Sadržaj

I. dio - O projektu “Hear me out” .............................................4

Projektne aktivnosti ..................................................................5

II. dio – Život s oštećenim sluhom .............................................8

Tko su osobe oštećena sluha?...................................................8

2
Komunikacija s osobama oštećena sluha ...............................10

Rana intervencija ....................................................................15

Obrazovanje ...........................................................................16

Zapošljavanje .........................................................................18

Kultura, javna događanja i mediji ..........................................18

Udruga – mjesto za druženje ..................................................19

Prava ......................................................................................19

Kontakti ..................................................................................24
Uvod
Prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji, oko 360 miliju-
na ljudi u svijetu ima ozbiljno
oštećenje sluha. Isključenost
iz komunikacije ima značajan
utjecaj na njihov svakodnevi
život, što dovodi do osjećaja
usamljenosti, izolacije i fru-
stracije. Osobe oštećena slu-
ha, kao i druge osobe s invalidi
tetom, teško se zapošljavaju,
a za osobe oštećena sluha
karakteristično je i zapošljava-
nje na niže rangiranim po-
slovima te slaba pristupačnost
javnih usluga.

„Gluhoća nije invalidnost, nego različitost. Gluhi čovjek može

sve, samo ne može čuti. Bit problema gluhih je u tome što im
društvo, država, ne priznaje posebnost, ne daje im mogućnost 3

izobrazbe, primanja informacija i komuniciranja na način koji im

odgovara (znakovnim jezikom i drugim vizualnim medijima)“ 1.

Svrha je ove brošure upoznati Ovom brošurom također že-

osobe oštećena sluha, članove
njihovih obitelji i širu javnost
s projektom „Hear me out -
podizanje svijesti i stvaranje
mogućnosti za zapošljavanje
osoba oštećena sluha”, pose-
bno s uslugama koje će im biti
pružene u sklopu projekta.
limo upoznati javnost sa speci-
fičnim problemima, potreba-
ma i mogućnostima osoba
oštećena sluha, kao i s odgo-
varajućim pristupom potre-
bnim za uspostavu međusobne
komunikacije.

1
Andrija Žic, „Mrvice znanja o gluhima, Zagreb“, 1995. Dostupno na: http://crodeafweb.org/
 I. dio - O projektu “Hear me out”
„Hear me out“ - podizanje svijesti i stvaranje mogućnosti
za zapošljavanje osoba oštećena sluha”
Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u sura-
dnji s Udrugom osoba oštećena sluha Zadar, Zadarskom župani-
jom i Zavodom za javno zdravstvo Zadar, počela je 10. ožujka
2015. godine s provedbom projekta „Hear me out“. Projekt će
trajati 16 mjeseci, sufinancira ga Europska unija u sklopu ope-
rativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.”
s 80,43% sredstava. Ostatak sufinanciraju Agencija za razvoj
Zadarske županije ZADRA NOVA, Zadarska županija i Zavod za
javno zdravstvo Zadar.
Opći cilj projekta:
Podići svijest javnosti i poslodavaca o pravima, problemima i
4
potencijalima osoba oštećena sluha.
Specifični cilj projekta:
Osnažiti osobe oštećena sluha i njihove obitelji kako bi se pota-
knula njihova socijalna uključenost i zapošljivost.

Kome su namijenjene projektne aktivnosti?

• osobama oštećena sluha
• roditeljima, skrbnicima i ostalim članovima njihovih obitelji
• Udruzi osoba oštećena sluha Zadar

Kome će još ovaj projekt biti koristan?

• poslodavcima
• javnim institucijama
• jedinicama lokalne i regionalne samouprave
• lokalnoj zajednici
Projektne aktivnosti

