UVOD U PSIHOLOGIJU OBRAZOVANJA

Psihika struktura (osnovna podruja)

SO CIO -

T J E LE S N I

L I N O S T

M O T IVA C IJ S KI

KO G N I T IV N I

P
S
H

HI

K
O
V
O
O
T

I
K

I
P

IR
I

C
E
S
I

OBRAZOVANJE U 21. STOLJEU

Obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinaca i zajednica; njegovo je poslanstvo
omoguiti svakome od nas razviti sve nae talente i ostvariti na stvaralaki potencijal,
ukljuujui i odgovornost za vlastiti ivot i postignue osobnih ciljeva. (J. Delors, 1998.)
DEFINICIJA
- Psihologija odgoja i obrazovanja je grana psihologije koja istrauje i prouava
psiholoku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidovi i sur, 2003)
- Psihologija odgoja i obrazovanja je grana psihologije koja istrauje i prouava
psihologijske aspekte procesa odgoja i obrazovanja u najirem znaenju tog pojma (Petz i dr.,
1992)

SRODNI NAZIVI
Istoznanice:
-

Psihologija (odgoja i) obrazovanja

Pedagoka psihologija

Edukacijska psihologija

Donekle preklapajui pojmovi:

-

(pred)kolska psihologija

POVEZANOST S DRUGIM DISCIPLINAMA

Fundamentalne teorijske i/ili empirijske discipline:

Opa ili sistematska psihologija

Kognitivna psihologija
Razvojna psihologija
Socijalna psihologija
Eksperimentalna psihologija
Psihometrija

Primijenjene discipline:

Zdravstvena i klinika psihologija

Organizacijska psihologija

POVIJEST PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA

PODJELE:
- Prema dobnom kriteriju:

Psihologija obrazovanja djece

Psihologija obrazovanja mladih

Psihologija obrazovanja odraslih

Psihologija obrazovanja osoba tree ivotne dobi

- S obzirom na organizacijske oblike i podruja djelovanja:

Psihologija nastave

Psihologija izvannastavnih aktivnosti

- S obzirom na osnovne djelatnosti:

Psihologija uenja

Psihologija pouavanja

METODE ISTRAIVANJA PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA

OSNOVNE METODE ISTRAIVANJA
- Prema mjestu i nainu istraivanja:
1. Istraivanje u prirodnim uvjetima
2. Eksperiment
3. Diferencijalne klinike metode (usmjerene na pojedinca, ispitiva ne utjee na
predmet ispitivanja
Razlika istraivanje/eksperiment ?
Istraivanje postupak opaanja i/ili mjerenja koji provodimo s ciljem prikupljanja
podataka u prirodnim uvjetima, ali planski i uz kontrolu neeljenih utjecaja
Eksperiment metoda istraivanja kojom u kontroliranim uvjetima namjerno izazivamo
neku pojavu radi opaanja i/ili mjerenja
OSNOVNE VRSTE ISTRAIVANJA
- Prema svrsi i nacrtu istraivanja:

Deskriptivna
Korelacijska
Komparativna
Kauzalna

Razvojna: longitudinalna i transverzalna

Eksperimantalna: faktorijalna i funkcionalna

NAMJENA POJEDINIH VRSTA ISTRAIVANJA

Deskriptivna opis
Komparativna razlika
Korelacijska povezanost
Kauzalna uzrono-posljedini odnos

STRUKTURA I FAZE ISTRAIVANJA/EKSPERIMENTA

1. Odreivanje predmeta istraivanja
- Problem
- Hipoteza
2. Testiranje postavljenih hipoteza
- Nacrt istraivanja
- Varijable

- Ispitanici
- Metode, tehnike, tijek i potupci
- Kontrola
- Obrada podataka i prikazivanje rezultata
- Interpretacija i zakljuivanje
3. Provjera zakljuaka istraivanja
PROBLEM I HIPOTEZA
PROBLEM pitanje na koje istraivanjem elimo dobiti odgovor
HIPOTEZA provizorni odgovor na problem
vrste hipoteza: direktivne (pretpostavljena vrsta efekta meu varijablama) i
nul-hipoteze (formulacija bez oekivanja efekta)
NACRT ISTRAIVANJA/EKSPERIMENTA
VARIJABLE:

Zavisna varijabla (ZV) : predmet opaanja i mjerenja

Nezavisna varijabla (NZV): istraiva je uvodi i mijenja nezavisno i uz kontrolu
drugih faktora, kako bi se ispitala njena povezanost ili utjecaj na zavisnu varijablu

Variranje eksperimentalnih situacija

Izazivanje i/ili mjerenje utjecaja nezavisne/ih varijable/i na zavisnu

eksperimentalna/e skupina/e, te usporedba s istovjetnom skupinom u kojoj NZV nije
djelovala kontrolna skupina (ili usporedbena)
Vie mjerenja na istoj skupini (sukcesivna ili razliita mjerenja) zavisne skupine

Eksperimentalna i kontrolna skupina

Eksperimentalna skupina: skupina na kojoj provjeravamo utjecaj neke pojave,

obiljeja, metode
Kontrolna skupina: skupina na koju to obiljeje, pojava, metoda nije djelovalo

Ispitanici (uzorak)

Vanost reprezentativnosti uzorka?

- u sluajevima kada elimo na temelju rezultata istraivanja zakljuivati o cijeloj

populaciji

Osiguravanje reprezentativnosti uzorka?

1.) Sluajni uzorak (svaki lan definirane populacije dobija jednaku mogunost da
ue u uzorak; izbor svakog lana treba biti nezavisan, tj. bez utjecaja na odabir
drugih lanova)

2.) Stratificirani uzorak (populacija se najprije podijeli u slojeve prema proporciji

njenih razliitih karakteristika; uzorak se formira sluajnim izborom proporcionalnog
broja lanova iz svakog stratuma (koristi se ako populacija nije jedinstvena obzirom
na faktore koji bi mogli utjecati na predmet ispitivanja)

Prigodni i namjerni uzorci

OSNOVNE METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

- Prema nainu opaanja (unutarnjem ili vanjskom)
1. Introspekcija ili samoopaanje: prikupljanje neijih iskaza o vlastitim unutarnjim
psihikim stanjima i procesima
2. Ekstrospekcija ili vanjsko opaanje: prikupljanje podataka o neijim vanjskim
nainima reagiranja i ponaanja (koji su odraz unutarnjih stanja i procesa)
KONTROLA ISTRAIVANJA/EKSPERIMENTA

Sprjeavanje neeljenih utjecaja, mimo djelovanja NZV, na predmet mjerenja

Utjecaji mogu biti nesistematski (i stoga zanemarivi) i sistematski tzv. relevantni
faktori
Ukljuuje utvrivanje, neutraliziranje (eliminiranje ili variranje), stabiliziranje
(odravanje konstantnima u svim eksperimentalnim situacijama) relevantnih faktora

