Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

SADRAJ
1.

UVOD............................................................................................................... 2

2.

PREGLED METODA KONANOG ZBRINJAVANJA OTPADA.................................3

2.1.

RECIKLIRANJE OTPADA............................................................................... 3

2.2.

TERMIKE OBRADE OTPADA.......................................................................4

2.2.1.

SPALJIVANJE OTPADA............................................................................4

2.2.2.

PIROLIZA OTPADA................................................................................. 4

2.2.3.

GASIFIKACIJA OTPADA..........................................................................5

METODA PIROLIZE........................................................................................... 6

3.

3.1.

HISTORIJAT PIROLIZE.................................................................................. 6

3.2.

PIROLIZA KAO METODA ZBRINJAVANJA OTPADA..........................................6

3.3.

PREDNOSTI I NEDOSTACI PIROLIZE..............................................................8

3.4.

SHEME PIROLIZE....................................................................................... 10

4.

POSTROJENJA ZA PIROLIZU OTPADA.............................................................11

5.

VRSTE OTPADA KOJE PODLIJEU PIROLIZI...................................................13

5.1.

PRERADA PLASTIKE PROCESOM PIROLIZE.............................................13

5.2.

PRIMJENA PIROLIZE U PROIZVODNJI DRVENOG PLINA................................15

5.3.

PRERADA PNEUMATIKA PROCESOM PIROLIZE..........................................16

5.4.

PRIMJENA PIROLIZE NA ORGANSKI OTPAD.................................................17

6.

PROBLEMI KOMERCIJALIZACIJE PIROLITIKE TEHNOLOGIJE....................18

7.

PRIMJENA PIROLIZE U SVIJETU.....................................................................19

7.1.

POSTROJENJE ZA PIROLIZU BURGAU U NJEMAKOJ....................................24

8.

PIROLIZA SA EKONOMSKOG ASPEKTA...........................................................30

9.

UPOREDBA PIROLIZE SA DRUGIM TERMIKIM OBRADAMA......................31

10.

ZAKLJUAK................................................................................................ 33

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

1. UVOD
Otpad je jasni pokazatelj gospodarskog rasta i njegova koliina izravno pokazuje koliko je
neko drutvo razvijeno. Prema Zakonu o otpadu FBiH otpadom se smatraju sve tvari ili
predmeti koje ovjek odbacuje, namjerava ili mora odloiti. Dok se u svakidanjoj praksi
pojam otpada moe definirati kao proizvodni i tehnoloki ostatak, jasni pokazatelj
standardnog ivota ljudi. Iz toga se zakljuuje da otpad nije gomila neiskoristivih tvari, te ne
mora biti smee. Smeem se naziva pomijeani otpad iz domainstva, industrije, javnih
povrina i dr.
Podjela otpada:

Prema mjestu nastajanja

Prema svojstvima

Prema mjestu nastajanja razlikujemo:

komunalni otpad,
industrijski otpad,
ambalani otpad,
graevinski otpad,
elektroniki otpad,
otpadna vozila i gume.
Prema svojstvima otpad dijelimo na:
opasni
neopasni
inertni otpad
Sav otpad koji se produkuje, treba na neki nain zbrinuti. U BiH je 2003. godine usvojena
strategija sanitarnih deponija. Dosadanja praksa zbrinjavanja otpada je konano odlaganje na
deponije. S obzirom na veliku produkciju otpada,i pomankanje raspoloivog prostora za
izgradnju deponija, potrebno je primjeniti i neke druge metode zbrinjavanja otpada, odnosno
uvesti prioritete u gospodarenju otpadom. Prioritetni postupci se ogledaju u:
1. Sprjeavanje, odnosno smanjenje nastajanja otpada
2. Recikliranje, odnosno ponovno koritenje otpada
3. Obrada otpada
- Stabiliziranjem, neutaliziranjem
- Termike metode (spaljivanje, piroliza, gasifikacija)
4. Odlaganje otpada

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

2. PREGLED METODA KONANOG ZBRINJAVANJA OTPADA

Zavisno o vrsti i svojstvima otpada, mogui su sljedei postupci njegove obrade, odnosno
zbrinjavanja:
1. Recikliranje
2. Bioloka obrada
- anaerobna bioloka obrada
- aerobna bioloka obrada
- mehaniko-bioloka obrada
3. Spaljivanje
- sa rekuperacijom energije
- bez rekuperacije energije
4. Piroliza
5. Gasifikacija
6. Odlaganje na deponiju
- sa proizvodnjom bioplina
- bez proizvodnje bioplina
Tabela 1 : Prikaz mogunosti obrade pojedinih vrsta otpada

2.1.

RECIKLIRANJE OTPADA

Recikliranje podrazumijeva selektivno skupljanje otpada. Recikliranje je organizirani sistem

sa kojim se na mjestu nastanka otpada vri odvajanje i sakupljanje korisnih tvari u cilju
njihova ponovna koritenja. Na taj nain se smanjuje potronja sirovina, uvoz sekundarnih
sirovina, te potronja energije. Selekcija otpada se moe vriti na mjestu nastanka ili na
deponiji. Vea iskoristivost otpada se dobija ako se vri selekcija na mjestu nastanka. Na taj
nain se osiguravaju veliki pozitivni ekoloki prinosi, a ujedno smanjuju trokovi postupanja s
otpadom. Recikliranju podlijeu papir, karton, staklo, plastika, tekstil i razni elektroniki
dijelovi. (1)

2.2.

TERMIKE OBRADE OTPADA

3

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Termika obrada otpada je djelotvoran, ali relativno skup nain obrade komunalnog otpada.
Postotak termike obrade u ukupnoj obradi komunalnog otpada raste u razvijenim zemljama i
nerijetko se njome zbrine, odnosno obradi do 50 % ukupne koliine komunalnog otpada. (1)
Postupke termike obrade dijelimo na:
a) spaljivanje
b) pirolizu
c) gasifikaciju (rasplinjavanje)

2.2.1. SPALJIVANJE OTPADA

Spaljivanje predstavlja fiziko- hemijski oksidacijski proces pri kojem se oslobaa energija, a
potreban kisik se uzima iz zraka. Duik i ostali plinovi koji se nalaze u zraku hemijski ne
regiraju s gorivom komponentom iz otpada. Sudionici u procesu sagorijevanja su gorive
komponente iz otpada i zrak, a produkti sagorijevanja su dimni plinovi i pepeo. (1)
Prednosti spaljivanja otpada:
-

smanjenje volumena otpada

smanjenje reaktivnosti otpada (uslijed mineralizacije)
iskoritenje ogrijevne vrijednosti
manji uticaj na okoli u odnosu na odlaganje neobraenog otpada.

Nedostaci spaljivanja otpada:

-

veliki investicioni trokovi

emisija tetnih tvari putem dimnih plinova
stvaranje toksinog otpada koji je potrebno odloiti na deponiju (pepeo)
u sluaju recikliranja, opada energetsko iskoritenje otpada.

2.2.2. PIROLIZA OTPADA

U osnovi, piroliza je proces u kojemu dolazi do destilacije organskoga dijela otpadnog
materijala te kidanje hemijskih veza (krekovanje) velikih molekula materijala kao to su
plastika, guma, koa i slino. Procesom pirolize iz krutih materijala dobivaju se plinovita i
tekua goriva. Proces pirolize e biti detaljno obraen kroz seminarski rad. (2)

2.2.3. GASIFIKACIJA OTPADA

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Gasifikacija (rasplinjavanje) je proces djelominog spaljivanja uz kontrolirani dotok kisika pri

temperaturama i do 1600 C. Dobiva se sintetski plin (CO i H 2 ), koji se iskoritava kao
energent.
Pojava tehnologije rasplinjavanja na osnovi plazme konano nudi rjeenje po kome se
problem rjeava u cijelosti, gotovo bez negativnog utjecaja na okoli. Ovo je bez konkurencije
najbolji tehnoloki postupka u procesu gospodarenja otpadom, odnosi se na sve vrste otpada
osim nuklearnog. (2)

Shema 1 : Gasifikacija (rasplinjavanje)

3. METODA PIROLIZE

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

3.1.

