UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET

PEDAGOGIJA - PSIHOLOGIJA

DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

SEMINARASKI RAD IZ METODOLOGIJE ISTRAŽIVAČKOG RADA

Kandidat: Mentor:

Merjema Šeho Prof.dr. Hazim Selimović

Travnik, maj, 2017

1
SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 3

1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ................................................................................ 4

1.1. Problem istraživanja .................................................................................................... 4

1.2. Predmet istraživanja .................................................................................................... 4

1.3. Cilj istraživanja ............................................................................................................ 4

1.4. Zadaci istraživanja ....................................................................................................... 4

1.5. Metode istraživanja...................................................................................................... 5

2. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE ................................................................... 6

2.1. Analiza distribucije frekvencije ................................................................................... 6

3. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE ................................................................... 7

3.1. Analiza mjera centralne tendencije .............................................................................. 7

4. DESKRIPTIVNE STATISTČKE ANALIZE ..................................................................... 9

4.1. Analiza mjera disperzije .............................................................................................. 9

4.2. Intervali pouzdanosti i stepeni značajnosti ................................................................ 10

4.3. Percentili i percentilni rangovi .................................................................................. 10

5. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE ................................................................. 11

5.1. Analiza mjera distribucije .......................................................................................... 11

6. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE ................................................................. 12

6.1. Analiza normalnosti distribucije ................................................................................ 12

6.2. Prijenos SPSS podataka u Wordove dokumente ....................................................... 12

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 13

8. LITERATURA ................................................................................................................. 14

2
UVOD
Deskriptivna ili opisna statistika temelji se na potpunom obuhvatu statističkog skupa
čiju masu podataka organizirano prikuplja, odabire, grupiše, prezentira i intepretira dobijene
rezultate analize. Tako se izračunavanjem različitih karakteristika statističkog skupa sirova
statistička građa svodi na lakše razumljivu i jednostavniju formu. Ako se statističke metode i
tehnike primjenjuju na čotav statistički skup, dakle, ako su istraživanje obuhvaćeni svi elementi
skupa, oni tvore statističku populaciju.
Deskriptivna statistika je obično prvi korak u analizi podataka, koristi numeričke i
grafičke metode, a služi za opisivanje prikupljenih podataka. Deskriptivna procedura prikazuje
univarijantne opisne statistike više varijabli u jednoj tabeli i izračunava standardizirane
vrijednosti (Z rezultat). Varijable se mogu odrediti po veličini svojih artimetičkih sredina, po
abecednom redu ili po redoslijedu po kojem smo izabrali varijable (podrazumijevamo).
Kada se obezbijedi da u datoteci podataka nema grešaka (ili barem da vrijednosti nijedne
varijable nisu izvan raspona dozvoljenih vrijednosti), može se početi sa opisnom
(deskriptivnom) fazom analize podataka. Deskriptina statistika se koristi da bi se opisali
konkretni rezultati, dobijeni prilikom nekog ispitivanja ili mjerenja. Njena konkretna zadaća je
da kroz opis podataka izvrši njihovo sređivanje i sažimanje kako bi bili što pregledniji.
Deskriptivna analiza predstavlja osnovnu nalizu na osnovu koje se može opisati uzorak.
Ova statistika obuhvata frekvenciju, procentualni prikaz, mjere centralne tendencije (modus,
medijana, artimetička sredina), mjere disperzije (standardna devijacija, varijansa, razmak-
interval varijacija) i mjere distribucije (oblika rasporeda- koeficijent simetričnosti i
spljoštenosti).

3
1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

1.1. Problem istraživanja

Danas se često ističu slabosti i nedostaci deskriptivnog (opisnog) istraživanja kao

jednoj od osnovnih vrsta istraživanja za prikupljanje podataka. Najvažniji faktor od
kojeg ovisi sama tema ovog seminarskog rada, dakle Deskriptivne statističke analize
jesteobuhvat statističkog skupa čiju masu podataka organizirano prikuplja, prezentira i
interpretira dobijene rezultate analize, koji na kraju tvore statističku populaciju.

