Pustolovni roman Robinson Crusoe

Daniel Defoe ( 1660 1731. ) Roen u Londonu, poznat po nemirnom i pustolovnom ivotu.
Bavio se poslovima u trgovini, novinarstvu i politici. Daniel Defoe se slovi kao zaetnik
pustolovnog romana. Prvo djelo objavljeno u javnosti je '' istokrvni Englez'' kao posveta
kralju.U svojim tekstovima nemilosrdno kritizira tadanje drutvo te predlae i konkretne
naine poboljavanja istih. Slavu su mu donijeli romani koje je zapoeo sa Robinsonom
Crusoeom, a zatim slijede Kapetan Singleton, Moll Flanders, Pukovnik Jack i
Roxana.Robinson Crusoe je objavljen 1719. godine, a nadahnuta doivljajima Alexandera
Selkirka, kotskog brodolomca koji je ivio na tihooceanskom otoku Juan Fernandez , koji je
kasnije preimenovan u Robinson Crusoe. Ovaj roman je pria o snazi ovjekovog duha ali i
ovjekovom malenkosti u usporedbi sa prirodom. Prati glavnog lika i njegovu snalaljivost i
dosjetljivost, ali se moramo i diviti dostignuima ljudske civilizacije. Kljuni pojmovi
romana su vjera i rad. Tri najvanije znaajke pustolovnog romana su: romantika prostora,
izvanredna situacija i junatvo likova. To znai da se pustolovni romani gotovo uvijek
dogaaju u nekakvom zanimljivom prostoru na brodu, na puini, na pustom otoku, Divljem
zapadu, u praumi, pustinji ili u podzemlju grada. Mjesto radnje mora biti nesvakidanje,
zanimljivo, ponekad opasno i s prepuno prilika za istraivanje i avanturu. Prva knjievna djela
koja imaju odlike pustolovnog romana su Homerova Odiseja i Cervantesov Don Quijote, ali
se prvim pravim pustolovnim romanom smatra Robinson Crusoe Daniela Defoa, napisan
1719. godine. Od Hrvatskih knjievnih djela treba spomenuti Vlak u snijegu pisca Mate
Lovraka.
Johnatan Swift Guliverova putovanja ( pothvati junaka ) Gulliver je uzeo pedeset najdeblji
konopaca i preao morski kanal i zakaio je cijelu blefuansku ratnu flotu od pedeset
brodova u Lilliput.
Proza u trapericama
Proza u trapericama ili jeans proza je izraz kojim se opisuje vrsta proze karakteristina za
hrvatsku knjievnost 1960-ih i 1970-ih, odnosno svojevrsni hibrid modernog i suvremenog
romana. To je posebna vrsta urbanog romana nastala prema romanu J.D.Salingera "Lovac u
itu". Nastaje kao opreka snanom problemskom intelektualizmu modernog romana.
Karakteriziraju ga mlai glavni junak koji je netipian, pasivan, bez ciljeva, gradski
marginalac suprostavljen svijetu odraslih. On pripada odreenoj manjoj skupini, zajedno
izazivaju tradicionalne vrijednosti i stvaraju vlastitu kulturu (odijevanje, glazba, jezik). U
ovakvim romanima, odrasli obino sluaju klasinu glazbu, govore standardnim jezikom, i
slino, kao suprotnost mladom junaku. Traperice vie nisu samo odjevni predmet, one postaju
svojevrstan svjetonazor. Okolina je obino urbana zagrebaka sredina, esti su argonizmi, to
vie nije filozofski govor, ve govor gradske mladei.
Predstavnici su : Ivan Slamnig ( Bolja polovica hrabrosti ) , Zvonimir Majdak (Kui stari
moj ) , Joa Horvat( Sedmi be : iz dnevnika jednog srednjokolca) i Antun oljan ( Kratki
izlet )
1.

1
Znanstveno fantastini roman
Podlogu ine motivi i podatci uzeti iz znanosti. Radnja koja se kree oko tih podataka esto
prolazi granice normalnog svijeta. Dijele dozu zajednikih obiljeja sa pustolovnim romanima
( razlika je u podlozi jer koji ine podatci iz znanosti ) Mata u ovoj vrsti romana ima velike
mogunosti. Pisac znanstveno fanastinih romana omoguuje svom junaku da putem njegove
mate postigne ono to znanost jo uvijek nije uspjela stvoriti ali do ega e mnogo kasnije
doi. Jules Verne je zaetnik znanstvenofantastine knjievnosti jer je prenio teite s
fanastinog na znanstveno utemeljena djela. Poput izgradnje podmornica ( Nautilus ) ,
otkrivanje junog pola itd.
Roman Jules Vernea Put oko svijeta u 80 dana u kojem glavni junak Phileas Fogg, potaknut
svojim snanim pustolovnim duhom, odlui proputovati svijet za 80 dana. Na putu doivljava
brojne avanture, prepreke ali je ak optuen za dvije pljake banke i odlazi u zatvor. Iako je
mislio da nije obavio svoj zadatak te da je proputovao svijet za 81 dan, dolazi nazad u London
i shvaa da nije uzeo u obzir vremenske zone te da je uspio u 80. Kroz cijeli roman su
pustolovine, osim na samom kraju gdje se znanstveno objanjava njegov uspjeh.
Pored ovog djela jo je i 20000 milja pod morem, Put u sredite zemlje od J. Vernea.
Pripovijetke i romani o ivotinjama
Djela koja ne obuhvaaju samo djecu ve i mlade i odrasle pa ovakvu vrstu dijela nazivamo
graninom. Pisci mogu opisivati ivotinje na 2 naina :
1. Zbiljski ivotinje su prikazane onako kakve su i u stvarnom svijetu, bez da im se dodaju
odreene ljudske osobine.
2. Anttropomorfni postoji vie vanjskih pristupa i ee je prikazivanje ivotinjskog svijeta
na ovaj nain. Nekim autonomnim ivotinjama se pisci slue kao simbolom pomou kojeg
prikazuju odreenu ljudsku manu ili ljudsku vrlinu, a neki svojim junacima pridaju ljudske
osobine ( najee mo govora )
Predstavnici : Rudyard Kipling ( Knjiga o dungli, Istinite prie ) J. London
( Bijeli onjak ) .