HISTORIJAT PIROLIZE

Piroliza, (suha destilacija od karbonatnih materijala) je drevni proces. Proces je razvijen i / ili
otkriven prije nekoliko hiljada godina u istonim podrujima Sredozemnog mora. Ime je
grkog porijekla, koje opisuje proces "kao vatra bez zraka". (2)
Proces pirolize je najprije koriten za kuhanje i proizvodnju hrane, pri obradi drva za
proizvodnju plinova i ulja, za brtvljenje avova na brodovima u cilju postizanja
vodonepropusnosti, jer je bio efikasan proces koji je davao malo dima, a puno toplotne
energije. U kasnijim godinama, proces pirolize je napredovao, te je sve efikasnije
iskoritavan, za obradu ruda, u nastanku procesa koksiranja gdje se i danas koristi,
proizvodnja metala, za proizvodnju lijekova, boja, voska, te proizvodnju agregata za izgradnju
cesta, a u novije vrijeme kao jedan od termikih metoda konanog zbrinjavanja otpada.

3.2.

PIROLIZA KAO METODA ZBRINJAVANJA OTPADA

Piroliza je termika razgradnja komponenti otpada na visokoj temperaturi, bez prisutnosti

kisika i vode, pri emu se dobivaju isti ostaci ugljika. U praksi, nije mogue da se postigne
potpuno odstranjivanje kisika, zbog toga dolazi do oksidacije, sagorijevanja, dijela materijala.
Velike molekule se razgrauju na male i tako se metan na temperaturi od 1300 do 1400 C
raspada na vodik i ugljik, dok se drugi plinovi, alkani, razgrauju na niim temperaturama
oko 400 do 600 C. Prilikom zagrijavanja, organske komponente otpada postaju nestabilne i
razlau se u jednostavne produkte izgaranja. Poveanjem vremena trajanja reakcija i
temperature preko 500 C hemijski elementi u otpadu nalaze se u stabilnim spojevima kao to
su: voda, ugljenmonoksid, ugljendioksid i metan.
Za provoenje pirolize potrebna je visoka temperatura i ona se dovodi na slijedee naine:
indirektnim zagrijavanjem metalnim ili vatrostalnim zidovima,
direktnim odvojenim zagrijavanjem,
direktno elektrinom energijom.

Tokom procesa pirolize organske estice se tranformiu u gasove, male koliine tenosti, i
vrste ostatke koji sadre ugljik i pepeo. Gasovi koji se isputaju, uglavnom se tretiraju u
sekundarnoj jedinici za termiku oksidaciju. Oprema, kao to su elektrostatiki talonici,
takoe se upotrebljava za uklanjanje vrstih estica.

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Pirolizom nastaju tri proizvoda:

1. gas (smjesa H2, CH4, CO, CO2 i drugih gasova),
2. tena frakcija (katran koji sadri siretnu kiselinu, aceton, metanol i kompleksne
oksidugljovodonike),
3. a (skoro isti ugljik i sav inertni, nesagorljivi materijal, prisutan u otpadu koji se
prerauje).

Procesom pirolize prvo se dobija prirodni gas koji se koristi za grijanje. Tena goriva se
dobijaju kondenzacijom i to teki i laki derivati ulja. Po sastavu su slina lo ulju, taka
paljenja je na 65 C, sadraj ai iznosi od 1,5% do 3,0%, sadraj sumpora iznosi oko 0,6% i
ima toplotnu mo 49500 KJ/kg, pa se vrlo esto mogu koristiti i za dalju preradu. Ugljenini
prah sadri primjese metala i ostalih soli, ali se moe koristiti kao aktivni ugalj u filterima,
kao zamjena u gumarskoj industriji za a N-220, N-330 ili za dalju preradu u hemijskoj
industriji. (3)

Pri temperaturama od 550 C odvija se nisko temperaturna piroliza, kod koje se stvaraju ulje
i katran. Na temperaturama od 550 do 800 C odvija se srednje temperaturna piroliza gdje se
razvijaju plinovi niske temperaturne moi i male koliine ulja i katrana. Kod temperature od
800 do 1100 C odvija se visoko temperaturna piroliza gdje se razvijaju plinovi visoke
temperaturne moi. A kod temperature koja je vea od 1400 C, za razgradnju otpada visoke
toplinske moi omoguuje se prevoenje vrstog ostatka u rastopljeno stanje i na taj nain
omoguuje se jednostavno odvoenje ljake. (2)

Slika 1: Sastav gasa kao posljedice pirolize

Mora se napomenuti da prilkom procesa pirolize dolazi do produkcije odreenih

nusproizvoda (ostaci nastali samim tretmanom i ostaci prilikom preiavanja gasova) koji se
7

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

moraju odloiti na kontrolisanim deponijama. Otpadna voda koje se produkuje takoe se mora
tetirati prije isputanja u kanalizacione sisteme.
Iz jedne tone smea pirolizom se moe dobiti:
1.
2.
3.
4.

70-90 kg koksa toplotne moi 19000-30000 kJ/kg,

5-8 kg ulja toplotne moi 3800-4200 kJ/kg,
300-500 m3 gasa toplotne moi 12000-20000 kJ/m3,
300-350 kg kondenzata (gasne vode). (4)

3.3.

PREDNOSTI I NEDOSTACI PIROLIZE

Prednosti pirolize:
-

Produkcije gasova niske toplotne vrijednosti (8 MJ/kg (10 12 MJ/Nm3 )

koji se dalje moe iskoristi za proizvodnju energije,

Nizak stepen curenja tekih metala iz vrstih ostataka,

Prednosti pirolize u odnosu na spaljivanje je u manjoj koliini izlaznih plinova, te

manje isputanje plinova u atmosferu. Pirolizom dobijamo regenerativni gorivi
materijal koji se moe ponovo koristiti na nekom drugom mjestu,

Ne dolazi do formiranja dioksina u furana,

Proces je pogodan za teke frakcije otpada,

Produkti koji nastaju (klinker i ostali ostaci) su sterilni ,

Nie temperature u odnosu na spalionice i gasifikaciju,

Ekoloka razgradnja biomase: biomasa se ne spaljuje nego se razlae,

Jednostavnost u pogledu ulaznih materija, odravanja i usluga,

Omoguava se odvajanje krutog ostatka u stanju rastopa , i time oduzimanje

ljake, koja je sa boljim karakteristikama ponovo upotrebljiva,

Fleksibilnije voenje procesa.

Nedostaci pirolize:
8

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Otpad se mora usitniti (isjeckati) prije ulaska u jedinicu za pirolizu radi

sprijeavanja zaguenja transportnog i dozirnog sistema,

vrsti ostaci sadre 20-30% toplotne vrijednosti primarnog goriva,

Visoki trokovi,

Potrebno je pomono gorivo,

Loe energetsko iskoritenje zbog poveanog sadraja koksa i nesagorjelog

ugljika,

Povean sadraj tekih metala i toksinih organskih kopmonenata zbog niih

temperatura reakcija.

3.4.

SHEME PIROLIZE

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 2: Shema pirolize

4. POSTROJENJA ZA PIROLIZU OTPADA

10

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Postoji nekoliko varijacija ureaja za sprovoenje pirolize:

-

rotaciona pe (smee)
pe sa rotirajuom osnovom i
pe sa fluidizovanim slojem (plastika i stare gume).

