki osmiljenu i ciljnu usmjerenu drutvenu djelatnost
nazivamo intencionalnim odgojem.Budui da je intencionalnost bitno obiljeje
odgoja, svaki je odgoj intencionalan.

10. ZNANSTVENICI ZASLUNI ZA RAZVOJ PEDAGOGIJE.

Prve refleksije u Homerovoj Ilijadi i Odiseji. Ksenofont - Kirupedija.

Antika: Pitagora (kole, internati), Sokrat (ironija i majeutika), Platon Drava

i zakoni, Aristotel Politika, O odgoju.

Humanisti: Vittorino da Feltre (Casa giocosa), Ludovicus Vives O odgoju ena,

Francois Rabelais Gargantua i Pantagruel, Erazmo Rotterdamski Pohvala
ludosti.

Utopisti: Thomas Mours Zlatna knjiica o najboljem ureenju i o novom

otoku Utopija, Thomas Campanella Civitas Solis.
Osamostaljenje: Jan Amos Komensky Didaktika, Velika didaktika,
Materinska kola, Orbis sensualium pictus, John Locke Misli o odgoju, J.
Jacques Rousseau Emil ili o odgoju, Johann Heinrich Pestalozzi Lienhard i
Gertruda, Kako Gertruda ui svoju djecu, Knjiga za majke, Abeceda
promatranja, Friedrich Frbel (ivot posvetio predkolskom odgoju i predkolskoj
pedagogiji), Adolf Diesterweg Putokaz za obrazovanje njemakih uitelja.

Autonomija:Immanuel Kant (predavao pedagogiju u sklopu filozofije), Johan

Friedrich Herbart Opa pedagogija izvedena iz odgojne svrhe.

11. OBILJEJA ODGOJA.

Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost, ima svoj cilj i zadae, svoj
sadraj i organizacijske oblike, metode i sredstva odgoja.Namjernost i svrhovitost
su bitne odlike odgoja.Odgoj je u biti namjerna djelatnost. Namjera ili intencija je
bitno svojstvo i prvo temeljno obiljeje odgoja.

Odgajanje je ovjekova djelatnost, odnosno odgoj je iskljuivo drutvena

kategorija.

Odgoj se pojavio na samom poetku razvitka ljudskog roda, odgoj je dakle i

povijesna kategorija.

Odgoj je spona meu generacijama, odgoj je kontinuirani proces.On je u biti

generacijska pojava.

Odgoj je preduvjet i posljedica drutvenog ivota.Odgoj je vremenski i prostorno

najue povezan s organizacijom i ivotom drutva.Tu zakonitu pojavu nazivamo
drutvenom uvjetovanou odgoja.
12. ODGOJ U IREM ZNAENJU.

Pojam odgoja u irem znaenju obuhvaa sveukupnost pedagokog

djelovanja na sve djelokruge ovjekova bia. Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni,
intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj.

Odgoj u irem znaenju obuhvaa tri procesa: proces usvajanja znanja,

umijea i navika; proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti;
proces izgraivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet,
osjeajnog i voljnog ivota.

Na temelju tih procesa postavljena su tri bitna zadatka odgoja: materijalni,

funkcionalni i odgojni zadatak.

Pojam odgoja u irem znaenju obuhvaa i tri osnovna pedagoka pojma:

odgoj, obrazovanje i nastavu.

13. ZADACI TJELESNOG ODGOJA.

To su: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni.

14. SADRAJ MORALNOG ODGOJA.

Pod sadrajem moralnog odgoja podrazumijeva se odreeni sustav moralnih

naela i njima odgovarajuih moralnih norma, kategorija i pravila, koje uenici
trebaju usvojiti u procesu moralnog odgoja. Sadraj moralnog odgoja obuhvaa
temeljna etika naela, norme, kategorije i pravila.

Sadraj moralnog odgoja obuhvaa: odgoj u duhu humanizma, pripremanje

za obiteljski ivot, pripremanje za drutveni ivot, odgoj u duhu domoljublja,
odgoj u duhu meunarodnog razumijevanja, formiranje pozitivnog odnosa prema
radu, formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrednotama.

15. ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA.

To su: usvajanje sustava znanja, formiranje umijea i navika, razvijanje

intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada,
oblikovanje pozitivnih odlika osobnosti.
16. ZADACI ESTETSKOG ODGOJA.

To su: razvitak sposobnosti uoavanja lijepog, formiranje sposobnosti

estetskog doivljavanja, izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti,
njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.