Knjievna animalistika - Zbog tematike koju obrauju ovakve pripovijetke i

romani postoji i ovaj naziv, ali je takvo odreenje neprecizno jer nije
naglaeno je li rije jednostavnoj prii, basni romanu ili prozi. Vrlo esto
animalistiki roman u ivotnim problemima ivotinje prenesenim
znaenjem nositelj je ovjekovih misli,osjeaja i matanja.

Basne - Kratka knjievna tvorevina s pounim tedencijama u kojoj najee ivotinje ili biljke
imaju glavnu ulogu. U basnama ivotinje govore i ponaaju se kao ljudi, a svi njihovi pokreti i
rijei alju poruke za ljude. ivotinje su simboli kojima se prikazuju odreene ljudske
osobine. Zasnovane su na alegoriji. Basne su pisane u stihu i prozi , a imaju uvod , sredinji
dio i zavrni dio. Svaka basna ima moralnu poruku koji bi svatko trebao sam shvatiti. Ocem
basne se smatra Ezop s djelom Ezopove basne, a tu su jo Jean de la Fontaine , G. E Lessing
mladi i stari jelen, I.A. Krilov Magarac i slavuj, Vrana i lisica.
2.

2
Povijesni roman
Opisuje dogaaje iz blie i dalje prolosti. Povijesni romani su podvrsta pustolovnih romana
podloga su povijesne injenice, polaze od istinitih povijesnih dogaaja. Pisac ima potpunu
slobodu stvaralatva, samo djelii povijesti mogu posluiti da se stvore zanimljive prie. U
fabulu moe biti stavljeno i ono to mi ne znamo da se stvarno dogodilo.
Podjela za mlade
1. Povijesni roman koji vjerno opisuje povijesne injenice te su kao takvi neshvatljivi za
mlai uzrast
2. povijesni roman koji se takoer dre povijesnih dogaaja ali su likovima i sadrajem
prihvatljivi za djecu i mlade
3. Povijesno pustolovni roman imaju dozu pustolovnosti, obrauju bitke i nadmetanja.
uvaj se senjske ruke : Tema ovog kratkog romana borba je senjskih uskoka za opstojnost na
svom tlu u vrijeme kad im povijesne prilike nisu bile naklonjene. Uskoci su branili Hrvatsku i
od Mleana i od Turaka u vrijeme kad je Hrvatska bila u sastavu Habsburke Monarhije.
Treba braniti svoj zaviaj. Narod koji je mek, pokoran i posluan eka ropstvo i tuinska
vlast. Narod koji je ponosan, hrabar i prkosan, izborit e i doekati svoju slobodu. Povijesna
zbivanja s poetka 17. stoljea kad je Senj bio pod austrijskom vladavinom. U to vrijeme
uskoci su branili Jadransko more od Mleana, dok su na kopnu branili austrijsku carevinu od
Turaka. Bili su trn u oku Mleana koji su ih pokuali na prijevaru otjerati iz grada. enoa
velia borbu svog naroda za slobodu. Knjiga poruuje da se od tuinske vlasti moe
osloboditi samo onaj narod koji se za to sam izbori.
IVAN HOE - Roman se prema radnji moe podijeliti na tri glavna dijela, a svaki dio ima svoj
sredinji dogaaj. Glavni dogaaj prvog dijela je upravo turnir u kojem sudjeluje Ivanhoe pod
lanim imenom i krinkom. Radnja drugog dijela kulminira bitkom u dvorcu, nakon to su
Saksonci, Isaac i Rebecca zarobljeni, a nakon bitke osloboeni, dok se radnja treeg dijela
fokusira se na injenicu da je Rebecca oteta i odvedena u sjedite vitezova templara, gdje joj
je sprema suenje. Optuena je da je vjetica te da je inima navela templara de Bois-
Guilberta da se zaljubi u nju.
Predstavnici Walter Scott ( otac svjetskog povijesnog romana ) Ivan Hoe, Crni patuljak,
Aleksanadr Dumas, August enoa ( Zlatarevo zlato, Seljaka buna) Eugen Kumii
Guliverova putovanja
Nestvaran putopis u kojem glavni junak pripovijeda o svojim putovanjima u udesne zemlje.
Zapravo u tome djelu pisac preko izmiljenih zemalja ismijava tadanji drutveni ivot u
Engleskoj ( pokvarenost, englesku vanjsku politiku, jalove meustranake sukobe ) ali i
opeljudske mane poput pohlepe, prijetvornosti i dodvornitva, odnosno o ovome djelu
moemo govoriti kao i o satirinom djelu. Swift je ovim djelom htio ukazati na alegoriju i
kako ovo djelo trebamo itati u prenesenom znaenju. Opisuju se putovanja u Lilliput, Put u
Brobdingang, Put u Laputu i Japan i put u Houyhnhnmsku zemlju. Prva dva putovanja imaju
slinu kompoziciju od ukrcavanja na brod, brodolom ili nepovoljni vjetrovi koji bacaju

3
Gulivera na nepoznato kopno i njegova iskustva sa iteljima tih zemalja i na koncu bijeg i
povratak u domovinu.