*Charles Perrault- Svoje bajke je priao po salonima i borio se pomou njih protiv

klasicistike tematike
*braa Grimm- U bajkama su gledali izraz narodne due
Hans C. Andersen-esto je priao prie djeci svojih prijatelja i poznanika
U svojim priama i zgodama pronaao je najbolji izraz za sve to je nosio u sebi
to razlikuje djeju knjievnost od ope?
Djela kojima je svrha pouavanje
Pruiti djeci odreena znanja i razviti pojedine osobine potrebne za ivot u odreenom
vremenu i drutvu
Postoje knjievna djela koja djeca ne mogu s razumijevanjem itati prije nego postignu
odreenu dob
Postoje djela koja itaju i djeca i odrasli, ali jedna vie interesiraju djecu, a druga
odrasle
Starija djela autori nisu pisali za djecu, ali se danas itaju u ranoj dobi
Djela u kojima su doivljaji svijeta i spoznaja o ivotu svjesno zaodjenuti u ruho koje
odgovara djejoj dobi
Postoji tematika koja djecu interesira i koju djeca trae u formi to odgovara njihovoj
dobi postoji tematika za koju djeca nemaju dovoljno ivotnog iskustva
*Knjievnost namjenjena djeci
Knjievnost - djeja knjievnost nije slukinja pedagogije
Dijete - nije dostiglo stupanj tjelesnog i duevnog razvoja odrasloga
Nepotpuno - poznavanje jezika, osjeajni ivot, ogranieni u tjelesnim mogunostima,
u iskustvu, znanju
Djeje poimanje svijeta, krug interesa, dubina i irina percepcije

Namjena djeja knjievnost: 1. napisao je djeji pisac, 2. izdao je djeji nakladnik,

3. dospjela u knjinici na police za djeju knjievnost
*to je djeja knjievnost?
- poseban dio knjievnosti koji obuhvaa djela koja po tematici i formi odgovaraju
djejoj dobi (od 3. do 14. godine), a koja su ili svjesno namijenjena djeci ili ih autori
nisu namijenili djeci, ali su tijekom vremena, izgubivi mnoge osobine koje su ih
vezale za njihovo doba, postala prikladna za djeju dob, potrebna za estetski i
drutveni razvoj djece, te ih gotovo iskljuivo ili najvie itaju djeca. (Crnkovi,
1973.)
*Djeja knjievnost- odreivanje
Stvara se s obzirom na itatelja ovisi o tome koliko djeca znaju o svijetu
kada dolaze do odreenih spoznaja
na koji nain ih doivljavaju i primaju
Estetski kriteriji
Utjecaj psihologije i pedagogije
Djeja knjievnost- umjetnost koja se slui rijeima i opisuje ivot na nain dostupan
djetetu- prvi je umjetniki kriterij
*Zablude u odreivanju djeje knjievnosti:
1. ubrajanje djela s tematikom djetinjstva
2. jednostavna za razumjeti i laka po izrazu
3. Pitanje: knjievnost za djecu ili djeja knjievnost
4. Knjievnost koja pripada djeci i knjievnost koju stvaraju djeca
DJEJA KNJIEVNOST I DOB DJETETA
Prve dvije godine ivota djeteta: slikovnice bez teksta i kratke prie od nekoliko rijei
Od 3. do 4. godine: slikovnice s tekstom i kratke jednostavne prie tekst u rimi