17. KOJI NASTAVNI PREDMETI PRIDONOSE ESTETSKOJ KULTURI

UENIKA?

To su: likovna kultura, glazbena umjetnost, knjievnost, dok ostali sadre

dosta elemenata za estetsko odgajanje.

18. ZADACI RADNOG ODGOJA.

To su: odgojni, obrazovni, rekreativni, radno-profesionalni zadatak.

19. ZADACI ODGOJA U SLOBODNOM VREMENU.

To su:

- da prouava specifine mogunosti odgojne djelatnosti u slobodnom

vremenu, otkriva zakonitosti toga rada, obogauje pedagogijske spoznaje i tako
razvija teoriju odgoja u slobodnom vremenu.

- da primjenom odgovarajuih znanstvenih spoznaja i zakonitosti stvara

teorijske pretpostavke za stalno unaprjeivanje odgojno-obrazovnog rada i svih
oblika aktivnosti u funkciji kulturnog ovjeka dostojnog koritenja slobodnog
vremena.

- da znanstveno i kritiki prati i vrednuje rezultate ostvarene u podruju

odgoja u slobodnom vremenu i njegove teorije.

20. PODRUJA SPECIJALNE PEDAGOGIJE.

To su: metalna retardacija, oteenje vida, oteenje sluha, govorna

oteenja, tjelesna invalidnost, poremeaji u ponaanju, kombinirane smetnje i
nedostaci.

Prouava probleme i specifinosti u procesu odgajanja razvojno ometanih

osoba, osobito djece i mladei.
21. METODE ODGOJNOG RADA.

To su: metoda pouavanja, metoda uvjeravanja, metoda navikavanja, metoda

sprjeavanja.

22. OBLICI METODA POUAVANJA.

To su: objanjavanje, etiki razgovor, predavanje o ivotno aktualnim

pitanjima i referiranje odgojenika.

23. SREDSTVA ODGOJNOG RADA.

To su: sredstva usmjeravanja, sredstva poticanje, sredstva sprjeavanja.

24. SREDSTVA USMJERAVANJA.

To su: savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad, kulturna razonoda.

25. SREDSTVA POTICANJA.

To su: priznanje, pohvala, nagrada, obeanje, natjecanje.

26. SREDSTVA SPRJEAVANJA.

To su: nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna.

27. ZATO JE OSJETLJIVO IZRICATI POHVALE I DISCIPLINSKE MJERE

UENICIMA?

Ako se pojedinci esto pojedinano pohvaljuju postoji opasnost od

pojavljivanja tatine i umiljenosti.

Kazna ne smije biti suvie esta, niti jedino sredstvo jer bi to znailo
negativnu orijentaciju.Cilj je kanjavanja mijenjanje ponaanja djece, potivanje
reda, rada i svjesne discipline, a ne slijepa poslunost. Kazna mora biti primjerena
dobi djeteta i prekraju te vrlo uinkovita i postii svoj cilj, a da ne ostavi
negativne i tetne posljedice na mladu osobu.
28. OBLICI SURADNJE KOLE I RODITELJA.

To su: roditeljski sastanak, tematski sastanci, informacije, pismeno, izleti,

priredbe, male skupine.

To su: individualni razgovori; roditeljski sastanci razrednog odjela; sastanci

manjih skupina roditelja; zajedniki sastanci roditelja, nastavnika i uenika;
savjetovalite za roditelje; posjet roditelja koli i njezino upoznavanje; zajednike
akcije; program osposobljavanja za roditelje (kola za roditelje); tiskani materijal i
informacije za roditelje; posjet nastavnika obitelji.

29. ZADAE RAZREDNIKA U KOLI.

Osnovna zadaa razrednika je pedagoka funkcija uz koju obavlja

organizacijske i administrativne funkcije.

Planira i programira te provodi plan i program rada razrednog odjela na satu

razrednika u sklopu redovne nastave, sudjeluje u provedbi programa
profesionalnog informiranja i usmjeravanja uenika, surauje s roditeljima, vodi
pedagoku dokumentaciju, utvruje ocjene iz vladanja.

30. KOLSKE SLUBE (UPRAVA).

kolski odbor, ravnatelj, tajnik, nastavniko vijee, razredna vijea, struna

vijea, povjerenstva i timovi, razredni odjeli, ueniko vijee, roditeljsko vijee,
pedagog, psiholog, knjiniar, tehniko osoblje.