PRIKAZIVANJE I OBRADA PODATAKA

Poznavanje statistike nam treba:

Radi praenja strune i znanstvene literature

Radi samog planiranja istraivanja i eksperimenta
Pri obradi rezultata prikupljenih istraivanjem ili eksperimentom radi deskripcije i
analize tih rezultata (deskriptivna statistika)
Radi zakljuivanja, tj. dolaenja do openitijih zakljuaka i zakonitosti iz konkretnih
podataka prikupljenih istraivanjem ili eksperimentom (inferencijalna statistika)

Podjela statistike

Statistika radi deskripcije i analize rezultata (deskriptivna statistika)

Statistika radi zakljuivanja tj. dolaenja do openitijih zakljuaka i zakonitosti
(inferencijalna statistika)

1. Deskriptivna statistika

Ima zadau srediti i saeti konkretne podatke dobivene ispitivanjem ili mjerenjem,
kako bi bili pregledniji, te
Opisati i analizirati, kako bi podaci bili to informativniji

Primjeri:

Antropoloko mjerenje visine djece odreenog spola i dobi

Analiza kolskih ocjena tijekom i na kraju obrazovnog razdoblja (gdje dobijemo
stotine ili tisue podataka)

Tipina pogreka istraivaa-poetnika:

- Skupljanje mnotva podataka prilikom nekog istraivanja, a da ne zna to s njima zapravo
initi
2. inferencijalna statistika

Statistika radi zakljuivanja tj. dolaenja do openitijih zakljuaka i zakonitosti

Statistiko zakljuivanje iz pojedinanog na openito, tj. iz mjerenja izvrenih na
uzorcima, na populaciju (zato se zove i statistika uzoraka)
Ukljuuje pojam vjerojatnosti, tj. zakljuci se donose s 99 ili 95% vjerojatnosti
Uvjet: reprezentativan uzorak za populaciju kojoj pripada (nepristran)

Podruja deskriptivne statistike

Podatke srediti i saeti, kako bi ih se moglo tabelarno i grafiki prikazati na

pregledan i razumljiv nain
Ako nas zanima karakteristina vrijednost, treba (u sluaju normalne distribucije!)
izraunati npr. aritmetiku sredinu, ili drugu sredinju vrijednost rezultata koja
prezentira sve te rezultate jednim brojem koji je za tu skupinu najtipiniji
Ako nas zanima varijabilitet, treba (u sluaju normalne distribucije!) izraunati
standardnu devijaciju ili drugu mjeru rasprenja rezultata, koja pokazuje koliko je
rasprenje rezultata i u kojem se rasponu oni mogu s odreenom vjerojatnou
oekivati
Ako nas zanima poloaj i znaenje pojedinog rezultata (npr. rezultata jedne osobe),
tada se bavimo pitanjem relativnog poloaja i trebamo utvrditi pripadajuu zvrijednost ili drugu mjeru poloaja pojedinog rezultata
Ako nas zanima pokazuju li pojave meusobnu zavisnost, na nain da kada je jedna u
porastu, da je u porastu (ili padu) i druga, trebamo utvrditi stupanj korelacije
rezultata
Ustanoviti kakav je oblik distribucije neke pojave, tj. kako se neka pojava ili obiljeje
rasporeuje meu ljudima i pojedinim kategorijama ljudi

Gaussova krivulja: normalna distribucija

- Normalna raspodjela
ljudskih obiljeja,
predmeta mjerenja, testnih
rezultata

- (s intervalima koji su
obuhvaeni ako
aritmetikoj sredini
dodamo lijevo i desno
jednu, dvije ili tri
standardne devijacije)

Sredinje vrijednosti
- Vrijednosti koje prezentiraju sve rezultate jednim brojem najtipinijim za tu skupinu

Dominantna vrijednost (mod) - vrijednost koja je u nizu rezultata najea

Centralna vrijednost (medijan) - u nizu rangiranih rezultata tono na sredini
Redno mjesto = (broj rezultata + 1)/2

Aritmetika sredina - Zbroj svih rezultata/broj rezultata (oznaava se i kao AS, M)

=
x
N

Mjere rasprenja
- Ukazuju na varijabilitet (rasprenje) rezultata i u kojim se intervalima oni mogu s
odreenom vjerojatnou oekivati

Raspon (Razlika izmeu najveeg i najmanjeg rezultata)

Standardna devijacija
Druge mjere rasprenja

Standardna devijacija

Drugi korijen iz sume kvadriranih razlika izmeu pojedinih rezultata i AS, podijeljene
brojem rezultata umanjenim za 1 - (oznaava se i kao SD)

(x-x)
s= N-1
Poloaj i znaenje pojedinog rezultata
- Pitanje relativnog poloaja pojedinog rezultata meu ostalim rezultatima (npr. rezultata
jedne osobe):

Utvrivanje rang-poloaja U
Utvrivanje poloaja u okviru raspona:decili
Izraunavanje z-vrijednosti

Primjer za ilustraciju
Rezultati mjerenja visine vee grupe odraslih ljudi:

Aritmetika sredina: 170,0 cm

Standardna devijacija 10,0 cm
Visina jednog ispitanika: 180,0 cm
Pitanje: kakav je njegov poloaj (koliko je % viih, a koliko niih osoba od njega)?
Odgovor: izraunom z-vrijednosti i oitanjem postotka na z-tablicama

Izraun z-vrijednosti - Od pojedinanog se rezultata oduzme AS te podijeli sa SD

Primjer za vjebu
- Skupna primjena EPQ testa ekstraverzije, neuroticizma i psihoticizma skala ekstraverzije s
21 tvrdnjom

Izraun osobnog rezultata (x)

Skupni izraun reprezentativnih vrijednosti (X i s)
Skupni i osobni izraun z-vrijednosti na temelju populacijskih normi
Zadatak:
o Izraunati vlastitu z-vrijednost na EPQ testu, skala ekstraverzije-introverzije
o Koritenjem z-tablica ustanoviti koliko u populaciji ima veih, a koliko manjih
rezultata (%)

o Okvirno oznaiti poloaj svog rezultata u ukupnoj distribuciji

Rezultata se svodi na skalu ija je AS 0, a SD 1
Poloaj se utvruje uz pomo tablica z-vrijednosti
Primjer za ilustraciju

Rezultati klasifikacijskih ispita pri upisu na fakultet, gdje se primjenjuje nekoliko

testova znanja
Uobiajeno je, ali nije posve ispravno zbrojiti rezultate svih testova, jer podjednaki
rezultati ne moraju imati istu vrijednost
T1:raspon 0-100

T2: raspon 0-40 Ukupno

Student 1.

50

40

90

Student 2.

