Molimo Vas da ispinite ovaj obrazac.

Uvid u Vaše podatke će imati samo voditeljica terenske

prakse na fakultetu.

1. Detaljno opisati ustroj i način funkcioniranja ustanove/organizacije/institucije u kojoj

ste obavljali praksu (broj i struktura zaposlenih, podjela poslova i sl.).

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar obavlja posao na dvije lokacije. U
okviru djelatnosti pružaju cjelodnevnu brigu o starim, kronično bolesnim, osobama sa
invaliditetom kroz usluge smještaja, prehrane, primarne zdravstvene zaštite i njege,
održavanje osobne i kolektivne higijene, zadovoljavanje kulturnih i socijalnih potreba, radno
okupacijske aktivnosti, kao i organiziranje slobodnih aktivnosti korisnika.

Centar za stara i iznemogla lica – osobe Mostar raspolaže sa 200 mjesta u

jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama te sobama predviđenim za teško bolesne korisnike.

Ustanova funkcionira 24 sata dnevno i u njoj je zaposleno 17 medicinskih sestara s

kojima koordinira 1 glavna medicinska sestra te liječnici koji rade na ugovor o djelu poput
liječnika obiteljske medicine, specijalisti internisti, kardiolozi, neurolozi i psihijatri. Cilj ovo
dijela osoblja je omogućavanje zdravog života korisnika Centra te briga o zdravlju istih. Cijeli
medicinski tim radi u smjenama kako bi se omogućila 24 satna briga za korisnike.

U Centru je zaposleno četiri socijalna radnika koja provode određene radno

okupacijske terapije, koordiniraju komunikaciju sa ostalim ustanovama, provode
psihosocijalni rad sa korisnicima, te sudjeluju u organiziranju događaje povodom vjerskih i
ostalih praznikakako bi korisnicima omogućili socijalni kontakt sa obitelji i sa drugim
korisnicima doma.

Pored stručnog osoblja u Centru su zaposleni i kuhari, osobe koje se brinu o higijeni
odjeće korisnika, spremačice.

Na kraju dolazimo do ravnatelja Centra kojemu je uloga praćenje funkcioniranja svih

dijelova Centra te evaluacija svih zaposlenih u Centru.
2. Navedite djelokrug poslova socijalnog radnika koje ste vidjeti prilikom obavljanja
prakse.

Socijalni radnik u Centru za stara i iznemogla lica – osobe Mostar obavlja poslove
psihosocijalnog rada u suradnji sa drugim stručnim djelatnicima. Nadalje, poslovi
socijalnog radnika su provođenje radionica poput te usklađivanje poslova i evaluacija
istih. Socijalni radnik obavlja razgovore sa korisnicima, pokušava ostvariti njihove
potrebe koje su u djelokrugu ustanove.
Sljedeći posao je prikupljanje podataka za socijalnu anamnezu u kojoj su sažeti
najbitniji podaci o korisnicima, koju koriste svi ostali zaposlenici u ustanovi.
Socijalni radnik ostvaruje komunikaciju sa obitelji i rodbinom korisnika, kako bi se
ostvarivao socijalni kontakt na relaciji korisnik – obitelj kako se korisnici ne bi osječali
ostavljeno, marginalizirano itd.

3. Molimo Vas da navedete s kojim ste sve dijelom administrativnih poslova socijalnog
radnika tijekom prakse upoznali
- Praćenje izmjena i dopuna zakona koji su od važnosti za Centar za starija i
iznemogla lica – osobe Mostar
- Slanje dopisa, molbi, obavijesti, poziva
- Koordinacija sa ostalim ustanovama
- Vođenje statistike

4. Navedite usluge koje su se pružile korisnicma tijekom obavljanja Vaše terenske

prakse.

1. Usluga savjetovanja – Socijalni radnik savjetuje korisnika i obitelj kako bi se korisnik

provodio kvalitetno vrijeme u ustanovi kako bi se izbjegao osječaj maginaliziranosti o
'' odbačenosti''

2. Pravo na zdravstvenu zaštitu kojom se podrazumijeva briga o zdravstvenom stanju,

odnosno uključenost liječnika i ostalog medicinskog osoblja.