1. Poboljšanje usluga za osobe oštećena sluha

Kako bi se sustavno unaprjeđivale javne usluge i povećala nji-

hova dostupnost, potrebno je doznati koje su potrebe, pro-
blemi, mogućnosti i specifičnosti korisnika ovih usluga. U tu svrhu
izradit će se baza podataka o osobama oštećena sluha, a radi
dubljeg uvida i dobivanja detaljnijih informacija organizirat će
se fokusne grupe.
Osobe oštećena sluha, kao i svi drugi ljudi, ponekad se mogu
osjećati potišteno, izolirano i usamljeno. Dodatni je problem
gluhih i oglušenih osoba u tome što nemaju od koga zatražiti
stručno savjetovanje i pomoć. Stoga je u sklopu projekta zapo-
slena psihologinja koja će naučiti znakovni jezik kako bi mo-
gla provoditi individualno i obiteljsko savjetovanje bez nužne
nazočnosti tumača pri savjetovanju.
5
Tko se može obratiti psihologinji radi savjeta i podrške?
• sve osobe oštećena sluha
• članovi obitelji osoba oštećena sluha
Osnovnu edukaciju iz znakovnog jezika, osim psihologa, u
Udruzi i Zavodu za javno zdravstvo završit će i socijalni ra-
dnik, djelatnik bolnice te savjetnik za zapošljavanje. Poznavanje
osnova znakovnog jezika pomoći će zaposlenima, kao i gluhim
i oglušenim osobama u prevladavanju komunikacijskih barijera
pri traženju i pružanju određenih socijalnih i zdravstvenih usluga.
 2. Omogućavanje potpore za osobe oštećena sluha i
njihove obitelji u svrhu poticanja njihove socijalne
uključenosti i psihološkog osnaživanja

Članovima obitelji osoba oštećena sluha, posebno roditeljima i

skrbnicima, također je potrebna podrška kako bi mogli pomoći
svojoj djeci u učenju, pripremi za neovisan život i razvoju
komunikacijskih vještina potrebnih za socijalizaciju i druženje sa
svojim vršnjacima. Stoga će se održati niz radionica „Što možemo
s onim što imamo“ te edukacija članova obitelji gluhih i oglušenih
osoba iz znakovnog jezika.

Kako bi se osobama oštećena sluha pružila podrška u traženju

posla, održat će se i set radionica „Stjecanje znanja i vještina
osoba oštećena sluha u području samopredstavljanja i pro-
cesa traženja posla“. Sudionici ovih radionica naučit će kako
napisati životopis i molbu za posao, kako se predstaviti poslo-
davcu i gdje tražiti adekvatan posao. Također će ih se upoznati
6
s trenutnim stanjem na tržištu rada, kao i s aktualnim mjerama
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje namijenjenima osobama s
invaliditetom.

3. Podizanje svijesti javnosti i poslodavaca o odgovara-

jućem pristupu osobama oštećena sluha u svakodnevici i
na radnome mjestu.

Kako bi se predstavile vještine osoba oštećena sluha, organizirat

će se manifestacija Dan na poslu. Nezaposlene osobe oštećena
sluha koje iskažu interes za sudjelovanje u ovoj aktivnosti dobit
će njima prilagođeno poslovno zaduženje u nekom od poduzeća
na jedan radni dan.

Bit će organiziran okrugli stol „Što možemo činiti kako

bismo poboljšali kvalitetu života osoba oštećena sluha“ radi
uključivanja volontera u pomaganje osobama oštećena sluha.
Volonteri će biti educirani i o osnovama znakovnog jezika.
Okrugli stol o pravima osoba oštećena sluha bit će održan u
Benkovcu kako bi se javnost upoznala s različitim pravima osoba
s invaliditetom, posebno u pogledu obrazovanja i zapošljavanja.
Ostale aktivnosti: snimanje filma o osobama oštećena sluha,
izrada web-stranice, brošure i letka.

Kako osobe oštećena sluha i članovi njihovih obitelji mogu

iskazati svoj interes za uključivanje u projekt?

• Kontaktiranjem Udruge osoba oštećena sluha Zadar

e-mail: udruga.osoba.ostecenog.sluha zd.t-com.hr,
tel.: 023 213 442 ili Zavoda za javno zdravstvo Zadar
e-mail: socijalna-zadar@zjz.t-com.hr, tel.: 023 300 835.
• Ispunjavanjem upitnika koji će biti dostupni u Općoj bolnici
Zadar i u liječničkim ordinacijama.

Očekivani rezultati
• Poboljšanje usluga i kvalitete života osoba oštećena sluha.
• Pružena potpora osobama oštećena sluha i članovima nji-
7
hovih obitelji u svrhu poticanja njihove socijalne uključenosti
i psihološkog osnaživanja.
• Javnost i poslodavci upoznati su s odgovarajućim pristupom
osobama oštećena sluha te s njihovim potrebama i radnim
sposobnostima.
 II. dio – Život s oštećenim sluhom

Tko su osobe oštećena sluha?

