1. UVOD...................................................................................................................................................

1
2. DEPONIJA ZA ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA...........................................................................2
3. CILJ I ZADATAK RADA.........................................................................................................................19
4. LIČNI KRITIČKI OSVRT - ZAKLJUČAK....................................................................................................20
1. UVOD

Zbog sve većih količina i štetnosti po okolinu, otpad se smatra

jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog svijeta.
Čovjek je, svojim aktivnostima, odlučujući činilac u mijenjanju
okoliša. Te su aktivnosti povezane sa zadovoljavanjem potreba.
Veliki dio potreba je stvoren vještački i pitanje je da li nam stvarno
treba toliki broj različitih proizvoda koji će, nakon upotrebe, postati
otpad.
Komunalni otpad – je kruti otpad koji nastaje u stambenim
naseljima, a uključuje smeće iz domaćinstava, industrije i
obrtništva, vrtni i tržišni otpad, razni komadni otpad, građevinski
otpad, ostatke od obrade komunalnih otpadnih voda. U principu,
komunalni otpad spada u nadležnost komunalnih poduzeća.
Smatra se da se iz kućnog otpada može iskoristiti oko 80 %
sadržaja. Ostatak od oko 20 % čini sitni otpad (prašina), ali i neke
također potencijalno iskoristive otpadne tvari, npr. tekstil, guma i
drvo.

1
2. DEPONIJA ZA ODLAGANJE KOMUNALNOG
OTPADA

Prema nacionalnoj definiciji otpada u Bosni i Hercegovini

‘’otpad’’-znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže,
namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom
od kategorija otpada navedenoj u listi otpada. Vlasnik može biti
pravno ili fizičko lice. Svaki čovjek obavljanjem redovnih dnevnih
aktivnosti proizvodi otpad.
Otpad nastaje:
 Kad se ne može energetski iskoristiti
 Kad nije ekonomski iskoristiv
 Kad nismo emocionalno vezani
 Kad nema društvene vrijednosti
Prikupljanje otpada u FBiH obavlja 67 komunalnih poduzeća.
Pregled broja kompanija po kantonima dat je na donjoj slici.

2
Komunalni otpad odvoze uglavnom komunalna poduzeća u
vlasništvu općina, a urjeđim slučajevima privatna poduzeća, kao
ALBA Zenica. Otpad se odlaže u vrećama, kantama od 120 l,
kontejnerima od 1.1 m³ i rjeđe u kontejnerima od 5 m³. Prikupljanje
otpada se vrši kamionima sa i bez potisne ploče. Mehanizacija za
prikupljanje i zbrinjavanje otpada je uglavnom zastarjela i ima
limitirane performanse.
Broj evidentiranih legalnih odlagališta otpada po kantonima
prikazan je na donjem grafu.

Prema trenutno dostupnim podatcima, u FBiH postoji 340

evidentiranih ilegalnih odlagališta otpada. Međutim, u stvarnosti,
ovaj broj je u značajnoj mjeri uvećan, s obzirom da veliki broj
ovakvih odlagališta nije evidentiran. Godišnje se pojavi više
desetina divljih deponija koje se povremeno saniraju od strane
komunalnih poduzeća. Na divljim deponijama se odlažu gotovo sve
vrste otpada, a najčešće organski otpad, otpad iz domaćinstva,
građevinski otpad, staklo i sl.

3
Broj evidentiranih ilegalnih odlagališta otpada po kantonima
prikazan je na donjem grafu.

Prema svojstvima otpad može biti:

 Opasan otpad – uključuje otpad koji posjeduje jednu ili više
karakteristika zahvaljujući kojima je opasan za život i
zdravlje ljudi, okoliš ili imovinu osoba. Opasan otpad
potječe iz industrije, poljoprivrede, ustanova (instituti,
bolnice i laboratoriji). Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih
svojstava: eksplozivnost, toksičnost, radioaktivnost,
korozivnost, zapaljivost, kancerogenost, oksidirajuće,
nadražujuće, nagrizajuće, mutageno ili zarazno djelovanje.
Manje količine opasnog otpada nastaju u domaćinstvu i
zovu se problematične tvari.
 Inertni otpad – neopasni otpad koji ne podliježe značajnim
fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni
otpad je netopiv u vodi, nije goriv, niti na koji drugi način
reaktivan, a nije niti biorazgradiv, pa ne ugrožava okoliš
(građevinski otpad). S tvarima s kojima dolazi u dodir ne