Od 4. do 7. godine razdoblje bajke (i narodne i umjetnike),vjeruju u ono to se u

njima zbiva, uivljavaju se intenzivno, trae ponavljanje itanja, interes za djeju
poeziju. Trae stvaralatvo u prianju
od 7. do 8. godine djeca itaju bajke i prie, vole poeziju
od 8. do 10. godine interes za realistike pripovijetke, za ivotinje, osnovni junaci su
djeca i ivotinje, djeja poezija
od 10. do 13. godine tenja za novim izazovima, doivljajima, senzacijama,
uzbudljiva literatura, avanturistiki romani, pripovijetke, podvizi vrnjaka
Nakon 13. godine trae putopise, opis zbivanja u prirodi, ivot vrnjaka u raznim
zemljama i u razliitim sredinama
VRSTE DJEJE KNJIEVNOSTI
Podjela na rodove ista kao u knjievnosti za odrasle
U djejoj knjievnosti nema: feljtona, eseja, novele, naturalistikog romana, romana
toka svijesti
Razvila se pria, djeji roman, roman o djetinjstvu, roman o nesretnom djetetu, roman
o djejim druinama
Specifinost djejeg ivota, djejeg interesa i djejih mogunosti uvjetovale su podjele
GLAVNE VRSTE DJEJE KNJIEVNOSTI (prava djeja knjievnost):

slikovnica
djeja poezija
pria
djeji roman ili roman o djetinjstvu

Pisane za djecu, junaci su djeca, deklarirane kao djeje

Druga skupina: (granine vrste)

basne
roman o ivotinjama
avanturistiki ili pustolovni roman,
historijski ili povijesni roman
znanstvena fantastika
putopisi

 biografska djela
esto su objavljivani za odrasle ili se nalaze na policama
*POETIKA OBILJEJA HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTI
Tematsko-motivska
Starija i novija djeja knjievnost

razina:

*Starija:
Druga polovica 19.st.
Povijesno-kulturoloka zadaa-konstituiranje hrvatskoga knjievnoga jezika,
domoljublje
Ruralni svijet
Proza: prijevodi ili prilagoene usmene pripovijesti, moralistike prie
Igrokazi: puki obiaji i vjerski blagdani, npr. Boina koleda, Trikraljevska koleda Ilije
Sremca
Poezija: nije bilo djejih motiva, stih se shvaao kao sredstvo za promicanje
nacionalnih, vjerskih, odgojnih i obiteljskih vrijednosti, zbiva se u ruralnoj idili- autori je
smatrali djejom
Poetak 20. stoljea- pojava dvije spisateljice Jagode Truhelke i Ivane Brli-Maurani, a
potom i Nazor, Goran, Tadijanovi, Kolari-Kiur, Lovrak..
Pojava djejih tema- djeja svakodnevica (Lovrak)
Autobiografska podloga (Truhelka, Tadijanovi)
NOVIJA I SUVREMENA DJEJA KNJIEVNOSTT
*Tri osnovne motivsko-tematske cjeline
1. dosadanje teme i motivi, uglavnom animalistiki, predstavljaju se na nov nain
2. u djejoj knjievnosti se javljaju nove teme, osobito iz urbanog okruja i svijeta tehnike,
od zrakoplova do videoigrica
3. uz opreku staro-novo (staro na nov nain) pojava tabuistinih motiva, npr. djeca u
Domovinskom ratu, smrt, droga, raanje, zlostavljanje (seksualno, obiteljsko), vjera
(Bog)
Disperzija itateljsko-dobnih interesa, uozbiljuje se knjievnost, dramatinost egzistencije, nije
atraktivanmotiv zalog knjievne vrijednosti.
-Sve moe biti tema, bitno je kako je tema interpretirana
FABULA

Razliito tumaenje pojma

A) osnovni slijed zbivanja o kojemu se u djelu pripovijeda
B) fabula je cjelokupnost dogaaja u njihovoj uzajamnoj unutarnjoj povezanosti (Tomaevski)
Fabula moe biti organizirana:
stupnjevito
paralelno
prstenasto
Na sloenost utjee autorov stav o organizaciji prostora i vremena u djelu kao i pojaavanje
pojedinih elemenata fabule.
Wolfgang Kayser:

roman zbivanja
roman lika
roman prostora
roman vremena

Razlikuju od fabule sie- literarna konstrukcija, nain redanja i preplitanja motiva

