Srednja škola Ivanec

Razvrstavanje otpada u naselju Prigorec

Broj riječi: 2244

Sadržaj:

1. Uvod……………………………………………………………………..………………………………………………………..2
2. Gospodarenje otpadom………………………………………………………………………………………..…………3
2.1. Otpad……………………………………………………………………………………………………………………….3
2.1.1. Postupci obrade i zbrinjavanje otpada……………………………………………………………4
2.1.2. Kružno gospodarstvo……………………………………………………………………………………..6
2.1.3. Mjere i ciljevi za unapređenje gospodarstva…………………………………………………..7
2.2 Gospodarenje otpadom u naselju Prigorec ……………………………………………………………….8
3. Zaključak……………………………………..………………………………………………………………………………..11
4. Samovrednovanje………………………………………………………………………………………………………….12
5. Prilozi…………………………………………………………………………………………………………………………….13
6. Popis literature i izvora……………………………………………………………………………………………..…..15

1
 1. Uvod

Rad je rezultat višetjednog istraživanja tijekom mjeseca rujna, listopada i studenog.

Profesorica Mihaela Lančić zadala nam je zadatak napraviti geografsko istraživanje u kojem
ću povezati nastavne sadržaje geografije sa stvarnošću s kojom se susrećemo. Istraživanje je
provedeno u etapama, svakog tjedna odrađivala sam zadatke za lakše povezivanje
cjelokupne teme. Svjesno sam izabrala temu Gospodarenje otpadom u naselju Prigorec i
temeljne dijelove koje ću proučiti tijekom svoga rada. Tema mi je jako bliska jer svakodnevno
slušam o gospodarenju, sustavu odlaganja, skladištenja i prenamjene otpada. Cilj ovog rada
bio mi je da dokažem važnost pravilnog gospodarenja otpadom te da kao pojedinac
osvijestim mještane kako nisu svjesni koliko otpada svakodnevno „stvaramo“ i kako svojom
nesvjesnošću te nemarnošću možemo našteti okolišu. Svoj rad sam ujedinila pod temom
gospodarenje otpadom, u kojem ću napraviti dva kraća odlomka. U prvom odlomku ću
predstaviti sam pojam otpada te važnost recikliranja i kružnog gospodarstva, dok ću u
drugom odlomku važnost dati gospodarenju otpadom u naselju Prigorec. Rad sam
upotpunila vlastitim fotografijama isto tako i rezultatima ankete o razvrstavanju otpada u
naselju Prigorec. Kao posljednji korak odlučila sam pred razredom prezentirati svoj rad kako
bih ga uklopila u sadržaje geografije. Nadam se da ću svoju hipotezu da ljudi često ne
razvrstavaju otpad jer smatraju da je to nepotrebno uspjeti odbaciti te ju realizirati na
konkretnim primjerima, druga hipoteza odnosi se na razvrstavanje samog otpada, no isto
tako se nadam da ću ju odbaciti jer smatram da je važno razvrstavanje otpada neovisno o
spolu.

Postavljenje hipoteze su:

H1- Ljudi u mojem naselju često ne razvrstavaju otpad.

H2- Žene razvrstavaju otpad više od muškaraca.

2
 2. Gospodarenje otpadom

2.1 Otpad
“Otpad je prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) svaka tvar ili
predmet biološkog, kemijskog ili nuklearnog podrijetla, koji nastaje isključivo ljudskim
djelovanjem te ga nije moguće koristiti za daljnju upotrebu na osnovan i klasičan način, pa ga
posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.“1 Postoje različite vrste otpada, a osnovna
podjela se odnosi na samo mjesto nastanka. Prema mjestu nastanka otpad dijelimo na
komunalni i proizvodni otpad. Komunalni otpad je kruti otpad koji nastaje u stambenim
naseljima te ga proizvode ljudi u svojim kućanstvima i oko njih te otpad koji je po sastavu
jako sličan njemu, pri čemu kao takav pripada u nadležnost komunalnih poduzeća određenog
područja (papir, staklo, tekstil), dok proizvodan otpad nastaje u proizvodnim procesima u
gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima (beton, metali). Prema svojstvima otpad
može biti opasan, neopasan i inertan. Opasan otpad je otpad koji sadrži razne opasne tvari
koje ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš kada se s njime nepravilno rukuje, može doći do
eksplozije ili zapaljivosti. Neopasan otpad je otpad koji nema niti jedno od svojstava opasnog
otpada i nije podložan značajnim fizičkim, kemijskim i biološkim reakcijama. Inertan otpad
ima svojstva neopasnog otpada i ne ugrožava okoliš.