31. METODA SPRJEAVANJA.

Pored pozitivnih u ivotu postoje i negativni utjecaji. Njih treba potiskivati,

uklanjati, ublaiti ili onemoguiti njihovo negativno djelovanje. Tomu slui metoda
sprjeavanja.Ona ima dvije glavne zadae. Prva se sastoji u tome da preventivno
izbjegne ili potisne loe primjere, poticaje i negativne utjecaje. Druga zadaa je
korigirajua ili terapeutska, tj. da ispravi i ukloni nepoeljne stavove, uvjerenja,
navike, da odvikne odgojenike od loih postupaka i da ih stavi u druge pedagoki
povoljne uvjete gdje e se izgraditi novi pozitivni inovi.
Pod sprjeavanjem podrazumijevamo predusretanje, prevenciju i korektivu,
potiskivanje i uklanjanje negativnih postupaka s pomou sredstava sprjeavanja i
prisiljavanja.

Dva temeljna oblika ove metode su: predusretanje i prisiljavanje.

Predusretanje ima preventivnu zadau da unaprijed potisne i ukloni nepoeljne

utjecaje i tako onemogui njihovo negativno odgojno djelovanje. Jedan od dobrih
postupaka predusretanja je skretanje ili zamjena motiva. Odgojenik radi neto
zloesto, a odgojitelj njegovu pozornost usmjeri na neku drugu zanimljivu, ali
vrijednu i drutveno korisnu aktivnost.

Prisiljavanje je odgojni postupak koji izaziva neugodne osjeaje sa svrhom da se

odgojenika odvrati od loih inova ili ponaanja, da on ispravi svoje postupke.
Primjenjuje se samo onda kad odgojenik namjerno ili snagom navike postupa loe i
kad nije mogue drugim metodama i odgojnim sredstvima postii da on postupa
drugaije.

32. METODE NASTAVNOG SATA.

To su: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda pokazivanja, metoda

rada s tekstom, metoda laboratorijskih istraivanja.

33. OBLICI NASTAVNOG RADA.

To su: frontalni, individualni, rad u paru, grupni oblik rada.

34. VRSTE OCJENJIVANJA.

To su: numeriko, opisno i kombinirano.

35. OSNOVNI PEDAGOKI POJMOVI.

To su: odgoj, odgojitelj, odgojni in, odgojna sredstva.

Odgoj je namjeran, svrsishodan, planski i organiziran proces, koji ima svoj

cilj, zadae, svoj sadraj, organizacijske oblike, metode i sredstva odgoja sa
svrhom da se ljudski individuumi preobraze u potpune osobnosti.

Odgojitelj je osoba koja svjesno, planski i sustavno vri teku i odgovornu

dunost odgajanja mladei.
 Odgojni proces obuhvaa mnogo odgojnih zadaa: razvitak sposobnosti,
obogaivanje osjeajnog ivota, izgraivanje pogleda, uvjerenja i stavova, smisla
za etike vrednote, jaanje volje i oblikovanje karaktera.

Odgojna sredstva: sredstva usmjeravanja, sredstva poticanja i sredstva

sprjeavanja.

36. TO JE PEDAGOGIJA?

Pedagogija je znanost o odgoju.

Pedagogija je znanost koja prouava odgojne i obrazovne procese.

37. ZADACI NASTAVE.

To su: materijalni, funkcionalni i odgojni.

38. NASTAVNA SREDSTVA.

To su: vizualna nastavna sredstva, auditivna nastavna sredstva, audio-vizualna

nastavna sredstva, tekstualna nastavna sredstva.

39. NASTAVNA POMAGALA.

Nastavna pomagala su orua za rad u nastavi, ali i izvan kole.

Nastavna pomagala su pribor kojim se slue nastavnici i uenici pri obradi

nastavnog sadraja.

40. POJAM ODGOJA U UEM ZNAENJU.

Pojam odgoja u uem znaenju usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje

osobnosti i karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih
potujemo odreenje osobe. Sadraj odgoja u uem znaenju oslanja se na odgojni
zadatak, tj. obuhvaa oblikovanje pogleda na svijet, moralnih shvaanja i
uvjerenja, formiranje pozitivnih osjeaja, pozitivnih odlika volje i karaktera.
41. NASTAVNI PLAN I PROGRAM.

Nastavni plan je kolski dokument u kojem se u obliku tablice propisuju:

odgojno-obrazovna podruja, redoslijed obuavanja tih podruja i tjedni broj sati.

Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina

sadraja i redoslijed nastavnih sadraja.Nastavni program je dio nastavnog plana.