Sloena prozna struktura, raznoliki stilski postupci
Fabula u djejoj prozi:
konzistentna, pregledno nizanje radnje, roman zbivanja
Fabulu odreuje prostor i vrijemeU djejoj hrvatskoj prozi dva prostorna kompleksa:
ruralni prostor- Lovrak, Pavii, Puli, Ramljak - naglaena idilinost,
nerazvedenost u linearnom fabulativnom tijeku,
urbani- Matoec, Kuan, Milec, Hitrec fabula igriva, intertekstualnost
Stvarnosno utemeljena fabula, gotovo dokumentaristika , npr. Mladen Kuec, Ubili su
mi kuu; Stjepan Toma, Mali ratni dnevnik
Fabula se u djejoj prozi gradi na pretpostavljenoj ili izmiljenoj zbilji (tvrdi Zlatko
Krili), npr. zbirke pripovijedaka Vinje Stahuljak, Nada Ivelji, Sunana krinjari,
Grigor Vitez, Ante Garda, Stanislav Femeni, romani S. krinjari, Joe Horvata,
Tihomira Horvata
STRUKTURA FABULE U DJEJOJ KNJIEVNOSTI

 preuzima se dramska faktura, na poetku se daje okvir i mjesto zbivanja

(ekspozicija), a onda radnja postupno kulminira (Lovrakovi romani)
preuzima se filmski jezik u montai kadrova i praenju dvije ili vie fabularnih
linija (Matoec) te u kadriranju primjerice, naslov odjeljka u Krilievu
romanu Zagonetno pismo, glasi Traka, trei put
fabulu ini niz pripovijedaka koje figuriraju kao samostalne cjeline, svaka je
ispripovijedan detalj te cjeline koju povezuju isti likovi i mjesto zbivanja,
nerijetko i vrijeme zbivanja (Dragutin Horki, Miro Gavran, Zlatko Krili)
fabula se dogaa dnevniki, navode se nadnevci, vrijeme od-do (Toma) i kao
kronoloki niz (Ivica Ivanac)
fabula opstoji na vie razina, naracijskih slojeva- jedan je bajkovit, drugi
stvaran isprepliu se i ispunjuju ( Pisac i princeza S. krinjari; Waitapu Joe
Horvata, Vila Velebita T. Horvata
skokovita fabula autor uzima isjeke iz ivotne krivulje junaka ( Sat oeva
Nade Ivelji)
osobita je organizacija krimi-fabule kad se zaplet (zloin) fiksira na poetku,
redaju se kratka poglavlja s tajanstvenim, napetim zavretcima, podmeu se
lani tragovi i mogua rjeenja, navode se istraiteljeve (i itateljeve) dvojbe
( Pavliievi romani, romani Hrvoja Kovaevia)
nerijetka i anrovska sloenost crtica, novela i stih (Balog)- itatelj ne
percipira djelo prema vrsti nego prema privlanoj i atraktivnoj prii
LIKOVI
Henry James, zaetnik modernog romana, kraj 19.st. kae da su dogaaji
neodvojivi od lika
KOLEKTIVNI LIK ILI KLAPA, DRUBA Lovrak, Matoec, Hitrec,
Kuan, Bilopavlovi..
Nasljeduju model Twaina, Kstnera, Molnara
Predstavljaju lik, voa, svoju individualnost
najsnalaljiviji i najinteligentniji (Lovrak, Kuan)

potvruje

unutar

klape,

U Hrvatskoj -likovi iz realne zbilje, ali postoji i spoj realnog i udesnog (Hlapi)
U suvremenoj prozi: sklonost fantastinim likovima: u Grigora Viteza, Sunane
krinjari, Nade Ivelji i Vinje Stahuljak, u romanima Joe Horvata