Slika 1. Komunalni otpad

1
https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/economy/20151201STO05603/kruzno-
gospodarstvo-definicija-vrijednosti-i-korist (3.10.2020.)

3
 2.1.1 Postupci obrade i zbrinjavanje otpada

Ovisno o vrsti i svojstvima otpada, postoje brojni postupci pri samom odlaganju,
gospodarenju i upravljanju otpadom. U današnje modernije vrijeme, samim razvitkom
ekološke svijesti pojedinaca, ali i svijesti na globalnoj razini, bilježi se pozitivan trend rasta
odvajanja otpada i povećane brige o načinima proizvodnje energije iz iskorištenog i nastalog
otpada. Postoje razni oblici obrade i zbrinjavanja otpada a najpoznatiji su: recikliranje,
spaljivanje, piroliza. Gospodarenje otpadom koji uključuje postupak sprečavanja nastanka
otpada, recikliranje, razne postupke zbrinjavanja otpada smatra se gorućim problem
današnjeg društva. Sam postupak gospodarenja otpada provodi se pod nadzorom.
Suvremeno rješenje za sve veće količine, volumen i štetnost otpada je provedba Cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom. Taj sustav obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera koje
obuhvaćaju ekonomski i po okoliš razumno upravljanje cjelokupnim ciklusom otpada od
mjesta nastanka, skupljanja, prijevoza i obrade u skladu s zakonskim obvezama. Mora se
provoditi tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne smije štetiti okolišu. Na
prostoru Hrvatske predviđeno je 13 centara koji će obuhvatiti više funkcija za gospodarenje
otpadom, centri će djelovati kroz pretovarne stanice koje imaju mogućnost zaprimanja
otpada skupljenog na udaljenijim prostorima. Za sada su izgrađena 2 centra za gospodarenje
otpadom, u Istarskoj i Primorskoj-goranskoj županiji, isto tako u Varaždinu postoji
postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada čime nastaje biološki obrađen i inertan
otpad. Upravo takav sustav odlaganja i prenamjene otpada ima brojne pozitivne strane, prije
svega smanjuje se količina otpada za odlaganje, emisija bioplinova i naravno sami trošak.
Odlagališta otpada su građevine namijenjene odlaganju otpada na površini ili pod zemljom.
Prema klasifikaciji ona mogu biti: interna odlagališta otpada, stalna odlagališta otpada,
iskorišteni površinski kopovi ili njihovi dijelovi nastali istraživanjem, a koji su pogodni za
odlaganje otpada. Prema kategorizaciji otpada razlikuje se i odlagališta za opasni otpad,
odlagališta za neopasni otpad, odlagališta za inertan otpad. “Do 2017. godine Hrvatska ima
316 lokacija službenih odlagališta otpada, a na čak njih 305 se odvozio komunalni otpad,
važno je napomenuti kako i u Hrvatskoj postoje brojna reciklažna dvorišta, no uz sva
odlagališta i centre za gospodarenje Hrvatska niti u jednoj županiji ne broji odlagališta za
opasan otpad. „2
2
Novaković, I., Jurgec, M., Jelenski, D., Pešorda, S., Vuk, R., Zemlja na dlanu - Geografija 3,
Gospodarenje otpadom, Meridijani, Zagreb, 2020.