Osobe oštećena sluha – za potrebe ovog projekta u ovu su
skupinu uvrštene gluhe, oglušene i nagluhe osobe.
Prema Zakonu o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom2,
oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost.
Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama
(500 do 4000 Hz) veći od 81 decibela.
Nagluhošću se smatra oštećenje sluha od 25 do 80 decibela, a
prema stupnju oštećenja sluha nagluhost se dijeli na:
• lakše oštećenje sluha, od 25 do 35 decibela na uhu s boljim
ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);
• umjereno oštećenje sluha, od 36 do 60 decibela na uhu s
boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do
4000 Hz);

2
Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 64/01)
• teže oštećenje sluha, od 61 do 80 decibela na uhu s boljim
ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);
• neodređeno ili nespecificirano.
U publikaciji “Mrvice znanja o gluhima”3 definirani su pojmovi
vezani uz gluhoću:
Gluhi – osobe koje se praktički ne mogu služiti sluhom u go-
vornom sporazumijevanju, čak ni uz pojačanje zvuka slušnim
aparatom.
Ogluhnuli ili oglušeni – osobe koje su potpuno izgubile sluh
nakon što su normalnim putem naučile govoriti, osobito one
koje su postale gluhe u odrasloj dobi.
Termin nagluhi koristi se za osobe koje su postale nagluhe u
odrasloj dobi ili na pragu starosti. Ove osobe nemaju jednake
teškoće i mogućnosti kao gluhe i oglušene osobe, ali također
imaju potrebu za podrškom, posebno u obliku psihološkog
savjetovanja. 9

Nijemost nije poseban tjelesni nedostatak, nego posljedica

gluhoće. Gluhi imaju zdrave govorne organe pa mogu, više ili
manje uspješno, naučiti govoriti.

Kako dolazi do gluhoće?

• Gluhoća može postojati od rođenja.
• Ljudi mogu ostati gluhi nakon neke nesreće ili bolesti.
• Gluhoća se javlja i kao normalna popratna pojava u starosti.

3
Andrija Žic, Mrvice znanja o gluhima, Zagreb, 1995. Dostupno na: http://crodeafweb.org/
 Komunikacija s osobama oštećena sluha
Najčešći problemi s kojima se gluhe i oglušene osobe suočavaju
vezani su uz teškoće u komunikaciji prilikom traženja različitih
usluga: u administrativnim zastupanjima, na policiji, u sudskim
procesima, u školama i na fakultetima, kod liječnika, na
autobusnim kolodvorima, u zavodima za socijalno i mirovinsko
osiguranje, u bankama te u drugim ustanovama i agencijama.
Poseban su problem mjesta na kojima služba za korisnike
posluje iza ostakljenih pultova.

10

Ovom brošurom želimo upoznati širu javnost, osobito zaposlene

u radu s korisnicima, o mogućim načinima komunikacije s gluhim
osobama.
Svaka je gluha osoba posebna i ima drugačije potrebe,
mogućnosti, znanja i vještine potrebne za komunikaciju s ljudima.
Osobe koje su gluhe od rođenja ili su oglušile prije usvajanja
govornog jezika služe se znakovnim jezikom kao primarnim
načinom komunikacije. Osobe kod kojih je do oštećenja sluha
došlo nakon usvajanja govornog jezika češće koriste govor i
čitanje s usana kao primarne metode komunikacije.
Kako ćete znati da vam je
pristupila gluha osoba?
• Gluha osoba može vam predati
iskaznicu kojom potvrđuje da je
član neke od udruga gluhih ili će
vam to napisati na papir.
• Neke osobe mogu reći “gluh
sam” ili gestom pokazati da nemo-
gu govoriti.
• Imajte na umu da gluhoj osobi
treba malo više pažnje i razumije-
vanja nego onima koji čuju.

