BRAĆA I SESTRE

Iskustvo odrastanja s bratom/sestrom s teškoćama

- nije stereotipno
- kompleksno, uvijek ima neki utjecaj na osobu, pozitivan ili negativan
Pritisak na čujuće dijete
- roditelji često očekuju od djeteta da bude odgovorno za komunikaciju svog gluhog
brata/sestre
- dvosjekli mač, može pozitivno ili negativno utjecati na međusobni odnos
Gluhi i njihovo obrazovanje
- 2001. No Child Left Behind(NCLB) – gluha djeca počinju ići u škole zavodskog tipa
- krajem prvog desetljeća 21. stoljeća – 85% djece integrirano u taj tip škole
- intervjuirana gluha braća i sestre → kvaliteta komunikacije i socijalizacije im je
smanjena, a zbog različitih načina komunikacije među vršnjacima manje uče od njih
- odrastajući, gluhi bi mijenjali jezični kod kada bi komunicirali s gluhima (putem ASL-a)
i kada bi komunicirali sa članovima svoje obitelji (manualno kodiranim engleskim
sustavim) → stvaranje frustracija, nesporazuma i onemogućuje razvoj fluentnosti u
ASL-u kod odraslih)
Braća i sestre u ulozi prevoditelja
- neznanje ASL-a čujuće braće i sestara -> površni odnosi s gluhim bratom/sestrom
- obiteljski/profesionalni prevoditelj -> velika odgovornost i ponekad jako zahtjevna
uloga za čujuće braće i sestre
- osjećaj nevidljivosti
- između gluhe osobe koja i njegovog brata/sestre prevoditelja javlja se intimnost koja
nadilazi svako prijateljstvo
Čimbenici povezani s većom razinom bliskosti između braće i sestara:
- zajednički jezik (smatran legitimnim sredstvom za njegovanjem odnosa s obe strane)
→ omogućava komunikaciju → smisleni, a ne površni razgovori, otvoreni i iskreni
razgovori o različitim problemima → aktivno slušanje
- dijeljenje kulture → čest predmet razgovora
- ravnopravnost → imaju jednako pravo na onoliko zvučnih informacija koliko i oni
- stav → prvo se vide kao braću i sestre, a status sluha samo kao još jedan atribut
- prirodna interakcija → „daj-uzmi”
- uzor → obitelj, ali i drugi članovi zajednice
Promjene u zajednici Gluhih i efekti audizma:
- protesti na Gallaudet sveučilištu kod biranja predsjednika
- DPN (Deaf president now) → izabrana kasno oglušjela osoba kao kompromis
- audizam u zajednici Gluhih: predsjednica sveučilišta 2006. se nije zauzela za mjesto
ASL na sveučilištu, dovela do podjela
- „dysconscious audism“ → gluhi nisu razvili svoj identitet do kraja, patologizacija
gluhoće od strane čujućih, stav žrtve
- važna uloga čujućih za osvještavanje audizma
Monitoring
- monitoring - nadgledanje, praćenje situacije, provjeravanje
- cilj je zaštita gluhe braće, česta je pojava kod čujuće braće
- uključuje čujuću braću koja su konstantno na oprezu, ne bi li uočila komunikacijsku
barijeru kao što je npr. pogrešno protumačena riječ s usana, praćenje što gluha braća
rade – jesu li odvojena u kutu, zagledana kroz prozor
- proizlazi iz emocionalne povezanosti braće i zaštitničke uloge
 Kulturni identitet gluhih i nagluhih osoba

- osobe s OS: ČUJUĆI, GLUHI, MARGINALNI I DVOKULTURNI IDENTITET (najzastupljeniji

identiteti među Gluhima su gluhi i dvokulturni)

- važnost kult. identiteta: povezan je s razinom samopoštovanja te općim zadovoljstvom i kvalitetom

života (najviša razina samopoštovanja i općeg zadovoljstva: dvokulturni, najniža: marginalni)

- odabir identiteta ovisi o: ovladanosti govornim, odn. znakovnim jezikom (najznačajnije), dobi
nastanka i stupnju oštećenja, vrsti škole, slušnom statusu roditelja, korištenju slušnih pomagala, dobi
početka učenja ZJ

1. Kulturni identitet
a) Je li ulazak u zajednicu Gluhih pretpostavljen (npr. za gluhe od rođenja ili GDGR) ili ovisi
isključivo o odluci pojedinca?
● učlanjenje u zaj. Gluhih:
○ identifikacijom, stjecanjem iskustava i sudjelovanjem u aktivnostima zajednice
Gluhih, a sve potaknuto znakovanjem kao sredstvom komuniciranja (Higgins, 1980)
○ glavni čimbenik: stupanj razvijenosti komunikacije na znakovnom jeziku
○ ulazak nije pretpostavljen: ovisi o osobnom osjećaju i stavu prema zajednici Gluhih
+ poznavanje i prihvaćanje normi kulture Gluhih
● GDGR – akulturirana u zajednicu Gluhih od rođenja; GDČR – akulturacija u školskom razdoblju
(posebne škole za gluhu djecu i u doticaju s gluhim vršnjacima)

b) Tko od ostalih osoba s OS pripada zajednici Gluhih (nagluhi, kasno oglušjeli, GDČR)?
● pretpostavka da postoje neki kriteriji uključenja, a literatura i iskustva Gluhih kažu: ulazak u
zajednicu Gluhih ipak ovisi o osjećaju osobe (hoće li ona preuzeti identitet kulturalno Gluhoga)
→ oni koji se smatraju kulturno Gluhima preferiraju druženje s Gluhima, sklapanje brakova s
Gluhima, pohađanje kulturnih i društvenih događanja zajednice Gluhih (to je ipak češće kod
osoba s težim OS)

● kasnije oglušjeli: mogu se identificirati kao čujući, gluhi, marginalni ili dvokulturalni
● nagluhi: značajno više teže identifikaciji sa zajednicom Gluhih nego sa zajednicom čujućih, osim
lako nagluhih osoba, kod kojih ne postoje razlike u identifikaciji
● osobe s prezbiakuzijom (staračka nagluhost): naglasak na rehabilitaciji - timska, multidisciplinarna
i interdisciplinarna pomoć za pojedinca i njegovu obitelj kako bi se utjecaj stečenog oštećenja
sluha maksimalno ublažio

+partneri gluhih osoba, braća i sestre, CODA-e: iako čujući, mogu biti dijelom zajednice

2. Postoji li rangiranje unutar zajednice - osjećaji superiornosti i veće ili manje

pripadnosti?
● prihvaćenost može ovisiti o preferiranom jeziku, načinu razmišljanja, razini gubitka sluha…
● CODA-e: život na “granici” između svijeta Gluhih i svijeta čujućih (dvostruki život: kao CODA te
kao čujuća osoba)
● kasnije oglušjeli: zajednica Gluhih im je strana, no često se pronađu među ostalima kasnije
oglušjelima
● govorni vs. znakovni jezik: negativan stav prema oralnom pristupu - uništavanje znakovnog jezika
● kohlearni implantat: podijeljen stav zajednice, ne mogu se u potpunosti uklopiti ni u jednu kulturu

3. Mijenja li se kulturni identitet osobe nakon ugradnje kohlearnog implantata?

Ovisi koliko su osobe bile dio zajednice prije ugradnje implantata. Teže je kod djece kojoj se rano
ugradi implantat zato što ih zajednice Gluhih ne prihvate uvijek; ni oni sami se često zbog rane
ugradnje ne osjećaju dijelom zajednice Gluhih, a zbog oštećenja sluha niti kao da pripadaju čujućima.
Lana Rozić, Ema Smetko, Petra Šoštar, Marta Vincetić, Ivana Vučemil, Magdalena Živković

URUČAK - Obrazovanje

 manjak poticanja na obrazovanje i uskraćivanje prava istog gluhim osobama

 zaostajanje za čujućima
 veći se postotak odlučuje na online programe (u odnosu na čujuće)
 obrazovanje traje dulje → prosječan gluhi student ima 31 godinu
 generalan porast broja obrazovanih gluhih osoba, no i dalje manji naspram čujuće
populacije
 tek malo više od polovice gluhih je zaposleno (2017.g. - 53%)
 zaposleni u tzv. tradicionalnim zanimanjima za gluhe: grafičari, krojači, kuhari,
slastičari, tokari, autolakireri, autolimari, autoelektričari,...
o zahtijevaju višu razinu spretnosti, brzine i preciznosti (gluhi bolji u tome) +
manju razinu obrazovanja
 Gluhoća nije prepreka za većinu zanimanja!
 visokoobrazovane gluhe osobe → liječnici, matematičari, fizičari, pravnici, učitelji,
glumci, muzičari…
o velik utjecaj indivudualnog izbora, podrške, financijskih mogućnosti i
frustracije

 potreba gluhih učenika:

o vizualan pristup informacijama + prilagodba razrednog okruženja → upotreba
vizualnih materijala i tehnoloških pomagala (mobilne aplikacije, programi,
naočale,..)
 tehnološke inovacije:
o nedostatak istraživanja kojima bi se potkrijepila njihova učinkovitost
o velik potencijal za poticanje inkluzije gluhih učenika

ONLINE UČENJE TIJEKOM COVIDA-19

 Gluhe osobe = “zaboravljene žrtve pandemije”
 učenje i praćenje nastave = zahtjevno, uz naglašen nedostatak socijalne interakcije
 pozitivne strane:
o bolja tehnološka pismenost
o sposobnost prilagodbe novim situacijama
o ušteda vremena
o manji troškovi
 5 varijabli negativnih čimbenika:
o neprilagođen sadržaj predavanja (velik opseg, pisani oblik)
o tehnologija (loša kvaliteta → pogrešno shvaćeno znakovanje)
o način predavanja (istovremeno praćenje sadržaja na prezentaciji i prevoditelja
→ gubitak dijela informacija)
o metode ocjenjivanja (struktura ispita (puno pitanja, malo vremena) +
nemogućnost komunikacije)
o socijalne interakcije (povećana izoliranost, tjeskoba)
Dea Godec, Jana Hrnčić, Doroteja Lovrenčić, Ariana Mamuza, Anamarija Šourek, Petra Tomšić

ODRASTANJE
― dječje percepcije njih samih i njihovih obitelji, percepcija gluhoće
― gluha djeca svjesna su svoje gluhoće i prihvaćaju je, ne predstavlja im veliku prepreku
― važna je podrška koju pruža obitelj i škola
― čujuće razlikuju od gluhih po načinu komunikacije: gluhi znakuju, ne mogu govoriti, a
čujući govore i većinom ne znakuju
― različita iskustva u čujućoj okolini: nervoza, neugodnost, nesigurnost, strah od
nerazumijevanja, usamljenost, zadirkivanje; snalaženje u komunikaciji (pisanje,
prevoditelj, učenje druge djece znakovima)
― pozitivan utjecaj kućnih ljubimaca na sve aspekte razvoja(kognitivni, socio-emocionalni)
gluhog djeteta
― ”hearing dog”-psi pomoćnici gluhim osobama
― istraživanja: poboljšana razina društvene uključenosti, smanjena razina depresije,
samoće i anksioznosti, povećano samopouzdanje
― gluha djeca u ranijoj dobi imaju neiskvarena razmišljanja i stavove jednako kao i čujuća
― u preoblikovanju tih stavova sudjeluje kultura Gluhih koja svojim negativnim iskustvima,
strahom od gubitka kulture te odbijanja i neprihvaćanja od čujuće okoline, može na njih
negativno utjecati
― s druge strane jako utječe čujuća okolina koja svojim predrasudama o gluhima i njihovim
sposobnostima te lošom medijskom reprezentacijom i slabim poznavanjem znakovnog
jezika utječe na formiranje negativnih stavova i iskustva tijekom odrastanja gluhe djece
― MEDIJI
 Velik utjecaj medija na stavove i mišljenja pojedinca (npr. marketing – kohlearni
implantat, često se predstavlja savršen bez mana, odnosno, ne pružaju uvid u nedostatke
i određene rizike)
 Pružaju krivu percepciju o gluhoći - nešto negativno, čega bi se trebalo sramiti,
hendikep...
 Nedovoljna reprezentacija gluhih osoba - osjećaj manje vrijednosti i nedovoljne
kompetencije za sudjelovanje u određenim aktivnostima --> gluha djeca često misle da
nema gluhih vršnjaka poput njih
 Skriveni titlovi – zapisan oblik onoga što osobe na TV-u govore
- nedostatak – potrebne dobre vještine čitanja
 CART – kompjutorsko titlovanje u realnom vremenu
- vrsta tehnologije koja se koristi u posebnim prilikama (kongresi, konferencije,
predavanja...) kako bi se olakšalo praćenje sadržaja gluhih osoba koje ne poznaju
znakovni jezik
 Društvene mreže - komunikacija bilo s kim, bilo kad i bilo gdje -> nova dimenzija slobode i
neovisnosti, nisu potrebni prevoditelji kako bi mogli komunicirati s drugim osobama
― U knjizi se osporavaju negativna uvjerenja i očekivanja o životu i odrastanju gluhe djece
― Svako dijete ima drugačiju obitelj i okolinu i upravo razlike među djecom govore o tome
tko su oni kao pojedinci.
 GLUHI I POLITIKA

1992. Kanadska udruga gluhih

-istraživanje političkog sudjelovanja osoba s invaliditetom
-gluhe osobe bile pasivne, nisu poznavale politiku, nezainteresirani za tu temu i
uvjereni da je “politika samo za čujuće”
-razlozi: izostavljanje gluhe djece iz obiteljskih odluka, neodržavanje nastave na
znakovnim jezicima, nepoučavanje o kulturi Gluhih u školama, neprilagođenost
političkih programa i oglašavanja gluhima, samostalno plaćanje prevoditelja na
biračkim mjestima, nedostatak gluhih zaposlenika u političkom sustavu i vladi

načini na koje se može gluhima omogućiti bolji pristup političkim zbivanjima:

-suradnjom izbornih tijela i novinara sa zajednicom Gluhih
-osposobljavanjem izbornog osoblja za rad s gluhim i nagluhim biračima
-titlovanjem političkih debata - problem nedostatka prevoditelja
-poticanjem izlaska na glasanje
-omogućiti bolji pristup građanskom i biračkom obrazovanju

“DEAF POLITICS” - podrazumijeva pitanja koja se tiču prava invalidnosti i priznanja

Gluhih kao jezične manjine te ostalih problema s kojima se Gluhi susreću
Julia Grace Wardle (2017):
-utvrđena pozitivna korelacija između utjecaja “Deaf politics” na osobu i na to koliko
je ta osoba bila politički aktivna
-važno im je imati predsjedničkog kandidata koji se zalaže za prava osoba s
invaliditetom
-najviše ih zanimaju teme vezane uz prava Gluhih i osoba s invaliditetom, zaposlenje
-ne znaju puno o političkim platformama
-pokazuju visoku razinu spremnosti da budu uključeni u politiku

uvođenje zakona za obavezno učenje znakovnog jezika kod gluhe djece

-NE: kontroverzno pitanje, prisilno utjecanje na roditeljski odgoj, pitanje
ograničavanja slobode izbora, etička načela
-DA: roditelji usmjereni na govor, protiv znakovnog jezika= može dovesti do jezične
deprivacije, onemogućava donošenje pogrešnih odluka, pridonosi komunikacijskom i
općem razvoju djeteta

zakon ko
jim se uređuje da gluha
djeca moraju učiti
znakovni jezik
Položaj gluhih kroz povijest

1) Stari i Novi Zavjet - prvi pisani tragovi o Gluhima

2) Antička Grčka - gluhe osobe smatrale su se “nepostojećim osobama”; Aristotel: “razum
je tvorevina govora”
3) Antički Rim - Justinijanov građanski kodeks (građanska prava Gluhih); pravo na brak ili
oporuku - imaju samo oni koji su kasnije oglušili, a gluhi od rođenja nemaju nikakva
prava
4) Srednji vijek - uloga Crkve (mišljenje da se gluhoj osobi može pomoći samo ako se
dogodi čudo)
5) 16.st. - prvi učitelji Gluhih - svećenici i doktori; učenici su rijetki pojedinci uz bogatih i
plemićkih obitelji; uglavnom oralna metoda

Zanimljivosti

- Gluhe koji znakuju bi se u školama s oralnim pristupom kažnjavalo vezivanjem ruku ili
tako što bi morali sjediti na vlastitim rukama.
- Auditorni trening rezidualnog sluha bila je jedna od metoda u školama s oralnim
pristupom pomoću koje se kod gluhe djece pokušao potaknuti sluh na način da im se u
uho dovode glasni zvukovi.
- Alexander Graham Bell poznat je u povijesti kao promicatelj mržnje prema gluhima
smatrajući sve gluhe prijetnjom ljudskoj rasi.

Povijest gluhih u Hrvatskoj

Povijest Gluhih u Hrvatskoj usko je vezana uz škole za gluhe i učitelje koji su se zalagali za
edukaciju gluhih osoba

- 1838.- Imbro Antolić, prvi klasificirani surdopedagog u Hrvatskoj (učitelj koji se

doeducirao za rad s gluhom djecom u Beču)

- 1885.- Adalbert Lampe- prva privatna škola za Gluhe u Hrvatskoj locirana na adresi
Ilica 83, zatvorena je 1891. i iste je godine osnovan Zemaljski zavod za gluhu djecu

- Godine 1979. Zavod mijenja ime u Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“

- Najistaknutiji promicatelji odgoja, obrazovanja i rehabilitacije osoba oštećena sluha u

Hrvatskoj: Josip Medved, Rajko Heregešić, Antun Zimmerman, Petar Guberina…

Povijesne činjenice
 - Prvo društvo gluhih “Dobrotvor” osnovano je 1921. Godine, a predsjednik je bio Ivan
Smole, gluhi slikar
- Fokus Društva bio je na socijalnoj i društvenoj djelatnosti kao i na intenzivnoj sportskoj
aktivnosti
- 1948. - prvi tiskani list za gluhe “Desovac”
- 1955. - II. svjetski kongres gluhih s 2000 gluhih sudionika održan u Zagrebu
- Od 1960. do Domovinskog rata - Savez intenzivno pomaže i nagluhim članovima

1967. - Savez prvi na području bivše države osigurao gluhima pravo na vozačku dozvolu
 GLUHI U PRAVOSUDNOM SUSTAVU

 zatvori u SAD-u → loša organizacija i neadekvatno poštivanje zakona i prava

zatvorenika
 gluhi zatvorenici → ugrožena skupina (otežana komunikacija, prevoditelj nije
osiguran, česte žrtve seksualnog i fizičkog zlostavljanja, skloni ovisnostima,
kažnjavani zbog “nepoštivanja” verbalnih naredbi)
 sudnica → tri komunikacijska sustava za gluhe: znakovni jezik, čitanje s usana ili
čitanje transkripcije onoga što je rečeno
 u sudskom procesu gluhom optuženiku trebaju biti dostupni:
a) prevoditelj → objašnjava i prevodi što se događa, prisutan i prilikom hapšenja
b) odvjetnik → konzultacije kako bi osoba bila svjesna vlastitih prava
 u praksi to nije norma → sud ne želi snositi troškove da zadovolji uvjete optuženika,
često prisutan samo jedan prevoditelj koji ne pruža objašnjenja sudske terminologije
 zbog nepotpunog razumijevanja sudskog postupka → osobe uplašene, zbunjene i
sklone složiti se s onime što ispitivač predloži (čak i priznati krivnju)
 gluhe osobe možda nisu svjesne vlastitih prava ili ih se nenamjerno odreknu u
pisanom obliku → nerazumijevanje pročitanog
 ograničeno razumijevanje engleskog jezika i niža razina obrazovanja → problemi
potpisivanja kompliciranijih obrazaca (pristanak na poligraf, pretragu bez naloga,
prikupljanje DNK / krvi / daha)
 većina gluhih na uvjetnom otpustu vraća se u zatvor unutar 3 godine → kršenje pravila
otpusta zbog njihovog nerazumijevanja
 visok postotak gluhih zatvorenika pati od mentalnih bolesti
 gluha djeca → 2-3 puta veći rizik od seksualnog zlostavljanja nego čujući vršnjaci
 specijalizirane škole za gluhe → dodatni rizik zlostavljanja
 seksualno zlostavljana djeca → teže ostvarivanje socijalnih kontakata
 podrugljivo imitiranje vokalne kvalitete i znakovnog jezika → najčešći načini
maltretiranja gluhih i nagluhih učenika od strane čujućih vršnjaka
 gluhi učenici redovnih škola koji uz sebe imaju prevoditelja → rjeđe maltretirani
 komunikacijski posrednik → zaštitnička uloga
 URUČAK

Problemi pri primanju dijagnoze → hladno priopćenje dijagnoze, nedostatak informacija,

samostalno traganje za informacijama

Rana intervencija u RH

● nedostatak informacija (o habilitacijskim opcijama, komunikacijskim alternativama,

dodatnim uslugama) i kasno započinjanje intervencije
● roditelji se većinom osjećaju kao dio tima, ali samo ¼ ravnopravnim

Razlog otežanog pristupa valjanim informacijama → nedovoljna educiranost i interes za

roditelje → prepuštenost samima sebi

● neorganizacija ustanova - nije sve na jednom mjestu, neujednačenost informacija

● stanje bi se moglo poboljšati uz dobru koordinaciju i suradnju stručnjaka → bolji
protok informacija roditeljima i zainteresiranost stručnjaka za individualne slučajeve
obitelji

-mreža podrške roditeljima (fizička, materijalna i najvažnije emotivna) - važno da

prođu fazu prihvaćanja uz potporu drugih

Izazovi u roditeljstvu → komunikacija, problemi u ponašanju

● Odnos čujući roditelj-gluho dijete → vrlo važan čimbenik roditeljski stres, suočavanje
s dijagnozom, od veće važnosti koliko će se roditelj uspješno nositi s emocionalnim
teretom dijagnoze nego sama gluhoća djeteta jer će ovisno o tome biti sposoban
donositi važne i ispravne odluke za svoje dijete koje će ga naposljetku i oblikovati
● Odnos gluhi roditelj-čujuće dijete → glavna teškoća roditelja je prilagodba čujućem
svijetu → dotada socijalna mobilnost, sada ograničenost izbora i slobode → uz
dovoljno truda oko prilagodbe potrebama svom djetetu, moguća uspješna
komunikacija i kvalitetan odnos

Kako na gluhoću djeteta gledaju gluhi, a kako čujući roditelji

● Čujući roditelji= šok, gubitak “idealnog djeteta”

● Ugradnju kohlearnog implantata doživljavaju kao spas i rušenje barijera između njih i
djeteta
● Gluhi roditelji= gluhoća je ponos i sretni su što su na svijet donijeli još jednog člana
zajednice Gluhih
● Smatraju da kohlearni implantat nije presudan da bi njihovo dijete bilo sretno i
uspješno u životu

(ovo je 5. pitanje) Problemi zbog kojih ne koriste svi čujući roditelji znakovni jezik sa gluhom
djecom:

● strah da će djeca sporije usvajati govorni jezik

● negativan stav društva prema znakovnom jeziku
● nepoštovanje i neprihvaćanje znakovnog kao pravog jezika
● nekompetentnost roditelja u znakovnom jeziku
Odabir komunikacijskog sredstva ovisi o: slušnom statusu oba roditelja, obiteljskoj dinamici,
samopouzdanju roditelja, pomoći stručnjaka u odluci
 STAVOVI

STAVOVI
Primjetne posljedice običaja, navika, ideologija, vrijednosti, normi te činjeničnih i vjerskih
uvjerenja. Utječu na ponašanje pojedinca i društveni život na svim razinama, od
interpersonalnih odnosa i društvenih udruga do političkih, ekonomskih i pravnih struktura.

*rezultati istraživanja stavova čujuće djece i čujućih odraslih prema gluhim i nagluhim
osobama nisu ujednačeni, često kontradiktorni

Djeca imaju negativnije stavove od odraslih jer još ne osjećaju pritisak ponašanja po
društveno prihvatljivim normama pa prema tome iskazuju autentične, socijalno
nemodificirane stavove. Odraslo doba odlikuje postojanje jasnih socijalnih normi i
društvenih pritisaka. Odrasli se ponašaju konformistički zbog potrebe da budu društveno
prihvaćeni te tako ne ispoljavaju svoje autentične stavove nego ih modificiraju. Nadalje,
moguće je i da su odrasle osobe više svjesne postojanja jezika i kulture Gluhih zbog praćenja
medija.

Dimoski (2011) zastupa tezu da su stavovi djece i odraslih slični, te da je ova sličnost
zamaskirana potrebom odraslih ispitanika da daju društveno poželjne odgovore, što njihove
stavove čini pozitivnijima.

Čujući roditelji čujuće djece višeg SES-a imaju pozitivnije stavove o inkluziji gluhe i nagluhe
djece u redovne škole, dok su djeca čujućih roditelja nižeg SES-a ta koja su češće stupala u
kontakt s gluhom i nagluhom djecom u razredu, posebice u obliku pomaganja s pisanjem
zadaće ili učenjem. Smatra se da inkluzija ima pozitivan utjecaj na formiranje stavova o
Gluhima budući da kvalitetan i konzistentan kontakt u pravilu rezultira pozitivnijim
stavovima.

AUDIZAM
Ideja da superiornost dolazi iz sposobnosti da se čuje ili iz ponašanja kao čujuća osoba.

GENETIČKO TESTIRANJE
Sekvenciranje ljudske DNK kako bi se otkrile genetske razlike, anomalije ili mutacije koje se
mogu pokazati patološkim.

Stavovi gluhih

- nepovjerenje, zabrinutost za opstanak kulture

- strah da će im biti rečeno da nemaju djecu

- kulturološki Gluhi - nezainteresiranost

- bikulturalni identitet - više od 40% nije sigurno u učinak

- nemaju sklonosti određenom slušnom statusu kod djece

- 3% ispitanika bi razmotrilo pobačaj čujućeg djeteta

Stavovi čujućih

- gluhoća - invaliditet i stanje koje treba izliječiti

- preferencija slušnog statusa djeteta - čujuća

- zainteresiranost za prenatalno testiranje ili nisu bili sigurni

- 8% ispitanika bi razmislilo o pobačaju gluhe ili nagluhe bebe

Motivacija roditelja

- pripremiti se osobno za potrebe djeteta (79%)

- pripremiti se za jezične potrebe svog djeteta (76%)

- izbjeći nepotrebne medicinske pretrage (33%)

- razmisliti o pobačaju ako je beba gluha (9%)

- razmotriti pobačaj ako je beba nagluha (3%)

- niti jedan sudionik nije odabrao odgovor razmotriti pobačaj ako beba čuje

PODIZANJE SVIJESTI

- kod osoba srednje i starije životne dobi: filmovi i TV serije koje prikazuju Gluhe likove
ili se bave tematikom gluhoće (kultura Gluhih, znakovni jezik), novinski članci,
reklame, radionice (posebice za osobe koje imaju veću šansu za stupanje u kontakt s
gluhom osobom, npr. pošta, bolnica), simulacije oštećenja sluha
 URUČAK- ZDRAVSTVO

POROD GLUHE RODILJE

 liječnik treba uspostaviti dobar komunikacijski pristup rodilji uz kontinuirano davanje
informacija
 suosjećanje primalje vrlo važan element dobrog komuniciranja (pri praćenju poroda primalja
može uočiti svaku promjenu kondicije ploda, ali i fizičke i psihičke promjene u majke,tako je
ona jedna bitna spona između rodilje i liječnika)
 da bi komunikacija s gluhim trudnicama bila što bolja, važnu ulogu ima mogućnost
provođenja tečaja priprema za porod uz prevoditelja, nazočnost oca djeteta ili bliske osobe pri
porodu, koji su također prošli tečaj priprema, te stalna edukacija zdravstvenog osoblja glede
komunikacijskog pristupa

ZDRAVSTVENI DJELATNICI - nedovoljno upućeni i pripremljeni za rad s gluhima

 prisutni problemi u komunikaciji, predrasude o gluhima, nerazumijevanje kulture Gluhih
 slaba izmjena informacija – manja razina povjerenja, prisutni strah i frustracija te u konačnici
rjeđi posjeti liječniku te negativne posljedice na samo zdravlje
 mogućnost postavljanja krive dijagnoze i terapije
 potreba za većom edukacijom zdrav. djelatnika o načinu rada s gluhim pacijentima i
uspješnim komunikacijskim metodama

PREVODITELJI
 zdravstvene ustanove ne pružaju ovlaštene prevoditelje→ negativan utjecaj na liječenje i
ishode
 prevođenje ne bi trebalo biti od strane članova obitelji zbog nedovoljno razvijenih
komunikacijskih vještina za prevođenje medicinske terminologije, emocionalnih barijera i
narušavanja privatnosti Gluhe osobe
 PROBLEMI S PREVODITELJIMA: poteškoće u dobivanju prevoditelja za konzultacije,
problemi s kvalitetom prijevoda i nedostatak svijesti o poteškoćama s kojima su se gluhe
osobe susrele
 posebno je osjetljiv proces prevođenja u situaciji kada se radi o zaštiti mentalnog zdravlja
gluhe osobe
 prevoditelj može dati neke opće informacije o kulturi gluhih, ali nikako ne i o mentalnom ili
emocionalnom statusu gluhe osobe

KOMUNIKACIJA IZMEĐU LIJEČNIKA, GLUHOG PACIJENTA I PREVODITELJA

 načini komunikacije između gluhih pacijenata i liječnika: najčešće čitanje s usana i govorna
komunikacija te govor i pisanje
 teškoće u komunikaciji jer: liječnici prebrzo govore, istovremeno pišu i govore, ne ponove s
usporavanjem i naglašavanjem - dovodi do nesporazuma i nepotpunosti informacija
 obraćati se direktno gluhoj osobi bez fraza kao “Pitajte ga/ju..” ili “Recite mu/joj”
 odrediti smještaj u prostoriji da komunikacija teče nesmetano (svjetlo, udaljenost)
 liječnik ne smije biti ispred osvijetljenog prozora kada postavlja pitanja i treba biti okrenut
licem prema gluhom pacijentu kada komunicira s njim bez izgovora ili putem tumača
 unatoč komunikacijskim barijerama većina gluhih ne izbjegava liječnika i svjesna je važnosti
brige o vlastitom zdravlju
 zbog ograničenog pristupa informacijama, gluhi su manje informirani o različitim
medicinskim stanjima te mjerama prevencije
ZNAKOVNI JEZIK - JUČER/DANAS/SUTRA

JUČER
- utjecaj oralizma na razvoj znakovnih jezika
- doprinos Williama Stokea

DANAS
- International Sign - umjetno stvoren
- nedostatak istraživanja
- komunikacija pri kratkim međunarodnim susretima
- popularnost ZJ (baby sign, ručne abecede…)
- razlika manualnog znaka u potpomognutoj komunikaciji i znakovnog jezika
- manualni znakovi - preuzeti iz prirodnog, nacionalnog ZJ
- izolirani pojmovi bez gramatike
- složeni znakovi pojednostavljeni

SUTRA
- pitanje izumiranja znakovnih jezika ( utjecaj društvenih medija, napredak u medicini,
način obrazovanja, utjecaj socioemocionalnih i ekonomskih čimbenika, genetički
inženjering, razvoj i napredak tehnologije…)
- koje su posljedice izumiranja znakovnog jezika ( gubitak jedne kulture, gubitak
bogatstva jezika, ugrožavanje ljudskih prava…)