LIK

Pretee lik optimista i radoznalca,

hiperbolizacija u karakterizaciji, u doivljajima i matanjima
humorizam- ponaanje i suodnosi
karakteroloka polarizacija- dobro-zlo
crno-bijela tehnika (Ljuban i Pero u Vlak u snijegu)
Likovi djece- u djelu nose zbivanje i reprezentiraju djeji senzibilitet
Uz njih su likovi odraslih- nadreen ili podreen, ili ravnopravan (Poetak
plovidbe Zlatka Krilia)
Lik uitelja- mnogi pisci su uitelji (Truhelka, Lovrak, Ivelji)- moralna
vertikala, zalog didaktinosti teksta
ETIRI razine karaktrizacije LIKA UITELJA
Idealizacija- uitelj je uzor i pozitivni primjer bez mane (Truhelka,
Lovrak),
Neizravna idealizacija- djeji lik postupa pedagoki potaknut uiteljevim
primjerom (Lovrak)
Objektivna karakterizacija (Maturalac Branke Primorac, Knjige lau
Darka Macana)
Humorizacijska razina
Predstavljen vedro i humoristino ( Zviduk s Bukovca, Zvonimir
Milec)
Bogat svijet LIKOVA IVOTINJA
esti su suputnici u djejoj svakodnevici
Antropomorfizirane ivotinje Paljetkov Maak i mi, Don od Tromee Vinje
Stahuljak, Divlji konj Boidara Prosenjaka
Sukladnost sudbina ivotinja i djece (Pirgo Anelke Marti, Klopka za medvjedia
Maje Gluevi)
STIH- RUTMIZIRANA VESELA IGRA
Najprisutnija i najraznovrsnija u stihu
Posebna estetska injenica
Djeji stih je:

A) izraz afektivnog (Bally)

B) individualni jezik nasuprot kolektivnog
C) opreka izmeu jezine mogunosti i jezinog ostvaraja
D) odstupanje od pretkazivoga

 E) otklon (devijacija) od norme

F) izbor iz jezika
G) isticanje (prema Riffateru) spram izricanja
Ritmiki zasien stih
Djeji stih osobito ritmiki organiziran djeja sklonost ritmiziranom ponaanju ( u
igri)
Stih ritmiki zasien ritam pojaava rima istiui melodijsku liniju stiha
Jednostavna rima, onomatopejsko suzvuje: Ura ide tika taka/ svako jutro budi aka
(Kuten Ura)
Obino odlika vremena u kojem nastaje
Moderna djeja pjesma ne naputa rimu, ali zanemaruje metriku simetriju i ritam
ostvaruje fonostilemima i morfostilemima usklaujui ga s motivom: Jedna je maka
samo pila/ i nikad nije trijezna bila/ samo je cugala/ samo je ljokala/samo je
bumbila/samo je lokala (Luko Paljetak)
VEDRINA I IGRA
Vedrina i igra - ispreplitanje
Balog: Igra je ono najkreativnije u ljudskom rodu, to je ono to esto nazivamo
poezijom. Igra je ekvivalent za poeziju
Humor je kategorija dosta bliska igri
Grigor Vitez prvi sjedinio vedrinu i igru zaetnik suvremene djeje poezije (Jedna
etka, / Etka, / ka- /etkala je-ala-la (Femeni)
Deprefiksacija i desufiksacija
Grafositilemi stih u Mravima slikovno predouje
VEDRIN. HUMOR I IGRA
Kaniaj zanemaruje sronost rijei i interpunkcijskog znakovlja (mrzim
pade/toka mrzim/ vozi kola/ smrti brzim)
Paljetak pleonazmi ekonomizirana i infantilizirana onomatopeja
Lijepo im je tamo/imaju i Gic, /imaju i Mic, / imaju i i
Balog: rodonaelnik pjesnikog ludizma
Duhovitost u spoju s poigravanjem s onim to je poetonosno- veselje traenja
novog
Humor i igra, humor u igri, igra jezikom
NARATIVNOST