11
Savjeti za komunikaciju s gluhim osobama
• Zapisujte! To je često najjednostavniji način komunikacije.
• Budite obzirni i strpljivi!
• Koristite vizualne elemente u okolini (ako želite reći osobi
da pričeka, pokažite u smjeru reda)!
• Imajte na umu da gluha osoba ne čuje zvonjavu telefona,
glasove drugih osoba, niti bilo kakvu pozadinsku buku.
Ukažite im na to!
• Umjesto telefonskog razgovora s osobama oštećena sluha,
radije koristite pisani tekst, e-mail i poruke (SMS).
• Vodite računa o tome da gluhi nisu u mogućnosti u isto
vrijeme pratiti više osoba. Bolje je ako osobe govore
jedna za drugom, a ne istodobno.
• Naučite dvoručnu abecedu!
 Kako komunicirati s gluhim osobama koje čitaju s usana?
Čitanje s usana sugovornika vrlo je teško jer neki glasovi zvuče
isto ili vizualno izgledaju slično. U čitanju s usana često se koristi
dekodiranje, odnosno sastavljanje teksta na temelju konteksta
“pročitanoga” govora.

• Govorite normalno, ali razgovijetno.

• Budite licem okrenuti prema osobi na udaljenosti od 1-2 metra.
• Ostvarite kontakt očima kako biste bili sigurni da vas gleda.
• Kako biste privukli njezinu pozornost, stanite ispred gluhe,
odnosno oglušene osobe ili je dotaknite po ramenu.
• Ako inače govorite brzo, malo usporite.
• Pripazite da su vam usta vidljiva, da ih ne prekrivate rukama,
ne žvačete ili ne držite nešto u ustima dok razgovarate.
• Koristite što jednostavnije riječi i rečenice.
• Povremeno se zaustavite kako biste provjerili je li gluha
osoba razumjela ono što govorite.
12 • Koristite znakove, slovkajte prstima.
• Stručne pojmove i imena radije zapišite jer ih je često ne
moguće razumjeti čitanjem s usana.
13
 Dvoručna abeceda

Dvoručna abeceda je pouzdano i za gluhu osobu manje

zamorno sredstvo sporazumijevanja od čitanja s usana.
Poznaju je svi gluhi, a moguće ju je naučiti dosta brzo.
I dobrim čitačima s usana ručna je abeceda korisna jer postoje
riječi koje je praktički nemoguće pročitati s usana (prezimena,
strane i nepoznate riječi i sl.).

Znakovni jezik

Znakovni jezik je poseban, punovrijedan jezik kojim se koristi

većina gluhih i gluhoslijepih osoba u međusobnoj komunikaciji.
Nema univerzalnog znakovnog jezika, nego postoje različiti
nacionalni znakovni jezici.
Hrvatski znakovni jezik gluhih ima svoja posebna pravila i
drugačiji slijed pojmova od hrvatskog jezika, zato ga nije moguće
14 rabiti istodobno s govornim hrvatskim jezikom.
Hrvatski znakovni treba razlikovati od „znakovnog hrvatskog
jezika“. To je jezik koji slijedi načela hrvatskog jezika te nije
prirodan (izvorni) jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba.4
Za učenje znakovnog jezika potrebna je želja, upornost i vrijeme. Svi
zainteresirani za upoznavanje s osnovama znakovnog jezika mogu se
javitiuUdruguosobaoštećenasluhaZadar (kontakt: tel.: 023/213-442
e-mail: udruga.osoba.ostecenog.sluha@zd.t-com.hr).

Sudski tumač i prevoditelj za gluhe osobe

Ponekad se, ni uz najbolju volju obiju strana u komunikaciji,

nije moguće sporazumjeti s gluhom osobom. Tada je prijeko
potrebna pomoć tumača ili prevoditelja za gluhe osobe.
Jedan od gorućih problema gluhih upravo je nedostatak tumača
za gluhe osobe.

4
Sanja Tarczay i sur.:Znak po znak 1, Udžbenik za učenje Hrvatskoga znakovnog jezika, Hrvats-
ka udruga gluhoslijepih osoba Dodir, Zagreb, 2006.
U Zadarskoj županiji predsjednica Udruge jedini je prevoditelj
za gluhe osobe i uvijek je dostupna kako bi nakon javljanja gluhe
osobe mogla doći i pomoći u komunikaciji.