71

20

91

Primjer za vjebu
- Rezultati dvaju studenata A i B u tri atletske discipline
- Pitanje: koji je bolji u pojedinoj disciplini, a koji u sve tri zajedno?
Vrste podataka

Kvalitativni podaci (do kojih dolazimo brojenjem) su oni koji se odnose na

diskontinuirana obiljeja, klasificirani u dvije ili vie kategorija
Kvantitativni podaci (do kojih dolazimo mjerenjem) su kvalitativni homogeni, ali se
meusobno razlikuju po veliini

Sreivanje i prikazivanje kvalitativnih podataka

- Primjeri kvalitativnih podataka:

Mukarci ene
(ne)polaznici nekog izbornog ili izvannastavnog programa (pohaa ne pohaa)
Zadovoljstvo kolom ili programom, ako je iskazano dihotomno (da-ne) ili na drugi
jednostavan nain (svia dijelom svia ne svia)

Tablino prikazivanje
Tablica 1. Spolni sastav razreda (primjer tablice s jednim ulazom)
M
15

25

UKUPNO
40

Tablica 2. Odnos spola i prolaznosti na ispitu (primjer tablice s dva ulaza)

M

PROLI
10
20

PALI
5
5

UKUPNO
15
25

UKUPNO

30

10

40

GRAFIKO PRIKAZIVANJE
- Dijagrami u obliku odvojenih stupaca (okomiti, horizontalni)
- Kruni dijagrami
Obrada kvalitativnih podataka

Apsolutne frekvencije (izvorni podaci)

Postotci (relativne frekvencije): dio/cjelina x 100
Proporcije: dio/cjelina

SREIVANJE I PRIKAZIVANJE KVANTITATIVNIH PODATAKA

- Primjeri kvantitativnih podataka:

Dob, visina, teina

Rezultati na testovima znanja
Rezultati na testovima sposobnosti
Rezultati u upitnicima linosti
kolske ocjene (?!)

Tablino prikazivanje

Tablice razliite sloenosti

Tablice distribucije rezultata grupiranih u razrede

Grafiko prikazivanje

Histogrami (spojeni okomiti stupci), ili krivulje frekvencija

INTELIGENCIJA

Inteligencija nije stvar, ve nain djelovanja.

Inteligentno ponaanje

Sposobnost
o
o
o
o
o

Apstraktnog miljenja
Planiranja
Prikupljanja informacija
Razumijevanja sloenih ideja i sposobnost manipuliranja njima
Rjeavanja problema

o
o
o
o

Miljenja, npr. Induktivno i deduktivno

Prilagodbe okolini i svladavanje zapreka
Uenja na temelju iskustva
Sposobnost prilagoavanja novoj situaciji

- Dakle, inteligencija je.... Sposobnost shvaanja odnosa i koritenja tih odnosa u rjeavanju
problema

Inteligencija bi trebala biti univerzalna - Za neka ponaanja svi se slau da su

inteligentna
Kako e se inteligencija manifestirati ovisi o kontekstu - Jezine sposobnosti su
dobar pokazatelj inteligencija, ali nisu korisne ako osobe na zna jezik

Inteligencija NIJE...

Inteligencija ne ukljuuje svaku vjetinu ili sposobnost koju neka osoba moe imati
Michael Jordan je sportski genij, Jimi Hendrix je bio glazbeni genij
ALI to ih ne ini intelektualnim genijem

Inteligencija se tretira kao:

a)
b)
c)
d)

sposobnost adaptacije
kapacitet za uenje
apstraktno miljenje
sposobnost komunikacije

Kategorije

Izrazito iznadprosjeni IQ > 130 2,2 %

Iznadprosjeni
111-129 22,8 %
Prosjeni
91-110 50 %
Ispodprosjeni
81-90 22,8 %
Mentalna retardacija IQ < 70 2,2%
Laka MR
50 - 69
Umjerena MR
35 - 49
Teka MR
20 - 34
Izrazito teka MR
0 19

Kako mjeriti inteligenciju?

- Binet i Simon (1905): prvi test inteligencije

Cilj identificirati djecu s potekoama u razvoju kako bi im se na vrijeme prilagodio

program
Test se sastojao od 30 heterogenih zadataka
Primijenjen na svim dobnim skupinama djece te su tako utvrene norme za svaku
skupinu
Izraunata individualna odstupanja u odnosu na norme
Individualne razlike
Kvantitativni pokazatelj?

IQ kvocijent inteligencije
Primjer:

Dob

Prosjeni rezultat na testu

15

19

10

23

- Ivan M. (8 god.) rijeio je 23 zadatka, dakle spada u skupinu prosjenih 10 godinjaka.

Njegova mentalna dob je 10
MD
IQ = -------------x100 = 10/8x100= 125
KD
Mentalna dob prosjena mentalna razvijenost ispitanika
iste dobne skupine

Modeli inteligencije

SPEARMAN (1904) dvofaktorska teorija inteligencije

G-faktor (opi) i vie s-faktora (specifini)

THURSTON (1938) multifaktorska teorija inteligencije

o Razumijevanje govora
o Verbalni faktor
o Spacijalni
o Perceptivni
o Numeriki
o Rezoniranje
o Memorija
o Vie primarnih mentalnih sposobnosti
CATTELL Inteligencija

FLUIDNA
Ovisi o nasljeu, razvija se u
mladosti, brzo slabi

KRISTALIZIRANA
Steena sposobnost, razvija se u
funkciji dobi

Indukcija, brzina miljenja,

asocijativno pamenje, figurativni
odnosi

Mehanike spoznaje, asocijativna

fluidnost, fluidnost ideja, rjenik,
eksperimentalne procjene

GARDNER (1983): Teorija viestrukih inteligencija

o Logiko-matematika
o Lingvistiko-verbalna
o Vizualno-spacijalna
o Tjelesno-kinetika
o Glazbena
o Interpersonalna
o Intrapersonalna

Dokazi viestruke inteligencije

Djelomina oteenja mozga uzrokuju poremeaje nekih sposobnosti dok druge

ostaju neizmijenjene
o oteenje lijevog prednjeg renja uzrokuje probleme u govoru i pisanju
(lingvistika inteligencija)
o Ozljede desnog sljepoonog renja mogu uzrokovati smanjenje glazbenih
sposobnosti i sl.
o Postojanje ljudi s izdvojenom jednom vrstom inteligencije savanti.

Implikacije teorije viestruke inteligencije na kolsko uenje

Svi ljudi imaju odreenu razinu razvijenosti svih sedam vrsta inteligencije
Veina osoba moe razviti svaku inteligenciju do odreene razine kompetentnosti
Inteligencije su meusobno povezane i njihova meusobna kombinacija ini
ovjekovu osobnost
Postoji mnogo naina na koje moemo biti inteligentni unutar svake kategorije
Nemaju svi velike koristi ako su u nastavi zastupljene aktivnosti koje potiu samo
neke inteligencije (npr. lingvistiku ili matematiko-logiku)
Osobe mogu uiti na razliite naine, razliitom brzinom i zbog razliitih razloga

Nasljee i odgoj? - Nepovoljna okolina djelovat e snanije od uroenog potencijala!!!

