Nastavne metode • Riječ metoda - grč. methodos- način izlaganja, smišljen i planski postupak.
• Način i postupci koji se primjenjuju radi
ostvarivanja nekog cilja.
• Sadržaj određuje metodu, tj. logika i struktura
sadržaja diktiraju izbor metode.
• Svaka nauka razvija svoje specifične metode.
POJAM NASTAVNIH METODA
NASTAVNA METODA je naučno verificiran način na
koji učenici, pod rukovodstvom nastavnika, u nastavnom procesu, stiču znanja, vještine i navike, primjenjuju ih u praksi, razvijaju svoje psihofizičke sposobnosti i interesovanja. • Između naučnih i nastavnih metoda postoje znatne razlike.
• Naučne metode služe kao put otkrivanja novih
znanja, a nastavne metode su put za usvajanje znanja do kojih je nauka već došla.
• Nastavne metode su prilagođene nastavnim
situacijama i pedagoško-psihološkim odlikama učenika, koriste se za ostvarivanje obrazovnih i odgojnih zadataka u nastavi. Monometodizam • Pojačan interes za nastavne metode ispoljio je J. A. Komenski u 17. st. zbog potrebe sve masovnijeg obrazovanja.
• Monometodizam - shvatanje da postoji samo jedna
metoda za ostvarivanje cjelokupnog nastavnog procesa bilo kog predmeta i bilo koje nastavne jedinice.
• Nastojanje da se jednoj nastavnoj metodi pripiše
univerzalan karakter. Polimetodizam • U poricanju jedne univerzalne metode otišlo se u drugu krajnost - isticanje velikog broja nastavnih metoda
• Sve je to vodilo u poricanje postojanja nastavnih
metoda kao naučno verificiranih puteva i načina rada učenika i nastavnika u nastavi. • Didaktički anarhizam - izvođenje nastave izraz ličnog nadahnuća nastavnika i njegovog stila rada i da ne treba utvrđivati nikakva pravila i radne postupke. KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA
Metoda usmenog izlaganja
Metoda razgovora Metoda ilustrativnih radova Metoda demonstracije Metoda praktičnih i laboratorijskih radova Metoda pisanih radova Metoda čitanja i rada na tekstu. Metoda usmenog izlaganja • Naziva se još i: - Monološka - Akroamatska
- način nastavnog rada u kome se postavljeni zadaci
ostvaruju usmenim izlaganjem (verbalno) nastavnika, a ponekad i učenika.
Karakterizira je naglašena uloga i aktivnost nastavnika
i pasivnost učenika. • Stara je koliko i samo poučavanje i spada u svevremenske metode.
• Značaj ove metode izvire iz funkcije usmenog
govora kao osnovnog oblika komunikacije.
• Kad treba izložiti činjenice, izvući zaključke, dati
prijedlog, opisati... • U nastavnom procesu, usmenim izlaganjem služe se i učenici i u različitim prilikama, kao što su: ponavljanje obrađenih sadržaja, usmeno referiranje, podnošenje izvještaja o pročitanim knjigama, o eksperimentima.
• To doprinosi vježbanju učenika u usmenom
izražavanju, bogaćenju njihovog rječničkog fonda, osamostaljivanju. Prednosti metode usmenog izlaganja:
Racionalno i sistematično se izlažu nastavni sadržaji
Izlaže se gradivo koje se ne može usvojiti neposrednim posmatranjem Živom riječju nastavnik utječe na emocije učenika i stvara se emocionalna klima u skladu sa nastavnim sadržajem Ekonomičnost Realiziraju se postavljeni zadaci kad nema savremenih nastavnih sredstava koja bi to omogućila na drugi način. Nedostaci metode usmenog izlaganja:
Verbalizam u nastavi
Usmenim izlaganjem nastavnika učenici dobijaju
znanja u gotovom obliku tako da to vodi njihovoj misaonoj pasivizaciji.
Nastavnik nikad nije siguran koliko učenici prate ono
što on izlaže i koliko oni razumiju nastavni sadržaj.
Rad po ovoj metodi je prilagođen prosječnom
učeniku. Metoda razgovora • Zajedno sa monološkom spada u metode usmene riječi ili verbalne metode.
• Koriste se još i nazivi:
- dijaloška (grč. dialogos-razgovor u dvoje) - erotematska
Metoda razgovora je takva metoda u kojoj se
nastavni zadaci ostvaruju u obliku pitanja i odgovora, razgovoru nastavnika sa učenicima. • U nastavi se ova metoda najviše koristi prilikom ponavljanja, uvježbavanja i provjeravanja znanja, ali se može koristiti i prilikom obrade nastavnog gradiva pod uvjetom da kod učenika već postoji temelj na kome će se nadograđivati nova znanja. • Rasprava je poseban oblik metode razgovora u kome je komunikacija veoma razuđena jer svaki učesnik nastavnog procesa može da opći sa svima ostalim učesnicima.
• U raspravi nastavnik mora da raspodijeli pažnju na
proces (tok rasprave) i na sadržaj, tj. na temu rasprave. Prednosti metode razgovora su:
Podstiče aktivnost i samostalan rad učenika
Stečena znanja su dublja i trajnija Navikava učenike na raspravu Omogućava nastavniku da bolje upozna ličnost učenika. Nedostaci metode razgovora su:
Ne može se koristiti u obradi svakog gradiva
Dijalogom se sadržaj ne može izložiti toliko sistematično kao monologom Dijalog je manje racionalan Emocije učenika se uspješnije pobuđuju monologom nego dijalogom. Metoda ilustrativnih radova
Metoda ilustrativnih radova je način nastavnog
rada u kome se postavljeni zadaci ostvaruju crtanjem.