Slika 3: Shema pirolitikog spaljivanja otpada

Ureaji su po konstrukciji slini insineratorima, ali se postupak odvija pri vrlo malim
koliinama vazduha. Rotaciona pe je obloena vatrostalnim materijalom, postavljena je pod
odreenim nagibom, a rotacioni cilindar ima ulogu grejne komore. Rotacione pei su esto
opremljene gorionikom na komori za dogorijevanje, komorom za brzo hlaenje i sistemom za
kontrolu zagaenja vazduha. Rotaciona pe ima ulogu komore za sagorijevanje koja radi na
temperaturi do 980 C, a obino se temperatura kree izmeu700-800 C.
Gasovi iz insineratora moraju se tretirati sistemom za kontrolu zagaenja vazduha radi
uklanjaja vrstih estica i neutralisanja i uklanjanja kiselih gasova (HCl, NOx, i SOx). Kuita
vreastog filtra, venturi skruberi, i elektrostatiki talonici sa mokrim postupkom uklanjaju
vrste estice; dok skruberi sa zbijenim slojem ( packed-bed ) i spray driers uklanjaju kisele
gasove. Protoni/cikulacioni fluidizovani sloj (CFB) koristi vazduh velike brzine za
cirkulisanje i suspendovanje otpadnih estica u toplotnoj petlji (heating loop). Radi na
temperaturi do 430C. CFB koristi vazduh velike brzine za cirkulisanje i suspendovanje
otpadnih estica u okviru zatvorenog ciklusa sagorijevanja. Radna temperatura je do 870C.
Eksperimentalno postrojenje, infracrveno, koristi elektrootporne grejne elemente ili indirektno
zapaljene radiantne U cijevi za zagrijavanje materijala prolazei kroz komoru na pokretnoj
traci. Otpad se dozira u primarnu komoru i izlae infracrvenom zraenju (temperatura do
1010C) koje se obezbjeuje uz pomo tapova silicijum karbida iznad prenosne trake.
Vazduh pod pritiskom ubacuje se duhaljkama na odabranim lokacijama du trake radi
kontrolisanja stepena oksidacije doziranog otpada. Glavne primjene procesa pirolize su za
tretiranje i destrukciju poluisparljivih organskih komponenti, goriva i pesticida u zemljitu.
11

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Proces se moe primjenjivati za tretiranje organskih komponenata iz otpada iz rafinerija, uglja

i katrana, zemljita zagaenog kreozotom, ugljenvodonika, isparljivih organskih jedinjenja
(VOCs). Mogunosti pirolize su ograniene kada je u pitanju tretiranje opasnog otpada koji
sadri PCB, dioksine, i ostale organske zagaujue materije. (5)
Glavne faze procesa pirolize:
-

Temperatura 100 do 150 0C - suenje

Temperatura 200 do 550 0C - destilacija i krekovanje
Temperatura 600 do 700 0C - uplinjavanje
Temperaura 800 do 1200 0C- izgaranje (nepotpuno u manjak kisika)

Na slici 3 data je shema postrojenja za obradu kunog i muljevitog otpada postupkom

pirolize.

Slika 4: Shema postrojenja za pirolizu kunog i muljevitog otpada

1-prijemni bunker, 2-usitnjiva, 3- dodava, PS-ohlaeni sagorjeli gasovi, PP-gas pirolize, DGdodatno gorivo, ZS-vazduh za sagorijevanje, VP-vodena para, DP-dimni gasovi

5. VRSTE OTPADA KOJE PODLIJEU PIROLIZI

12

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

5.1.

PRERADA PLASTIKE PROCESOM PIROLIZE

Udio plastike u sveukupnosti otpada je jako velik, stoga i predstavlja veliki problem, te je
potrebno uvesti efikasne mjere u obradi otpadne plastike. U Europi 2008.godine potronja
plastike je bila 35 miliona tona, a 2009. ak 39 miliona tona. Polimerni materijali imaju
veoma veliku primjenu u razliitim granama industrije i u svakodnevnom ivotu. Razlozi za
iroku primjenu polimernih materijala su prednosti, koje imaju u odnosu na druge materijale,
a neke od njih su: mala masa, niska cijena sirovine, mali utroak energije, razliite
mogunosti prerade i reciklae.
Kad je rije o upotrebi pirolize za preradu plastinog otpada, bitno je naglasiti da bi prije
samog procesa trebalo smanjiti udio PVC u plastici koja e se podvrgavati tretmanu pirolize.
Polimeri plastike se pirolizom razgrauju do monomera, oligomera i petrohemikalija. Kao
efikasan postupak u pirolizi plastike se pokazao Hamburger postupak . Temperature se
kreu izmeu 600 0C i 900 0C, piroliza se odvija u vrtlonom sloju. (6)
Kao produkti se dobiju:
-

Plin (nositelj energije)

Mineralna ulja
a za industriju boja
elik

15-20%
20-30%
30-40%
5-20%

Slika 5 : Hamburger postupak pirolize plastinog otpada

Osim Hamburger postupka veoma efikasno je i koritenje BASF postupka termolize, gdje
je piroliza zastupljena kao kljuni proces. Kapacitet BASF postupkom je 15000 t/god.
plastinog otpada. Na naredom dijagramu je prikazan BASF postupak.
13

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Shema 2: BASF postupak

Takoer veoma koristan nain prerade otpadne plastike jeste dobijanje goriva. Londonska
kompanija Cynar, koja je razvila tehnologiju prerade otpadne plastike u gorivo sastoji se u
topljenju otpadne plastike do razine tekuine, pirolizi i zatim destilaciji. Proces moe preraditi
gotovo svu otpadnu plastiku koja se inae sada odvozi na odlagalita. Glavna prednost ovog
procesa vrlo visoka uinkovitost, koja svakom postrojenju omoguava da od 20000 t otpadne
plastike proizvede i do 19000 litara goriva. Proces se sastoji od sistema za dobavu
uskladitene otpadne plastike, cilindrine komore za pirolizu (termiku degradaciju materijala
bez prisustva kisika koja se odvija pri temperaturi od 370 - 420 C), preiavanja plinova,
kondenzacije, destilacije tekue faze - odvajanja komponenti dobivenog gorivog ulja te
povrata sintetskog plina nazad u proces. Otpadna se plastika nakon pranja, suenja i
usitnjavanja preko sistema za rastapanje, dozira direktno u komoru za pirolizu gdje se najprije
mijea i zagrijava kako bi se postigla jednaka temperatura rastopljene smjese. Sama piroliza
zapoinje kada se postigne temperatura od najmanje 370 C kada zapoinje isparavanje
tekue smjese. Neplastini materijal ostaje na dnu komore. (7)

14

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 6 : Radni dijagram Cynar postrojenja za pirolizu

5.2.

PRIMJENA PIROLIZE U PROIZVODNJI DRVENOG PLINA

Piroliza je svoju primjenu nala i pri proizvodnji drvnog plina, koji nastaje izgraranjem drva,
biomase ili drvenog uglja, a predstavlja ustvari vrstu sintetskog plina koji se sastoji od
ugljenmonoksida i vodika, sa malim koliinama oneienja u vidu CO 2, N2, CH4 i O2. Drveni
plin nastaje u postrojenju koje se naziva pirolitiki kotao, a dananja primjena mu se ogleda
uglavnom u zagrijavanju stambenih prostorija, dok je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio
veoma popularan kao pogon za motorna vozila. Pirolitiki kotlovi ili generatori drvnog plina
su se ugraivali na kamione, autobuse, traktore, motocikle, brodove i vozove. Takva vozila su
bila popularna u Njemakoj vedskoj, Finskoj, Francuskoj, dok se i danas mogu nai u Kini,
Singapuru,vedskoj i Finskoj.
Piroliza je jedna od tri osnovne faze procesa izgaranja drva, dok pirolitiki kotlovi u sebi
provode proces rasplinjavanja drveta, izgaranja drveta, te kasnije izgaranja rasplinutog drvnog
plina uz konani visoki stupanj djelovanja. Piroliza je toplinsko raspadanje drveta kroz
promjenu njegovog agregatnog stanja. Na temperaturama iznad 100C toplinskim
zagrijavanjem iz drva se poinju oslobaati plinovi. (8)

15

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

5.3.