3. Pravo na dostojanstven život -Većina osoba oboljelih od mentalnih bolesti i

poremećaja diskriminirana je u svojim pravima širom svijeta. Stoga je vodeća tema
Svjetskog dana mentalnog zdravlja u 2015. godini „Dostojanstvo u mentalnom
zdravlju“ (Dignity in Mental Health) bila usmjerena širenju poruke kako osobe s
mentalnim bolestima i poremećajima imaju pravo živjeti dostojanstveno. Te osobe
nisu samo diskriminirane, stigmatizirane i marginalizirane, već su izložene i
emocionalnom i tjelesnom zlostavljanju u pojedinim zajednicama.
 4. Usluga psihosocijalne podrške .

5. Opišite postupak ostvarivanja dva prava iz sustava socijalne zaštite (područje rada po
izboru).
Pravo na smještaj - Ova usluga obuhvaća stanovanje, prehranu, njegu, brigu o
zdravlju, socijalni rad, psihosocijalnu rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, aktivno
provođenje vremena, a ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Smještaj se
može priznati kao privremeni ili dugotrajni. Privremeni može biti u kriznim
situacijama, zatim zbog provođenja kraćih rehabilitacijskih programa te u drugim
slučajevima.

Prva socijalna usluga - obuhvaća informiranjekorisnika o socijalnim uslugama

i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu
procjenu mogućnosti korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne
skrbi

6. Opišite svoje iskustvo u neposrednom radu s korisnicima.

Moje iskustvo u radu sa korisnicima je obilježen razgovorom sa korisnicima

doma. Pri dolasku u dom sam upoznata da korisnici vole pričati sa osobljem jer su neki
odbaćeni od strane obitelji, odnosno ne ostvaruju nikakav kontakt sa njima. Nadalje,
omogućeno mi je prikupljanje podataka za socijalnu anamnezu koja mi je potreba u
sklopu terenske prakse.
Kroz rad sa korisnicima sam shvatila da sa starijim osobama treba strpljenja, da su
većina njih prošlo puno sustava i jako puno promjena te da nisu shvaćeni i da se dobro ne
snalaze u novom '' modernijem '' vremenu. To su korisnici '' starog '' kova koji imaju
određene vrijednosti ugrađene u sebe koje mi kao novije generacije ne shvaćamo.

7. Opišite koji je slučaj tijekom terenske prakse ostavio poseban dojam na Vas i zašto ste
izdvojili baš taj slučaj.

Na mene je poseban ( negativan ) dojam ostavio jedan gospodin 75 godina koji mi je

pričao svoju životnu priču te kako nije ni u najgorim snovima mislio da će ga ostaviti u domu
te kako neće ostvarivati kontakt sa svojom djecom i unucima, tu priču je pričao sa suzom u
oku, a svaka ta suza je imala svoju težinu i smatram da bi mi kao socijalni radnici trebali više
raditi na socijalnim kontaktima između starije generacije i njihovih obitelji, a ako je to
nemoguće, pokušati olakšati boravak starijih osoba u institucijama.
 8. Molimo Vas da navedite iskustva i dojmove koje ste dobili odlaskom na teren sa
socijalnim radnikom ( odgovarate pitanje pretpostavljajući da ste tijekom trajanja
terenske prakse imali mogućnost odlaziti na teren)?

Nisam imala priliku odlaziti na teren, ali nakon što mi je mentorica objasnila
ustrojstvo doma imala sam priliku vidjeti sve u praksi, odnosno, provedena sam kroz
cijelu ustanovu kako bi vidjela cijeli sustav u praksi.

9. Molimo Vas da navedete, ukoliko ste imali priliku samostalno obavljati neke poslove
(npr. obaviti razgovor s korisnikom u ustanovi ili na terenu, napisati socijalnu
anamnezu i sl.), što ste konkretno samostalno obavili i kako ste se snašli u tome?

Sama sam obavljala razgovor sa korisnicima u kojima sam im postavljala pitanja o

njihovom smještaju u ustanovi, njihovim dojmovima, dužini boravka i odnosu djelatnika
prema njima. S obzirom da sam otvorena i komunikativna osoba smatram da mi nije problem
pričati sa ljudima općenito i smatram da mi to neće predstavljati barijeru u budućem radu.
Anamnezu sam pisala sama s korisnikom, iako sam imala set pitanja koja bi postavila
socijalna radnica je proširila moja pitanja te mi je ponudila još nekoliko pitanja na koja bi mi
mogla biti od važnosti za pisanje anamneze.