U nastavi se koriste znakovi, tablice, grafikoni,
pojednostavljeno prikažu i tako lakše razumiju, Pomoću nje se mogu uspješnije prikazati neki procesi nego na prirodnim predmetima ili velikim tehničkim uređajima; Unutrašnje strukture se vrlo uspješno prikazuju na crtežima; Prikazivanje crtežom angažira i čulo vida što omogućuje da se sadržaji bolje usvoje; Nedostaci metode ilustrativnih radova:
Ne mogu se objasniti neki apstraktni pojmovi;
Za razumijevanje šema i drugih vrsta crteža potreban je viši nivo apstraktnog mišljenja; Za ilustrativno crtanje na samom nastavnom času potrebno je vrijeme; Crtež sam za sebe često nije dovoljan, pa je uz njega neophodno pismeno ili usmeno obrazloženje. Metoda demonstracije • Riječ demonstratio lat. pokazivanje, dokazivanje, očigledno prikazivanje
• Metoda demonstracije je takav način nastavnog
rada u kome nastavnik demonstrira (pokazuje) predmete, modele, makete, crteže, slike, šeme, a učenici ih posmatraju i tako stiču znanja. Prednosti metode demonstracije: Omogućuje učenicima da stiču znanja na najprirodniji i najefikasniji način - perceptivnim doživljajem; Čulni doživljaj više angažira učenika Razvija se sposobnost posmatranja i zapažanja; Razvijaju se misaone i govorne sposobnosti učenika Može da se primijeni u svim etapama nastavnog procesa. Nedostaci metode demonstracije: Pojmovi, sudovi, zaključci i sve apstraktne kategorije ne mogu se saznavati pokazivanjem; Neke objekte je nemoguće pokazati jer se nalaze na udaljenim prostorima; Pojedini predmeti su nepogodni za pokazivanje zbog svoje veličine Pokazivanje i posmatranje sami sobom nisu dovoljni ako ih ne prate usmena objašnjenja, tumačenja... Metoda praktičnih i laboratorijskih radova Metoda praktičnog i laboratorijskog rada je takav način realizacije nastavnog procesa u kome se znanja stiču kroz praktičan rad i eksperimentiranje nastavnika i učenika.
o Može se primjenjivati ne samo u radionicama i
laboratorijama, nego i u školskom vrtu, voćnjaku, učionici, kulturnim ustanovama, preduzećima. Prednosti: Zadovoljava sve zadatke očiglednosti i omogućava plansko posmatranje predmeta i pojava; Maksimalno se aktiviraju učenici, Podstiče se interesiranje učenika za prirodne i druge pojave i procese; Razvija se samostalnost i samopouzdanje učenika; Znanja su dublja i trajnija; Doprinosi razvijanju spretnosti, vještina i navika za rukovanje priborom i alatima; Nedostaci: Zahtijeva da škola bude dobro opremljena nastavnim sredstvima, aparatima, priborom, materijalima i alatima; Zahtijeva vrlo temeljnu pripremu nastavnika i učenika i brižljivo pripremanje ogleda i eksperimenta; Nije pogodna za primjenu u obradi vrlo složenih procesa Ne smije se primjenjivati u opasnim eksperimentima; Nije ekonomična, jer praktičan i laboratorijski rad traže dosta vremena. Metoda pisanja Metoda pisanja je način nastavnog rada u kome se postavljeni zadaci realizuju pisanjem.
o Da bi se primijenilo pisanje, neophodno je da učenici
prvo nauče da pišu. Didaktičari pismene radove dijele na: reproduktivne radove (prepisi),
polusamostalne radove (diktati, proširivanje i
dopunjavanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, bilješke na predavanjima)
samostalne radove-koji se mogu raditi na slobodno
izabranu ili zadatu temu. Prednosti metode pisanja:
Obogaćuje rječnički fond i razvija smisao
učenika za pismeno izražavanje; Odgaja sposobnost za razlikovanje glavnog od sporednog; Znanja čini dubljim i trajnijim; Razvija samostalnost, tačnost i urednost; Osposobljava učenike za pisanu komunikaciju. Nedostaci metode pisanja:
Zbog toga što je pažnja usredsređena na zapisivanje
često se ne prati tok nastavnikovih misli; Postoji mogućnost pogrešnog zapisivanja onog što je usmeno rečeno; Metoda je neekonomična jer zahtijeva znatno više vremena nego usmena riječ. Metoda čitanja i rada na tekstu Metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda) je takav način nastavnog rada u kome se postavljeni zadaci ostvaruju čitanjem tekstova.
o Nastavnik koristi različite izvore za čitanje (udžbenike,
priručnike, razne štampane materijale). Prema cilju koji treba ostvariti, didaktičari razlikuju više vrsta čitanja:
za sticanje vještine čitanja,
radi upoznavanja novog gradiva,
radi pamćenja gradiva
radi gramatičke, stilske i estetske analize.
Prednosti metode čitanja i rada na tekstu:
Omogućava učenicima da stiču pouzdana i
sistematski sređena znanja; Učenik može koristiti pisani tekst i kod kuće; Koristeći tekstove iz raznih izvora učenik ima pomoć najboljih stručnjaka; Vrlo je ekonomična; Čitanjem se razvija i odgaja samostalnost; Čitanjem se podstiče mašta, razvijaju interesovanja, obogaćuje jezički izraz. Nedostaci metode čitanja i rada na tekstu:
Može se koristiti tek kada učenici nauče čitati;
Teško je uskladiti sa individualnim potrebama učenika; U udžbeničkim tekstovima novo gradivo se ne povezuje sa prethodno obrađenim; Učenici lakše savladaju gradivo uz pomoć žive riječi nego čitanjem. VAŠA PITANJA