PRERADA PNEUMATIKA PROCESOM PIROLIZE

Spaliti 1 tonu otpadnih guma znai proizvesti oko 450 kilograma otrovnih plinova. teta za
okoli je oita.
Piroliza se zasniva na toplotnom razdvajanju makromolekula sa ouvanjem ugljenvodoninih
veza. Procesi se ostvaruju na viim temperaturama u reaktoru (rotacione pei) i u vakumu
(slika 6). Odreeni sastojci odvajaju se kondenzacijom dok se drugi dobijaju fizikohemijskim procesima. Kvalitet i koliina izlaznih proizvoda zavisi od tipa tehnologije i uslova
pirolize. U nekim sluajevima se pirolitiki prerauje smjesa otpadnih pneumatika i otpadne
plastike. Usitnjeni otpadni pneumatici u rotacionim krunim peima prelaze u gasovito stanje
pod dejstvom visoke temperature i u vakumu. Ovako dobijen gas prelazi u slijedei dio
sistema, gdje se izdvajaju vrste frakcije. Gas se postepeno hladi, dolazi do promjene pritiska
i prelazi u teno stanje. Pirolitiki gas koji pritom nastaje se koristi kao izvor toplotne
energije, a u sluaju realizacije kogeneracione jedinice, i kao izvor elektrine energije, pa
praktino postrojenje samo proizvodi odreenu koliinu neophodne energije. (9)

Slika 7 : Shema procesa pirolize

16

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

5.4.
PRIMJENA PIROLIZE NA ORGANSKI OTPAD
Pirolizom se organske materije bez prisustva kisika, dakle anaerobno, brzo zagrijavaju na
temperaturi od oko 400 - 600 0C. Ova temperatura nadmauje granicu hemijske stabilnosti
ovog materijala, ali ovim procesom se dati materijal ne spaljuje, ve se razlae na proste
isparljive produkte i koks. To je proces razlaganja makromolekularnih hemijskih jedinjenja na
niskomolekularne proizvode i vrste ostatke. Kod temperature 500 0C piroliza daje najvee
iskoritenje tenih produkata razgradnje kao ulja i katran, a pri veim temperaturama
(zagrijavanjem preko 1400 0C) uglavnom se radi o plinovima sa velikom kalorinom
vrijednou.
Procesom pirolize se mogu obraivati bilo kakve materije koje sadre organsku komponentu,
ali efikasnost ovog procesa zavisi od osobina materije:

biorazgradiv komunalni otpad: voe, povre, ostaci jela, papir, karton, trava, lie,
piljevina, stoni izmet, ambalaa za pakovanje hrane, folija, tekstil...

biomasa: poljoprivredni otpad (biljna ili stona proizvodnja), otpad iz drvne industrije,
otpad iz prehrambene industrije, organski otpad iz domainstava, mulj iz postrojenja
za tretman otpadnih voda.

PKA je pirolitiki postupak prikladan za tretman komunalnog otpada. Odvija se u rotirajuem

bubnju, na temperaturi 500-600 0C. Razlikujemo 3 faze PKA postupka:
1. priprema otpada (usitnjavanje, razvrstavanje, suenje, homogenizacija)
2. obrada i vrednovanje pirolitikog plina (krekiranje, pranje, filtriranje)
3. obrada, vrednovanje i zbrinjavanje vrtsih ostataka i otpadnih voda

Slika 8 : PKA piroliza

17

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Problem predstavljaju otpadne vode koje mogu sadrati NH 3, cijanide, kloride i sulfate, to
ubrajamo u opasan otpad.
Piroliza je perspektivna tehnologija u tretiranju organskih kontaminanata u zemljitima i
uljevitim/naftnim muljevima. Hemijski kontaminanti za koje postoje podaci su PCB, dioksini, PAH-ovi, i mnoge druge organske zagaujue materije. Piroliza nije efikasna u unitavanju ili fizikom odvajanju neorganskih hemikalija iz zagaenog medijuma. Isparljivi metali
mogu se uklanjati kao rezultat viih temperatura povezanih sa procesom, ali ipak ne dolazi do
njihovog neutralisanja.
Tehnologija je po svoj prilici ekonominija kada su u pitanju manji uinci, kao to je tretiranje
odreenih vrsta zagaenih zemljita. Meutim, kada su u pitanju primjene za komunalni
otpad, a u nekim sluajevima i industrijski, trokovi primjene ove tehnologije su vii nego za
druge. (10)

6. PROBLEMI KOMERCIJALIZACIJE PIROLITIKE

TEHNOLOGIJE
Problemi u komercijalizaciji pirolize mogu se podijeliti na ekonomske i tehnike. S obzirom
na prvobitnu svrhu pirolize koja se ogledala u prozvodnji ulja iz otpadne plastike, moe se
zakljuiti da meunarodna cijena nafte utie na komercijalizaciju pirolize, to jeste ako
pirolizna ulja nemaju konkurentnu snagu u odnosu na lo ulje iz sirove nafte, onda pirolizna
tehnologija ne moe biti komercijalna. Stoga se jedno vrijeme komercijalizacija pirolize
smatrala nemoguom, pa su neke kompanije pokuavale da dobiju pirolizna ulja iz
kontamnirane plastike pomjeane sa zemljom, metalom i slino. Meutim takvi pokuaji su
stvorili ozbiljne tehnike probleme. No danas se sve ee povlai pitanje proizvodnje
pirolitikih ulja zbog cijene koja definitivno jeste isplativa, uzimajui u obzir da se od jednog
kilograma otpadne plastike dobija jedna litra ulja. Ako se sagledaju trokovi poetnog
ulaganja i rada, onda ovakva tehnologija jo uvijek nema konkurentnu mo. Meutim, iako
proces pirolize ima nepovoljan poloaj u ekonomskom aspektu, trina cijena pirolitikog ulja
je stabilnija od cijene reciklirane plastike, tako da se komercijalizacija pirolize oekuje u
sluaju korelativnog upravljanja reciklaom plastike i poveanjem poetnog ulaganja od
strane vlade. Jo jedan problem u komercijalizaciji pirolize jeste tehnika pouzdanost.
Trenutno je poznato da su glavni tehniki problemi pikupljanje plastike, selekcija, i redovne
koliine koje postrojenje za pirolizu zahtjeva. Proces sakupljanja i selekcije plastike su
razvijeni za potrebe reciklae, a oekuje se da koliine plastike potrebne za pirolizu nee
stvarati probleme, s obzirom na veliku potronju plastike od strane dananjeg ovjeka.
Tehnologija rafiniranja piroliznog ulja je takoe interesantna sa ekonomskog aspekta, jer ulje
koje se dobija pirolizom, po svom sastavu odgovara industrijskom lo ulju, meutim
rafiniranjem se mogu dobiti benzin i dizel ulja, no ona nemaju isti odnos na tritu kao naftna
ulja. Za velika pirolitika postrojenja se mogu primjeniti iste tehnologije kao pri obradi nafte,
ako e se ostvariti efikasna optimizacija potronje energije.
18

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

7. PRIMJENA PIROLIZE U SVIJETU

Njemaka je drava koja je prva razvila pirolitiki proces u komercijalne svrhe, ali se ovaj
proces stihijski odvija u Njemakoj jer je jo uvijek veoma aktivan postupka reciklae.
Trenutno je poznato da Japan ima dobru prednost u tehnologiji pirolize. Naredna tabela
pokazuje komercijanu svrhu pirolize otpadne plastike u svijetu :
Tabela 2: Komercijalna svrha pirolize otpadne plastike u svijetu
DRAAVA

JAPAN

NJEMAKA
SAD
KINA

PROCES
CENTAR 1
CENTAR 2
PLASTIK CENTAR
FUJI CENTAR
POSTROJENJE 1
POSTROJENJE KPY
BASF PROCES
DBA PROCES
OTTO NOEL PROCES
TOSCO II PROCES
ROYCO PROCES

KAPACITET
6000 t/god.
6000 t/god.
400 kg/dan
5000 t/god.
3000 t/god.
500 t/god.
15000 t/god.
40000 t/god.
40000 t/god.
Pilot postrojenje
1000-3000 t/god.