GENETSKA POVEZANOST

KORELACIJA

Odgajani zajedno, bez srodstva

.23

Dijete usvojitelj

.19

Braa, odgajana odvojeno

.34

Dijete roditelj, odvojeno

.32

Braa, odgojena zajedno

.49

Djeca roditelj, zajedno

.50

Dvoj. blizanci, zajedno

.53

Jednoj. blizanci odvojeno

.75

Jednoj. blizanci zajedno

.87

Moe li se IQ poveati?

NE, ali moemo nauiti nove vjetine

Iako postoje fluktuacije IQ je relativno stabilan tijekom ivota
Npr. Osoba s potekoama u razvoju (mentalna retardacija) uvjebavanjem nee
poveati svoj IQ!

Uenje novih vjetina

Rana stimulacija intelektualnih potencijala

Davanje poticajnih i zanimljivih materijala za uenje
Postavljati probleme koji zahtijevaju upotrebu strategija za rjeavanje problema
Poticati koritenje verbalnih sposobnosti

Inteligencija i oekivanja
- Pigmalion efekt (samoispunjavajue proroanstvo): naa uvjerenja o nekome mogu se
ostvariti jer naim ponaanjem potaknemo da se ona ostvare

LINOST, INTELIGENCIJA I KOLSKI USPJEH

kolski uspjeh

kolski uspjeh je oduvijek bio vaan imbenik u ivotu pojedinca

On izravno odreuje mogunosti koje ovjek ima u odabiru zanimanja, a to na kraju
utjee na cijeli njegov ivot

Obrazovna dostignua

Istraivanja obrazovnih dostignua

U kojoj mjeri i na temelju kojih obiljeja uenika i njihove okoline moemo objasniti,
odnosno predvidjeti, kolski uspjeh

Obrazovna dostignua uenika

Obiljeja uenika (spol, ope intelektualne sposobnosti, osobine linosti) 40%

Obiteljska i socijalna okolina iz koje uenik dolazi 10%
Obiljeja uitelja 5%
Obiljeja kole 2-3%
Na temelju svih navedenih varijabli moe se objasniti od 55 do 60%
individualnih razlika u dostignuu uenika

Obiljeja uenika

Intelektualne sposobnosti objanjavaju od 25 do 50% individualnih razlika u

kolskom uspjehu
Osobine linosti

Modeli inteligencije

DVOFAKTORSKA TEORIJA
o Spearman g i s faktor
VIEFAKTORSKI PRISTUP
o Thurstone 1938. godine sedam primarnih mentalnih sposobnosti
o Guilfordov model od 120 faktora
o Gardner koncepcija viestrukih inteligencija

Testovi inteligencije

Alfred Binet (1857-1911) i Theodore Simon (1873-1964) prvi test inteligencije

Snaniji prediktori kod osoba ispodprosjene inteligencije u odnosu na osobe
prosjenih i iznadprosjenih intelektualnih potencijala
Povezanost izmeu testova inteligencije i kolskog uspjeha:
U dobi izmeu 6 i 12 godina iznosi
r = .60
U dobi izmeu 13 i 18 godina iznosi r = .40
U dobi izmeu 19 i 22 godine
r = .30

Linost

Linost predstavlja individualni sklop ponaanja, miljenja i uvstva koji obiljeava

ivotnu prilagodbu pojedinca
to je via razina kolovanja, faktori linosti dobivaju sve vie na znaaju
Petofaktorski model linosti:
1. Ekstraverzija - nejednoznani rezultati u pogledu povezanosti sa kolskim
uspjehom
2. Neuroticizam - u veini studija negativno povezan sa kolskim uspjehom

3. Otvorenost - pozitivno povezana sa kolskim uspjehom

4. Ugodnost - pozitivno povezana sa kolskim uspjehom
5. Savjesnost - najbolji prediktor kolskog uspjeha
Osobine linosti i kolski uspjeh
EKSTRAVERZIJA
Sklonost vodstvu i
energinost
Pozitivna veza s
kolskim
postignuem

NEUROTICIZA
M
Izraena tjeskoba
povrinske
strategije i loiji
uspjeh
Zabrinutost i
perfekcionizam
vie truda bolji
uspjeh

elja za druenjem i
ukljuivanjem u
aktivnosti
negativna veza

SAVJESNOST

UGODNOST

OTVORENOST

Odgovornost,
organiziranost i
ustrajnost

Popustljivi i
kooperativni

Kreativnost,
divergentnost
miljenja i
fleksibilnost

Pozitivni ishodi
u radu i
obrazovanju

Pozitivni ishodi
u obrazovanju

Dubinske
strategije i bolji
uspjeh

Pozitivna veza
sa strategijama
samoregulacije

Uspjenost u
suradnikom i
grupnom radu

Pozitivna veza s
uspjenou u
organiziranju
vremena

ZAKLJUAK

Istraivanja pokazuju znaajnu povezanost inteligencije i osobina linosti sa kolskim

uspjehom
Utjecaj inteligencije na kolski uspjeh smanjuje se s razinom obrazovanja dok se
utjecaj osobina linosti poveava

PAMENJE, ZABORAVLJANJE, UENJE

to je pamenje?

Mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija

Sposobnost po kojoj se ljudi razlikuju
Proces - ovjek je procesor koji obrauje informacije

Kratkorono pamenje - 3 funkcije

Ponavljanjem zadravamo informaciju dok nam je potrebna, npr. telefonski broj, ime
neke osobe

Ako nam je informacija potrebna za kasnije nastojimo je kodirati tako da je to

uspjenije pohranimo
Kada nam je potrebna neka informacija iz dugoronog pamenja je vraamo u
kratkorono-radno pamenje
Priroda kratkoronog pamenja: prijenos elektrinog impulsa
Kapacitet: 5-9 estica
Grupiranjem estica se poveava kapacitet - mnemotehnike

Dugorono pamenje

Praktiki neogranien kapacitet

Nemali broj informacija ostaje cijeli ivot
Dobro organizirano - ne moemo brzo pregledati pri pretrazi nekih informacija
Priroda dugoronog pamenja: stvaranje tragova pamenja (engrama)
Tri vrste:
o Epizodiko pamenje: podaci o epizodama iz naeg ivota
o Znanje (semantiko pamenje): informacije kojima se esto koristimo
o Proceduralno pamenje: znanje o tome kako neto uiniti vjetine

Proceduralno pamenje - Tri faze:

1. kognitivna faza - treba shvatiti to sve treba napraviti
2. faza povezivanja - povezivanje dijelova u cjelinu, manje se koriste
samoinstrukcije
3. automatsko odvijanje vjetine
Emocije i pamenje - Ovisi o:

emocijama
raspoloenju
kontekstu/situaciji

- Bolje se dosjeamo informacija kada smo u istom raspoloenju ili situaciji

- Kada smo sretni ee se dosjeamo sretnih trenutaka
- Ispiti: predavaonica = ispitna prostorija
Ispitivanje pamenja

Prepoznavanje
o Osoba treba izabrati npr. ranije naueno gradivo
o Najlaki zadatak
Dosjeanje ili reprodukcija
o Materijal vie nije pred nama
o Tei zadatak
Metoda utede
o Ponovno uenje zaboravljenog gradiva - bre nauimo

Uspjenost pamenja - Ovisi o:

o Mjestu informacije u nizu koji se ui

o Neposredno ili odgoeno ispitivanje pamenja
NAJBOLJE PAMTIMO:

neposredno ispitivanje pamenja: zadnje informacije (kratkorono pamenje) i

prve informacije (dugorono pamenje)

NAJLOIJE PAMTIMO:

Informacije iz sredine niza - UOLJIVOST

Zaboravljanje
Ebbinghaus-Krivulja zaboravljanja

Organizirati sate ponavljanja!

