Pedagogija - je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Pedagogija je znanost koja se bavi
istraživanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja pedagogije je odgojno
obrazovni proces i njegove zakonitosti. Glavni zadaci – proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovnom
procesu, razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada,znanstveno vrednovanje postignutih rezultata,
normiranje i usmjeravanje prema poželjnim oblicima, razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja.
Predmet istraživanja – odgojni proces; Pedagogija je znanost jer ima svoj predmet istraživanja, koristi specifičnu
metodologiju za izučavanje svog predmeta te koristi rezultate istraživanja
Odnos pedagogijske teorije i prakse – ped. Teorija je nastala iz prakse i mora biti u funkciji unapređivanja prakse.
To je zakonit, dijalektičan odnos prakse i teorije koji omogućuje povratno djelovanje u korist prakse odgojnog rada,
odnosno uzajamno jedinstvo ped. Teorije i prakse. Povratno djelovanje teorije ima samo smisao ako podiže praksu
na viši stupanj.
Pedagogijske grane – predškolska pedagogija: proučava predškolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predškolske
dobi (neovisno o tome vrši li se u obitelj ili predškolskoj ustanovi) i postavlja cilj i zad. Predškol. Odgoja, razrađuje
načela i metoda rada;; školska ped: proučava odgojno obrazovni rad u školi, cilj i zad sk.ped. Opća načela,
organizaciju sk. Sustava, metode,sadržaj i sredstva odgoj u sk;; Didaktika: proučava odg-obrz rad u nastavi,
obraduje bit nastave, postavlja didaktička načela; Teorija odgoja: proučava posebnosti spec-odg djelovanja i
metodike odg. Rada;; Industrijska pedagogija: odg i obr. U proizvodnim uvjetima, specifične zakonitosti tog
odgojnog rada.
Odgoj i obilježja – odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim
tjel, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Temeljna obilježja: odgoj ima svoj prirodni biološki
korijen, namjera (intencija), ne može biti odgoja izvan ljud. Društva- odgoj je isključivo društvena kategorija, s
razvitkom društva mijenjao se i odgoj – on u svakom konkretnom društvenom uređenju odražava potrebe i zahtjeve
određene sredine u određenom vremenu, odgoj je kontinuirani proces – on je drust- generacijska pojava, odgoj je
vremenski i prostorno najuže povezan s org. i životom društva- društvena uvjetovanost odgoja;;;
Odgoj u širem značenju – obuhvaća sveukupnost ped. Djelovanja na sve sfere čovjekovog bića. Usmjeren je na
izgrađivanje cjelovite ljudske ličnosti, svih njemu poz. Svojstava, razvijanje i oplemenjivanje intelekta, emocija,
volje i karaktera. Sastoji se od: tjelesnog, intelekt, moralnog, estetsko i radnog odgoja. Obuhvaća 3 procesa: proces
usvajanja znanja, umijeća i navika, proces razvijanja fiz i intelekt snaga i sposobnosti, proces izgrađivanja i
oblikovanja ličnosti i karaktera, pogleda na svijet, čuvstvenog života. Tim svim procesima odgovaraju 3 zadatka:
materijalni, funkcionalni, odgojni zad. Ovaj pojam obuhvaća i odgoj, obraz i nastavu.
Odgoj u užem smislu – upravlja je na izgrađivanje i oblikovanje ličnosti i karaktera, na ostvarivanje poz lj.
Osobina. Težište je na emocionalnoj i voljenoj sferi čovjekova bića a odg rezu se očituju u čestitim ljud uvjerenjima
i stavovima, u pravednim, humanim ljudskim postupcima. Sadržaj odgoja u užem smislu oslanja se na odgojni
zadatak.
Društveno-generacijski aspekt odgoja – s ovog aspekta odgoja sagledavamo kao gener. Pojavu, možemo ga
definirati kao prijenos iskustava,znanja i socijalnog nasljeđa sa starije generacije na mladu. Takav odgoj treba i
osposobit mladu generaciju za razvoj i bogaćenje tog iskustva. Bitna obilježja : društvena pojava – po postanku, po
funkciji; povijesna pojava – klasni karakter, prenosi soc nasljeđe; zadire u filozofske i soc. Fenomene.
Individualni aspekt odgoja – odnosi se na razvoj ličnosti, psihološki feudiran. Odgoj možemo def. Svjesno i
namjerno djelovanje / samodjelovanje na razvoj fizičkih i psih osobina ličnosti pojedinca; sazrijevanje je mijenjanje
individue pod utjecajem bioloških zakonitosti; učenje je mijenjanje individue pod utjecajem vlastite aktivnosti;
odgoj treba biti usklađen s prirodom odgojenika; individua: biološko biće čovjeka koji se razvija pod utjecajem
nasljeđa; faktori razvoja ličnosti: nasljeđe, okolina, vlastita aktivnost.
Interakcijsko- komunikacijski asp. Odgoja- odvija se u punini međuljudskog odnosa, osniva se na stvaralačkoj
suradnji, ovisi o interakciji i komunikaciji, najhumanija komunikacija je dijalog, kreativnost odgoja treba proživjeti
i osvijestiti, usavršava ličnost nastavnika i učenika
Paidagogos – grčka riječ od koje potječe termin pedagogija, osoba koja je vodila dijete (pais – dijete, agein-voditi),
u početku: grčki robovi, kasnije se termin proširio na učitelje, roditelje, odgajatelje
Intencionalni odgoj – organizirana, pedagoški osmišljena i cilju usmjerena djelatnost.
Funkcionalni odgoj – predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje
čovjeka. To je proces u kome djeluju nekontrolirani suodgajatelji, društvena sredina sa svim svojim dobrim i lošim
manifestacijama
Citiranje literature – prezime, godina, stranica, izdavač i mjesto izdavanja
Temeljni čimbenici procesa sazrijevanja u učenja: 1. Sazrijevanje pod utjecajem: a) Bioloških zakonitosti, b)
bioloških uvjeta; 2. Učenje pod utjecajem: a) vlastite aktivnosti, b) unutarnjih poticaja, c) vanjskih poticaja
INKULTURACIJA je proces ulaženja u kulturna područja, proces prihvaćanja kulturnih postignuća. . To je
namjerno, plansko, svrsishodno uvođenje u područja ljud. kulture. Nije pedagoški pojam.
SOCIJALIZACIJA je svjesno uvođenje pojedinca u društveni život, prihvaćanje društvenih normi i odgoj za
uljuđene ljudske odnose. Sa sociološkog stajališta ona obuhvaća ulaženje pojedinca u društveni život pod
utjecajem svih: namjernih i nenamjernih, pozitivnih i negativnih- društvenih utjecaja, zbog toga prelazi granice
odgoja kao intencionalnog, pa nije izvorno pedagoški pojam.