42. ETAPE NASTAVNOG SATA.

To su: pripremanje uenika, obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje,

ponavljanje, provjeravanje.

43. TO JE OBRAZOVANJE?

Obrazovanje je rezultat procesa stjecanja znanja.

Obrazovanje je proces usvajanja znanja, umijea i navika.

44. METODE ODGOJNOG RADA.

To su: odgoj, obrazovanje i nastava.

45. DVA SUBJEKTA ODGOJNE DJELATNOSTI.

Odgojno djelovanje ne ovisi samo o odgojitelju.Ono je utemeljeno u

stvarnosti odgojnog odnosa, a taj odnos pretpostavlja odgojitelja i odgojenika.

Odgojni proces pretpostavlja stalni odnos subjekta prema subjektu,

odgojitelja prema odgojeniku i obratno.

Odgojitelji pomau - potiu, usmjeravaju, bodre, a odgojenici spoznaju,

prihvaaju i djeluju u suglasju sa svojim spoznajama, uvjerenjima, stavovima i
vrijednosnim opredjeljenjima.

U odgojnom radu postoje dva subjekta: odgojenik koji se odgaja, i odgojitelj

koji je kao struno lice odgovoran za rezultate odgojne djelatnosti.
46. ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU.

Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac osloboen poslova,

obveza i dunosti prema obitelji, koli, poduzeu ili iroj zajednici, vrijeme koje on
moe oblikovati i ispuniti aktivnostima prema vlastitim eljama i zanimanjima,
radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti.

Slobodno vrijeme moe biti vrijedan initelj mnogostranog razvitka

ovjeka.Ono moe podupirati proces stjecanja znanja, irenja spoznajnog
horizonta, obogaivanja emocionalnog ivota, oblikovanja umijea i navika,
postizanja samostalnosti i drutvenosti.

Pravilno pedagoki usmjerene aktivnosti u slobodnom vremenu mogu biti

vrlo raznovrsne.One su esto u funkciji ouvanja zdravlja i pravilnog tjelesnog
razvoja.

Odgojem u slobodnom vremenu bavi se pedagogija slobodnog vremena.Ona

je znanstveno-pedagogijska disciplina koja prouava i pronalazi mogunosti da se
nekontrolirani odgojni utjecaji u slobodnom vremenu uine kontroliranim.Predmet
njenog izuavanja su odgojna nastojanja u slobodnom vremenu. Ona prouava sve
prigodne, sluajne, namjerne i neorganizirane utjecaje na mlade i odrasle sa
svrhom da potisne njihovo negativno djelovanje i pojaa pozitivne utjecaje u
slobodnom vremenu.

47. NASTAVNE METODE.

To su: metoda demonstracije, praktinih radova, crtanja, pismenih radova, itanja i

rada na tekstu, razgovora i metoda usmenog izlaganja.

48. VRSTE NASTAVE.

To su: redovna, dopunska, produena, dodatna nastava.

49. UNUTRANJA ORGANIZACIJA NASTAVE.

Unutranja organizacija nastave: organizacija nastavnog sata, osnovna didaktika

pitanja u vezi s nastavnim satom, vremensko trajanje nastavnog sata, osnovne
strukturne komponente u organizaciji nastavnog sata.
50. NASTAVA.

Nastava je odgojno-obrazovni proces koji se odvija planski i sustavno, pod

vodstvom uitelja i s relativno stalnom skupinom uenika i studenata.

51. VRSTE PONAVLJANJA U NASTAVI.

Vrste ponavljanja u nastavi: koncentrirano i raspodijeljeno; ponavljanje u okviru

jednog sata i ponavljanje u okviru kolske godine; fragmentarno, tematsko,
kompleksno ponavljanje; reproduktivno i produktivno ponavljanje.

1. Od koje grke sloenice potjee rije pedagogija?

2. Tko je osniva znanstvene pedagogije?

3. Odgoj je------------------------------------------

4. Sustav pedagokih znanosti ine---------------

5. Obavezan kolski sustav u BiH traje - godina.

6. Grana pedagogije koja prouava razliku izmeu razliitih vremena i kultura

naziva se --------------------------------

7. Nabroji bar 5 grana pedagogije.

8. Uspjena komunikacija u nastavi se postie--------------------------

9. Podijeli znanost prema aspektima stvarnosti.

Aspekt stvarnosti: Znanost:

10. Koje sredine najvie utjeu na odgoj djeteta

11. Ispravi sljedeu definiciju.

Specijalna pedagogija je znanost koja ima svoje grane, a to su