Zato zaboravljamo?

Postepeno gubljenje tragova pamenja

Ako ne koristimo trag pamenja gubimo ga (slabo naueni strani jezik
kojeg ne koristimo)
Gubljenje tragova pamenja nuno u kratkoronom pamenju
Nemogunost pronalaenja informacije
Ako nemamo dobar put ne moemo doi do informacije
Povezivanje sa starim gradivom
Potiskivanje
Motivirano zaboravljanje-potiskivanje (represija) neugodnih sadraja
Npr. neugodna izlaganja
Interferencija
Uenje jednog gradiva ometa uenje drugog
Retroaktivna interferencija: novo uenje potire prije naueno (slino gradivo,
stanka kraa)

Proaktivna interferencija: prije naueno gradivo ometa uenje novog (koritenje

mobitela drugog proizvoaa)

Interferencija

Retroaktivna + proaktivna interferencija = negativni transfer (Raspored!)

Pozitivni transfer - staro gradivo OLAKAVA uenje novog (programiranje novog
modela TV-a istog proizvoaa)

Uenje

Proces kojim iskustvo ili vjeba proizvode promjene u mogunostima obavljanja

odreenih aktivnosti
Naueno ne koristimo odmah, ve u odreenom trenutku
UENJE - Tri vana elementa:
1. ''relativno trajna'' - razlikovanje nauenih od privremenih promjena u
ponaanju (umor, bolest i sl.)
2. ''promjena u ponaanju'' mora biti vidljiva
3. ''rezultat vjebe ili iskustva'' razlikovanje od promjena izazvanih
biolokim procesima rasta, odnosno maturacijom (proces biolokog
sazrijevanja organizma koji omoguuje zakonite promjene, npr. govor,
hodanje. Odnos maturacije i uenja: primjeri divlje djece)

Klasino uvjetovanje

1905 - Pavlov: Pas: hrana slina; zvonce slina

Hrana (miris i okus): neuvjetovani podraaj
Slina na hranu: naslijeena, neuvjetovana reakcija
Zvonce: uvjetovani podraaj
Slina na zvonce: uvjetovana reakcija
Gaenje uvjetovanje reakcije javlja se ako se UP zadaje vie puta bez BP
Spontano javljanje (oporavak) nakon gaenja UR moe doi do spontanog
javljanja
Generalizacija pojava kada podraaji slini UP izazivaju UR
Diferencijacija / diskriminacija javljanje UR na podraaje tono odreenog
intenziteta

initelji koji utjeu na uspostavljanje uvjetovane reakcije

UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak

Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s)
prije BP
Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali se jednako brzo javlja i
gaenje
to je vei broj uparivanja UP i BP vea je vjerojatnost uspostavljanja UR
Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se uspostvalja puno tee
(sprijeavanje straha od kole)

Operantno uvjetovanje

Klasino uvjetovanje - organizam je pasivan

Operantno uvjetovanje - organizam je aktivan
Skinner
proces uenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi
posljedica tog ponaanja Potkrepljenje

Potkrepljenje

Neki dogaaj je potkrepljenje AKO njegova pojava nakon odgovora mijenja vjerojatnost
pojavljivanja tog odgovora
Pozitivni: hrana ili maenje
Negativni: bol
Primarni: aktiviraju bez uenja - hrana, voda, maenje, bol
Sekundarni: postaju djelotvorni uparivanjem s primarnim (novac, pohvala)

Potkrepljenja
PPP
ooo
tz
ksi
rt
el i
pev
ln
jda
e
ni
jc
ae
p
o

n
a

a
nn
j
a

Operantno uvjetovanje u svakodnevnom ivotu

Sekundarno potkrepljenje: pogladimo dijete (primarni potkrepljiva) i kaemo

bravo (sekundarni potkrepljiva)

Socijalno uenje

Uenje se odvija u interakciji pojedinca i socijalne okoline

Oblici socijalnog uenja

Uenje po modelu - roditelj, nastavnik

o Modeliranje: ivi model
o Imitacija: oponaanje modela bez razumijevanja svrhe ponaanja

o Uenje promatranjem: model najee ne zna da ga se promatra

o Simboliko uenje: opisivanje nekog modela

Socijalno uenje zakonitosti

usmjerenost panje na ponaanje modela

bliske osobe su nam najee modeli
vii status modela vea vjerojatnost modeliranja
suprotno ponaanje vanih modela izaziva kognitivni nesklad

Kognitivne teorije uenja

Uenje stalno uimo, nastojimo pohraniti to vie informacija koje emo koristiti u
nekom trenutku
Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese
Uenje uvidom: iznenadno uoavanje veza i odnosa izmeu stvari i pojava
Prikriveno uenje (latentno): uenje koje se manifestira kasnije, nema potkrepljenja
Kognitivne mape: mentalna reprezentacija vlastite okoline

Organizacija uenja
1. Stalno mjesto za rad
2. Smanjiti mogunost pada koncentracije - isti stol
3. Na poetku uenja vie puta ponavljati - krivulja zaboravljanja
4. Gradivo uiniti smislenim
5. Koristiti menmotehnike
6. Stalno se ispitivati
7. Smanjiti proaktivnu interferenciju
8. Grupirati slino gradivo - pozitivni transfer
9. Gradivo prenauiti - usvojeno gradivo ponoviti 2-3 puta
10. Nagraivati se - operantno uvjetovanje

UENICI S TEKOAMA U UDOVOLJAVANJU ZAHTJEVIMA

KOLE

Tekoe u uenju i ponaanju kao posljedica ometenosti u razvoju

MENTALNA ZAOSTALOST
TJELESNI INVALIDITETI
POREMEAJI U PONAANJU
POREMEAJI SLUHA I GOVORA
POREMEAJI VIDA

Da bi se postigao maksimalan pozitivan utjecaj kole potrebno je:

Rano ustanoviti razvojnu ometenost

Poznavati specifinosti ometenosti u pogledu odgoja i obrazovanja
Izbjegavati negativne emocionalne reakcije djeteta zbog doivljaja neuspjeha

MENTALNA ZAOSTALOST

LAKA MENTALNA ZAOSTALOST (IQ 55 70)

UMJERENA (IQ 40 55)
TEKA (IQ 20 40)
NAJTEA (IQ ispod 20)

RAD S MENTALNO ZAOSTALIM OSOBAMA ZAHTJEVA

1.
2.
3.