4
Slika 2. Reciklažno dvorište

2.1.2. Kružno gospodarstvo

Kako bi sustav Gospodarenja otpada mogao normalno funkcionirati radi se na izmjenama

uredbi o gospodarenju otpadom kako bi se promicao pomak prema kružnom gospodarstvu.
Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu,
ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala

5
što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost proizvoda. “Umjesto vađenja,
jednokratnog korištenja i bacanja sirovina, važnost je usmjerena na ponovnu uporabu i
recikliranje. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje
količina otpada, potrebne energije i sirovine. Takva ponovna uporaba ima pozitivne učinke
na okoliš. Europska unija podrazumijeva da će se do kraja 2020. godine reciklirati 50 %
papira, plastike i metala te 75% građevinskog otpada isto tako do kraja 2020. godine
onemogućuje se stavljanje plastičnih proizvoda na tržište čime se smanjuje jednokratna
ambalaža. Prema podacima na odlagališta je stavljeno 72% otpada, a na oporabu je poslano
24 % otpada, dok je ostatak otpada privremeno zbrinut, prema tome daleko smo od cilja jer
bi se prema podacima EU trebalo odlagati samo 10 % otpada, što na primjeru Hrvatske nije
vidljivo.“3

Slika 3. Kružno gospodarstvo

2.1.3. Mjere i ciljevi za unapređenje gospodarenja otpadom

Zbog sprečavanja nastajanja velikih količina otpada donesene su mjere koje se dijele u 3
skupine. “Mjere koje utječu na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada, poticanje
ponovnog korištenja materijala od rušenja, organiziranje kampanja na temu nastanka otpada
od hrane. Druga skupina mjera odnosi se na mjere koje utječu na distribuciju i fazu te dizajn
3
Novaković, I., Jurgec, M., Jelenski, D., Pešorda, S., Vuk, R., Zemlja na dlanu - Geografija 3,
Gospodarenje otpadom, Meridijani, Zagreb, 2020.

6
proizvodnje u svrhu doniranja hrane i promicanje održive gradnje. Treća, ujedno i posljednja
skupina mjera odnosi se na utjecaj na faze potrošnje i korištenja te se u sklopu mjera planira
organizacija komunikacijske kampanje za građane, promicanje kućnog kompostiranja,
poticanje zelene javne nabave.“ 4Kako bi se smanjila ukupna količina otpada važno je poraditi
na svim skupinama mjera te je potrebno i dalje odvojeno prikupljati otpad, a da bi to uspjelo
potrebno je izgraditi još reciklažnih dvorišta, centre i postrojenja za sortiranje odvojeno
prikupljenog otpada.

Slika 4. Odvojeno prikupljanje otpada

2.2 Gospodarenje otpada u naselju Prigorec

Prigorec je jedno od seoskih naselja koje se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na 46° 11'
56“ sjeverne geografske širine i 16° 07' 52“ istočne geografske dužine. Varaždin je grad koji
mu je i administrativno središte, od njega je udaljeno manje od sat vremena vožnje. Prigorec
je naseljeno mjesto površine 6,85 km². Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine u
Prigorcu živi 668 stanovnika u privatnim kućama.

4
Novaković, I., Jurgec, M., Jelenski, D., Pešorda, S., Vuk, R., Zemlja na dlanu - Geografija 3,
Gospodarenje otpadom, Meridijani, Zagreb, 2020.

7
 Anketa je provedena na cijelom području Prigorca te je korištena u svrhu analiziranja
razvrstavanja otpada na tome području. Svi ispitanici potvrdili su da znaju značenje riječi
otpada. Posljednjih godina aktualna tema je razvrstavanje otpada u naselju i njegovoj okolici,
čime se stanovništvo potiče na razvrstavanje otpada. “Prema Pravilniku o gospodarenju
otpadom (NN 23/14, 51/14), primarni spremnik označava sljedeće: posudu, kantu, kanistar,
kontejner, bačvu, kutiju, vreću i drugi odgovarajući spremnik koji sprečava rasipanje,
razlijevanje i/ili ispuštanje otpada u okoliš, a isti se nazivaju komunalna oprema.“ 5 Svaki
građanin je dužan odvajati otpad po vrsti i svojstvima, odnosno krenuti sa primarnom
selekcijom u svome domu. Prema anketi vidljivo je da 90% žensko stanovništva razvrstava
otpad dok njih 10% ne razvrstava otpad, no kod muškog stanovništva situacija je
izjednačena, 50% njih razvrstava otpad, no isto toliko njih ne razvrstava otpad. Kao što je
istaknuto stanovništvo živi u privatnim kućanstvima čime nastaje najviše komunalnog
otpada, najveći udio otpada zauzima plastika, iza koje slijedi papir i karton te staklo, dok se
na posljednjem mjestu nalazi elektronički otpad i tekstil. Reciklažna dvorišta su ograđeni i
nadzirani prostori namijenjeni odvojenom prikupljanju, razvrstavanju i privremenom
skladištenju manjih količina otpada do trenutka kada će ih ovlaštene tvrtke obraditi ili
zbrinuti. U reciklažnim dvorištima može se bez naknade predati i do 30 različitih vrsta
otpada, uključujući i neke vrste opasnog otpada. Većina ispitanika otpad ne odvozi u
reciklažna dvorišta. Reciklažno dvorište br.21- Ivkom je najbliže reciklažno dvorište naselju
Prigorec koje je vrlo pristupačno korisnicima, s velikim prostorom zbrinjavanja gdje se odlaže
otpad po kategorijama, sam otpad razvrstava se vlastito uz nadležnost djelatnika. Sastavni
element funkcioniranja sustava te odvoženja otpada su komunalna vozila za prijevoz otpada
sakupljenog od korisnika, prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada kojeg
odvozi na odgovarajuća mjesta odlaganja, odnosno obrade. Naglašeno je kako Europska
unija potiče razvoj kružnog gospodarstva, no za sam pojam kružnog gospodarstva čulo je
ukupno 45% ispitanika, što je izrazito malo ako bi trebalo pridonijeti važnosti takvog tipa
gospodarstva koji predstavlja model proizvodnje i potrošnje koj18i uključuje dijeljenje,
posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i
materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost proizvoda.
Gospodarenje otpadom smatra se postojećim problemom današnjeg društva, što možemo

5
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_02_23_426.html (17.11.2020.)

8
vidjeti na rezultatima ankete, gdje 70% ispitanika smatra upravo to problemom današnjeg
društva.

Karta 1. Prigorec (istraživani prostor)

Slika 5. Razvrstavanje otpada

9
Slika 6. Reciklažno dvorište Ivanec

Razvrstavanje otpada
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Žene Muškarci

Da Ne

Grafikon 1. Koliko posto stanovništva razvrstava otpad

gospodarenje otpadom- problem

suvremenog društva
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
žene muškarci

da ne

Grafikon 2. Koliko posto stanovništva smatra gospodarenje otpadom problem suvremenog

društva
3. Zaključak
“Gospodarenje otpadom je sveobuhvatni proces koji na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj
razini direktno utječe na kvalitetu života kako ljudi, tako i svih živih bića i organizama.“ 6
Politika gospodarenja otpadom i održivog razvoja na globalnoj razini je sve stroža i izraženija
te ukoliko se ona ne poštuje provode se stroge sankcije i kazne počiniteljima prekršaja. Na
razini Republike Hrvatske je zbog gospodarsko-ekonomske situacije potrebno uložiti znatna
veća financijska sredstva i ulaganja kako bi se sustav gospodarenja otpadom i ekološka
politika dovela na pravi put i ostvarila konačne ciljeve Europske Unije koja u prvi red
6
http://ss-mareljkovica-sb.skole.hr/upload/ss-mareljkovica-sb/newsattach/200/GOSPODARENJE-
OTPADOM_SKRIPTA.pdf

10
gospodarenja otpadom stavlja upravo kružno gospodarstvo. Prvi korak u provođenju
prihvatljivijeg gospodarenja počinje još kod samog pojedinca koji treba početi djelovati od
vlastitog načina života, odvajati i sortirati otpada prema njegovoj vrsti, ne odvoziti otpad na
razna odlagališta koja nisu prihvatljiva, reciklirati i ponovno upotrebljavati stvari koje su bile
„otpad“. Otpad je jedan od ključnih problema moderne civilizacije i neizbježna posljedica
našeg načina života. Hipoteza 1- Ljudi u mojem naselju često ne razvrstavaju otpad je
odbačena na temelju ankete jer 70% ispitanika potvrdilo je da otpad razvrstava u za to
predviđena mjesta. Hipoteza 2- Žene razvrstavaju otpad više od muškaraca je potvrđena jer
90% žena razvrstava, dok je kod muškarac broj manji, njih samo 50% razvrstava otpad.

4. Samovrednovanje

Ovim radom željela sam dokazati ono što u svakodnevnom životu uviđam. Svoj rad
upotpunila sam slikama, anketom, uspoređivala sam gospodarenje otpadom na globalnoj i
lokalnoj razini, uvidjela razlike i sličnosti mjera za unapređenje gospodarenja otpadom,
iznijela sam 2 hipoteze koje sam razjasnila u obradi sadržaja i po njima napisala zaključak
svoga rada na temu: Razvrstavanje otpada u naselju Prigorec. Smatram da su se one
pokazala najkorisnijim za moj istraživački rad. Nadam se da sam uspjela dokazati hipotezu te
tako izvršila željeni zadatak za ocjenu odličan iako uvijek ima mjesta za poboljšanje i
unapređenje rada.

11
 5. Prilozi

Anketa:

1. Kojeg ste spola?

2. Znate li što znači otpad?

Da

12
 Ne

3. Razvrstavate li otpad?

Da

Ne

4. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi sličan njemu.
Brojevima od 1-5 poredajte otpad koji ima najveći (broj 1) odnosno najmanji (broj 5) udio
otpada u vašem kućanstvu.

Papir i karton

Staklo

Plastika

Tekstil

Elektronički otpad

5. Odvozite li otpad u reciklažna dvorišta?

Da

Ne

6. Europska Unija potiče razvoj kružnog gospodarstva, znate li što taj pojam znači?

Da

Ne

7. Smatrate li gospodarenje otpadom problemom suvremenog društva?

13
 Da

Ne

6. Popis literature i izvora

Internetske stranice:

1. https://www.ivkom.hr/reciklazno_dvoriste.html
2. http://ss-mareljkovica-sb.skole.hr/upload/ss-mareljkovica-sb/newsattach/200/
GOSPODARENJE-OTPADOM_SKRIPTA.pdf
3. https://www.pregrada.hr/novosti/recikla%C5%BEno-dvori%C5%A1te-u-pregradi-po
%C4%8Dinje-s-radom-u-ponedjeljak-1832019
4. https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/economy/
20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-vrijednosti-i-korist
5. https://www.jelenje.hr/novosti/komunalni-info/1169-eu-fondovi-povuceno-1-2-
milijuna-kuna-za-odvojeno-prikupljanje-otpada
6. https://www.google.com/maps/place/Prigorec/@46.1937273,16.1152022,14z/
data=!4m5!3m4!1s0x4765fb92e5545cf1:0x4023cb7b47935b2c!8m2!3d46.1999126!
4d16.1358896
7. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_12_178_3083.html

Knjiga:

Novaković, I., Jurgec, M., Jelenski, D., Pešorda, S., Vuk, R., Zemlja na dlanu - Geografija 3,
Meridijani, Zagreb, 2020.

14