LIKOVNA KULTURA – RAZVOJ DJEČJEG CRTEŽA

2. FAZA IZRAŽAVANJA SLOŽENIM SIMBOLIMA ili FAZA DJEČJEG REALIZMA

(traje od 4. do 6. godine)

Na kraju faze primarnih simbola dijete počinje imenovati svoj crtež, što znači da mu pridaje značenje, a to
znači da se crtežom po prvi put razvija i misao.
Crtež u djetetu izaziva misaonu sliku, a kasnijim razvojem misao razvija crtež.

- to je iznimno važan događaj jer dijete počinje razmišljati apstraktno i ono što zamisli iskazuje crtajući.
- slika u glavi pokreće ruku i oko istovremeno te nastaje crtež na temelju zamišljene slike.
- odnosno, dijete u ovoj fazi počinje razvijati vizualnu memoriju jer je sposobno u sjećanje dozvati
određene oblike koje nema pred sobom.
- crtež tada postaje način komunikacije, ne toliko s drugima, koliko sa samim sobom (to potvrđuje i
činjenica da većina djece ponekad, dok crtaju, razgovaraju s nacrtanim likovima kao da su stvarni objekti).
- dijete ni u ovoj fazi ne pokušava prikazati svijeta i oblike onakvima kakvi oni u stvarnosti zaista jesu –
slika samo postaje zamjena za stvarnost.
- crtež čovjeka glava-noge mogao bi predstavljati zapravo samo dijete jer to je ono što on na sebi vidi –
pogledamo li svoje tijelo, vidimo ruke i noge kao da izlaze iz glave – to je tzv. dječji egocentrizam u
percepciji.
- uz slike ljudi najčešće se pojavljuju oblici djetetu bliski, poput majke, kućnog ljubimca, kuća, drveća,
cvijeća itd.:

- crteži ove faze prikazuju po prvi put i složene simbole koji zamjenjuju konkretne objekte. Npr. crtež
sestre koja pleše – ples će se prikazati raznim linijama koje će postati simbol pokreta.
- isto će dijete činiti da prikaže oluju, nevrijeme, vjetar, zvukove, skakanje, žurbu i sl.

moja sestra pleše (4 godine) djeca plešu kolo (4 godine) kolo (5 godina)
 2 [Type text]

- nakon crtanja kruga u fazi primarnih simbola, u ovoj se fazi počinju javljati i kvadrati.
- također, crtež se slika tako da se, za razliku od prijašnje faze, ispuni prostor na papiru, s tim da rub papira
uvijek označuje liniju tla, tj. likovi više ne lebde na papiru.

(4 i 5 godina) Prijašnja faza (“lebdenje” po papiru)

- najveća promjena je u prikazu ljudskoga lika – ne pojavljuje se više crtež glava-noge, nego čovjek
dobiva i tijelo, te ruke izlaze iz tijela, ne iz glave i završavaju prstima, iako ne uvijek točnoga broja.
- noge su uglavnom prikazane pomoću dvaju crta s naznakama stopala, cipela, čak nožnih prstiju.
- lice čovjeka počinje dobivati detalje.

(4 i 5 godina)

BOJA
- najčešće rade čistim bojama, ne miješaju ih, a upotrebljavaju veliku količinu boje zbog želje da prekriju
površinu papira.
- dijete boji predmete po svom izboru, a ne kako predmet izgleda u stvarnosti (npr. zeleni konj, plava trava)
 LIKOVNA KULTURA – RAZVOJ DJEČJEG CRTEŽA

ŠABLONSKO CRTANJE – sprečavanje likovnoga razvoja

- u ovoj fazi dijete počinje razvijati i tzv. šablonsko crtanje koje djeluje negativno na dijete i koči njegovu
kreativnost te individualno likovno izražavanje, dopuštajući ponavljanje istih oblika.
- pravilnim vođenjem odgajatelja/učitelja može se izbjeći šablonizacija.
- ljudi koji tvrde da je šablona djetetova likovna apstrakcija, tj. da dijete svjesno prikazuje predmet u
njegovoj biti, ne poznaju niti razumiju karakteristike djetetova mišljenja u toj dobi!
- dijete u ovoj fazi izražava svoje iskustvo, a nikako ne pokušava vjerno fotokopirati oblik koji vidi.
- ono je u ovoj fazi još uvijek egocentrično, što znači da stvara iznutra, rekreira svoj doživljaj i svoj svijet!

Šablonsko crtanje (4 i 5 godina):

Nešablonsko crtanje (4 i 5 godina):

drvo cvijet

- dječji crtež uvijek je usmjeren na sam proces crtanja te komunikaciju crtežom, a ne na gotov proizvod!
- nagrada djetetu je uživanje i zadovoljstvo u stvaranju.
- stoga ne treba tražiti dijete da preslikava stvarnost, nego da jednostavno uživa u slikanju kao izrazu
samoga sebe!
- svaki dječji, nešablonski, crtež uvijek je individualno i originalno stvaralačko djelo te stoga treba poticati
djetetovu individualnost i njegov izbor u stvaranju.