10. Molimo Vas da obrazložite koliko ste zadovoljni svojim osobnim angažmanom na
praksi (redovitošću odlaska na praksu, vlastitom zainteresiranošću na poslu,
postavljanjem pitanja, pokazivanjem zainteresiranosti da Vam se objasni ili pokaže
nešto, odnosima prema korisnicima i kolegama i sl.)

Smatram da sam se dobro snašla u ulozi socijalnog radnika bez obzira što sa došla samo
na praksu. Već sam gore navela da u Centru za stara i iznemogla lica – osobe korisnici su
osobe kojima treba razgovor, bio to formalni ili neformalni razgovor, a ja sam osoba koja
strpljenja ima te bi si za taj dio dala ocjenu 5/5. Nadalje, u sastavljanju
socijalnoanamnestičkih podataka bih si dala ocjenu 4/5 jer smatram da bez obzira što sam već
prošla jednu praksu, nemam dovoljno razvijenu vještinu kako bih postavljala prava pitanja, a
ujedno sam si prije sastavljanja socijalne anamneze priređivala set pitanja koje ću postaviti
korisnicima. Smatram da će sastavljanje socijalne anamneze bez posebnih priprema doći sa
iskustvom. S obzirom na ovu praksu mislim da ću imati problema u budućnosti u radu sa
starijim i nemoćnim osobama jer sam gubila '' tlo '' pod nogama pod šokantnim pričama koje
sam čula od korisnika.
Osoblje koje je zaposleno u Centru je jako susretljivo i u ni jednom trenutku im nije bio
problem nešto pojasniti ili pokazati. Svo osoblje koje je zaposleno funkcionira na jako
humanistički način kako jedni prema drugim tako i prema korisnicima. Mentorica je jako
susretljiva, a kao što sam navela bila je spremna nadodati nekoliko pitanja bitnih za socijalnu
anamnezu.

11. Koliko ste zadovoljni cjelokupnim dobivenim stečenim znanjem i iskustvom na ovoj
terenskoj praksi?

Na ovoj terenskoj praksi sam shvatila ono što učimo u literaturi na fakultetu. Smatram da
je empatičnost glavna karakteristika socijalnog radnika u budućem radu sa korisnicima starije
životne dobi, nadalje smatram da bez obzira što je praksa trajala kratko da sam načila da ću se
morati boriti protiv vezivanja sa korisnicima, ne na način da postanem beščutna nego da
moram stvoriti korelaciju sa korisicima koja je empatična, ali ujedno i profesionalna te kako
moram kroz iskustvo naučiti ograditi se o priča koje jesu potresne kako ne bih sagorjela na
poslu.

Podaci za socijalnu anamnezu su prikupljeni u razgovoru sa korisnicima u Centru za

stara i iznemogla lica – osobe Mostar, a zbog tajnosti informacija imena korisnika i
članova njegove obitelji će biti predstavljeni u inicijalima.

SOCIJALNA ANAMNEZA br. 1

 P. P rođen je 12.11.1944. godine kao drugo od troje djece roditelja M.P i I. P.
Otac M.P rođen je 14.05.1920. godine, a po zanimanju je bio klesar samouk bez
obrazovanja, majka I.P rođena je 15.04.1921. godine po zanimanju je bila domaćica
bez obrazovanja.
P.P je rođen kako drugo od troje djece u braku roditelja, a pored njega u tom
braku rođena je najsstarija sestra M.P 1942. godine i brat A.P rođen 1945. godine.
Korisnik objašnjava kako sa sestrom nije duži period u kontaku, a dok mu je brat, koje
je živio u Mostaru, preminio 2005. godine nakon karcinoma debelog crijeva.
P.P je završio srednju stručnu spremu za bravara te je služio vojni rok u JNA
vojsci 15 mjeseci u Bitoli ( Makedonija ). U struci je radio 20 godina te objašnjava
kako je od svojih primanja mogao pristojno živjeti te je mogao priuštiti svojoj obitelji
dostojan život. Naime sklopio je brak sa A.G ( rođ. 02.05. 1946. godine ) koja uzima
njegovo prezime 1965. Godine. Iz toga braka je rođen sin M.P koji je dobio ime po
njegovom ocu. Objašnjava kako mu je sin otišao u Njemačku davnih dana te kako s
njim nije u stalnom kontaku, ali mu financijski pomaže. Supruga mu je preminula
mlada 2000. godine.
Korisnik je polupokretan što znači da mu u je potrebna pomoć druge osobe u
obavljanju dnevnih aktivnosti, a za hodanje koristi hodalicu. Korisnik boluje od
visokog krvnog tlaka, dijabetesa za koje uzima propisanu terapiju od strane svog
liječnika, a redovitost uzimanja terapije kontrolira osoblje.
U Centar je smješten 2010. godine zbog toga što je bio u nemogućnosti voditi
brigu sam o sebi. Navodi kako on ima svojih prihoda te da mu sin financira ostatak
koji je potreban za smještaj u ustanovu. U Centru ima sobu opremljenu sa televizijom,
radijatorom, ormarom i stolićem.
Korisnik je orijentiran k čitanju vjerskih knjiga i ostalih vjerskih sadržaja, a
veoma je pristupačan, razgovorljiv i održava socijalne kontakte sa ostalim korisnicima
Centra. Svaki trenutak lijepog vremena koristi kako bi izašao van, bez obzira na lošiju
pokretljivost.
SOCIJALNA ANAMNEZA br. 2