PERSONALIZACIJA je proces oblikovanja osobnosti, transformiranja individuuma u osobnost, proces
samoostvarenja pojedinca kao potpune osobnosti. Tako shvaćena, personalizacija je jedan od temeljnih zadatka
odgoja, ali nije izvorno pedagoški, ali se u slobodnoj upotrebi pojavljuje kao sinonim za odgojni proces.
PEDAGOŠKI PESIMIZAM je shvaćanje da je nasljeđe glavni činitelj čovjekova razvitka; čovjek je produkt
nasljeđa. Time je čovjekov razvitak unaprijed određen njegovom unutrašnjom naravi i izvanjski faktori i utjecaji ga
ne mogu bitno izmijeniti. To su temeljne pretpostavke teorije nativizma. Time se u stvari uči da je odgoj u stvari
nemoćan.
PEDAGOŠKI OPTIMIZAM je shvaćanje da je odgoj svemoćan.
TEORIJA EMPIRIZMA tvrdi da su razlike među ljudima rezultat djelovanja sredine i odgoja (dijete kad se rodi
prazna ploča, rođenjem ništa ne donosi na svijet)
TEORIJA NATIVIZMA negira nasljeđe i sposobnosti i tvrdi da je izvanjska sredina temeljni faktor razvitka.
TEORIJA KONVERGENCIJE potpunije sagledava faktore čovjekova razvitka. Uzima u obzir i unutrašnje i
vanjske činitelje (naslijeđene dispozicije i ulogu društvene sredine i odgoja) u izgrađivanju ljudske osobnosti.
MULTIFAKTORSKA TEORIJA ODGOJA spada u suvremeno shvaćanje odgoja. Smatra da na razvitak čovjeka
utječu nasljeđe, društvena sredina i odgoj, ali on nije pasivan produkt svega toga. Odgojenik aktivno utječe na svoju
okolinu, u aktivnom je odnosu prema društvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. Čovjek aktivno sudjeluje u
mijenjanju društvene sredine i sebe samog.
Kvalitete ličnosti očituju se u različitim odnosima: odnosu prema sebi i vladanju sobom, dr. ljudima, zajednici,
domovini, drugim narodima, radu, materijalnim i duhovnim vrednotama
Strukturne komponente odgojnog procesa: odgojni ideali, odgojni ciljevi, odgojna sredina, odgojna interakcija,
odgojni sadržaj, subjekti odgoja
ODGOJNI IDEAL je slika savršenog čovjeka, projekcija zbilje, pogled na razvoj čovjeka koji se želi postići
odgojem. U idealu je spojena općeljudska, društveno-povijesna, sociokulturna, skupinska i individualna
Međuljudski odnos je složeni dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u
njemu sudjeluju.
Tri faktora međuljudskog odnosa: socijalna perspektiva, emocionalni stavovi, empatija
Socijalna percepcija je međuovisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji
PROJEKCIJSKA INTROSPEKCIJA je nesvjesna funkcija psihe. Kod projekcijske introspekcije radi se o tome
da se u međuljudskom odnosu tuđe ponašanje objašnjava na osnovi nesvjesne funkcije psihe, pa drugoj osobi
pripisujemo neke osobine, stavove, motive ponašanja, koji u zapravo u nama samima, a kojih nismo svjesni i ne
želimo ih priznati, pa ih se rješavam na taj način da ih pripisujemo drugima.
Halo – efekt je prosuđivanje o cjelokupnoj ličnosti na temelju neke njene osobine (transfera neka osobine na
mišljenje o ličnosti)
STAV je tendencija koja usmjeruje i pokreće naše ponašanje i djelovanje. Mogu biti pozitivni i negativni.
Empatija (3 definicije) 1. uživljavanje, akti projiciranja samog sebe u nečiji položaj, oblik identificiranja s nekim.
2. projekcija vlastite ličnosti u ličnost drugog da bismo ga bolje razumjeli. 3. zavući se pod kožu drugog,
sagledavajući svijet njezinim očima.
Afektivno – emocionalne komponente empatije: 1. Osjetljivost prema osjećajima druge osobe. 2. Sposobnost
suosjećanja
Odlike uspješnog nastavnika: fleksibilnost, empatičnost, personaliziran stil, kreativnost, komunikativnost,
stručnost, savjesnost, odgovornost, osjetljivost, ležernost, smisao za humor
Međuljudski odnos – složen dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u njemu
sudjeluju.
Socijalno reverzibilne izjave – molimo vas za savršeni mir i red, molim, otvorite stranicu 59.
Socijalno ireverzibilne izjave – Nemoj brbljati, sjednimo.Etape stvaralačkog čina: preparacija ili osvještavanje
problema, inkubacija ili usklađivanje podataka, iluminacija ili davanje rješenja, verifikacija ili provjera rezultata.
Konceptiranje je stvaranje bilješki svojim riječima čija je bit skraćivanje teksta, odnosno danog materijala.
Mogućnosti koncipiranja: doslovno citiranje teksta drugog autora, sažeto izlaganje, parafraziranje ili rezimiranje
dijelova teksta, osobne misli i refleksije.
Obilježja dobrog i stručnog seminarskog rada: Cjelovit, dovršen tekst, svaka se misao mora logički slijediti do
kraja, seminar mora odražavati autorovu nepristranost. Mora imati sljedeću strukturu: naslov, ključne riječi,
sažetak, uvod, obradu teme s podtemama, zaključak, bibliografiju korištene literature, te priloge ukoliko postoje.
Stil, gramatika i pravopis po pravilima hrvatskog književnog jezika, uz jednostavne, kratke i jasne rečenice.
Dobrobiti uspostavljanja suradnje roditelja i škole: Bolje školsko postignuće, prevencija rizičnih ponašanja,
zajedničko poticanje dječjih socijalnih, emocionalnih i akademskih mogućnosti, olakšavanje rješavanja problema,
pozitivni odnosi između škole i obitelji, podrška roditelja u roditeljskoj ulozi
Fokus grupe su kvalitativna metoda istraživanja koja uključuje organiziranu diskusiju u svrhu prikupljanja
informacija vezanih za određenu temu, roditeljima postavljamo pitanja i od njih dobivamo njihovo mišljenje o temi
koja nas zanima.