1.2. Predmet istraživanja

Predmet teorijskog istraživanja jeste ono što smo definisali kao nepoznato, kao
problem, a to je u ovom slučaju tema seminarskog rada, dakle, Deskriptivne statističke
analize.
Predmet istraživanja ovog seminarskog rada pod nazivom „Deskriptivne
statističke analize“ jeste teorijsko istraživanje deskriptivnih metoda, odnosno opisnih
metoda istraživanja koje podrazumijevaju sljedeće analize: analiza distribucije
frekvencije, analiza mjera centralne tendencije, analiza mjera disperzije, analiza mjera
distribucije, analiza normalnosti distribucije.

1.3. Cilj istraživanja

Cilj teorijskog istraživanja je da se istraže, analiziraju i predstave karakteristike
samog pojma „deskriprcija“, kao i statistika što govori o temi ovog seminarskog rada,
dakle „Deskriptivne statističke analize“, te da se ukaže na doprinos unapređivanju
razvoja opisivanja (deskripcije) statitističke analize prilikom nekog istraživanja, u ovom
slučaju je to istraživanje pod nazivom „Deskriptivne statističke analize.“

1.4. Zadaci istraživanja

Iz postavljenog cilja proizilzae sljedeći zadaci:

 Istražiti, analizirati i predstaviti karakteristtike deskriptivnog (opisnog)

istraživanja baziranog na statističkoj analizi
 Istražiti, analizirati i predstaviti analizu distribucije frekvencije
 Istražiti, analizirati i predstaviti analizu mjera centralne tendencije
 Istražiti, analizirati i predstaviti analizu mjera disperzije
 Istražiti, analizirati i predstaviti analizu mjera distribucije

4
  Istražiti, analizirati i predstaviti analizu normalnosti distribucije.

1.5. Metode istraživanja

Ja sam se kroz ovaj semnarski rad bavila metodom prikupljanja podataka koje i je
poslužilo kao literatura, te sam metodom pisanog teksta odrdila ovaj seminarski rad. Metode u
radu su sljedeće:

 Metoda teorijske analize

 Komparativna metoda
 Analitičko-deskriptivna metoda.

5
 2. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

2.1. Analiza distribucije frekvencije

Frekvencija (Freuquency). Jedna od osnovnih statističkih analiza distribucije

frekvencije (f- učestalost) određenih obilježja. Oa pokazuje kako je često svaki rezultat dobijen.
Sažimanje učestalosti podataka koristi se za pripremu tablica i isticanja kliko često se različite
i tipične vrijednosti pojedinih varijabli nalaze u podacima. Analizom dobijenoih rezultata
možemo doći do niza korisnoh i potrebnih podataka, ali i do nekih sasvim neoćekivanih
informacija. Npr., pogrešno uneseni podaci, broj ispitanika (N) koji nemaju nikakav podatak.
Ove informacije pomažu nam da ispravimo podatke u našoj bazi podataka ili da te vrijednosti
proglasimo greškom (missing), koja neće ići u dalju obradu podataka. Obično uz frekvenciju
kao apsolutnu mjeru prebrojavanja idu i procenti. Procenat je relativna mjera prebrojavanja i
on pokazuje odnos broja slučajeva jedne kategorije prema ukupnom broju ispitanika
pomnoženim sa 100:

𝑓
P = 𝑁 x 100 ,

gdje pojedinačni simboli znače: P- procenat ispitanika koji postiže određeni rezultat (pripad
određenoj kategotriji), f- frekvencija date kategorije, N- ukupan broj ispitanika u uzorku
Izračunavanje frekvencija i procenata u SPSS-u je dosta jednostavno, a pvi primjer je
uzet iz pedagogije (ispitivanje roditeljske instrukcije djeci) u školskom učenju po ocjeni djece.
U ispitivanju su učestvovali roditelji i učenici. Ovdje se želi saznati ukupan broj i procenat
ispitanika, te učenika muškog i ženskog spola kao i njihov procenat.