Element epskog stila

Fabularni motivi rijetki su u poeziji (Tomaevski)
Statini motivi koji se povezuju u emocionalne nizove
Djeji stih preuzima prikazivanje
Djeji senzibilitet, nemir, akcija
Kad bi drvee hodalo, / ume bi se razilazile na sve strane /(Vitez)
Pripovjednost je konstitutivni element djejega stiha

DJEJI PISAC I NJEGOV TeKST

Djeji pisac pie za ciljanu publiku

Poznaje djeju psihu
Mora postati dijete
Tee je pisati za djecu zato puno autobiografinosti (Lovrak, Tadijanovi,
Kolari-Kiur, Bilopavlovi, Ramljak, Puli, Kaniaj, Truhelka)
Povratak u zaviaj i djetinjstvo, intimizacija, senzibiliziranje motiva (teme)
Ivan Kuan dokida vezu pisac-djelo-itatelj- knjievna zbilja uvire u stvarnu Koko
pie roman, a Kuan mu ispravlja crvenom tintom (Ljubav ili smrt)
Igrivi prozni humor i autohumor u Hrvoja Hitreca Kratki ljudi
-Sve stilske mijene i modeli odrazili su se i na djeju knjievnost
Socijalna crta 30-ih 20.st.
50-ih pojava Kuana, Matoeca i Viteza- dokidanje dogmatskog modela
Kraj 20.st. pojava postmodernizma stilska heterogenost
STILSKE SRODNOSTI U DJEJOJ SUVREMENOJ KNJIEVNOSTI

Jezina igra,
zaigranost,
ironizacija,
anrovska neodreenost,
parodija klasine knjievnosti,
hiperbolinost,
citatnost,
trivijalizacija,
pripovijedanje izvan i pokraj autora,
sinkronijske sveze s masovnom kulturom i razaranje jezika (neknjievne
tvorbe)

FUNKCIJA DJEJE KNJIEVNOSTI

Je li umjetnost rijei ili sredstvo za pouku?

Ne samo to nego i kako bitna je pretpostavka za vrijednost djela

Odnos etikoga i estetskoga, lijepoga i dobroga, tonije i bolje sklad
Danas- zapostavljanje odgoja- podreenost hedonistikoj konzumentnosti (igra,
uivanje, zabava)
ETIRI STUPNJA SKLADA I FUNKCIJE
(OSTVARENJA) U DJEJOJ KNJIEVNOSTI

MATERIJALIZACIJE

1. eksplicitna autorova poruka

Npr. Filipovi: Sve vjerujete toj istini: to tko ini, sve seb ini
2. poruka kroz lik u djelu
Pripovijeda se skriva iza svoga lika, on je njegov glasnogovornik. Npr. Anica u
Truhelkinim Zlatnim dancima
-Visok stupanj autobiografinosti
3. autorova pouka fabulom
Postupak zapoet Truhelkom i Ivanom Brli-Maurani i to Hlapi ini dobra djela
Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice, rad kroz igru
Pouavanje fabulom je najei stilski postupak
Pouka kroz uzbudljivu priu i ciljani rasplet
4. sklad stilske igre i pouke
Pisac prihvaa djeji svijet, nain doivljavanja i putove spoznaje
Zvonimir Balog: to se pravi od vina
Sufiksalna nonsensno-etimoloka igra
Od VINA se pravi djedoVINA, domoVINA, rueVINA . A najee se pravi od VINA/
iVINA/ volovi, jarci i magarci.
Djeja knjievnost e ispuniti funkciju ako pisac u njoj postigne uspjean spoj
izraza i sadraja, estetskog i etikog
USMENA KNJIVNOST U DJEJOJ
Dva knjievna izraza: usmeni i pisani
Utjecaj i proimanje
Od usmene pisanoj