Akcijski tim za partnerstvo roditelja i škole čine: ravnatelj škole, stručni suradnici, nastavnici (RN i PN),
roditelji učenikate lokalna zajednica
Epsteinovih šest oblika uključenosti roditelja tijekom suradnje sa školom: Roditeljstvo, komunikacija,suradnja
sa zajednicom, volontiranje, donošenje odluka i učenje kod kuće
Socijalne vještine i njihova svrha: su sposobnosti stečene znanjem i iskustvom koje pomažu osobi da se odupre
različitim životnim izazovima kako bi mogla živjeti zdrav, siguran i zadovoljan život
Socijalne vještine uključuju sposobnost donošenja odluka i rješavanje problema, kreativno i kritičko mišljenje,
komunikaciju i interpersonalne vještine, samosvijest i empatiju, sposobnost prepoznavanja i izražavanja emocija
odgovarajućeg reagiranja u stresnim situacijama
Socijalne vještine pomažu djetetu stvarati prijateljstva, nositi se s ljutnjom i frustracijom, „zatomiti agresiju“,
slijediti red i pravila,rješavati probleme, učinkovito komunicirati , skrbiti o svom tjelesnom i društvenom zdravlju,
u preuzimanju odgovornosti za vlastita ponašanja i postignuća.
Djeca koja ne razviju socijalne vještine u riziku su za teškoće u učenju i lošiji akademski uspjeh, vršnjačko
neprihvaćanje i zlostavljanje, školski neuspjeh i razvoj poremećaja u ponašanju.
Načini učenja socijalnih vještina za djecu Tome ih poučava učitelj, kroz višestruke prilike za vježbanje, kroz
povratne informacije i podržavanje pozitivnih socijalnih vještina, te kroz podržavajući razredni kontekst.
1. Navedite svojim riječima bitne odrednice zakonskog definiranja nasilja - Svaka primjena fizičke sile ili
psihičke prisile na integritet osobe, Svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati
opasnost, da će prouzročiti fizičku ili psihičku bol, Prouzročene osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede
dostojanstva, Fizički napad bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili ne, Verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje,
nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog uznemiravanja, Spolno uznemiravanje.
Vrste nasilja - psihičko nasilje: zabrane, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovažavanje, ucjene itd;;tjelesno
nasilje: šamaranje, guranje, udaranje šakama, nogama ili predmetima, ozljeđivanje oružjem itd;; seksualno nasilje:
seksualno uznemiravanje, seksualna zloupotreba, incest, silovanje itd;; ekonomsko nasilje: uskraćivanje i
oduzimanje financijskih sredstava, neplaćanje alimentacije i drugi oblici koji žrtvu ostavljaju bez sredstava za život.
Psihički i fizički znakovi nasilja kod djece - znakovi kod djece predškolske dobi: tjelesne pritužbe (glavobolja,
bolovi u trbuhu, …), izuzetno velika tjeskoba kod odvajanja, mokrenje u krevet neprimjereno dobi, poremećaji
spavanja (nesanica, povećan strah od mraka, opiranje odlasku u krevet), usporen tjelesni razvoj, povučenost, strah
od određene osobe ili određenog spola, samodestruktivno ponašanje ili agresivnost;;djeca osnovnoškolske dobi –
ponašanje koje upućuje na neki oblik zlostavljanja i nasilja: trajne pritužbe na tjelesne boli, ponašanja kojima traži
odobravanje, povučenost, pasivnost, potpuna poslušnost, ispadi bijesa, učestali sukobi s braćom/sestrama i
vršnjacima u razredu;; krajnosti u ponašanju: s jedne strane odlično školsko postignuće, perfekcionizam i pretjerana
odgovornost, a s druge teškoće u koncentraciji, slabo praćenje školske nastave, nespretno ponašanje, sklonost
nezgodama, strah od odlaska u školu;; znakovi i posljedice kod adolescenata: traženje izlaza - droga ili alkohol,
bježanje od kuće (ili provođenje vrlo malo vremena kod kuće), suicidalne misli i pokušaji, pesimizam u pogledu
zadovoljavanja temeljnih potreba za sigurnošću, ljubavi i pripadanjem
nisko samopoštovanje, poteškoće u odnosima s vršnjacima
Značajke škole Summerhill: To je škola slobode, samoupravljanja i igre. Učenje se shvaća kao igra, nastavnici se
smatraju jednakima djeci, djeca sama donose odluke, sama donose zaključke o svojim postupcima. Nastava nije
obavezna a nastavni proces je prilagođen dječjem uzrastu i interesima. Raspored sati postoji samo za nastavnike a
glavna ideja škole Summerhill je da onaj tko želi nešto naučiti , naučiti će to bez obzira na način poučavanja.
Pedagogija - je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese. Pedagogija je znanost koja se bavi istraživanjem i analizom
zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti.
Glavni zadaci – proučavanje i istraživanje pojava u udgojno obrazovnom procesu, razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog
rada,znanstveno vrednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poželjnim oblicima, razvoj i unapređivanje
pedagoške metodologije istraživanja. Predmet istraživanja – odgojni proces; Pedagogija je znanost jer ima svoj predmet
istraživanja, koristi specifičnu metodologiju za izučavanje svog predmeta te koristi rezultate istraživanja
Odnos pedagogijske teorije i prakse – ped. Teorija je nastala iz prakse i mora biti u funkciji unapređivanja prakse. To je zakonit,
dijalektičan odnos prakse i teorije koji omogućuje povratno djelovanje u korist prakse odgojnog rada, odnosno uzajamno
jedinstvo ped. Teorije i prakse. Povratno djelovanje teorije ima samo smisao ako podiže praksu na viši stupanj.
Pedagogijske grane – predškolska pedagogija: proučava predškolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predškolske dobi (neovisno o
tome vrši li se u obitelj ili predškolskoj ustanovi) i postavlja cilj i zad. Predškol. Odgoja, razrađuje načela i metoda rada;; školska
ped: proučava odgojno obrazovni rad u školi, cilj i zad sk.ped. Opća načela, organizaciju sk. Sustava, metode,sadržaj i sredstva
odgoj u sk;; Didaktika: proučava odg-obrz rad u nastavi, obraduje bit nastave, postavlja didaktička načela; Teorija odgoja:
proučava posebnosti spec-odg djelovanja i metodike odg. Rada;; Industrijska pedagogija: odg i obr. U proizvodnim uvjetima,
specifične zakonitosti tog odgojnog rada.