Slika 1. (Postupak izračunavanja frekvencija Frequencies)

6
3. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

3.1. Analize mjera centralne tendencije

Mjere centralne tendencije pokazuju prosječni (srednji) ili tipičan razultat u
distribuciji (raspodjeli) podataka. Ove mjere ukazuju na tendenciju grupisanja oko neke
centralne vrijednosti u distribuciji rezultata mjerenja. Cilj srednjih (prosječnih)
vrijednosti je da iznađu karaterističnu mjeru date serije tj. da umjesto manjeg ili većeg
niza pojedinačnih vrijednosti (rezultata) koje serija sadrži, odrede jednu koja ih može
prdstavljati ili zamijeniti. U izračunate srednje vrijednosti spada artimetička sredina,
medijana, mod i zbir svih vrijednosti.
Artimetička sredina je kao izračunata srednja vrijednost mjera sa kojom se
najčešće susreće u statističkim izvještajima. Računanje artimetičke sredine iz ordinarnih
i nominalnih podataka je besmisleno, pa se stoga koristi za rezultate koji potječu sa
intervalne ili srazmjerne skale. Jedan od uvjeta upotrebe je da postoji pretpostavka o
normalno raspodjeli mjera u populaciji. Označava se na više načina (M – eng. Mean,
AS i X):

Ʃ𝑥
M=
𝑁

gdje pojedinačni simboli znače: M- artimetička sredina, Ʃ- oznaka za sumu, x-

pojedinačni rezultat ispitanika N- ukupan broj slučajeva mjerenja (broj rezultata).

Slika 2. (Postupak izračunavanja mjera centralne tendencije)

7
 Medijana je tačka (vrijednost) koja dijeli rezultate u varijacionom nizu poredane
po veličini na dva jednaka dijela. Dakle, ona govori koji je centralni rezultat u
distribuciji. Prema time, medijana se može dobiti tako što će se izdvojiti rezultat koji
ser nalazi na samoj sredini. U slučaju kad distribucija ima paran broj rezultat to će biti
sredina između dva skora. Medijana se označava na više načina: Md, Me, Mdn. Kod
normalne raspodjele medijana ima istu vrijednost kao i artimetiča sredina i mod, a ako
je raspodjela asimetrična medijana manje odstupa od artimetičke sredine. Formula za
odeđivanje medijane iz niza poredanih po veličini je:

Mdn= 𝑁
2
gdje pojedinačni simboli znače: Mdn- medijana, N- ukupan broj rezultata. Mod
predstavlja najgrublju, odnosno statistički nejneprecizniju mjeru centralne tendencije
neke distribucije. On ujedno predstavlja vrijednost koja ima najveću apsolutnu
učestalost.

Slika 3. ( Modus, Medijana, Sredina)

8
4. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

4.1.Analiza mjera disperzije

Mjere disperzije (raspršenosti) su mjere količine varijacije i ukazuju na to kako
se širi distribucija rezultata oko artimetičke sredine ili kolika disperzija postoji u
distribuciji. Dakle, ovdje se rad o odstupanju i raspršivanju od centralne mjere.
Ukoliko se nalazi gusto grupisani oko artimetičke sredine, onda ono dobro
reprezentira te rezultate i obrnuto. Od statističkih jera disperzije najčašće se koriste:
stadardna devjacija, varijansa, raspon (opse, rang), minimum, maksimum i
stadardna gereška srednje vrijednosti. Ova pojava, mjera disperzije je razumljiva s
aspekta vjerovatnoće, jer ako se u obzir uzmu svi rezultati raspon je razlika između
najvećeg i najmanjeg rezultata. Međutim, ako se uzme samo nekoliko rezultata mala
je vjerovatnoća da će među njima biti upravo najveći i najmanji rezultat. Formula
za izračunavanje raspona je:

R = X max ̶ X min

gdje pojedinačni simoli znače: R- raspon, Xmax- najveći dobijeni rezultat, Xmin-
najmanji dobijeni rezultat. Standardna devijacija je mjera disperzije oko srednje
vrijednosti. Kvadratni korijen od varijanse naziva se standardna devijacija (SD, s) i
označava se prosječno odstupanje od artimetičke sdredine i smije se računati samo
uz artimetičku sredinu.
Standardna devijacija služi za statistiku zaključivanja. Kad su zaključci koji se
donose vezani za artimetičku sredinu u princiou koristti se artimetička sredina
dobijena na odrređenom uzorku da bi se procjenia artimetička sredina populacije.
Zaključivanje o populacijskoj artimetičkoj sredini će biti utoliko tačnije što je veći
uzorak i što jemjerena pojava manje varijabilna. Pošto se na varijabilnost neke
pojave ne može utjecati, utoliko se ne može obaviti mjerenje na svm članovima
populacije, a to se gotovo nkad ne može, greška procjene se možesmanjiti većim
brojem mjerenja.

9
4.2. Intervali pouzdanosti i stepeni značajnosti
Ukoliko se želi zaključivati o pouzdanosti procjene statističkoh parametara, to
se mora učiniti sa vjerovatnoćomo koja proizilazi iz normalne raspodjele
artimetičkih sredina velikog broja sličnih uzoraka. Kad je u statističkom
zaključivanju važniji procenat koji se nalati u ntervalu, onda se obično primjenjuje
termin interval pouzdanosti (95% i 99%), a ukoliko ju u zaključivanju pažnja
usmjerena na procenat slučajeva koji je ostao izvan intervala, onda se obično
upotrebljava termin stepen značajnosti (0,05 i 0.01).

4.3. Percentili i percentilni rangovi

- predstavljaju mjere pomoću kojih se izračunavaju neke druge statističke mjere,
kao što su mjere odstupanja empirijske raspodjele od normalne kriove (skjunis i
kurtosis), određivanje položaja pojedinaca u grupi (z – vrijednosti), zatimu svrhe
kvantitativnog klasificiranja, kategoriziranja i odabiranja ispitanika u grupi, kao i
prilikom baždarenja pojedinih testova, utvrđivanja normi i konsrtrukciji skale i
drugo.
Pod percentilom se podrazumijeva mjesto u raspodjeli mjera ispod kojega se
nalazi neki procenat slučajev, a percentilni rang je mjesto ispitanika na percentilnoj
skali, koje on zauzima na osnovu svoje mjere, stečene pri mjerenju neke pojave na
grupi ispitanika kojoj i on sam pripada.

Slika 4. (Analiza disperzije)

10
 5. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

5.1. Analiza mjera distribucije

Mjere distribucije (raspodjele) su skjunis (skewnes) i kurtozis (kurtosis), statistički
podaci koji opisuju oblik i simetriju raspodjele. Njihove vrijednosti pomažu u donošenju
zaključak o odstupanju empirijske raspodjele od normalne krive. Na osnovu vrijednosti
skjunisa vrši se zaključivanje o pozitivnom ili negativnom odstupanju dobijene raspodjele
podataka u odnosu na normalnu (horizontalno odstpanje, mjera simetrije), tj. iskrivljenost
distribucije, dok se na osnovu poznavanja vrijednosti kurtozisa zaključuje, o odstupanju
dobijene raspodjele po visini (vertikalno odstupanjem, mjera zaobljneosti), tj. spljoštenost
distribucije.
Skjunis je, dakle, statistik na osnovu kojeg se donosi zaključak o tome da li je empirijska
raspodjela podataka pozitivno ili negativno asimetrična ili, jednostavnije kazano, da ki
distribucija podataka grafičkipredtavljeno skreće u lijevu ili u desnu stranu.