 Odnos usmene i djeje knjievnosti mnogi mileniji pripovijedanja mit,

legenda i bajka
Sastavnice: JEDNOSTAVNOST pruiti djetetu istu sliku svijeta, progovoriti
razumljivim glasom
ELEMENT IGRE - brojilice, rugalice, zagonetalice, pitalice stvaralaka
razigranost i nesputanost
Djeji pisci poseu za usmenim predlokom i preuzimaju ritam, slike i motive
Krunoslav Kuten: Ura ide tika-taka/Svako jutro budi aka
Interpolacije na razini STRUKTURE usmenolirska forma u 19.st.
tradicionalni strukturni obrasci- pisac smatrao da e lake poslati poruku
Krae forme, dvostih
Preuzimanje formi preuzimaju i ritam i metrike zakonitosti narodne pjesme
(Filipovi, Harambai)
U prozi- utjecaj u bajci ( IBM, Vladimir Nazor, a kasnije i kod Vinje Stahuljak,
Sunane krinjari, Nade Ivelji)- ali i prevladavanje stereotipa: igra
strukturom, uvoenje novih likova, neoleksemi, tekstovna poetizacija,
simbolizacija
Razina MOTIVA
Tematsko-motivski korpus iz svijeta zaviajnoga, florilogijskoga i animalnoga- iz
usmene u djeju
Djeji igrokazi Nazorovi Crvenkapica i Pepeljuga, u pjesmama Kutena Duga i diete
Vidljivo i kod Grigora Viteza - ak i napisao teorijski lanak o tome Djetinjstvo i
poezija
Umjesto preuzimanja didakticizma afirmira igru na izraajnoj i sadrajnoj razini
Vitez: Kako ivi Antuntun- interpolira poslovice i aljive, nonsensne izreke Guske
sijenom hrani/ Snijegom soli ovce/A nasadi kvoku/Da mu lee novce.
Preuzima i onomatopeju i oblik Maja uspavanka, bajalica- Svirala od vrbe
RAZINE INTERPRETACIJE USMENE U DJEJUKNJIEVNOST
1. do procesa dolazi na razini opega ugoaja, u tenji preuzimatelja za
jednostavnosti te ludikim i nonsensnim tvorbama
2. utjecaje emo nai na razini forme, u prenoenju oblika (vrste) iz jedne
knjievnosti u drugu, ali i u meuproimanju razliitih vrsta
3. interpoliraju se i pojedini strukturni obrasci, elementi usmene knjievnosti
4. znatnih e interferentnih procesa biti na planu ritmotvornom te leksikom i
semantikom, obilno koritenje jezinog usmenog inventara, doslovno
navoenje i preoblikovanje

NARJEJE U DJEJOJ KNJIEVNOSTI

Zaviajni mikrogovor
Knjievna moderna po. 20.st. neotkriveno i netaknuto- dijalekt u sebi nosi
duh jezika, zaviajni intimizam, apsolutna autentinost
Dublje doivljavanje i interpretiranje svijeta
Traganje za korijenima, za prepoznavanjem nacionalnog identiteta
Jezino-estetska uvjerljivost- manifestira kajkavski, akavski i tokavski
senzibilitet i autentinu filozofiju
Jednostavno, toplina, intima
VRSTE DJEJE KNJIEVNOSTI
Kriteriji: dob (itatelja) i struktura (vrste)
USMENOKNJIEVNI OBLICI :
BAJKE
Najpopularniji usmeni oblik
udesnost, element radnje, naravno jer se podrazumijeva
Svijet bajke je jednodimenzionalan, osnostran, postoje zakonitosti nove
stvarnosti
Kurt Ranke: bajke je pria udesna sadraja, neovisna od uvjeta zbiljskoga
svijeta, sa svojim kategorijama uzroka, vremena i prostora i zato ne tei
vjerodostojnosti (mjerilima zbiljskoga svijeta)
Svijet jednodimenzionalan, likovi nisu plastini, plono vanjsko djelovanje
nositelj funkcije: nije vano tko, nego to radi, naracija je jednosmjerna, bez
dodatnih digresija, nema opisa, sve je apstrahirano, apsolutizirano je vrijeme i
prostor
Bajka je svevremenska i sveprostorna
Redovite formule inicijalne i epiloke, stalni brojevi (3,7,9), rimovani
zavretci i redovita ponavljanja za dijete od 4. do 8. Godine
LEGENDE I PREDAJE
Uz fantastini sloj postoje i konkretni podatci o pojedinim dogaajima,
osobama, toponimima
Pripovijeda nastoji dohvatiti uzroke i posljedice tih dogaaja i pojmova
puko shvaanje svijeta
Gardaev roman Prikaza
USMENA ANEGDOTA
Kratka, minimalna prozna struktura sa aljivom poantom, bliska vicu kao
ministruktura urbanog ivota, sklona suvremenim temama, odnosi meu
ljudima i njihove osobine
BASNA