Odgoj i obilježja – odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim tjel,
intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Temeljna obilježja: odgoj ima svoj prirodni biološki korijen, namjera
(intencija), ne može biti odgoja izvan ljud. Društva- odgoj je isključivo društvena kategorija, s razvitkom društva mijenjao se i
odgoj – on u svakom konkretnom društvenom uređenju odražava potrebe i zahtjeve određene sredine u određenom vremenu,
odgoj je kontinuirani proces – on je drust- generacijska pojava, odgoj je vremenski i prostorno najuže povezan s org. i životom
društva- društvena uvjetovanost odgoja;;;
Odgoj u širem značenju – obuhvaća sveukupnost ped. Djelovanja na sve sfere čovjekovog bića. Usmjeren je na izgrađivanje
cjelovite ljudske ličnosti, svih njemu poz. Svojstava, razvijanje i oplemenjivanje intelekta, emocija, volje i karaktera. Sastoji se od:
tjelesnog, intelekt, moralnog, estetsko i radnog odgoja. Obuhvaća 3 procesa: proces usvajanja znanja, umijeća i navika, proces
razvijanja fiz i intelekt snaga i sposobnosti, proces izgrađivanja i oblikovanja ličnosti i karaktera, pogleda na svijet, čuvstvenog
života. Tim svim procesima odgovaraju 3 zadatka: materijalni, funkcionalni, odgojni zad. Ovaj pojam obuhvaća i odgoj, obraz i
nastavu.
Odgoj u užem smislu – upravlja je na izgrađivanje i oblikovanje ličnosti i karaktera, na ostvarivanje poz lj. Osobina. Težište je na
emocionalnoj i voljenoj sferi čovjekova bića a odg rezu se očituju u čestitim ljud uvjerenjima i stavovima, u pravednim, humanim
ljudskim postupcima. Sadrzaj odgoja u užem smislu oslanja se na odgojni zadatak.
Društveno-generacijski aspekt odgoja – s ovog aspekta odgoja sagledavamo kao gener. Pojavu, možemo ga definirati kao
prijenos iskustava,znanja i socijalnog nasljeđa sa starije generacije na mladu. Takav odgoj treba i osposobit mladu generaciju za
razvoj i bogaćenje tog iskustva. Bitna obilježja : društvena pojava – po postanku, po funkciji; povijesna pojava – klasni karakter,
prenosi soc nasljeđe; zadire u filozofske i soc. Fenomene.
Individualni aspekt odgoja – odnosi se na razvoj ličnosti, psihološki feudiran. Odgoj možemo def. Svjesno i namjerno djelovanje /
samodjelovanje na razvoj fizičkih i psih osobina ličnosti pojedinca; sazrijevanje je mijenjanje individue pod utjecajem bioloških
zakonitosti; učenje je mijenjanje individue pod utjecajem vlastite aktivnosti; odgoj treba biti usklađen s prirodom odgojenika;
individua: biološko biće čovjeka koji se razvija pod utjecajem nasljeđa; faktori razvoja ličnost: nasljeđe, okolina, vlastita
aktivnost.
Interakcijsko- komunikacijski asp. Odgoja- odvija se u punini međuljudskog odnosa, osniva se na stvaralačkoj suradnji, ovisi o
interakciji i komunikaciji, najhumanija komunikacija je dijalog, kreativnost odgoja treba proživjeti i osvijestiti, usavršava ličnost
nastavnika i učenika
Paidagogos – grčka riječ od koje potječe termin pedagogija, osoba koja je vodila dijete (pais – dijete, agein-voditi), u početku:
grčki robovi, kasnije se termin proširio na učitelje, roditelje, odgajatelje
Intencionalni odgoj – organizirana, pedagoški osmišljena i cilju usmjerena djelatnost.
Funkcionalni odgoj – predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka. To je
proces u kome djeluju nekontrolirani suodgajatelji, društvena sredina sa svim svojim dobrim i lošim manifestacijama
Citranje literature – prezime, godina, stranica, izdavač i mjesto izdavanja
Temeljni čimbenici procesa sazrijevanja u učenja: 1. Sazrijevanje pod utjecajem: a) Bioloških zakonitosti, b) bioloških uvjeta; 2.
Učenje pod utjecajem: a) vlastite aktivnosti, b) unutarnjih poticaja, c) vanjskih poticaja
INKULTURACIJA je proces ulaženja u kulturna područja, proces prihvaćanja kulturnih postignuća. . To je namjerno, plansko,
svrsishodno uvođenje u područja ljud. kulture. Nije pedagoški pojam.
SOCIJALIZACIJA je svjesno uvođenje pojedinca u društveni život, prihvaćanje društvenih normi i odgoj za uljuđene ljudske
odnose. Sa sociološkog stajališta ona obuhvaća ulaženje pojedinca u društveni život pod utjecajem svih: namjernih i
nenamjernih, pozitivnih i negativnih- društvenih utjecaja, zbog toga prelazi granice odgoja kao intencionalnog, pa nije izvorno
pedagoški pojam.
PERSONALIZACIJA je proces oblikovanja osobnosti, transformiranja individuuma u osobnost, proces samoostvarenja pojedinca
kao potpune osobnosti. Tako shvaćena, personalizacija je jedan od temeljnih zadatka odgoja, ali nije izvorno pedagoški, ali se u
slobodnoj upotrebi pojavljuje kao sinonim za odgojni proces.
PEDAGOŠKI PESIMIZAM je shvaćanje da je nasljeđe glavni činitelj čovjekova razvitka; čovjek je produkt nasljeđa. Time je
čovjekov razvitak unaprijed određen njegovom unutrašnjom naravi i izvanjski faktori i utjecaji ga ne mogu bitno izmijeniti. To su
temeljne pretpostavke teorije nativizma. Time se u stvari uči da je odgoj u stvari nemoćan.
PEDAGOŠKI OPTIMIZAM je shvaćanje da je odgoj svemoćan.
TEORIJA EMPIRIZMA tvrdi da su razlike među ljudima rezultat djelovanja sredine i odgoja (dijete kad se rodi prazna ploča,
rođenjem ništa ne donosi na svijet)
TEORIJA NATIVIZMA negira nasljeđe i sposobnosti i tvrdi da je izvanjska sredina temeljni faktor razvitka.
TEORIJA KONVERGENCIJE potpunije sagledava faktore čovjekova razvitka. Uzima u obzir i unutrašnje i vanjske činitelje
(naslijeđene dispozicije i ulogu društvene sredine i odgoja) u izgrađivanju ljudske osobnosti.
MULTIFAKTORSKA TEORIJA ODGOJA spada u suvremeno shvaćanje odgoja. Smatra da na razvitak čovjeka utječu nasljeđe,
društvena sredina i odgoj, ali on nije pasivan produkt svega toga. Odgojenik aktivno utječe na svoju okolinu, u aktivnom je
odnosu prema društvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. Čovjek aktivno sudjeluje u mijenjanju društvene sredine i sebe samog.