4
 djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i
biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš.
Prema mjestu nastanka otpad se dijeli na:
 Komunalni otpad – je kruti otpad koji nastaje u stambenim
naseljima, a uključuje smeće iz domaćinstava, industrije i
obrtništva, vrtni i tržišni otpad, razni komadni otpad,
građevinski otpad, ostatke od obrade komunalnih otpadnih
voda. U principu, komunalni otpad spada u nadležnost
komunalnih poduzeća. Komunalni otpad nastaje u
gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, te se
redovito prikuplja i zbrinjava u okviru komunalnih
djelatnosti.vSmatra se da se iz kućnog otpada može
iskoristiti oko 80 % sadržaja. Ostatak od oko 20 % čini sitni
otpad (prašina), ali i neke također potencijalno iskoristive
otpadne tvari, npr. tekstil, guma i drvo.
 Tehnološki (industrijski) otpad – nastaje u proizvodnim
procesima, u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim
djelatnostima, a po količini, sastavu i svojstvima razlikuje
se od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne
smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u
proizvodnom procesu istog proizvođača.
 Posebne kategorije otpada čine: biootpad, otpadni tekstil i
obuća, ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna ulja,
otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji
sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i
elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski
otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan
dioksida, otpadni poliklorirani, bifenili, i poliklorirani
terfenili (PCB, PCT).

5
Podjela odlagališta prema uređenju, a prikazuje se na sljedeći
način:
 Dogovorna/nenadzirana/divlja odlagališta otpada su,
uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada
koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim
dokumentima i za koje nije proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od
neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom,
uporabnom. Uglavnom nisu u sustavu službeno
organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba. Nastaju
neodgovornim odlaganjem i bacanjem otpada.
 Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni
prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni
odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima, za koja
nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti
raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom,
građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili
odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u
sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih
komunalnih poduzeća. Na njima se skuplja sav komunalni
otpad, često i dio opasnog otpada, a ne primjenjuju se
nikakve mjere zaštite okoliša. Tako neodgovorno odloženi
otpad direktno ugrožava okoliš i zdravlje ljudi. Glodavci i
insekti prenose razne bolesti, šire se neugodni mirisi, a
mogući su požari i eksplozije. Raspadom organskih tvari
nastaju staklenički plinovi, dolazi do zagađenje tla, vode i
zraka. Naknadna sanacija takvih odlagališta je vrlo skupa.

6
 Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za
(trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim
prostorno-planskim dokumentima za koja je započeo, ali još
nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno,
ishođenje potrebnih dozvola - lokacijske i građevinske, a za
nova odlagališta i uporabne dozvole.
 Legalna/nadzirana/sanitarna odlagališta otpada su
građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene
odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima i
izgrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz
odobrenje nadležnog tijela lokalne samouprave na temelju
provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih
dozvola - lokacijske, građevinske i uporabne.

7
Da bi se omogućio kružni tok tvari u sistemu upravljanja otpadom
nužno je odvojeno skupljati otpad. Otpad se sortira na mjestu
nastanka i odlaže u specijalne posude. Posude za papir su po
pravilu u plavoj boji, za plastiku (PET ambalaža) u žutoj, za staklo
u zelenoj, za biootpad u smeđoj, za metale, odnosno metalnu
ambalažu u sivoj.
Glavne karakteristike odvojenog prikupljanja otpada su:
 Izdvajanje iskoristivog otpada (stakla, papira, kartona,
metala, biootpada, plastike) s ciljem recikliranja odnosno
upotrebe
 Izdvajanje problematičnih tvari, odnosno opasnog otpada
( ulja, kemikalija, baterija, lijekova itd.) s ciljem
detoksikacije i recikliranja.
Odvojenim skupljanjem i recikliranjem otpada se:
- izbjegava njegovo odlaganje
- omogućuje iskorištavanje mnogih korisnih sastojaka
- smanjuje onečišćenje okoliša
- štede prirodne sirovine
- štedi skupa i dragocijena energija
- štedi novac, zapošljavaju radnici
- smanjuje volumen odlagališta.

Sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada uključuje:

 Reciklažna dvorišta - posebno opremljena mjesta za
odvojeno skupljanje iskoristivog i opasnog otpada iz
domaćinstva. Namijenjena su isključivo građanima i stalno
su nadzirana. To je ograđen prostor opremljen spremnicima
i posudama od 1100 do 5000 l za odvojeno prikupljanje

8
 otpada u kojem građani mogu odložiti vlastiti glomazni i
ostali odvojeno sakupljeni otpad.
 Zeleni otok - djelomično ograđeno mjesto za postavu
spremnika za odvojeno prikupljanje manjeg broja otpadnih
tvari. Postavlja se na mjesta čestog okupljanja i kretanja
većeg broja stanovnika i nisu stalno nadzirani.
 Spremnici - namijenjeni su za pojedine vrste otpada.
Postavljeni su na javnim površinama, uz spremnike za
odlaganje miješanog otpada. Za svaku pojedinu vrstu
otpada određena je veličina, vrsta boja spremnika.

Primjer infrastrukture odvojenog sakupljanja otpada prikazan je na

donjoj slici.

9
Obrada otpada podrazumijeva:
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i
energetske svrhe
- smanjivanje količine i volumena otpada, tako se smanjuje potreba
za novim odlagalištima
- potpuno uklanjanje opasnih svojstava otpada.
Obrada otpada je postupni prijelaz prema bezdeponijskom
konceptu. Opravdano je planirati obradu otpada samo za onu vrstu
otpada koji nije mogao biti recikliran. Postoji niz postupaka
mehaničke, fizikalno-kemijske, biološke, termičke i kombinirane
obrade prikladne za svaku pojedinu vrstu i stanje ostatnog otpada.
Tako se, na primjer, različiti muljevi i ostali vlažni otpad suše, a
anorganski opasni otpad se obrađuje neutralizira različitim
fizikalno-kemijskim
postupcima. Biootpad je najbolje obraditi aerobnim i anaerobnim
postupcima čime se postiže njegovo potpuno iskorištavanje.

10
Mehaničko-biološka obrada je kombinirani proces (slijed
mehaničkih i bioloških postupaka) obrade komunalnog otpada. Cilj
MBO procesa je smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoliš, te
izdvajanje frakcija koje je moguće ponovo iskoristiti i to
materijalnom ili energetskom uporabom. Na taj način znatno se
smanjuje volumen otpada, odnosno površina koja je potrebna za
njegovo odlaganje, a samim tim i troškovi vezani za odlaganje i
održavanje odlagališta.

11
Termička obrada otpada je vrlo skup način obrade komunalnog
otpada. Često se koristi za zbrinjavanje opasnog otpada, jer neke
vrste tog otpada ne mogu se ekonomski i ekološki prihvatljivo
drugačije zbrinuti. Osigurava energetsko recikliranje otpada i
materijalno recikliranje ostataka termičke obrade (šljake i pepela).
Osigurava gotovo potpuno izbjegavanje odlaganja otpada.
Postrojenja su opremljena složenim i potpuno automatski
upravljanim uređajima za čišćenje dimnih plinova. Troškovi
postupka se mogu smanjiti prodajom proizvedene toplinske i
električne energije. Kod svake termičke obrade treba posvetiti
naročitu pažnju zaštiti okoliša.
Tipovi termičke obrade otpada:
1. Spaljivanje
2. Piroliza
3. Rasplinjavanje.
Slika ispod prikazuje pojednostavljen rad spalionice.

12
Deponija Kruškovača – Gorjevac
Površina prekrivena otpadom na deponiji je oko 58.230 m2.
Deponija se nalazi oko 5 kilometara jugoistočno od Ripča te oko 15
kilometara jugoistočno od centra grada Bihaća. Na deponiju se
ulazi
prilaznim putem u dužini od oko 13,3 kilometra od magistralne
ceste M5 Bihać – Sarajevo, i prilaznim makadamskim putem u
dužini od 1,7 kilometara od magistralne ceste Bihać-Bosanski
Petrovac. Deponija je locirana na 552 m nadmorske visine u
prirodnom udubljenju i okružena poljoprivrednim zemljištem.
Odlagalište otpada je omeđeno sa dva puta i jednim strujnim
vodom.
Najbliže naselje je selo Gorjevac, a najbliža kuća je od deponije
udaljena 210 metara. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine
selo Gorjevac ima četiri (4) stanovnika. Prema Lokalnom

13
ekološkom akcionom planu za općinu Bihać (mart 2012.) u
okruženju nema zahvata za potrebe vodoopskrbe.
Prema informacijama iz studije geoloških i geotehničkih
karakteristika deponije (Design&QC Sarajevo, 2017), prosječna
visina otpada bila bi 10 metara. S obzirom na površinu odlagališta
otpada, prosječna količina otpada je 582.300 m³. Deponija je u
upotrebi od 2003. godine sa manje više istim godišnjim količinama
odloženog otpada do danas.
U području nizvodno od deponije nalazi se povremeni Račićki
potok i bunar na udaljenosti od 2,8 kilometara od deponije na koje
bi procjedne i zagađene površinske vode sa deponije mogle uticati.
Površina za deponovanje otpada je prilično ravna, ali su nagibi
prema okolnim područjima strmi i visoki. Na osnovu podataka iz
idejnog projekta, odlagalište otpada se smatra stabilnim. Na jednoj
strani odlagališta otpada napravljen je obodni kanal u koji se osim
oborinskih izlijevaju i procjedne vode sa nesanitarne deponije
Bihać. Prikupljena voda ispušta se u područje nizvodno.

Lokacija deponije Kruškovača-Gorjevac i njeno okruženje

14
Rezultati terenskih istraživanja pokazuju različite litološke slojeve.
Prvi sloj (sa različitim dubinama i maksimalnom dubinom od oko
10 m) čini organski i neorganski komunalni otpad, građevinski
otpad i
glinoviti pijesak. Ispod toga su slojevi glinovitog pijeska različitog
petrografskog sastava (dubina od 0,2 do 2,8 m). Posljednji sloj
uključuje raspadnute dolomite sa maksimalnom dubinom od 11,5
m.
Prema istraživanjima terena (Design & QC d.o.o., decembar 2016. i
januar 2017.) bilo je teško utvrditi visinu podzemnih voda zbog
krške podloge. Međutim, čini se da podzemne vode ne dopiru do
tijela deponije. Tokom bušenja i kopanja (istraživanje terena u
decembru i januaru), nisu utvrđene visine podzemne vode. To znači
da se podzemna voda nalazi dublje ispod najnižeg sloja otpada.
Izuzeci su površinske vode koje sezonski vlaže površinu deponije i
prodiru kroz odloženi otpad u slojeve polupropusnog glinovitog
šljunka i šljunkovitog dolomitskog materijala pa čak i dublje do
propusnog supstrata krša.

S obzirom na relativno malu udaljenost najvažnijih površinskih

vodotoka (rijeka Una) i hidrogeološke karakteristike područja,
očekuje se jaka hidrološka veza između deponije i rijeke Une.
Pored toga, imajući u vidu činjenicu da se odlagalište nalazi na
višoj nadmorskoj visini od rijeke Une, postoji velika vjerovatnoća
negativnog uticaja deponije na kvalitet kako podzemnih tako i
površinskih voda.

15
16
Utjecaji otpada na okoliš (biosferu) i na ljudski organizam tj.
zdravlje su dugogodišnji upravo zbog dugotrajne razgradnje
razgradivih komponenti otpada. Najveći problem se pojavljuje kod
odloženog otpada. Možemo ih podijeliti na:
o utjecaj na vode – mijenja se kakvoća i kvaliteta podzemnih i
nadzemnih voda
o utjecaj na zrak – staklenički plinovi utječu na promjene
klime, mijenja se lokalna kakvoća zraka , pojačava se rizik
od požara i eksplozija
o utjecaj na tlo – mijenjanje kakvoće i kvalitete tla.
o utjecaji na biljnii životinjski svijet – onečišćenja ulaze u
lance ishrane, gube se staništa i nestaju osjetljive vrste,
lokalno se povećava populacija pojedinih vrsta
o utjecaj na čovjeka
o izmjena krajobraza
o povećanje rizika za zdravlje
o smanjivanje kakvoće zraka – buka, prašina, raznošenje lakih
frakcija vjetrom.

17
Ako se nepravilno postupa s bilo kakvim krutim komunalnim
otpadom ono može imati direktne štetne utjecaje po ljudsko
zdravlje, ovo je samo dio primjera:
 nekontrolirana fermentacija otpada stvara pogodnu hranjivu
podlogu i staništenza nastajanje i rast raznih bakterija
 insekti, glodavci i neke ptičje vrste postaju pogodni
prijenosnici raznih infektivnih bolesti
 komunalni otpad može sadržavati razne patogene
(uzročnike bolesti) koji ulaze u ljudski organizam i
izazivaju neželjene posljedice
 širenje se odvija zrakom, vodama te živim organizmima.

18
Načini širenja štetnih utjecaja u okolišu predstavljeni su na donjoj
slici.

19
3. CILJ I ZADATAK RADA

Zadatak ove terenske vježbe je bio taj da posjetimo divlju deponiju

komunalnog otpada Gorjevac. Cilj je bio da sami vidimo vlastitim
očima kako jedna takva deponija zapravo izgleda bez i malo
uljepšavanja. Ono sa čim je bilo potrebno da se upoznamo je
utjecaj jedne divlje deponije kako na njeno okruženje tako i na
samog čovjeka bez obzira što se on ne nalazi u neposrednoj blizini.

20
4. LIČNI KRITIČKI OSVRT - ZAKLJUČAK

Neorganizirano i nepropisno odlaganje otpada ima posljedice većih

razmjera ako je bez primjerenog nadzora. Uzrokuju se dugotrajna i
velika zagađenja, koje će netko nekada morati riješiti, a do tada su
na teret okolišu. Kasnija sanacija takvih odlagališta je skupa, a
nepovoljni utjecaji na okoliš ostavljaju svoje posljedice. Gube se
dragocjene materijalne i energetske vrijednosti otpada.
Raspadanjem organske tvari nastaju CO 2 i CH4, a to utječe na efekt
staklenika. Neispravno i nehigijenski odbačen otpad uzrok je
požara i eksplozije.
Glodavci i insekti koji borave na odlagalištima prenose brojne
zarazne bolesti. Vjetar raznosi otpad umanjujući estetski izgled i
šire se neugodni mirisi. Nerazgradivi sastojci otpada i produkti koji
nastaju njegovim raspadom dospijevaju u vatru, zrak i tlo, te
neizravno i izravno utječu na živa bića.
Važnost očuvanja okoliša, u današnje vrijeme, velika većina
stanovnika Zemlje još uvijek nije shvatila. Zemlja je naš izvor
života. Ona nas hrani, iz nje crpimo vodu, i ona nam omogućava da
dišemo. Neodgovornim ponašanjem prema otpadu ugrožavamo
okoliš, i na taj način indirektno ugrožavamo i sebe a da toga nismo
ni svjesni. Od velike je važnosti da se konačno osvijestimo, da
počnemo razmišljati na koje načine ublažiti sve veću štetu koju
nanosio prirodi oko nas. Prva stvar koja nas može dovesti do
promjene je da krenemo od sebe. Da pripazimo na koji način
postupamo s otpadom, ako ne znamo kako da se potrudimo i
naučimo. To je bitno za naš opstanak i za budućnost naših
potomaka.
Nije svaki otpad smeće! U današnje doba recesije imamo
mogućnost ponešto i zaraditi „stvarima koje nam više nisu potrebne

21
il nam smetaju“ u našem okruženju. Ujedno pridonosimo čišćem
okolišu.
Svatko od nas može nakratko postati „smetlar“, ukloniti otpad
kojem nije mjesto u prirodi, odnijeti ga na za to predviđeno mjesto i
pritom nešto zaraditi. Plastične boce, baterije, staro željezo,
bakrene žice, stare azbestne ploče koje se uvijek negdje nađu, il
staklene boce, hrpe starih novina i bilježnica, itd. Ključ je u
selektivnom prikupljanju otpada. Mnogi materijali imaju vrijednost
ukoliko se selektiraju. Očistiti svoj kutak može svatko, tko ima
imalo savjesti i naravno volje.

22