A.K rođen je 12.03.1950. godine u Mostaru od oca F.K ( rođ. 05.12. 1925. god,
preminuo 1993. godine ) i majke Đ.K ( rođ. 06.11.1927. god preminula 2001. godine). Otac
mu je po zanimanju bio poljoprivrednik sa završenom osmogodišnjom školom, a majka mu je
bila domaćica i vodila je brigu o kućanstvu. U braku njegovih roditelja rođen je kao jedinac i
objašnjava kako je imao lijepo djetinstvo.
 A.K je završio osmogodišnju školu i cijeli svoj život je radio u građevini, te ima staža
cca 27 – 30 godina po privatnim tvrtkama, te kako je stigao osobnu mirovinu, za koju smatra
da je preniska te kako s njom nebi mogao udovoljiti osnovne životne potrebe.
A. K je zasnivao bračnu zajednicu sa M.E rođena 13.06.1949. godine, koja je preuzela
njegovo prezime. U tom braku rođeno je dva sina M.K rođen 12.04. 1970. godine i A.K
rođen 28.07.1975. godine.
M.K je sudjelovao u ratu te je poginuo 1993. godine ( 23. godine starosti ) zbog čega
je A.K pokušao suicid ( tablete kombinirane sa alkoholom ) zbog čega je bio završio na
psihijatriji, dok je mlađi sin A.K. otišao na rad u inozemstvo točnije Švedsku iz koje se prema
njegovoj izjavi ne planira vraćati.
Supruga mu je preminula 2015. godine i od tada je smješten u Centar za stara i
iznemogla lica – osobe Mostar jer se nije mogao skrbiti o sebi, te nije bio u psihičkom stanju
živjeti sam.
Objašnjava kako ne održava nikakve kontakte sa sinom A.K, odnosno da su bili u
stalnom kontaktu do jednog trenutka kada on više nije nazvao, niti poslao pismo. Od ostalih
obiteljskih odnosa navodi sestričnu koja mu ponekad dođe u posjetu i s kojom razgovara.
A.K boluje od depresije za koju uzima propisanu terapiju, visokog krvnog tlaka i
manjka vitamina i minerala koje u Centru ima propisane kao dio terapije. U centru koristi
sobu od otprilike 15 m kvadratnih koja je opremljena sa : televizijom, krevetom, ormarom,
stolom i toaletnim čvorom, iako se žali ljeti kako mu je poprilično vruće u sobi.
A.K redovito obavlja kontrole kod psihijatra koji dolazi u Centar za stara i iznemogla
lica – osobe Mostar zbog pokušaja suicida jer psihijatar smatra da je taj događaj ostavio
neizbrisiv trag na A.K.
A. K Ostvaruje osobnu mirovinu i pravo na ortopedsko pomagalo u vidu štaka koje
mu pomažu pri hodanju.
Individualni plan :
 Dugoročni cilj - S obzirom na njegov stupanj depresije i osječaja odbačenosti
dugoročni cilj bi bio razvijanje socijalne mreže.
 Kratkoročni cilj
- Uključivanje A.K u radionice
- Ostvarivanje kontakta sa sinom
- Odlazak na duhovne obnove
 Metode rada
- Savjetovanje
- Psihosocijalna podrška
- Socijalni rad u grupi