Kvalitete ličnost očituju se u različitm odnosima: odnosu prema sebi i vladanju sobom, dr. ljudima, zajednici, domovini, drugim
narodima, radu, materijalnim i duhovnim vrednotama
Strukturne komponente odgojnog procesa: odgojni ideali, odgojni ciljevi, odgojna sredina, odgojna interakcija,
odgojni sadržaj, subjekti odgoja
ODGOJNI IDEAL je slika savršenog čovjeka, projekcija zbilje, pogled na razvoj čovjeka koji se želi postići odgojem. U idealu je
spojena općeljudska, društveno-povijesna, sociokulturna, skupinska i individualna
Međuljudski odnos je složeni dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u njemu sudjeluju.
Tri faktora međuljudskog odnosa: socijalna perspektiva, emocionalni stavovi, empatija
Socijalna percepcija je međuovisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji
PROJEKCIJSKA INTROSPEKCIJA je nesvjesna funkcija psihe. Kod projekcijske introspekcije radi se o tome da se u međuljudskom
odnosu tuđe ponašanje objašnjava na osnovi nesvjesne funkcije psihe, pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine, stavove,
motive ponašanja, koji u zapravo u nama samima, a kojih nismo svjesni i ne želimo ih priznati, pa ih se rješavam na taj način da ih
pripisujemo drugima.
Halo – efekt je prosuđivanje o cjelokupnoj ličnosti na temelju neke njene osobine (transfera neka osobine na mišljenje o ličnosti)
STAV je tendencija koja usmjeruje i pokreće naše ponašanje i djelovanje. Mogu biti pozitivni i negativni.
Empatja (3 definicije) 1. uživljavanje, akti projiciranja samog sebe u nečiji položaj, oblik identificiranja s nekim. 2. projekcija
vlastite ličnosti u ličnost drugog da bismo ga bolje razumjeli. 3. zavući se pod kožu drugog, sagledavajući svijet njezinim očima.
Afektvno – emocinalne komponente empatje: 1. Osjetljivost prema osjećajima druge osobe. 2. Sposobnost suosjećanja
Odlike uspješnog nastavnika: fleksibilnost, empatičnost, personaliziran stil, kreativnost, komunikativnost, stručnost, savjesnost,
odgovornost, osjetljivost, ležernost, smisao za humor
Međuljudski odnos – složen dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u njemu sudjeluju.
Socijalno reverzibilne izjave – molimo vas za savrseni mir i red, molim, otvorite stranicu 59.
Socijalno ireverzibilne izjave – Nemoj brbljati, sjednimo.Etape stvaralačkog čina: preparacija ili osvještavaje problema,
inkubacija ili usklađivanje podataka, iluminacija ili davaje rješenja, verifikacija ili provjera rezultata.
Konceptranje je stvaranje bilješki svojim riječima čija je bit skraćivanje teksta, odnosno danog materijala.
Mogućnost koncipiranja: doslovno citiranje teksta drugog autora, sažeto izlaganje, parafraziranje ili rezimiranje dijelova teksta,
osobne misli i refleksije.
Obilježja dobrog i stručnog seminarskog rada: Cjelovit, dovršen tekst, svaka se misao mora logički slijediti do kraja, seminar
mora odražavati autorovu nepristranost. Mora imati sljedeću strukturu: naslov, ključne riječi, sažetak, uvod, obradu teme s
podtemama, zaključak, bibliografiju korištene literature, te priloge ukoliko postoje. Stil, gramatika i pravopis po pravilima
hrvatskog književnog jezika, uz jednostavne, kratke i jasne rečenice.
Dobrobit uspostavljanja suradnje roditelja i škole: Bolje školsko postignuće, prevencija rizičnih ponašanja, zajedničko poticanje
dječjih socijalnih, emocionalnih i akademskih mogućnosti, olakšavanje rješavnja problema, pozitivni odnosi između škole i
obitelji, podrška roditelja u roditeljskoj ulozi
Fokus grupe su kvalitativna metoda istraživanja koja uključuje organiziranu diskusiju u svrhu prikupljanja informacija vezanih za
određenu temu, roditeljima postavljamo pitanja i od njih dobivamo njihovo mišljenje o temi koja nas zanima.
Akcijski tm za partnerstvo roditelja i škole čine: ravnatelj škole, stručni suradnici, nastavnici (RN i PN), roditelji učenikate
lokalna zajednica
Epsteinovih šest oblika uključenost roditelja tjekom suradnje sa školom: Roditeljstvo, komunikacija,suradnja sa zajednicom,
volontiranje, donošenje odluka i učenje kod kuće
Socijalne vještne i njihova svrha: su sposobnosti stečene znanjem i iskustvom koje pomažu osobi da se odupre različitim
životnim izazovima kako bi mogla živjeti zdrav, siguran i zadovoljan život
Socijalne vještne uključuju sposobnost donošenja odluka i rješavanje problema, kreativno i kritičko mišljenje, komunikaciju i
interpersonalne vještine, samosvijest i empatiju, sposobnost prepoznavanja i izražavnja emocija odgovarajućeg reagiranja u
stresnim situacijama
Socijalne vještne pomažu djetetu stvarati prijateljstva, nositi se s ljutnjom i frustracijom, „zatomiti agresiju“, slijediti red i
pravila,rješavati probleme, učinkovito komunicirati , skrbiti o svom tjelesnom i društvenom zdravlju, u preuzimanju odgovrnosti
za vlastita ponašanja i postignuća.
Djeca koja ne razviju socijalne vještne u riziku su za teškoće u učenju i lošiji akademski uspjeh, vršnjačko neprihvačanje i
zlostavljanje, školski neuspjeh i razvoj poremećaja u ponašanju.
Načini učenja socijalnih vještna za djecu Tome ih poučava učitelj, kroz višestruke prilike za vježbanje, kroz povratne informacije
i podržavanje pozitivnih socijalnih vještina, te kroz podržavajući razredni kontekst.
1. Navedite svojim riječima bitne odrednice zakonskog definiranja nasilja - Svaka primjena fizičke sile ili psihičke prisile na
integritet osobe, Svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost, da će prouzročiti fizičku
ili psihičku bol, Prouzročenje osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva, Fizički napad bez obzira je li
nastupila tjelesna ozljeda ili ne, Verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog
uznemiravanja, Spolno uznemiravanje.
Vrste nasilja - psihičko nasilje: zabrane, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovažavanje, ucjene itd;;tjelesno nasilje:
šamaranje, guranje, udaranje šakama, nogama ili predmetima, ozljeđivanje oružjem itd;; seksualno nasilje: seksualno
uznemiravanje, seksualna zloupotreba, incest, silovanje itd;; ekonomsko nasilje: uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava,
neplaćanje alimentacije i drugi oblici koji žrtvu ostavljaju bez sredstava za život.