Broj kompanija veoma aktivno radi na promovisanju komercijalnog tretmana otpada

metodom pirolize. Te kompanije su u rasponu od velikih korporacija do nekih malih privatni
tvrtki. Posmatrajui objekte i dizajn, neke tehnologije su ve komercijalno dostupne dok su
druge u fazi razvoja. Generalno, veina procesa pirolize otpada je aktivna za postrojenja
manja od 117 000 tona godinjeg kapaciteta.
Iako je razvoj pirolize u tijeku u cijelom svijetu, primjena piroliznog procesa tretmana otpada
ima teite razvoja u Japanu i Europi. Japan je trenutno lider u koritenju sistema pirolize
komunalnog krutog otpada. Mitsui Backbock i Takuma su i primijenjeni sistemi pirolize
izvorno razvijenog od strane Siemens-a na japanskom tritu. (11)
Mitsui Backbock je poeo izgradnju 6 objekata koristei svoj Mitsui R21 proces od 2000 god.
Sa kapacitetom obrade 58 500 - 175 500 tona godinje. Najvee pirolizno postrojenje
komunalnog krutog otpada u radu je postrojenje Toyohashi City u Japanu, obradi ukupno 400
tona/dan komunalnog krutog otpada. Broj postrojenja koji koriste proces pirolize komunalnog
krutog otpada takoer je brojan i u Europi, iako je stupanj komercijalizacije manji nego u
Japanu. (12)

19

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Kompanija Thide Environnement u Francuskoj, razvila je spor proces pirolize koji se zove
EDDITh. Ovaj proces se temelji na koritenju rotacijskih pei reaktora i tu je jedan
komercijalni ureaj koji radi u Francuskoj i dva u Japanu, izgraena po Thide licenci, Hitachi
korporacije. Svi objekti su veinom za obradu komunalnog krutog otpada s malom koliinom
industrijskog otpada i kanalizacijskog mulja. (13)

Shema 2: Prikaz EDDITh proces

Prvo se otpad sortira (plava kutija), a zatim osui prije nego se pirolizira u rotacijskoj pei.
Pe za suenje sirovine podie temperaturu izmeu 400 i 700 C s vremenom zadravanja
tvari izmeu 30 i 60 minuta. Brzine grijanja su od 10 do 50 C/minuti. Sintetski plin se obino
koristi da se osui sirovina i osigura proces grijanja piroliznog ureaja kao to je prikazano u
ovom toku. Viak se obino koristi za podizanje pare. Na kraju se kao produkt dobija a, pod
nazivom Carbor, koji se obino koristi kao gorivo u drugim procesima, kao to su cementne
pei. Punila, sol i metali su pranjem uklonjeni iz ai.(13)
Prvo komercijalno postrojenje na podruju Francuske je izgraeno u Arrasu, 2003 godine,
obraujui 50 000 tona godinje komunalnog krutog otpada, industrijskog otpada i
kanalizacijskog mulja. Iznos sintetskog plina je 49%, a rafineriranog gasa je 31%. Kompanija
Thide ukazuje na troak kapitala ovog postrojenja koji iznosi 22.000.000 , a operativni
trokovi su 85 /t. (13)
Dva postrojenja koja rade u Japanu u Itiogawa kapaciteta 25 000 tona godinje i u Izuma iji
je kapacitet 70000 tona godinje obrauju preteno komunalni kruti otpad.

20

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 9: Rotacijska pe u Izumo postrojenju

WasteGen Ltd iz Velike Britanije i njihova Njemaka kompanija Tech Trade GmbH je
napravila mnogo piroliznih postrojenja komunalnog otpada koji se temelje na koritenju
rotacijske pei. Jedano od najpoznatijih je njihovo postrojenje koje posluje u njemakom
gradu Burgau od 1987 godine, koje e u nastavku seminarskog rada biti detaljno opisano.
U 2001.godini WasteGen je izgradio mnogo vee postrojenje pirolize komunalnog krutog
otpada u Njemakom gradu Hammu. Ovo postrojenje djeluje u dvije linije pirolize, svaka sa
vlastitom rotacijskom pei. Postrojenje ima projektovani kapacitet 100 000 tona godinje i
troak 60 000 000 . Na postrojenje ulazi 13 TPH i izlazi 10,3 TPH sintetskog plina i 2,5 TPH
ai. Sintetski plin izgara i struja se proizvodi preko parnih turbina. Elektrina snaga je 8,3
MW. Ovo postrojenje je u vlasnitvu njemake tvrtka RWE. (14)
Compact Power ima pirolizno postrojenje na Avonmouth u Velikoj Britaniji, obrauje
uglavnom kliniki otpad. Njihov postupak ukljuuje pirolizu u cjevasti reaktor sa pokretnom
trakom koja premjeta materijal du reaktora. a i sintetski plin su gasificirani, a zatim
iskoriteni za proizvodnju pare, koja se zatim pretvara u elektrinu energiju u parnoj turbini

Slika 10: Shematski prikaz Compact Power postrojenja

21

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Sa obzirom da nakon pirolize ostaju mulj i otpadna voda koja se moraju zbrinuti na trajnim
deponijama, svako postrojenje mora raspolagati informacijama gdje da deponuje takav
ostatak. ZWT Wasser und Abwassertechnik (ZWT) GmbH je relativno mala njemaka tvrtka
specijalizirana za obradu otpadnih voda i upravljanje mulj. (15)
este su pojave razvoja manjih postrojenja, kapaciteta 300-700 t/god. koja su se pokazala kao
veoma efikasna. Takvo postrojenje je razvijenu na Nacionalnom univerzitetu za keramiko
ininjerstvo i tehnologiju 2000-te godine koje je namjenjeno za generiranje plastinog otpada
u razliitim industrijama. U tehnikom smislu ovo postrojenje koristi princip cirkulacije
plastike u reaktoru. U ovom postrojenje za razliku od ustaljenih postrojenja za pirolizu je
koriten drugaiji tip reaktora, metod grijanja i metod eliminacije koksa. Pirolitiko ulje se
dobije hlaenjem degradirane plastike. (16)

Slika 11: Pirolitiki reaktor

Slika 12: Pe za pirolizu

22

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Bio Oil Holding NV, sa sjeditem u gradu Tessenderlo, Belgija, vodea je kompanija u
razvoju tehnologije za komercijalno obnovljivu energiju. Kompanija je specijalizovana za
pretvaranje biomase u teno gorivo (BTL), primjenom procesa brze pirolize. Ovo bioulje je
ist, obnovljiv izvor energije, koji moe da zamjeni tradicionalna goriva za proizvodnju
elektrine energije i toplote, u industrijskim kotlovima i gasnim turbinama. Oni su vodea
kompanija na svjetskom tritu u pogledu tehnike brze pirolize i prva koja e pokrenuti
proizvodnu liniju za preradu 5 tona biomase na sat. Nastavljaju da ulau u dalje unapreenje i
optimizaciju ove tehnologije i na taj nain znatno doprinesu globalnom razvoju snanog
sektora obnovljive energije.
Prednosti pretvaranja bio mase u teno gorivo (BTL) primjenom procesa brze pirolize:
Lako za integrisanje u raznovrsne postojee industrijske i poljoprivredne lance vrijednosti,
Modularni dizajn, lak za proirenje kapaciteta uz relativno malo poetno ulaganje,
Moe da prerauje raznovrsne sirovine biomase, od poljoprivrednog otpada do razvrstanog
kunog otpada,
Moe da prerauje sirovine krupnijeg sastava,
Na raspolaganju je viak toplote za jeftino suenje sirovine,
Nema ugroavanja proizvodnje hrane,
Bioulje moe da se skladiti itransportuje, to mu omoguava koritenje u razliito vrijeme i
na razliitom mjestu od stvarnog mjesta konverzije biomase, uveavajui tako potencijal
prihoda,
Bioulje moe da u velikoj mjeri zamjeni prirodni gas u elektranama s mogunou za
proizvodnju struje u vrijeme vrne potronje,
Bioulje moe da zamjeni fosilna goriva u sistemima sa kombinacijom toplote i elektrine
energije,
Snaan poslovni model: viestruki prihodi su protutea promjenama cijena primarnih izvora
energije,
Najbolji u klasi smanjenja CO2 po uloenom euru. (17)

Slika 13: Proizvodna jedinica postrojenja izgraenog u Belgiji

23

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

7.1.