Rana intervencija

Što se gubitak sluha ranije dogodi u životu djeteta, to ozbiljnije

utječe na njegov razvoj.
Isto tako, ako se gubitak sluha prepozna i tretira dovoljno rano,
manji će biti zastoj u razvoju govora i jezika kod djeteta. Upravo
radi ranog otkrivanja oštećenja sluha, u Hrvatskoj je od 2002.
godine uveden novorođenački probir na oštećenje sluha.
Za razvoj i maksimalno ostvarenje djeteta oštećena sluha
najvažniju ulogu ima njegova obitelj. Stoga je unutar Caritasa
Zadarske nadbiskupije, u partnerstvu s Gradom Zadrom i
Zadarskom županijom, pokrenut Program rane intervencije. U
programu je djeci i roditeljima dostupan interdisciplinarni tim
15
stručnjaka (logoped, defektolog i specijalizant rane intervencije
u djetinjstvu) koji nudi različite programe namijenjene pomoći i
podršci te edukaciji roditelja i djece oštećena sluha.
 Obrazovanje
Obrazovanje djece oštećena sluha iziskuje više truda, ulaganja
i vremena kako bi u školi postigli iste rezultate kao ostala djeca.
Za gluhu i oglušenu djecu školovanje je iznimno zahtjevno i
teško. Naime, gluha djeca moraju učiti govoriti, za razliku od
druge djece koja govor jednostavno upijaju.
Zahtjevi koje redovna škola postavlja potiču dijete i njegove
roditelje/skrbnike na maksimalan napor, a sve zaposlene u školi
na prilagodbu i dodatnu posvećenost gluhoj djeci.

Integracija ili posebno školovanje?

Danas se kod nas, kao i u ostalim zemljama u svijetu, još uvijek vodi
polemika o tome treba li gluho dijete uključiti u redovne škole ili u
specijalne internatske škole za gluhe. I jedan i drugi pristup imaju
svoje prednosti i mane.
„U posebnim školama program je prejednostavan, što nije
16 dobro za gluhu djecu. Kad odrastu, ova djeca puno toga ne
razumiju.“ (predsjednica Udruge, gluha osoba i majka gluhog djeteta)
U slučaju uključivanja u redovno školovanje potrebna je opsežna
individualna stručna pomoć djeci integriranoj u školi, kao i
uključivanje obitelji te upornost i predanost djece. Veliku važnost i
korist za djecu u redovnom školovanju imaju pomoćnici u nastavi,
bez kojih praćenje nastave praktički ne bi bilo moguće.
Djeci je jako, jako teško u redovnim školama bez pomoći
tumača. Posebno je teško nakon petog razreda, kad ima više
profesora. Redovna je škola super, ali moraš puno raditi s
djetetom kod kuće, puno objašnjavati, puno ulagati. Država
mora omogućiti roditeljima da rade četiri sata kako bi četiri
sata bili s djecom.” (predsjednica udruge, gluha osoba i majka gluhog
djeteta)
Preporuke za komunikaciju s gluhom i oglušenom djecom
u školama 5
• Smanjite pozadinsku buku, posebno za učenike koji koriste
aparate ili imaju kohlearni implantat.
• Osigurajte prikladno osvjetljenje.
• Koristite dijagrame, slike s malo riječi, prezentacije.
• Upoznajte se s uputama za komunikaciju s gluhim i
oglušenim osobama.
• Nemojte očekivati od učenika da vas promatra i zapisuje
u isto vrijeme.
• Osigurajte skripte, pisane upute, sažetke s predavanja.
• Ponovite pitanja i izjave drugih učenika.
• Budite svjesni jezičnih teškoća gluhe djece, posebno pri
provjeri znanja.
• Dopustite pismeno ispitivanje kao alternativu usmenom
odgovaranju.

Visoko obrazovanje 17

Na žalost, u Republici Hrvatskoj gluhi rijetko uspijevaju završiti

fakultete i ostale visoke škole. Na visokoškolsko obrazovanje
uglavnom se odlučuju oni koji su se, zahvaljujući vlastitom trudu
i intenzivnoj individualnoj pomoći roditelja, uspješno prilagodili
zahtjevima redovnog obrazovanja.
„Članovi naše udruge odlaze studirati u Zagreb. Tamo ima više
tumača, na fakultetima znaju kako prići toj osobi, kako prilagoditi
ispite.“ (predsjednica Udruge, gluha osoba i majka gluhog djeteta)

5
Prilagođeno sa: http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/centri/Integracija_gluhe_na-
gluhe_i_gluhoslijepe_djece.pdf
 Zapošljavanje
„Gluhe osobe teško se zapošljavaju. Rade oni koji su bili
zaposleni prije gluhoće. Oni koji su dobili otkaz teško se
zapošljavaju.“ (predsjednica Udruge)
Rizik nezaposlenosti i degradacije osoba oštećena sluha jako
je velik iako osobe oštećena sluha mogu raditi na gotovo svim
poslovima. Pri dodjeli radnih zadataka potrebno je obratiti po-
zornost na pojedinačne sposobnosti i mogućnosti svake osobe.