Psihički i fizički znakovi nasilja kod djece - znakovi kod djece predškolske dobi: tjelesne pritužbe (glavobolja, bolovi u trbuhu,
…), izuzetno velika tjeskoba kod odvajanja, mokrenje u krevet neprimjereno dobi, poremećaji spavanja (nesanica, povećan strah
od mraka, opiranje odlasku u krevet), usporen tjelesni razvoj, povučenost, strah od određene osobe ili određenog spola,
samodestruktivno ponašanje ili agresivnost;;djeca osnovnoškolske dobi – ponašanje koje upućuje na neki oblik zlostavljanja i
nasilja: trajne pritužbe na tjelesne boli, ponašanja kojima traži odobravanje, povučenost, pasivnost, potpuna poslušnost, ispadi
bijesa, učestali sukobi s braćom/sestrama i vršnjacima u razredu;; krajnosti u ponašanju: s jedne strane odlično školsko
postignuće, perfekcionizam i pretjerana odgovornost, a s druge teškoće u koncentraciji, slabo praćenje školske nastave,
nespretno ponašanje, sklonost nezgodama, strah od odlaska u školu;; znakovi i posljedice kod adolescenata: traženje izlaza -
droga ili alkohol, bježanje od kuće (ili provođenje vrlo malo vremena kod kuće), suicidalne misli i pokušaji, pesimizam u pogledu
zadovoljavanja temeljnih potreba za sigurnošću, ljubavi i pripadanjem
nisko samopoštovanje, poteškoće u odnosima s vršnjacima
Značajke škole Summerhill: To je škola slobode, samoupravljanja i igre. Učenje se shvaća kao igra, nastavnici se smatraju
jednakima djeci, djeca sama donose odluke, sama donose zaključke o svojim postupcima. Nastava nije obavezna a nastavni
proces je prilagođen dječjem uzrastu i interesima. Raspored sati postoji samo za nastavnike a glavna ideja škole Summerhill je da
onaj tko želi nešto naučiti , naučiti će to bez obzira na način poučavanja.
Pedagogija - je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese. Pedagogija je znanost koja se bavi istraživanjem i analizom
zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti.
Glavni zadaci – proučavanje i istraživanje pojava u udgojno obrazovnom procesu, razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog
rada,znanstveno vrednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poželjnim oblicima, razvoj i unapređivanje
pedagoške metodologije istraživanja. Predmet istraživanja – odgojni proces; Pedagogija je znanost jer ima svoj predmet
istraživanja, koristi specifičnu metodologiju za izučavanje svog predmeta te koristi rezultate istraživanja
Odnos pedagogijske teorije i prakse – ped. Teorija je nastala iz prakse i mora biti u funkciji unapređivanja prakse. To je zakonit,
dijalektičan odnos prakse i teorije koji omogućuje povratno djelovanje u korist prakse odgojnog rada, odnosno uzajamno
jedinstvo ped. Teorije i prakse. Povratno djelovanje teorije ima samo smisao ako podiže praksu na viši stupanj.
Pedagogijske grane – predškolska pedagogija: proučava predškolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predškolske dobi (neovisno o
tome vrši li se u obitelj ili predškolskoj ustanovi) i postavlja cilj i zad. Predškol. Odgoja, razrađuje načela i metoda rada;; školska
ped: proučava odgojno obrazovni rad u školi, cilj i zad sk.ped. Opća načela, organizaciju sk. Sustava, metode,sadržaj i sredstva
odgoj u sk;; Didaktika: proučava odg-obrz rad u nastavi, obraduje bit nastave, postavlja didaktička načela; Teorija odgoja:
proučava posebnosti spec-odg djelovanja i metodike odg. Rada;; Industrijska pedagogija: odg i obr. U proizvodnim uvjetima,
specifične zakonitosti tog odgojnog rada.
Odgoj i obilježja – odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim tjel,
intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Temeljna obilježja: odgoj ima svoj prirodni biološki korijen, namjera
(intencija), ne može biti odgoja izvan ljud. Društva- odgoj je isključivo društvena kategorija, s razvitkom društva mijenjao se i
odgoj – on u svakom konkretnom društvenom uređenju odražava potrebe i zahtjeve određene sredine u određenom vremenu,
odgoj je kontinuirani proces – on je drust- generacijska pojava, odgoj je vremenski i prostorno najuže povezan s org. i životom
društva- društvena uvjetovanost odgoja;;;
Odgoj u širem značenju – obuhvaća sveukupnost ped. Djelovanja na sve sfere čovjekovog bića. Usmjeren je na izgrađivanje
cjelovite ljudske ličnosti, svih njemu poz. Svojstava, razvijanje i oplemenjivanje intelekta, emocija, volje i karaktera. Sastoji se
od: tjelesnog, intelekt, moralnog, estetsko i radnog odgoja. Obuhvaća 3 procesa: proces usvajanja znanja, umijeća i navika, proces
razvijanja fiz i intelekt snaga i sposobnosti, proces izgrađivanja i oblikovanja ličnosti i karaktera, pogleda na svijet, čuvstvenog
života. Tim svim procesima odgovaraju 3 zadatka: materijalni, funkcionalni, odgojni zad. Ovaj pojam obuhvaća i odgoj, obraz i
nastavu.
Odgoj u užem smislu – upravlja je na izgrađivanje i oblikovanje ličnosti i karaktera, na ostvarivanje poz lj. Osobina. Težište je na
emocionalnoj i voljenoj sferi čovjekova bića a odg rezu se očituju u čestitim ljud uvjerenjima i stavovima, u pravednim, humanim
ljudskim postupcima. Sadrzaj odgoja u užem smislu oslanja se na odgojni zadatak.
Društveno-generacijski aspekt odgoja – s ovog aspekta odgoja sagledavamo kao gener. Pojavu, možemo ga definirati kao
prijenos iskustava,znanja i socijalnog nasljeđa sa starije generacije na mladu. Takav odgoj treba i osposobit mladu generaciju za
razvoj i bogaćenje tog iskustva. Bitna obilježja : društvena pojava – po postanku, po funkciji; povijesna pojava – klasni karakter,
prenosi soc nasljeđe; zadire u filozofske i soc. Fenomene.