 ee prozna, nego stihovana kratka priica u kojoj su glavni likovi ivotinje

preko kojih se govori o ljudima
Funkcije ivotinja poivaju na obiljejima animalnog svijeta npr. lisicalukavost, magarac- tvrdoglavost
Ili pojedinu osobinu ivotinjama daje pisac
Struktura: jednoepizodna, kratka ekspozicija, fabula dijaloki prezentirana, na
kraju pouka
Ezop , J. de La Fontaine, Nijemac G. E. Lessing, i Rus A. S. Krilov
Krklec, Vitez
BROJILICA
Asemantian oblik, poiva na ritmino-akustinom ugoaju, brojenje se
ostvaruje ritmikim nizanjem slogova, vezanim uz igru
Sklonost ritmu, zvukovna vrijednost govora
RUGALICA
Semantina, znaenjem rijei ostvaruje funkciju, sadrajem se ostvaruje
ubod,
Ima terapeutsku ulogu- dijete se eli osvetiti za uinjenu nepravdu
IZMILJALICE pokuavaju uspostaviti nove logine i semantike odnose,
plod je mate razliite od lagarija
USPAVALICE (USPAVANKE)
Usmene lirske prigodnice, opstoje melodijom, poetskim govorom
Motivski limitirane
POSLOVICA (PRIRJEJE) i Pitalica (zagonetalica)
Usmenoknjievne mikrostrukture
Poznate svim kulturama, izraavaju svevremensko iskustvo, nije vezano za
prostor i vrijeme, iskazano slikom, prenesenim smislom- globalna metafora,
ritmiki organizirana sa stabilnom fakturom- pamtljiva
Narodna mudrost, obremenjena smislom
Ima binarnu fakturu, pitanje i odgovor, sinonimnost slika, slika reena i slika
skrivena
to je to : Cijelom svijetu jedan tanjur dosta? Sunce.
Zamka, igra rijei
SLIKOVNICA
Namijenjana najmlaem itau
Uz tekst ravnopravno ivi slika
Jednako sudjeluju tekstopisac i ilustrator

 Tekst je najee u stihu, najmanje naglaena slikovnost, a vie ritamskomelodijska struktura

Postoje i slikovnice bez teksta
U Hrvatskoj pojam slikovnica nalazimo u Hrvatsko-njemakom rjeniku
1869. Ivana Filipovia
U Europi- J.A. Komensky Orbis senzualium pictus 1658.
Ilustracije u Hrvatskoj- Antun Vrani Mlaissi Robinzon: illiti jedna kruto
povolnya y hasznovita pripovezt..iz 1796
Djeja slikovnica u Hrvatskoj biljei procvat u 19.st. s tematikom domaih
ivotinja, lutke, djeja igra, oslikane klasine prie
Danas multimedijska slikovnica- skladno se nadopunjuju slika i tekst, zvuk i
animacija
Problemska slikovnica potie intelektualne kapacitete
DJEJA PJESMA
3 razdoblja:
1. Starije od Filipovieva Tobolca 1850. do poetka 20.stoljea metrikoritmine i motivske odrednice usmene lirike, provjereni usmeni metriki
modeli, ruralna svakodnevica, pouka
Pjesnici bili uitelji
Pjesma 19.st. spoj usmene strukture, ruralne idilinosti i naglaene
pouke
2. Novije
po. 20.st. do pojave Grigora Viteza Prepelice 1956. godine
Djeja se pjesma postupno oslobaa pouavateljske dominante, ali je jo
poezija o djetinjstvu, pie se iz vizure odraslog autora (Dani djetinjstva
Dragutina Tadijanovia)
Vitezov stih najavio suvremeno razdoblje
3. Suvremeno
pjesniki ludizam
jezina igra u niz inaica (slikovna poezija- crtanje rijeima,
grafostilemske igre, duhovite kontaminacije rijei, jezina
kalamburistika, kumulacije i nonsensne tvorbe
Skidanje forsirane pouke
Suvremeni pjesnik postao je dijete
DJEJA PROZA
Dvije dominantne vrste: pria (pripovijetka, novela)
I roman

 Djeja pria vieznaan pojam

Izdvojen dogaaj iz ivota nekoga lika, fiksiranje situacija i stanja umjesto
razvedenog zbivanja
Crnkovi- podvrste
prema postanku - narodna i umjetnika
Prema osnovnoj strukturi bajka i fantastina pria
Prema tipu udesnoga mitoloka, alegorijska, hiperbolina, nadrealistika
Prema efektu, namjeni ili podtekstu pouna, moralistika, basna, angairana
Prema odnosu prema tradiciji- klasina, starinska, moderna
Prema elementu igre - kumulativna, nonsensna, lagarija, s igrom rijei
Prema junacima- o ivotinjama, biljkama, stvarima, djeci
Prema zavretku sretna, nesretna, pria u kojoj se ne odluuje o srei ili
nesrei
Dubravka Teak dijeli priu na tri podvrste:
1. bajku (usmene bajke pisane na narodnu, s drukijom, esto parodijskom
postavom)
2. fantastinu priu (irealni svijet, nastao u snu s neobinim nebajkovitim
likovima i likovima djece, neloginim odnosima i nonsensom )
3. pripovijetku ( temelji se na stvarnosnoj motivaciji)
DJEJI ROMAN
Roman se opire svim pravilima
Otvoren za sve druge anrove
Dob recipijenta : od 7. do 15 godine
Romaneskne razine - razlika u tematskom izboru i ukupnoj strukturi
Nisu svi romani svjesno bili namijenjeni djeci, nego su se mijenjali
itateljski obzori, neki su uvrteni u djeje
Struktura nedjejeg romana se infantilizira, prilagouje se malom
itatelju- od djejih nestanosti do tabuistikih tema, jednostavna
konzistentno organizirana pria, napeta i pustolovna, kolektivni lik, igra i
naglaeni ivotni optimizam
Nastoji interpretirati djeji svijet

Joa Skok:
Djeji roman je razvedena, sloena i slojevita, izmiljen a i stvarnosna
pria o (djejem) ivotu, s akterima koji preteito pripadaju odreenoj
uzrasnoj dobi, ali i pria koja posjeduje svoju dinamiku i zasniva se
ponajvema na specifinom djejem motritu svijeta u kojem se

uzbudljivom radnjom djela oblikuju likovi, psihologijski i etiki

profilirani
DJEJI IGROKAZ

Zapostavljen knjievni rod

Skromnija produkcija
Za scenu prireeni prozni tekstovi
Nepoznavanje usmenih djejih igrokaza dio nekog obiaja ili zabavna
igra
Igre sa sjenama
Lutkarske igre
Igre s maskama
Scensko-glazbene igre
Pisani hrvatski igrokaz poetak 1796. Juraj Dijani objavljuje
Narodyeni dan mala salon igra za decu- simbolizacija u dekoru,
kostimima i rekvizitima
Plesni pokret i pantomima, glazba
Scenske bajke, akcijske djeje igre
Radiodramske djeje igrokaze