POSTROJENJE ZA PIROLIZU BURGAU U NJEMAKOJ

Postrojenje pirolize komunalnog krutog otpada se nalazi dvije milje izvan grada
Burgau u Njemakoj. Ovo postrojenje procesuira otpad za oko 120 000 stanovnika,
36 000 tona na godinu za itavu optinu Gnzburg (294 kvadratni milja). Postrojenje
se nalazi na 12 000 kvadratnih metara koje je u susjedstvu optinskog odlagalita
(zatvoreno odlagalite). Poljoprivredno zemljite okruuje mjesto unutar jedne milje
radijusa. Postrojenje je zapoelo s radom u 1984, a 1987-e objekt je preuzela optina
Gnzburg, i trenutno postrojenje radi u punom kapacitetu.
Datum zapoinjanja:
Poetna proba 1983.godine,
Putanje u rad sredinom 1984 godine,
Jedna godina probnog rada od strane dobavljaa prostrojenja 1986 godine,
Optinsko preuzimanje prostrojenja 1987 godine.

Slika 14: Pirolizno postrojenje Burgau, Njemaka.

Postrojenje obradi oko 38.580 t / god komunalnog krutog otpada, koji ukljuuje;
zaostali kuni otpad, komercijalni otpad, glomazni otpad, i kanalizacijski mulj
(sirovina je 25% vlana, 45% organska, 30% anorganska). Predsegregacija sirovine
komunalnog krutog otpada je osigurana, meutim, svi materijali moraju biti isjeckani
u maksimalnu veliinu 30cm. Ogrijevna vrijednost sirovine:
prosjena 3.662 Btu / lb
max 6033 BTU / lb
min 2.155 Btu / lb

24

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 15: Shema postrojenja; 1-Prijemni bunker, 2-Usitnjiva, 3-Povlano sidro, 4-Dodava, 5Puni dozator, 6-Ostatak, 7-Pokretna traka, 8-Magnetski separator, 9-Mali kontejneri s ugljeninim
ostacima, 10-Ciklon, 11-Komora za izgaranje sintetskog plina, 12-Kotao za otpadnu toplotu, 13Parna turbine generator, 14-Filter vrea, 15-Plinski generator (ventilator), 16-Dimnjak, 17-Sistem
upravljanja (kontrolna soba), 18-Vodena para, PS-ohlaeni sagorjeli gasovi, PP-gas pirolize,

DG-dodatno gorivo, ZS-vazduh za sagorijevanje, VP-vodena para, DP-dimni gasovi

Neobraen komunalni kruti otpad se
dostavlja do postrojenja od strane
optinskog odjela kanalizacije. Graani
takoer mogu donijeti otpad iz kuanstva
(bijela tehnika, veliki namjetaj, i
reciklani otpad) na samo postrojenje.
Kamioni koji skupljaju otpad, odlau
prikupljen
otpad
u
odgovarajui
bunker,iji
je
kapacitet
do
7
dana. Kanalizacijski mulj se dovozi do
tanker - kamiona svake 2-3 sedmice, i
odlae u otpadnom bunkeru. (18)
Slika 16: Kontejneri s otpadom

25

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Prikupljeni otpad se povlanim sidrom stavlja u bunker za sjeckanje. Postoje dva 33ton/h sjekaa (jedan operativni / jedan u pripravnosti). Drobilica smanjuje otpad u
300mm maksimalnu veliinu. Isjeckan otpad se zatim odlae u skladite. Povlano
sidro se zatim koristi da se spusti isjeckan otpad u pirolizni kosi drveni kanal. Za
uklanjanje SO 2 u sintetskom plinu, koristi se vapno ( 16 / tona komunalnog krutog
otpada) . Klizna vrata se koriste za dodavanje otpada u puni dozator i da zadri
dolazei vazduh iz kiseonika. (18)
Rezervni vijak se dri na licu mjesta. Dozator premjeta otpad od ulaza u pe (ali
ostaje van toplote). Otpad ulazi u dvije 2,64 tona / h rotacijske pei pirolize, koji se
okreu na 1,5 okretaja u minuti. Svaka pe je promjera 18 x 183 cm duga, s
debljinom zida od 2.54 cm. Materijal gradnje je AC66. elina pe rotira unutar
izolovane obloge od metala. Dio toplih dimnih plinova iz loita (oko 1260 C) tee
stijenkom pei. Na vanjskim zidovima pei se zatim zagrijava indirektno od vrueg
dimnog gasa za sagorijevanje u komori. Izvan pei dostignu se temperature 700 C, a
unutar pei se dostigne 496 C, to rezultira pirolizom organskog dijela komunalnog
krutog otpada i proizvodnju sintetskog plina. Vrijeme zadravanja u pei je 1 sat.(18)

Slika 17: Rotacijska pe

Ohlaeni dimni gas izlazi na vrh pei kroz izolovane cijevi, pa se vrati na vrh kotla
gdje se mjea sa toplim dimnim gasom iz komore za sagorjevanje. Krute tvari iz pei
(ugljini gas, minerali, staklo) isputaju se kroz vodenu kupelju, koja prua otpor
vazduha koji ulazi u pe i isputa vrue ostatatke. Klip se koristi za guranje ane
smjese dolje u vodenoj kupelji. a i pepeo se uklanjaju mokrom ljakom otapala.
ana mjeavina se proputa pokretnom trakom. (18)

Slika 18: Ostatak

26

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Obojeni metali sadrani u krutom ostatku se izvade sa magnetskim separatorom i prenesu u

male kontejnere. Metali su pohranjeni na licu mjesta za podizanje od strane korisnika. Nakon
premjetanja metala, transporter preostale tvari isputa u grupu polja. Ovaj materijal se
odlae kao inertni otpad na deponiji susjednog optinskog odlagalita. (18)
Glavne karakteristike i inertni materijal od ostatka pirolize (a / pepeo) su:
Glavne karakteristike:
Izgled / Boja: crna
Miris: bez mirisa
Gustoa: 37,5 lb/ft 3
Kalorijska vrijednost: 3.706 Btu / lb
Koliina: 600 / tona komunalnog krutog otpada

Inertni Materijali:
aluminijum oksid
silicijske kiseline
kalcijev oksid
eljezni oksid
ugljik
anjoni (sulfata, karbonata, itd.).
Piroliza plina takoer sadri 40-60% paru i oko 15% proizvoda organskih
kondenzacija (katran i ulje). Vrui, prljavi sintetski plin prolazi kroz vrui plin
ciklona, koji uklanja veinu estica materije (PM).
vrste materije se uklanjaju kroz dvostruki ventil da se osigura da se topli sintetski
plin nije pojavio. PM prikupljeni vruim plinom ciklona se isputa na kruti ostatak
transportera za odlaganje na deponiju.