Individualni aspekt odgoja – odnosi se na razvoj ličnosti, psihološki feudiran. Odgoj možemo def. Svjesno i namjerno
djelovanje / samodjelovanje na razvoj fizičkih i psih osobina ličnosti pojedinca; sazrijevanje je mijenjanje individue pod utjecajem
bioloških zakonitosti; učenje je mijenjanje individue pod utjecajem vlastite aktivnosti; odgoj treba biti usklađen s prirodom
odgojenika; individua: biološko biće čovjeka koji se razvija pod utjecajem nasljeđa; faktori razvoja ličnosti: nasljeđe, okolina,
vlastita aktivnost.
Interakcijsko- komunikacijski asp. Odgoja- odvija se u punini međuljudskog odnosa, osniva se na stvaralačkoj suradnji, ovisi o
interakciji i komunikaciji, najhumanija komunikacija je dijalog, kreativnost odgoja treba proživjeti i osvijestiti, usavršava ličnost
nastavnika i učenika
Paidagogos – grčka riječ od koje potječe termin pedagogija, osoba koja je vodila dijete (pais – dijete, agein-voditi), u početku:
grčki robovi, kasnije se termin proširio na učitelje, roditelje, odgajatelje
Intencionalni odgoj – organizirana, pedagoški osmišljena i cilju usmjerena djelatnost.
Funkcionalni odgoj – predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka. To je
proces u kome djeluju nekontrolirani suodgajatelji, društvena sredina sa svim svojim dobrim i lošim manifestacijama
Citiranje literature – prezime, godina, stranica, izdavač i mjesto izdavanja
Temeljni čimbenici procesa sazrijevanja u učenja: 1. Sazrijevanje pod utjecajem: a) Bioloških zakonitosti, b) bioloških
uvjeta; 2. Učenje pod utjecajem: a) vlastite aktivnosti, b) unutarnjih poticaja, c) vanjskih poticaja
INKULTURACIJA je proces ulaženja u kulturna područja, proces prihvaćanja kulturnih postignuća. . To je namjerno, plansko,
svrsishodno uvođenje u područja ljud. kulture. Nije pedagoški pojam.
SOCIJALIZACIJA je svjesno uvođenje pojedinca u društveni život, prihvaćanje društvenih normi i odgoj za uljuđene ljudske
odnose. Sa sociološkog stajališta ona obuhvaća ulaženje pojedinca u društveni život pod utjecajem svih: namjernih i nenamjernih,
pozitivnih i negativnih- društvenih utjecaja, zbog toga prelazi granice odgoja kao intencionalnog, pa nije izvorno pedagoški
pojam.
PERSONALIZACIJA je proces oblikovanja osobnosti, transformiranja individuuma u osobnost, proces samoostvarenja
pojedinca kao potpune osobnosti. Tako shvaćena, personalizacija je jedan od temeljnih zadatka odgoja, ali nije izvorno
pedagoški, ali se u slobodnoj upotrebi pojavljuje kao sinonim za odgojni proces.
PEDAGOŠKI PESIMIZAM je shvaćanje da je nasljeđe glavni činitelj čovjekova razvitka; čovjek je produkt nasljeđa. Time je
čovjekov razvitak unaprijed određen njegovom unutrašnjom naravi i izvanjski faktori i utjecaji ga ne mogu bitno izmijeniti. To su
temeljne pretpostavke teorije nativizma. Time se u stvari uči da je odgoj u stvari nemoćan.
PEDAGOŠKI OPTIMIZAM je shvaćanje da je odgoj svemoćan.
TEORIJA EMPIRIZMA tvrdi da su razlike među ljudima rezultat djelovanja sredine i odgoja (dijete kad se rodi prazna ploča,
rođenjem ništa ne donosi na svijet)
TEORIJA NATIVIZMA negira nasljeđe i sposobnosti i tvrdi da je izvanjska sredina temeljni faktor razvitka.
TEORIJA KONVERGENCIJE potpunije sagledava faktore čovjekova razvitka. Uzima u obzir i unutrašnje i vanjske činitelje
(naslijeđene dispozicije i ulogu društvene sredine i odgoja) u izgrađivanju ljudske osobnosti.
MULTIFAKTORSKA TEORIJA ODGOJA spada u suvremeno shvaćanje odgoja. Smatra da na razvitak čovjeka utječu
nasljeđe, društvena sredina i odgoj, ali on nije pasivan produkt svega toga. Odgojenik aktivno utječe na svoju okolinu, u aktivnom
je odnosu prema društvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi. Čovjek aktivno sudjeluje u mijenjanju društvene sredine i sebe samog.
Kvalitete ličnosti očituju se u različitim odnosima: odnosu prema sebi i vladanju sobom, dr. ljudima, zajednici, domovini,
drugim narodima, radu, materijalnim i duhovnim vrednotama
Strukturne komponente odgojnog procesa: odgojni ideali, odgojni ciljevi, odgojna sredina, odgojna interakcija,
odgojni sadržaj, subjekti odgoja
ODGOJNI IDEAL je slika savršenog čovjeka, projekcija zbilje, pogled na razvoj čovjeka koji se želi postići odgojem. U idealu
je spojena općeljudska, društveno-povijesna, sociokulturna, skupinska i individualna
Međuljudski odnos je složeni dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u njemu sudjeluju.
Tri faktora međuljudskog odnosa: socijalna perspektiva, emocionalni stavovi, empatija
Socijalna percepcija je međuovisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji
PROJEKCIJSKA INTROSPEKCIJA je nesvjesna funkcija psihe. Kod projekcijske introspekcije radi se o tome da se u
međuljudskom odnosu tuđe ponašanje objašnjava na osnovi nesvjesne funkcije psihe, pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine,
stavove, motive ponašanja, koji u zapravo u nama samima, a kojih nismo svjesni i ne želimo ih priznati, pa ih se rješavam na taj
način da ih pripisujemo drugima.
Halo – efekt je prosuđivanje o cjelokupnoj ličnosti na temelju neke njene osobine (transfera neka osobine na mišljenje o ličnosti)
STAV je tendencija koja usmjeruje i pokreće naše ponašanje i djelovanje. Mogu biti pozitivni i negativni.
Empatija (3 definicije) 1. uživljavanje, akti projiciranja samog sebe u nečiji položaj, oblik identificiranja s nekim. 2. projekcija
vlastite ličnosti u ličnost drugog da bismo ga bolje razumjeli. 3. zavući se pod kožu drugog, sagledavajući svijet njezinim očima.
Afektivno – emocinalne komponente empatije: 1. Osjetljivost prema osjećajima druge osobe. 2. Sposobnost suosjećanja
Odlike uspješnog nastavnika: fleksibilnost, empatičnost, personaliziran stil, kreativnost, komunikativnost, stručnost, savjesnost,
odgovornost, osjetljivost, ležernost, smisao za humor
Međuljudski odnos – složen dinamički proces u paru ili grupi koji određuje ponašanje između osoba koje u njemu sudjeluju.