Slika 5. Shematski prikaz oblika distribucije

Na osnovu raspodjele podataka i vrijednosti kurtosiza se utvrđuje da li postoji tendencija

grupisanja podataka oko artimetičke sredine ili se podaci raspršuju podjednako duž apsice.
Vrijednost kurtosiza koja se izračunava je uvijek manja od jedan i teorijski se smatra da je za
normalnu raspodjelu vrijednost nula (0).

11
6. DESKRIPTIVNE STATISTIČKE ANALIZE

6.1. Analiza normalnosti distribucije

U deskriptivnoj statistici procedura Explore (istraživanja) zahvata opisnu
statistiku i grafičke prikaze kako za sve naše slučajeve, tako i posebno za grupe
slučajeva. Postoji mnogo razloga za korištenje procedure istraživnja Explore-
prikazivanje podataka, identifikacije netipičnih tačaka (outlier), deskripcija, provjera
pretpostavki i ukazivanje na karalteristične razlike između subuzorla (grupa slučajeva).
Prikazivanje podataka može ukazati na t da postoje neobične vrijednosti,
ekstremne vrjednosti odstpanja u podacima ili druge posebnosti. Procedura Explore-
(istraživanja) podataka može pomoći da se utvrdi da li su statističke tehnike koje se
razmatraju za zanalizu podataka odgovarajuće. Istraživanje može ukazati da je potrebno
da se transormiraju odaci, ako tehnika zahtjeva normalnu distribuciju.
Kolmogorov-Smirnov test je statistički postupak za provjeru valjanosti slaganja
neke dobijene raspodjele frekvencija sa nekom hipotetičkom raspodjelom. Ovaj
postupak se koristi i za testiranje nulte hipoteze da uzorak dolazi iz određene raspodjele.
Ovaj test služi za procjenu normalnosti distribucije pri čemu se poredi empirijska i
teorijska distribucija.

6.2. Prijenos SPSS podataka u Wordove dokumente

Česti su zahtjevi da se u seminarske, završne i master radove, uopće u stručne i
naučne radove i doktorske disertacije, unesu izlazni rezultati deskriptivnih indikatora
različitih analiza izvršenih u SPSS programu.
S obzirom da su izlazni rezultati u Output Vieweru u većem broju tabela, sa
brojnim podacima koi nisu bitni za interpretaciju u pojedinim radovima, neophodno je
određene podatke prenijeti u dokument, na jeziku na kojem se piše rad.

12
7. ZAKLJUČAK
Deskriptivna statistika je obično prvi korak u analizi podataka, koristi numeričke
i grafičke metode, a služi za opisivanje prikupljenih podataka. Deskriptivna procedura
prikazuje univarijantne opisne statistike više varijabli u jednoj tabeli i izračunava
standardizirane vrijednosti (Z rezultat). Varijable se mogu odrediti po veličini svojih
artimetičkih sredina, po abecednom redu ili po redoslijedu po kojem smo izabrali
varijable (podrazumijevamo).
Deskriptivna analiza predstavlja osnovnu nalizu na osnovu koje se može opisati
uzorak. Ova statistika obuhvata frekvenciju, procentualni prikaz, mjere centralne
tendencije (modus, medijana, artimetička sredina), mjere disperzije (standardna
devijacija, varijansa, razmak-interval varijacija) i mjere distribucije (oblika rasporeda-
koeficijent simetričnosti i spljoštenosti).

13
8. LITERATURA

1. V.Serdar, I. Šošić: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

2. Selimović, H. Radić, N. Selimović, N: Metodologija istraživanja, Dobra knjiga
Sarajevo, Travnik, 2013.
3. Na sajtu:
http://bkovacic.weebly.com/uploads/7/4/0/7/7407552/poslovna_statistika_-
_skripta.pdf Očitano 28.05.2017. godine
4. Sa sajta: http://www.ef.uns.ac.rs/Download/statistika/mirko_savic_materijali/21-
08-08%20deskriptivna%20statisticka%20analiza.pdf Preuzeto 29.05.2017.godine

14
15