27

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 19: Postrojenje u radu

Komora za izgaranje sintetskog plina, zajedno uz deponijski plin, koristi vazduh
izvuen iz deponovane hale (za kontrolu mirisa), na temperaturama veim od 1250
C. Na vrhu komore za sagorjevanje, hladnjak dimnih plinova iz pirolizne pei se
koristi kako bi se kontrolirala temperatura dimnih plinova.
Otprilike 80% od vruih dimnih plinova ide u kotao. 20% od vruih dimnih plinova
izlazi u komoru za sagorijevanje i tee nazad u pe za pirolizu da obezbjedi
indirektnu toplotu za pirolizu. (18)

Slika 20: Kotao za otpadnu toplotu

Dimni plinovi prolaze kroz filter koji uklanja preostale PM. Natrij bikarbonat i
aktivni ugljen se ubrizgava u tok dimnih plinova, apsorbujui gasovite zagaivae
(SO 2 i HCl) i ivu. Pepeo pada u malu kantu i pepelasti materijal je vrlo zrnast. On se
odvodi u rudnik soli za odlaganje.(18)

28

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Slika 21: Filter

Ventilator stvara inducirani nacrt u sistemu i pomjera dimne gasove u dimnjak.

Dimni plin se isputa kroz dimnjak visok 93 '. U dimnim plinovima zagaivai su
(stvarne mjerene vrijednosti emisije ostvareni su nii od dozvoljenih vrijednosti):
hlorovodina kiselina (HCl), sumpor dioksid (SO 2 ), ugljik, kadmijum/talijum, iva,
dioksini/furani.
Para se generie u kotlu i vri pogon 2,2 MW parne turbine koja je generator za
proizvodnju elektrine energije. Tokom posljednjih 18 godina, toplotna vrijednost
vrstog komunalnog otpada poveala se sa 2.600 Btu/lb na oko 4.400 Btu/lb (vie
plastike,itd). Kao rezultat toga, proizvodi se sintetski plin visoke toplinske
vrijednosti. Kotao nije imao dovoljno povrine za prijenos topline i bio je
ograniavajui protok plina. Novi kotao je naknadno prole godine rijeio problem.
Preostala para/kondenzat se proslijeuje cijevima do oblinjeg staklenika. U
stakleniku etiri usjeva krastavaca i paradajza se gaje svake godine. (18)

Slika 22: Staklenik

Proizvodi:
U komori za sagorijevanje sagorijeva sintetski plin i deponijski gas, koristei vazduh
izvuen iz deponovane hale (za kontrolu mirisa), na temperaturama preko 1250 C
generira struju. Para se koristi za pogon parne turbine s elektrinim generatorom koji
producira 2,2 MW . Preostala para se koristi u susjednom stakleniku u kojem raste
paradajz i krastavci. Oko 22 4473 ft/tona sintetskog plina od komunalnog krutog
otpada se godinje proizvede. Sintetski plin proizveden od pirolize komunalnog
krutog otpada u pei sadri slijedee plinove: vodik (H 2 ), ugljenmonoksid (CO),
karbondioksid (CO 2 ), metan (CH 4 ), ugljikovodik. Toplinska vrijednost je 268-376
Btu/ft, u zavisnosti od kvalitete sirovine. (18)

29

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

8. PIROLIZA SA EKONOMSKOG ASPEKTA

Kapitalni i operativni trokovi za proces pirolize dati su u narednoj tabeli :
Tabela 3 : Pregleda trokova postrojenja za pirolizu
KAPACITET POSTROJENJA

KAPITALNI TROKOVI

OPERATIVNI TROKOVI

(t /god.)
20 000
50 000
100 000
200 000

(euro)
19.05 miliona
43.75 miliona
73.20 miliona
112.10 miliona

(euro)
2.56 miliona
3.80 miliona
6.70 miliona
10.40 miliona

U prikazane kapitalne trokove su ukljueni i trokovi koji se odnose na porez, projekat,

dizajn, naknadu za zemljite prilagoeni podruju sjeverne Europe.
U prikazane operativne trokove nisu ukljueni trokovi transporta opasnog otpada koji ostaje
nakon pirolize, te se treba prevesti na deponiju za trajno zbrinjavanje. U ove trokove su
ukljueni trokovi odravanja, plate osoblja, trokovi uprave, trokovi potronog materijala,
neto prihodi od prodaje energije, hemijski trokovi kisika, azota, prirodnog plina.
Jedno postrojenje za pirolizu sa filterima za preiavaje plinova, te kombinacijom toplinske i
elektrine energije zahtijeva izmeu 20 i 40 zaposlenika, ovisno o veliini postrojenja. Na taj
broj treba dodati i upravno i servisno osoblje, te osoblje za odravanje postrojenja, to opet
ovisi o veliini samog postrojenja.
Tako da kad se sve sumira, ukupni trokovi jednog postrojenja su:
KAPACITET
(t/god.)
50 000
100 000
200 000

UKUPNI TROKOVI
(eura/toni)
167
141
104

Ovi trokovi podrazumijevaju kamatnu stopu od 7.75% , razdoblje povrata investicije 22

godine, prihodi od struje 20 / toni, i profitna mara operatora 15%. (19)

30

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

9. UPOREDBA PIROLIZE SA DRUGIM TERMIKIM

OBRADAMA
Tabela 4: Pregled tehnologija termike obrade otpada (19)

Provjerena
tehnologija,
evidentirani
rezultati
Osnovni principi

Masovno
sagorijevanje sa
recirkulacijom
energije
Da; uestalo

Gasifikacija

Djelomino;nekoliko

Djelomino;nekoliko

Anaerobno termohemijska konverzija

Srednje-visoki
Nizak-srednje

Trokovi procesa
Prikladnost

Srednje-visoki
Dobar

Zbrinjavanje
otpada

Sav otpad poslije

tehnolokog
preiavanja zraka
je dobar a vrsti
ostaci su smanjene
zapremine

Posebno pogodan
za kontaminiran,
dobro definiran suhi
otpad

Zbrinjavanje
mokrog kunog
otpada
Zbrinjavanje
suhog kunog
otpada
Zbrinjavanje
otpada iz vrta i
parkova
Zbrinjavanje
otpada od
kartona i papira
Izuzeti dijelovi
otpada

Da
Da

Mogue ali u veini

sluajeva se ne
koristi
Da

Termo-hemijska
konverzija
Srednje-jako visoki
Zavisno od
tehnologije
Izvor odvojen
mokrim otpadom
osim ako je
kombiniran sa
boljom
tehnologijom
preiavanja
Mogue ali u veini
sluajeva se ne
koristi
Mogue

Da

Da

Mogue

Da

Da

Mogue

Nema

Mokri kuni otpad

Mokri kuni otpad

vrste tvari
Zrak
Voda
Kontrola mirisa
Radno okruenje
Obnova energije

Sagorijevanje

Piroliza

Ope kvalitete okolia

Srednje
Nizak
Srednje-visok
Srednje-visok
Visok
Visok
Dobar
Dobar
Dobar
Dobar
Da;
Da;
7,500-10,000
oko 70% ukupnog
MJ po toni otpada
sagorijevanja +
energija koju sadri
proizvod

Srednje-visok
Srednje-visok
Srednje-visok
Dobar
Dobar
Da; oko 50% od
ukupnog
sagorijevanja u
procesu

31

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Ciklus ugljika
Kvalitetni
proizvodi za
recikliranje
Ostaci za
skladitenje ili za
kasnije koritenje

1% vrste tvari
99% zrak
15-20% ljaka
(uklj.
klinker,ljunak,stakl
o)
3% metal
Pepeo i plinovi
2-3%

20-30% vrste tvari

Ostatak je zrak
30-40%
Ugljen(uklj.
Klinker,ljunak,stakl
o, ljaka)
3% metal
Plinovi
2-3%

2% vrste tvari
98% zrak
15-25% ljaka (uklj.
Klinker,ljunak,stakl
o)
3% metal
Ostaci preienog
gasa
2-3%

Europska direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC) propisuje ogranienja dozvoljenih

emisija za moderna termo postrojenja. U okviru pomenute direktive su definisane sve
termike obrade otpada (spalionice, pirolize, gasifikacija, plazma postupak) u onoj mjeri u
kojoj nastaju opasni produkti po okolinu.
U narednoj tabeli daje se prikaz termikih metoda sa popisom njihovih prodakata koji mogu
biti opasni po ljudsko zdravlje, te dozvoljene koncentracije prema Europskoj direktivi.
Tabela 5 : Dozvoljene koncentracije za pojedine postupke obrade (20)

32

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

10.