Socijalno reverzibilne izjave – molimo vas za savrseni mir i red, molim, otvorite stranicu 59.
Socijalno ireverzibilne izjave – Nemoj brbljati, sjednimo.Etape stvaralačkog čina: preparacija ili osvještavaje problema,
inkubacija ili usklađivanje podataka, iluminacija ili davaje rješenja, verifikacija ili provjera rezultata.
Konceptiranje je stvaranje bilješki svojim riječima čija je bit skraćivanje teksta, odnosno danog materijala.
Mogućnosti koncipiranja: doslovno citiranje teksta drugog autora, sažeto izlaganje, parafraziranje ili rezimiranje dijelova teksta,
osobne misli i refleksije.
Obilježja dobrog i stručnog seminarskog rada: Cjelovit, dovršen tekst, svaka se misao mora logički slijediti do kraja, seminar
mora odražavati autorovu nepristranost. Mora imati sljedeću strukturu: naslov, ključne riječi, sažetak, uvod, obradu teme s
podtemama, zaključak, bibliografiju korištene literature, te priloge ukoliko postoje. Stil, gramatika i pravopis po pravilima
hrvatskog književnog jezika, uz jednostavne, kratke i jasne rečenice.
Dobrobiti uspostavljanja suradnje roditelja i škole: Bolje školsko postignuće, prevencija rizičnih ponašanja, zajedničko
poticanje dječjih socijalnih, emocionalnih i akademskih mogućnosti, olakšavanje rješavnja problema, pozitivni odnosi između
škole i obitelji, podrška roditelja u roditeljskoj ulozi
Fokus grupe su kvalitativna metoda istraživanja koja uključuje organiziranu diskusiju u svrhu prikupljanja informacija vezanih za
određenu temu, roditeljima postavljamo pitanja i od njih dobivamo njihovo mišljenje o temi koja nas zanima.
Akcijski tim za partnerstvo roditelja i škole čine: ravnatelj škole, stručni suradnici, nastavnici (RN i PN), roditelji učenikate
lokalna zajednica
Epsteinovih šest oblika uključenosti roditelja tijekom suradnje sa školom: Roditeljstvo, komunikacija,suradnja sa
zajednicom, volontiranje, donošenje odluka i učenje kod kuće
Socijalne vještine i njihova svrha: su sposobnosti stečene znanjem i iskustvom koje pomažu osobi da se odupre različitim
životnim izazovima kako bi mogla živjeti zdrav, siguran i zadovoljan život
Socijalne vještine uključuju sposobnost donošenja odluka i rješavanje problema, kreativno i kritičko mišljenje, komunikaciju i
interpersonalne vještine, samosvijest i empatiju, sposobnost prepoznavanja i izražavnja emocija odgovarajućeg reagiranja u
stresnim situacijama
Socijalne vještine pomažu djetetu stvarati prijateljstva, nositi se s ljutnjom i frustracijom, „zatomiti agresiju“, slijediti red i
pravila,rješavati probleme, učinkovito komunicirati , skrbiti o svom tjelesnom i društvenom zdravlju, u preuzimanju odgovrnosti
za vlastita ponašanja i postignuća.
Djeca koja ne razviju socijalne vještine u riziku su za teškoće u učenju i lošiji akademski uspjeh, vršnjačko neprihvačanje i
zlostavljanje, školski neuspjeh i razvoj poremećaja u ponašanju.
Načini učenja socijalnih vještina za djecu Tome ih poučava učitelj, kroz višestruke prilike za vježbanje, kroz povratne
informacije i podržavanje pozitivnih socijalnih vještina, te kroz podržavajući razredni kontekst.
1. Navedite svojim riječima bitne odrednice zakonskog definiranja nasilja - Svaka primjena fizičke sile ili psihičke prisile na
integritet osobe, Svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost, da će prouzročiti fizičku
ili psihičku bol, Prouzročenje osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva, Fizički napad bez obzira je li
nastupila tjelesna ozljeda ili ne, Verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog
uznemiravanja, Spolno uznemiravanje.
Vrste nasilja - psihičko nasilje: zabrane, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovažavanje, ucjene itd;;tjelesno nasilje:
šamaranje, guranje, udaranje šakama, nogama ili predmetima, ozljeđivanje oružjem itd;; seksualno nasilje: seksualno
uznemiravanje, seksualna zloupotreba, incest, silovanje itd;; ekonomsko nasilje: uskraćivanje i oduzimanje financijskih
sredstava, neplaćanje alimentacije i drugi oblici koji žrtvu ostavljaju bez sredstava za život.
Psihički i fizički znakovi nasilja kod djece - znakovi kod djece predškolske dobi: tjelesne pritužbe (glavobolja, bolovi u
trbuhu, …), izuzetno velika tjeskoba kod odvajanja, mokrenje u krevet neprimjereno dobi, poremećaji spavanja (nesanica,
povećan strah od mraka, opiranje odlasku u krevet), usporen tjelesni razvoj, povučenost, strah od određene osobe ili određenog
spola, samodestruktivno ponašanje ili agresivnost;;djeca osnovnoškolske dobi – ponašanje koje upućuje na neki oblik
zlostavljanja i nasilja: trajne pritužbe na tjelesne boli, ponašanja kojima traži odobravanje, povučenost, pasivnost, potpuna
poslušnost, ispadi bijesa, učestali sukobi s braćom/sestrama i vršnjacima u razredu;; krajnosti u ponašanju: s jedne strane odlično
školsko postignuće, perfekcionizam i pretjerana odgovornost, a s druge teškoće u koncentraciji, slabo praćenje školske nastave,
nespretno ponašanje, sklonost nezgodama, strah od odlaska u školu;; znakovi i posljedice kod adolescenata: traženje izlaza -
droga ili alkohol, bježanje od kuće (ili provođenje vrlo malo vremena kod kuće), suicidalne misli i pokušaji, pesimizam u pogledu
zadovoljavanja temeljnih potreba za sigurnošću, ljubavi i pripadanjem
nisko samopoštovanje, poteškoće u odnosima s vršnjacima
Značajke škole Summerhill: To je škola slobode, samoupravljanja i igre. Učenje se shvaća kao igra, nastavnici se smatraju
jednakima djeci, djeca sama donose odluke, sama donose zaključke o svojim postupcima. Nastava nije obavezna a nastavni proces
je prilagođen dječjem uzrastu i interesima. Raspored sati postoji samo za nastavnike a glavna ideja škole Summerhill je da onaj
tko želi nešto naučiti , naučiti će to bez obzira na način poučavanja.