Specifinost postupka i pristupa djetetu

Specifinost u primjeni metoda
Nain motiviranja
Specifinost vremenskog rasporeda u nastavi
SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA NASTAVE (smanjena)
KARAKTERISTIKE MILJENJA (konkretnost miljenje)
DRUGE PSIHOLOKE OSOBITOSTI (fluktuirajua panja, negativna
samopercepcija, specifinost motivacija, karakteristike vladanja)

TJELESNI INVALIDITET

Preduvjet opeg zaostajanja urazvoju:

1. esto uz primarni poremeaj postoji i modano oteenje
2. Dijete s fizikim oteenjem ima ograniene mogunosti stimulacije
3. Ograniena pokretljivost ograniuje iskustva sa socijalnom i prirodnom
okolinom
4. Neki lijekovi za lijeenje fizikog oteenja mogu nepovoljno djelovati na
opi razvoj
5. esto izostajanje iz kole zbog lijeenja suavanje iskustva
6. Smanjeno oekivanje roditelja i nastavnika

SENZORNA OTEENJA

OTEENJA VIDA
o Motorno zaostajanje zbog nemogunosti slobodnog kretanja
o Zaostajanje u kognitivnom, osobito verbalnom razvoju jer nemaju osnovu za
vizualno predoavanje
OTEENJA SLUHA
o Oteano stjecanje apstraktnog miljenja, za koje je potreban govor i verbalna
komunikacija

POREMEAJI U PONAANJU I LINOSTI

Ubrajaju se djeca koja imaju problema u kontroli ponaanja i u interakciji s okolinom

REZULTATI POREMEENE SOCIJALIZACIJE OITUJU SE KAO:

1. Posljedice nesocijalizirane emocionalnosti (emocionalna nestabilnost,
nekontrolirano emocionalno reagiranje, emocionalni ispadi, agresija, destrukcija)
2. Zaostajanje u fazi egocentrinosti (neobazrivost prema okolini, pomanjkanje
moralnog kriterija)
3. Zadravanje u odnosima pretjerane ovisnosti o okolini (neurotine reakcije straha,
povlaenja, nesigurnost)

OPRAVDANOST INTEGRACIJE DJECE OMETENE U RAZVOJU

NIZ PRIGOVORA IZDVAJANJU DJECE OMETENE U RAZVOJU:

1. Ograniava se raspon iskustva
2. Onemoguena intelektualna stimulacija proistekla iz druenja sa sposobnijima
i drugaijima
3. Djeca u ustanovama nemaju prilike nauiti socijalne vjetine koje bi im
omoguile bolju integraciju u drutvo
4. Uz specijalne kole vezuje se etiketa koja oznaava niu vrijednost
5. Djeca iz specijalnih ustanova vrlo teko ulaze u kole koje bi im omoguile
postizanje kvalifikacije i zanimanja

PRIGOVORI INTEGRACIJI
1. NEGATIVNI STAVOVI VRNJAKA
negativni stavovi djece prema vrnjacima ometenima u razvoju vjerojatno su
posljedica nezadovoljavajuih interakcija izmeu te dvije skupine
vrsta interakcije izmeu normalne i ometene djece uvelike ovisi o nastavnoj
klimi
2. NEGATIVNI STAVOVI NASTAVNIKA
nastavnici esto imaju negativan stav prema svakom poveanju razlika u
sposobnosti
PRAVILAN STAV NASTAVNIKA:
a) realistino definiranje uspjeha
b) oekivanje uspjeha
c) poveanje doivljaja uspjeha i vlastite vrijednosti u djece ometene u
razvoju
3. SMANJENE OBRAZOVNE MOGUNOSTI U MJEOVITOM RAZREDU
TEKOE U UENJU I PONAANJU KOJE SU POSLJEDICA SPECIFINIH
NEDOSTATAKA

2 tipa specifinih tekoa u uenju:

1. PRIMARNA NESPOSOBNOST UENJA - koju uzrokuju bioloki faktori
2. SEKUNDARNA NESPOSOBNOST UENJA - koju uzrokuju neki drugi
faktori (nedostatak motivacije, strah, anksioznost...)

TEKOE U ITANJU I PISANJU

LEGASTENIJA nesposobnost povezivanja slova s glasom

DISLEKSIJA I DISORTOGRAFIJA sporost i netonost u itanju i pisanju

PREPOZNAVANJE DISLEKSIJE:
1. U itanju:

2.

U pisanju:

- zamjena slova (grije-krije)

- izostavljanje slova rijei

- premjetanje slova (ej-je)

- ne zna proitati to je napisano

- gutanje slova (trava-tava)

- zrcalno pismo

- umetanje slova (tava-trava)

KAKO PREPOZNATI DIJETE S DISLEKSIJOM U RAZREDU
Upitnik za uitelje
1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog?
2. Jesu li standardi njegovog rada nepostojani?
3. Ima li tekoe zapamtiti nekoliko instrukcija?
4. Pravi li udne greke u itanju i pisanju?
5. Ima li problema s prepisivanjem s ploe?
6. Je li zbunjen u prostoru i vremenu, posebno lijevo-desno?
7. Ima li tekoe ili radi matematiku na udan nain?
8. Ima li dobre i loe faze i dane?
9. Iznenauje li vas koliinom uloenog truda i slabim rezultatima rada?
10. Puno je bolji u usmenom izraavanju?
TEKOE U UENJU MATEMATIKE

DISKALKULIJA (bioloki uvjetovana) nesposobnost savladavanja matematikih

operacija rijetka
STRAH OD MATEMATIKE vrlo uestala pojava, vjerojatno posljedica poetnih
neuspjeha u razumijevanju matematikih pojmova

OSNOVNI POSTUPCI ZA POSTIZANJE USPJEHA U MATEMATICI:

1. Upotreba raznolikog materijala za uenje pojmova (arene kuglice, predmeti za
brojenje, posuda s vodom...)
2. Uvjebavanje vjetine u raunskim opracijama na zanimljiv nain (kvizovi,
igranje kupovine...)
3. Praenje kvalitete, a ne kvantitete znanja (analiza pogreaka koje dijete ini)
DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ

Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom ili impulzivnou

U znaajnoj mjeri naruava funkcioniranje djeteta
Simptomi i obrasci ponaanja zadravaju se godinama
Uestalost: 1-5% populacije, 5-7% kolske djece