ZAKLJUAK

Zbog sve veih koliina i tetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznaajnijih
ekolokih problema savremenog svijeta. ovjek je svojim aktivnostima odluujui inilac
u mijenjanju okolia i jedino je bie na planeti Zemlji koje proizvodi otpad. Prosjeni
Europljanin godinje generira vie od 500 kilograma komunalnog otpada. S porastom broja
stanovnika i urbanizacije, iznos komunalnog krutog otpada je povean, to uzrokuje negativan
utjecaj na zdravlje ljudi i okoli, ukljuujui i zagaenje zraka i vode.
Enormne koliine otpada u prolosti, a u naim krajevim jo uvijek, zavravaju trajno
odloene na deponijama. Zbog nedostatka povrina na kojim bi se trajno odlagao otpad,
nastoje se smanjiti koliine otpada tretirajui ga nekom od metoda kao to su recikliranje,
kompostiranje, ili termika obrada, pri emu se prema posljednjem trendu prednost daje
upravo termikim obradama. Razlozi za to su :
Odlaganjem otpada na deponijama dobija se niz tetnih uticaja (emisije tetnih tvari u
atmosferu, tlo i vode, emisije staklenikih plinova);
Prema direktivama EU otpad se vie ne smije neobraen odlagati na odlagalita (definiran
udio biorazgradive tvari) u otpadu;
Iskoritavanje energije pohranjene u otpadu (hemijska energija gorivih tvari,);
Trokovi recikliranja (ukljuujui skupljanje i transport) su previsoki ili je dosegnut
praktini optimum materijalne oporabe.
Sumarno, moe se rei da se osim izravne energetske koristi koritenjem otpada kao
obnovljivog izvora energije mogu ostvariti i drugi korisni uinci:
smanjenje mase (za 75%) i volumena otpada (za 90%)
smanjenje organskog udjela u odloenom otpadu

33

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

unitavanje organskih tetnih tvari (termikom obradom se unitavaju patogeni

mikroorganizmi i dr.)
smanjenje emisija staklenikih plinova (nema CH4 s odlagalita)
smanjenje potronje primarnih izvora energije (smanjenje ovisnosti o uvozu
energenata, diversifikacija energetskih izvora,)

Jedna od efikasnih termikih obrada je upravo piroliza. Proces pirolize sam po sebi nije
sloen, potie jo iz davnih vremena, a ve u svijetu postoji dovoljno kompanija koje su ga
usavrile u razliitim oblastima. Piroliza predstavlja termiku obradu otpada na visokim
temperaturama bez prisustva zraka i vode, a kao produkti se dobiju toplotna energija, ulja i
a. to se tie same primjene pirolize kao jedne od moguih metoda zbrinjavanja otpada,
svakako joj treba dati posebnu panju i uzeti je u razmatranje. Piroliza je osmiljena kako bi
pomogla ne samo minimizirati otpad, nego da stvara gorivo za lokalnu proizvodnju energije i
smanjenje emisije staklenikih plinova (GHG).
Sa okolinskog aspekta, piroliza se ocjenjuje kao pozitivna metoda koja u velikoj mjeri,u
poredbi sa drugim metodama i nainima odlaganja otpada, ne zagauje okolinu. Za razliku od
spalionica, tokom pirolize nastaje manje plinova koji su uz to i regenerativni. Piroliza se
izdvaja kao metoda koja je jako povoljna sa aspekta zbrinjavanja razliitih vrsta otpada, preko
komunalnog do opasnog.
Primjena pirolize je mnogostruka, u preradi plastike u cilju dobijanja goriva, zbrinjavanje
kontaminiranog zemljita i opasnog otpada, prerada biomase u cilju dobijanja energije za
zagrijavanje, prerada organskog otpada u cilju dobijanja ulja, prerada pneumatika u cilju
dobijanja visokokalorinih plinova i mnoge druge.
Problemi kod pirolize javljaju se u komercijalizaciji ovog tretmana. Naime, veoma rijetko se
na podruju Europe mogu pronai pirolitika postrojenja, dok su najvie zastupljena u Japanu.
Razlog manje primjene tretmana otpadom pomou pirolize jesu veliki investicioni trokovi.
Ova postrojenja su jako skupa, zahtijevaju posebnu tehnologiju, i dovoljne koliine otpada
koje se moraju redovno dostavljati u pirolitiko postrojenje da bi proces bio efikasan. Ali
ovim postupkom tretmana otpada u produktu se dobijaju korisni energenti koji se mogu
plasirati na trite. Preradom ulja koja se dobijaju procesom pirolize, mogu se dobiti
kvalitetna goriva koja mogu konkurisati trinoj cijeni nafte. Da bi se pirolizni postupak
popularizirao, potrebna su ulaganja i podrka od strane vlade pojedinih zemalja, jer ovaj
postupak ima puno vie prednosti nego mana. Samo nekoliko proizvoaa piroliznih
tehnologija mogu sa stanovita iskustva adekvatno procijeniti dugoronu pouzdanost i
iskoristivost postrojenja u due komercijalne svrhe.

34

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

Sistem pirolize pokazuje:

-

Stabilan rad u irokom rasponu kvalitete otpada,

Emisije iz sistema su daleko ispod graninih vrijednosti,
Fleksibilnost u dizajnu i radu postiu modularni dizajni,
Uinkovito poetno smanjenje volumena otpada,
Uinkovitu korist od produkata i energije iz procesa,
Niski trokovi poslovanja.

Danas u svijetu vlada miljenje da se tehnologija pirolitike obrade otpada moe iriti kao
ekoloki pozitivna, a njeni ekonomski i tehniki problemi postaju sve manji sa porastom
meunarodnih cijena nafte. Predvia se porast postrojenja za pirolizu u svijetu.
Naime, tehnoloki napredak u odrivom razvoju termalne obrade otpada je uistinu glavni
faktor u poveanju industrijske moi ime odreuje trite za prihvatanje ovih tehnika.

35

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

LITERATURA :
(1) - Aleksandar orovi, Upravljanje komunalnim vrstim otpadom, Univerzitet Crne
Gore, 2005.godina
(2) Internetski izvor, www.wikipedija.com
(3) Internetski izvor, www.medri.uniri.hr
(4) Internetski izvor, www.riteh.uniri.hr
(5) Internerski izvor, Pyrolysis Tehnology of Waste
(6) Internerski izvor, Pyrolysis Tehnology of Waste Plastics
(7) Internerski izvor, www.anzbiochar.org
(8) Internetski izvor, www.wikipedija.org
(9) - Internetski izvor, Novel and innovative pyrolysis and gasification tehnologies for
Energy efficient and environmentally sound MSW disposal,
Thomas Malkow, Institute for Energy, Netherlands,2003.
(10) Internetski izvor, www.ieabioenergy.com
(11) Internetski izvor, www.pyrolysisplant.com
(12) Internetski izvor, www.bcura.org
(13) Internetski izvor, www.usinenouvelle.com
(14) Internetski izvor, www.wastegen.com
(15) Internetski izvor, www.slideserve.com, www.chilledfood.org
(16) Internetski izvor, qdhonest.en.made-in-china.com
(17) Internetski izvor, www.bio-oil-holding.eu
(18) Internetski izvor, http://www.lacitysan.org, http://www.ampc.com.au,
www.managewaste.ie, www.expertpc.org, www.
gncre.com

(19)

Internetski izvor, The Viability of Advanced Thermal Treatment of MSW in

UK,
TECHNICAL AND ECONOMIC ASSESSMENT OF ENERGY CONVERSION
TECHNOLOGIES FOR MSW, Waste pyrolysis review -Meat & Livestock Australia,
Feasibility study of thermal treat,ent options for waste in the Limeric/Clare/Kerry region.

(20)

Internetski izvor, European Environment Agency, www.central2013.eu

36

Konano zbrinjavanje otpada - piroliza

37