„Većini naših gluhih ipak je gluhoća odredila životni put i

profesiju (a ne njihove individualne sposobnosti i želje)“.6
U Katalogu radnih mjesta za osobe s invaliditetom (http://
www.moj-posao.net) poslodavcima je pružena informacija o
nizu radnih mjesta na kojima već rade osobe s invaliditetom.
Programer, web-administrator, administrator baze podataka,
18 grafički dizajner, asistent na projektima psihološkog testira-
nja, savjetnik za internetsku promociju, novinar u poduzeću,
pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pečenjar, knjigovođa,
računovođa, njegovatelj samo su neka od mnogih spomenutih
zanimanja na kojima već rade osobe oštećena sluha.

Kultura, javna događanja i mediji

Populacija gluhih i oglušenih osoba posebno je zanemarena
kada su u pitanju televizijske emisije i kazališne predstave na
hrvatskom jeziku. Naime, većinu emisija na hrvatskom, kao što
su dokumentarne i političke emisije, oni ne mogu pratiti iako ih
izuzetno zanimaju.
Napravite jedan zanimljiv eksperiment: smanjite zvuk za vrijeme
trajanja neke emisije bez prijevoda kao biste doživjeli kako se
osjećaju gluhe i oglušene osobe.

6
Andrija Žic, Mrvice znanja o gluhima, Zagreb, 1995. Dostupno na: http://crodeafweb.org/
Udruga – mjesto za druženje
Udruga za osoba oštećena sluha Zadar radi svaki dan od 7 do 15
sati te svakog drugog utorka od 17 do 24 sati. U Udruzi se njezini
članovi druže, podržavaju i savjetuju. Udruga organizira izložbe,
izlete i kreativne radionice.

„Oni su najsretniji kad su skupa, kad su u udruzi, kad se mogu

družiti, izlaziti. Ovdje su oni jedan svijet za sebe u kojem su sret-
ni i ispunjeni. Tu se ljube i svađaju, razgovaraju o poslu, prate
sport, zaljubljuju se.“
„Članovima udruge najdraži su jednodnevni izleti. Istraživanje
novih mjesta veliko im je zadovoljstvo. Oni vole upoznavati
svijet, vidjeti, znati. Budu sretni.“ (tajnik Udruge)

19

Prava
U ovoj brošuri spomenut ćemo neka prava koja se odnose
na osobe oštećena sluha. S ostalim pravima i načinima na
koje ih možete ostvariti možete se upoznati preko Udruge
osoba oštećenog sluha Zadar: (kontakt: tel.: 023/213 - 442,
e-mail: udruga.osoba.ostecenog.sluha@zd.t-com.hr)
 Područje socijalne skrbi
• Gluhe i gluhoslijepe osobe te članovi njihove obitelji imaju
pravo na savjetovanje i podršku od ustanova socijalne skrbi.
• Gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog
prevoditelja u postupcima ostvarivanja svojih prava iz socijalne
skrbi.
• Gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na doplatak za po-
moć i njegu, u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o njihovim
sposobnostima za samostalan život.
Prijevoz
• Pojedinac s invaliditetom koji pohađa srednju školu, bilo u
mjestu ili izvan mjesta u kojem živi, ima pravo na naknadu za
troškove prijevoza.
Privremeni smještaj
• Osoba s invaliditetom koja prolazi kroz kraći rehabilitacijski
20
program ima pravo na privremeni smještaj.
• Osobi s invaliditetom koja se školuje po posebnom programu
izvan mjesta gdje živi može se priznati pravo na privremeni
smještaj i to do 21. godine.
Naknade
• Nakon završetka školovanja osoba s invaliditetom, pod
određenim uvjetima, ima pravo na naknadu do zaposlenja.
O pravu na prijevoz, privremeni smještaj, naknadama te
ostalim pravima iz socijalne skrbi raspitajte se u Centru za so-
cijalnu skrb.
Pomagala
• Osigurane osobe koje imaju trajni gubitak sluha pod određe-
nim uvjetima ostvaruju pravo na slušna pomagala, umjetnu
pužnicu te surdotehnička pomagala.
 Da biste ostvarili pravo na određeno slušno pomagalo,
prvo se obratite svojem liječniku opće prakse, koji vam
treba izdati uputnicu za audiologa. Audiolog će vam uručiti
doznake koje prilažete Hrvatskom zavodu za mirovinsko
osiguranje – Područni ured Zadar i nakon toga možete
posjetiti specijaliziranu trgovinu u kojoj ćete pronaći potrebno
pomagalo.
Zapošljavanje
• Prava vezana uz profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
definirana su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom.7