TIPOVI POREMEAJA

HIPERAKTIVNA DJECA
o U dojenakoj dobi: puno plau, teko ih je umiriti, esto se bude, nou trae
jesti
o U kasnijoj dobi: stalno u pokretu, ne mogu mirno sjediti, stalno zapitkuju, tee
se sama igraju, panja im je neprimjerena za dob
o U veoj opasnosti od povreda
o U koli esto prekidaju rad u grupi, izvrenje zadatka, upadaju drugima u rije
o esto odbacivanje od strane vrnjaka zbog ometanja u radu i igri

IMPULZIVNA DJECA

Reagiranje bez razmiljanja o moguim posljedicama

Lako nagovorljiva od strane vrnjaka kako bi bila prihvaena
Mogue odbacivanje od strane vrnjaka zbog upadanja u rije, nametanja

DJECA KOJA IMAJU POTEKOA S PANJOM I ODRAVANJEM KONCETRACIJE

Odreen broj djece s deficitom panje bez hiperaktivnosti

Zbog nenametljivosti esto ostaju neidentificirana
Razvijaju akademske probleme, ali i u odnosima s obitelji i prijateljima

KAKO PREPOZNATI HIPERAKTIVNO DIJETE

Poinje raditi prije negoli je shvatilo i dobilo upute

Radi prebrzo i ini nepotrebne pogreke
Ne moe zapamtiti upute iako nema potekoa s pamenjem
Krivo tumai jednostavne izjave
Lako posrne i padne
Lako se povodi za djecom koja puno priaju i prave buku
Ne pazi kad nastavnik objanjava, gleda nekamo drugdje
Previe priljiv, esto prekida razgovor
Lako odustaje
Govori pjeva i ape samo sebi
Ne moe izraziti misli na logian i razumljiv nain

ZAKONSKE ODREDNICE U POUAVANJU UENIKA S POSEBNIM

POTREBAMA

Zakonske odredbe predviaju da se kolovanje uenika s lakim tekoama provodi u

osnovnoj koli pri emu valja osigurati njihovu potpunu ili djelominu integraciju
Takva djeca ukljuuju se u redovne razredne odjele (najvie 3 djeteta) koji imaju
najvie 25 uenika
Djeca od 1. do 4. razreda ne ponavljaju razred nego prelaze u vii i nastvljaju sa
svladavanjem prilagoenog programa
Uenici od 5. do 8. razreda mogu ponavljati razred ako nisu svladali prilagoeni
program ili program posebne grupe u okviru redovne kole

ADOLESCENCIJA

Razdoblja adolescencije

Najire dobne granice adolescencije od 11. do 25. g.

Rana adolescencija (11.-14.g.)
Srednja adolescencija (14.-18.g.)
Kasna adolescencija (18.-20.g.)

Razvojni zadaci u adolescenciji (Havighurst, 1972)

Prihvatiti svoj novi fiziki izgled i brigu o svome tijelu

Postii novije i zrelije odnose s vrnjacima oba spola, stei nove socijalne vjetine
Usvojiti maskulinu ili femininu spolnu ulogu
Postii emocionalnu nezavisnost od roditelja i drugih odraslih
Pripremati se za profesionalno djelovanje i postizanje ekonomske neovisnosti
Pripremiti se za brak i obiteljski ivot
eljeti i postati socijalno odgovorna osoba, prihvatiti drutvene vrijednosti
Usvojiti sustav vrijednosti i sustav etikih naela prema kojima e se ponaati u ivotu

TJELESNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

TJELESNI RAST U ADOLESCENCIJI

Zamah u rastu-prvi vanjski znak puberteta (10 g. kod djevojica, 12.5 g. kod djeaka)
Adolescenti ukupno na visini dobivaju 25 cm, a na teini 18 kg
Obrtanje cefalokaudalnog trenda rasta
Pojedini dijelovi lica razvijaju se razliitim ritmom
Promjene u stanjima pobuenosti
Spolne razlike
SPOLNE RAZLIKE U TJELESNOM RASTU
DJEVOJICE
DJEACI
U ranoj adolescenciji vie i tee od
U 14.g. djeaci vii
Rast zavrava sa 17.5g.
djeaka
Ramena ira od bokova
Rast zavrava sa 16 g.
Noge dulje u odnosu na ostatak tijela i
Bokovi iri od ramena
Vie masnoe na rukama, nogama i
vie miine mase
trupu

RANO
SAZRIJEVANJE

KASNO
SAZRIJEVANJE

- Odrasli i vrnjaci ih vide

kao oputene, nezavisne,
samopouzdane i tjelesno
privlane osobe
- Popularni su meu
vrnjacima, zauzimaju u
koli vodee pozicije, esto
su i sportske zvijezde
- Pozitivna slika o svom tijelu
- Vie emocionalnog stresa u
adolescenciji

- Odrasli i vrnjaci misle da

su tjeskobni, previe priljivi
i da trae panju drugih
- Nisu osobito omiljeni
- Nezadovoljniji tjelesnim
pojmom o sebi

RANO
SAZRIJEVANJE

KASNO
SAZRIJEVANJE

- Nepopularne, povuene,
tjeskobne i bez
samopouzdanja
rijetko se nalaze na vodeim
pozicijama
- ee se uputaju u
neprimjerena ponaanja
- Manje su uspjene u koli
- Imaju manje pozitivnu sliku
tijela

- Okolina ih smatra tjelesno

privlanima, ivahnima,
drutvenima
- U koli na vodeim
pozicijama

KOGNITIVNI RAZVOJ

4 glavna aspekta formalnog miljenja:

o Introspekcija
o Apstraktno miljenje
o Logino miljenje
o Hipotetiko rasuivanje

Temeljne znaajke formalno-operacijskog miljenja

Sustavno planiranje svog istraivanja problema

Pamenje razliitih ishoda u razliitim eksperimentalnim uvjetima
Sposobnost donoenja logikog zakljuka

Hipotetiko-deduktivno rasuivanje

Stvaranje ope teorije o svim moguim initeljima koji mogu utjecati na ishod nekog
dogaaja i postavljanje specifinih hipoteza o tome to se moe dogoditi (dedukcija)
Piagetov problem s njihalom

Propozicijsko miljenje

Procjenjivanje logike verbalnih tvrdnji bez pozivanja na okolnosti u stvarnom svijetu

Zadaci sa etonima za poker
o eton u mojoj ruci je zelen ili nije zelen.
o eton u mojoj ruci je zelen i nije zelen.
Uloga jezika u kognitivnom razvoju

SPOLNE RAZLIKE U KOGNITIVNIM SPOSOBNOSTIMA

DJEVOJICE
DJEACI
Vii rezultati na testovima opih verbalnih
sposobnosti
Vii rezultati na testovima emocionalne
inteligencije

Vii rezultati na matematikim testovima i

testovima apstraktnog rezoniranja

POSLJEDICE PROMJENA U MILJENJU U ADOLESCENCIJI

Svadljivost
Usmjerenost na sebe (zamiljena publika)
Pojaan osjeaj osobne jedinstvenosti (osobna bajka)
Idealizam i kritinost
Teko donoenje svakodnevnih odluka

MORALNI RAZVOJ
Heinzova dilema
1. scenarij
Heinzova ena umire od rijetke vrste raka. Lokalni farmaceut otkrio je lijek koji bi je
mogao spasiti, ali, iako u taj lijek nije puno investirao, za njega trai deset puta vei iznos od
njegove stvarne cijene. Heinz poinje traiti od prijatelja potreban novac, ali uspijeva
prikupiti samo polovinu potrebne svote. Zamoli farmaceuta da mu proda lijek za polovinu
cijene ili da mu odgodi ukupno plaanje za neko kasnije vrijeme. Farmaceut to odbija. Heinz
je oajan...
Treba li Heinz provaliti u apoteku i uzeti lijek? Zato da ili zato ne?
MORALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

Izniman napredak u moralnom razumijevanju

Bolje razumijevanje ire drutvene strukture koja upravlja moralnim vrijednostima
Konstruiranje novih ideja o rjeavanju moralnih problema
Prema nekim teoretiarima razvoj identiteta i moralni razvoj su dio istog procesa

PIAGETOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA (1932/1965)

HETERONOMNA MORALNOST (5.-10.g.)- pravila su zadana od strane autoriteta,

trajna su i nepromjenjiva; moralnost djela procjenjuje se prema ishodima
AUTONOMNA MORALNOST (oko 10.g.)- pravila su drutveno dogovorena naela
koja se po potrebi mogu mijenjati; namjere se uzimaju obzir prilikom procjene
moralnosti djela
idealni reciprocitet- jednaka briga za dobrobit drugih kao i za sebe

Kohlbergovi stadiji moralnog shvaanja

1. razina: PRETKONVENCIONALNA (4-10god)
2. razina: KONVENCIONALNA (10-13 god)
3. razina: POSTKONVENCIONALNA (od 13 god)
Pretkonvencionalna razina

Krivo je krasti pelene kako bi pomogao svojoj obitelji jer bi mogao biti uhvaen
Fokus na posljedice ponaanja, odnosno izbjegavanje kazne

Konvencionalna razina

Osoba u obzir uzima zakon i socijalne norme

krivo je krasti pelene jer je to protuzakonito ili u redu je krasti jer e tata tako
pomoi svojoj obitelji. Kasnije e platiti to je ukrao ili e prihvatiti posljedice svog
ponaanja (krae)
Osoba smatra da se zakon ne smije kriti, ali i dalje ele zadrati naklonost
obitelji, prijatelja (dobra osoba)

Postkonvencionalna razina

Npr. nije krivo ukrasti jer e na taj nain mladi tata odrati bebu na ivotu, a ljudski
ivot je vaniji od osobne svojine
Moral se definira u apstraktnim naelima
Osoba shvaa da su zakoni nuni da bi drutvo funkcioniralo, ali je svjesna da su
zakoni ponekad rigidni - zakone tumaiti ovisno o situaciji

SOCIJALNI RAZVOJ

Socijalni razvoj u adolescenciji reflektira:

o Tenju za autonomijom
o Proces stvaranja identiteta
o Razvoj socijalnih vjetina

Odnosi s roditeljima

Odnos se mijenja tijekom adolescencije i ima znaajan utjecaj na razliita podruja

razvoja mladih
Mladima je odnos s obitelji vana
Najdosljedniji prediktor mentalnog zdravlja tijekom adolescencije
Utjecaj strukture obitelji, dimenzija obiteljskog funkcioniranja i obiteljskih odnosa na
postizanje razvojnih zadataka

Utjecaj kulture (poticanje neovisnosti)

Porast sukoba i smanjenje osjeaja bliskosti
Psiholoko distanciranje
Slaganje oko bitnih stvari

Vrnjake grupe: klike

5-7 lanova
Slinost po obiteljskom porijeklu, stavovima i vrijednostima
U poetku istog spola, a u srednjoj adolescenciji i mjeovitog spola
Prepoznatljive po svojim interesima i statusu
Pruaju kontekst za stjecanje novih socijalnih vjetina

Vrnjake grupe: klape (drutva)

Nekoliko klika sa slinim vrijednostima

Labavije od klika
Adolescentu daju identitet unutar ire socijalne strukture kole
Kontekst za meusobno upoznavanje mladia i djevojki
Na odabir klape utjeu linost, interesi i obiteljske karakteristike

PRIJATELJSTVO

Interpersonalni odnos koji je produktivan za obje osobe u odnosu i okarakteriziran

zajednikim pozitivnim nagradama
Trajnost, odanost, prisnost, uzajamnost
Slinost
Tijekom adolescencije rastu suradnja i uzajamno slaganje meu prijateljima
Broj najboljih prijatelja opada s 4-6 u ranoj adolescenciji na 1-2 u odrasloj dobi

Pozitivni doprinos bliskih prijateljstava u adolescenciji psihikom zdravlju

Prilika za istraivanje vlastitog ja i dubinskog razumijevanja druge osobe

Temelji za budue intimne odnose
Lake noenje sa stresom u adolescenciji
Poboljanje stavova prema koli i angamana u njoj

SPOLNE RAZLIKE U PRIJATELJSTVIMA

DEKI
DJEVOJKE
- Vanost aktivnosti
- Fokus na vlastita ili tua postignua i status
- Intimnost povezana s rodnim identitetom
- Radije stvaraju nova prijateljstva

HODANJE

- Vanost razgovora
- Fokus na zajednika pitanja
- Emocionalna bliskost uobiajenija
- Vie se trude zadrati stara prijateljstva
- Manji broj prijatelja

Poetak hodanja reguliraju kulturalna oekivanja

U ranoj adolescenciji hodanje je ee zbog zabave i stjecanja statusa u drutvu, a u
kasnoj adolescenciji se trai trajni partner s istim vrijednostima, ciljevima
Rano hodanje je povezano s uzimanjem droge, delinkvencijom i loim kolskim
uspjehom
Potie razvoj osjetljivosti, empatije, socijalne podrke i identiteta
Otprilike pola prvih romantinih veza ne potraje do mature, a one koje opstanu
postanu manje zadovoljavajue

PRIJELAZ IZ NIE U VIU KOLU

to se dogaa?
Kako uenici doivljavaju promjene?
- Stroi kolski standardi
- Uenik dobiva manje panje nastavnika
- Prekid mrea vrnjaka
- Prekid odnosa s dotadanjim nastavnicima
- Naglaenija kompeticija u viim razredima
- Smanjuje se mogunost donoenja odluka i
izbora

- Problemi prilagodbe
- Slabije ocjene
- Osjeaj da je nastavnicima manje stalo i da
su stroi
- Smanjen osjeaj kompetencije
- Vei stres zbog natjecanja