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invali-

ditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu
radnu sposobnost.
O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s
invaliditetom odlučuje u prvom stupnju područna ustrojstvena 21
jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je nezaposle-
na osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.
Za pomoć kod zapošljavanja obratite se Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje – Područni ured Zadar.
Gluhe osobe imaju pravo na beneficirani radni staž, tj. na svakih
12 mjeseci računa se radni staž od 15 mjeseci, što možete
provjeriti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje –
Područni ured Zadar.
Odgoj i obrazovanje
• Djeca s teškoćama u razvoju imaju prednost pri upisu u vrtiće
koji su u vlasništvu jedinice lokalne i regionalne samouprave
ili su u državnom vlasništvu.

7
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine,
33/05, 157/13, 152/14)
 Za ostvarivanje ovog prava obratite se gradskim uredima
koji su na području vašeg prebivališta zaduženi za zdravstvo i
socijalnu skrb.
• Učenik s teškoćama u razvoju ima pravo na pomoćnika u
nastavi ili stručnoga komunikacijskog posrednika.

Za ostvarivanje ovog prava za dijete osnovnoškolske dobi

obratite se gradskim uredima zaduženima za školstvo. Za
ostvarivanje ovog prava za dijete srednjoškolske dobi obratite
se Udruzi osoba oštećena sluha Zadar.
Prava roditelja
• Roditeljima djece oštećena zdravlja pripada doplatak za
djecu do završetka redovitog školovanja djeteta u srednjoj
školi, a najduže do 21. godine života.
• Ako se radi o težem oštećenju zdravlja roditelje pripada
doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj dijete
22 navršava 27 godina života.
• Uz prava koja se osiguravaju svim roditeljima, roditelj čije
dijete ima teže smetnje u razvoju ima pravo na dopust ili
rad na pola radnog vremena radi skrbi i njege do navršene
treće godine života djeteta.
• Ako dijete ima teže smetnje u razvoju (dijete s težim
tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom
bolesti) jedan od roditelja ima pravo na dopust za njegu
djeteta do navršene 8. godine njegovog života (potrebna je
potvrda tijela vještačenja).

Ova prava ostvarujete u Hrvatskom zavodu za mirovinsko

osiguranje - Područni ured Zadar
Ostalo
• Gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na 75% popusta na
cijenu vozne karte željeznicom ili brodom na teritoriju
Republike Hrvatske. To vrijedi za četiri povratna putovanja
godišnje. Uz to, imaju pravo na besplatnu vožnju za pratitelja.
• Osobe s invaliditetom od 70% i većim te jedan pratitelj ne
plaćaju boravišnu pristojbu.
• T-COM daje popust od 50% za pretplate za fiksni telefon.
• HAK daje 50% popusta na godišnju članarinu ako osoba ima
tjelesno oštećenje od najmanje 50%.
• VIP daje 50% popusta na mjesečnu naknadu tarife Bez
limita 111.
Zakoni:
• Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (Narodne novine,
br. 47/05)
• Zakon o radu - pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 93/14 i
154/14) 23
• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s inva-
liditetom (Narodne novine, br. 153/13 i 152/14)
• Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13 i 152/14)
• Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br.
107/07 i 94/13)
• Zakon o osnovnom školstvu - pročišćeni tekst (Narodne novine,
br. 69/03)
• Zakonom o rodiljnim i roditeljski potporama (Narodne novine, br.
85/08, 110/08 i 34/11)
• Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (“Narodne novine”,
broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14)
• Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06,
107/07, 61/11 i 112/12)
• Zakon o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, br. 152/08, 97/13,
158/13 i 30/14)
• Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine, br. 137/10 i
76/12)
• Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne
novine, br. 71/99, 46/07 i 41/08)
 Kontakti:

Web-stranica projekta:
www.hearmeout-zadar.com

Ugovorno tijelo:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije
Adresa: Petračićeva 4, 10 000 Zagreb
Tel: 01/5393 222
Faks: 01/5393 200
E-mail: cesdfc@hzz.hr
www.hzz.hr

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA

Grgura Budislavića 99, 23000 ZADAR
24
Odjel za provedbu EU projekata
www.zadra.hr

Voditeljica projekta
Ana Cvitković, dipl.oec
Tel: 023/492-889
Fax: 023/492-881
E-mail: ana.cvitkovic@zadra.hr

Pomoćnica voditeljice projekta

Jadranka Petek, dipl. oec.
Tel.: 023/492-883
Faks: 023/492-881
E-mail: jadranka.petek@zadra.hr
 Udruga osoba oštećena sluha Zadar
Ulica Ruđera Boškovića 6, 23000 Zadar
Tel.: 023/213-442
E-mail: udruga.osoba.ostecenog.sluha@zd.t-com.hr

Zadarska županija
Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar
Tel.: 023/350-423
Faks: 023/ 350-424
razvoj@zadarska-zupanija.hr
www.zadarska-zupanija.hr

Zavod za javno zdravstvo Zadar

Kolovare 2, 23000, Zadar
Tel.: 023/300-835 25
Faks: 023/300-835
E-mail: socijalna-zadar@zjz.t-com.hr
www.zjz-zadar.com

Centar za socijalnu skrb Zadar

Ulica Andrije Hebranga 1, 23000 Zadar
Tel.: 023/221-730
E-mail: centar.za.socijalnu.skrb.zadar@zd.t-com.hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osigranje,

Područni ured Zadar
Šimuna Kožičića Benje 2, 23000 Zadar
Tel.: 023/208 900
Faks: 023/251 314
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
Područni ured Zadar
Šimuna Kožičića Benje 2
23000 ZADAR
Tel.: 023/251-315, 023/251-316
Faks: 023/251-323, 628-186
E-mail: zadar@mirovinsko.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje,

Područni ured Zadar
Kralja Stjepana Držislava bb, 23000 Zadar
Tel.: 023/300-800
Faks: 023/313-688
E-mail: HZZ.Zadar@hzz.hr

Volonterski centar
Jurja Bijankinija 7, 23000 Zadar
26 Tel.: 023/250-830
Faks: 023/250-830
E-mail: info@vczd.org

Caritas Zadarske nadbiskupije,

Kabinet za ranu intervenciju
Ulica Franje Tuđmana 24, 23000 Zadar
Tel.: 023/316-710
E-mail: caritas@zd.t-com.hr

Europski socijalni fond

www.esf.hr
 Izdavač:
Zavod za javno zdravstvo Zadar
Za izdavača:
Zoran Škrgatić
Grafičko oblikovanje:
Cosmopolit media, Zadar
Tisak:
Grafing, Zagreb
Naklada:
1000 primjeraka
Urednica:
Jelena Ćosić Dukić
Suradnici:
Ana Bačić
Ana Cvitković
Irena Knežević
Nikolina Miočić
Jadranka Petek
Marija Škrgatić
Jasmina Vukić

CIP-Katalogizacija u publikaciji 27
Znanstvena knji nica Zadar

UDK 331.5:364.65-056.26

HEAR me out : podizanje svijesti i stvaranje

mogu nosti za zapo ljavanje osoba s o te enim
sluhom / <urednica Jelena osi Duki >. - Zadar :
Zavod za javno zdravstvo, 2015. - 27 str. : ilustr. u
bojama ; 21 cm

ISBN 978-953-57190-3-8

141207086

Ova brošura izrađena je u okviru projekta Hear me out - podizanje

svijesti i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje osoba oštećena sluha.
Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Agencije za razvoj Zadarske
županije ZADRA NOVA i ne predstavlja stavove ili mišljenja Europske komisije.
Za više informacija o EU fondovima posjetite web stranicu Ministarstva
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr
Zadar, 2015.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE.