SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

DINO ZADRO

OTPAD- PRIJETNJA OKOLIU

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2015.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

SEMINARSKI RAD

Tema:

Otpad- prijetnja okoliu

Kolegij:
Mentor:

Ekonomika i menadment okolia

Prof. dr. sc. Mladen rnjar

Student: Dino Zadro

Matini broj:

20785/09-Z

OPATIJA, studeni 2015.

SADRAJ
stranica

UVOD
1. TO JE OTPAD?
1.1. Otpad nije smee
1.2. Vrste otpada
2. GOSPODARENJE OTPADOM
2.1. Pravilnik o gospodarenju otpadom
3. KAKO ZATITI OKOLI?
3.1. Izbjegavanje i smanjivanje otpada
3.2. Ponovna upotreba otpada
3.3. Recikliranje otpada
3.3.1. Recikliranje papira
3.3.2. Recikliranje stakla
3.3.3. Recikliranje plastike
3.3.4. Recikliranje metala
3.3.5. Kompostiranje
3.4. Obrada otpada
3.4.1. Mehaniko bioloka obrada otpada
(MBO) 16
3.4.2. Termika obrada metala
3.5. Obrada s obzirom na vrstu otpada
4. ODLAGANJE OTPADA
4.1. Vrste odlagalita
ZAKLJUAK
LITERATURA

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

UVOD

Tema ovoga seminarskog rada je otpad kao prijetnja okoliu. Otpad je jedan od kljunih
problema moderne civilizacije i neizbjena posljedica naeg naina ivota.
Poveanje blagostanja donosi brojne prednosti, ali i poveanje koliina i tetnosti otpada.Samo u
jednoj godini u Hrvatskoj nastaje 9 milijuna tona otpada. To su dvije tone po stanovniku i ta
koliina raste 2% godinje. Svatko od nas proizvede godinje oko 270 kg otpada.
Otpad postaje problem broj jedan, prijeti izravno zdravlju ljudi, odnosno posredno oneiuje tlo,
vodu i zrak, jer ak 37% otpada zavri na divljim odlagalitima i postaje smee.
U ovom seminarskom radu obradit emo vrste otpada kako bi uoili sve prijetnje okoliu te se
upoznati sa nainom gospodarenja otpadom i kako on funkcionira u Hrvatskoj. Na kraju
seminarskog rada obradit emo naine postupanja s otpadom koji idu na korist okoliu i njegovoj
zatiti.

Otpad- prijetnja okoliu

1.

stranica

TO JE OTPAD?

Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Ovisno o svojstvima otpada, otpad se moe podijeliti na opasni, neopasni i inertni otpad. 1
Poveanje porasta stanovnitva dovodi do nevjerojatnog porasta potronje. Potronja je
pokazatelj gospodarskog razvoja nekog drutva, no ona je praena nastankom odgovarajue
koliine otpada. Interes o zatiti okolia kroz povijest je bio malen i svodio se na sporadine
sluajeve. Tokom industrijalizacije elja za profitom je bila iznad svijesti o potrebi ouvanja
okolia. Prvi koraci i ekoloko osvjeivanje javlja se tek poslije 1945. godine kada se zapaa da
se broj bolesnih od odreenih bolesti znatno poveava u industrijskim sreditima

1 Internet stranica: https://hr.wikipedia.org/wiki/ (datum posjeta: 20.11.2015.)

Otpad- prijetnja okoliu

1.1.

stranica

Otpad nije smee

Otpad ne bi trebao zavriti u smeu!

To su one stvari koje nam vie ne trebaju ali se mogu ponovno iskoristiti, popraviti ili
reciklirati. Smee je dio otpada koji zavrava na odlagalitima smea, a esto se odbacuje i u
prirodu stvarajui pri tome divlje deponije. Otpadak je smee koje je zavrilo u okoliu. 2
Otpadom smo nazvali sve one stvari koje nam vie nisu potrebne i elimo ih se rijeiti.
Najvei dio otpada iz kuanstva su otpaci hrane, papir i materijali za pakiranje ( ambalaa ).
U prirodi nema otpada. Priroda se brine da svaki izvor i koritenje tog izvora bude ponovno
koriten i ugraen kao podloga za neke druge procese. U prirodi postoji neprestano kruenje
izvora i na taj nain onemogueno je stvaranje otpada.
Ljudi koritenjem izvora iz prirode stvaraju otpad koji na neadekvatne naine vraaju natrag
u prirodu, pri emu je kruenje tvari u prirodi narueno.

Dakle otpad nastaje kao posljedica ovjekovog pogrenog upravljanjem resursima u prirodi.

2 Internet stranica: http://www.cistoca-ri.hr/ (datum posjeta: 20.11.2015.)

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

1.2. Vrste otpada

Otpad moemo podijeliti prema svojstvima i prema mjestu nastanka. Kada govorimo o
svojstvima tu su tri skupine otpada:

a) Inertni otpad je onaj otpad koji ne podlijee znaajnim fizikalnim, kemijskim i/ili
biolokim promjenama, ne otapa se, nije zapaljiv, ne reagira fiziki ili kemijski, ne
razgrauje se biolokim putem, niti stvara opasne tvari za okoli i zdravlje ljudi u
kontaktu s bilo kojim spojem. Interni otpad ima beznaajan stupanj isputanja
zagaujuih i/ili ekotoksinih tvari, te ne ugroava zrak, vode i podzemne vode.

a) Opasni otpad je odreen kategorijama (generikim tipovima) i sastavinama, a obavezno

sadri jedno ili vie svojstava, utvrenih Listom opasnog otpada od
H1-H15:
-H1 Eksplozivnost
-H2 Oksidirajue
-H3 Zapaljivost
-H4 Nadraljivost
-H5 Opasnost
-H6 Toksinost
-H7 Kancerogenost
-H8 Nagrizujue
-H9 Zarazno
-H10 Reproduktivno toksino
-H11 Mutagenost
3 Na temelju lanka 2. stavka 3. i lanka 103. podstavka 2. Zakona o otpadu (Narodne novine, broj
178/2004)

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

-H12 Otpad koji u dodiru s vodom, zrakom ili kiselinom oslobaa toksine ili vrlo
toksine plinove.
-H13 Senzibilizirajue
-H14 Ekotoksine tvari
-H15 Otpad sposoban na bilo koji nain, nakon zbrinjavanja, rezultirati drugom tvari,
primjerice ocjedna voda, koja posjeduje bilo koje od gore navedenih svojstva.
b) Neopasni otpad po sastavu i svojstvima ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava
odreenih Dodatkom III. ZOGO (eksplozivno, oksidirajue, jako zapaljivo, zapaljivo,
nadraujue, opasno, toksino, kancerogeno, nagrizajue, zarazno, reproduktivno
toksino, mutageno, senzibilizirajue, ekotoksino...)

Otpad prema mjestu nastanka svrstavamo u tri skupine: komunalni, proizvodni i posebne
kategorije. Njihova svojstva su:
a) Komunalni otpad je otpad nastao u kuanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu slian
otpadu iz kuanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i umarstva.
Sastav komunalnog otpada:
-biootpad (37%)
-biorazgradivi otpad, priblino treina kunog otpada zeleni otpad(cvijee, lie, trava),
ostaci hrane idr.
-papir i karton (26%)
-oko etvrtine kunog otpada
-sloene i problematine tvari 6%
-sitni otpad 6%
-plastika 8%
-staklo 8%

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

-metal 2%
-tkanina i pelene 5%
-ostalo
Teoretski se iz kunog otpada moe iskoristiti oko 80 %. Ostatak od oko 20 % ini sitni
otpad(praina), ali i neke takoer potencijalno iskoristive otpadne tvari kao npr. tekstil,
guma i drvo. Koliina i sastav komunalnog otpada po stanovniku ovise o ekonomskom
razvoju drutva. Razvijenije drutvo ima vie otpada po stanovniku.

b) Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim
procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu
istog proizvoaa.

c) Posebne kategorije otpada obuhvaaju ambaani otpad, otpadna vozila, otpadne gume,
otpadna elektrina i elektronika oprema, komunalni mulj iz ureaja za proiavanje,
otpad ivotinjskog podrijetla, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, medicinski
otpad, otpad od mineralnih sirovina, postojana organska zagaivala, graevinski otpad i
otpad od ruenja, azbestni otpad, poljoprivredni i umarsko-drvni otpad te staklo i papir.

Otpad- prijetnja okoliu

2.

stranica

10

GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje otpadom vrlo je sloena djelatnost koja zahvaa sve grane gospodarstva,
proizvodnje i potronje, a sadri itav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio
primjenjuje u razliitim oblicima.4
Cjelovito (suvremeno) gospodarenje otpadom obuhvaa slijedee faze:
1. Izbjegavanje i smanjivanje otpada
2. Odvojeno prikupljanje otpada
3. Ponovna upotreba otpada recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari
4. Oporaba otpada
5. Odlaganje otpada
Suvremeni sustav gospodarenja otpadom poiva na tri osnovna elementa:
1. Izbjegavanje nastanka otpada
2. Vrednovanje otpada
3. Odlaganje ostatnog otpada
Danas se u gospodarenju otpadom uobiajeno koristi koncept 4R + 3E mjere:
1. Redukcion izbjegavanje/smanjivanje
2. Reuse ponovna upotreba, bez obrade
3. Recovery ponovna upotreba za istu namjenu uz obradu
4. Recycling oporaba, materijalno i energijsko iskoritavanje otpada

4 Gospodarenje otpadom , Sanja Kalambura, Tajana Krika i Dejan Kalambura, Velika Gorica, Veleuilite,
2011.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

11

1. Educate osvijestiti i educirati o odgovornom postupanju s otpadom te poveati

razumijevanje vanosti i mogunosti gospodarenja otpadom
2. Economise smanjiti trokove gospodarenja otpadom i ukljuiti trokove otpada u cijenu
proizvoda/usluge po naelu oneiiva/zagaiva plaa
3. Enforce primijeniti koncepte uinkovitog postupanja s otpadom u zakonodavstvu i
praksi, te ukljuiti u procese planiranja, odluivanja i upravljanja sve zainteresirane u
zakonodavstvu i praksi
Danas se sve vie zemalja okree projektima koji ukljuuju potencijalna rjeenja za situaciju koja
traje ve godinama.U akcije koje se provode ukljueni su svi mogui nadzori kojima se eli
kontrolirati odlaganje otpada i njegova sanacija. U zadnje vrijeme nadlene se institucije bave
smanjenjem ilegalnog otpada, a time i njegovog tetnog utjecaja na okoli.
Gospodarenje otpadom jedna je od mjera koja se provodi pored reciklanih dvorita, a radi se o
kompliciranoj djelatnosti koja obuhvaa sve grane gospodarstva, proizvodnje i potronje. Sadri
itav niz postupaka i naravno tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u razliitim oblicima.
Gospodarenje otpadom podrazumijeva cijeli niz postupaka kojim se nastoji sprijeiti bespotrebno
daljnje irenje otrova i njihov utjecaj na pitku vodu i zemlju. Ti postupci odnose se na
izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava. Radi se o jednoj vrsti preventive.
Samo gospodarenje odnosi se na sakupljanje i prijevoz otpada, vrednovanje i uporabu otpada, to
podrazumijeva odvojeno sakupljanje, reciklau, mehaniku obradu, bioloku obradu, termiku
obradu i kemijsko fizikalnu obradu. Kao finalni proces zbrinjavanja spominje se konano
zbrinjavanje ostatka otpada. Kad se sav taj otpad jednom sakupi, znamo da on negdje mora
zavriti, stoga se radi na metodama obrade otpada, kako bi se njegov utjecaj to vie smanjio na
nau kvalitetu ivota.
Bitno je spomenuti kako se gospodarenje otpadom propisuje Zakonom o otpadu, u kojima stoje
uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, nain obavljanja djelatnosti,
prekogranini promet otpadom i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

12

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

13

2.1. Pravilnik o gospodarenju otpadom

Donesen je kako bi se sve radnje gospodarenja otpadom odvijale sukladno propisima.
Ovim pravilnikom se u osnovi propisuju uvjeti za gospodarenje otpadom, poslovi osobe
odgovorne za gospodarenje otpadom, te nain rada reciklanog dvorita. 5
Propisuje se i sadraj obrasca zahtjeva za izdavanje, odnosno izmjenu dozvole, oblik i sadraj
obrasca dozvole, nain izrauna iznosa osiguranja od tete koja moe nastati kao posljedica
gospodarenja otpadom, sadraj Elaborata gospodarenja otpadom, uvjeti za sustav upravljakog
nadzora metoda, izgled i sadraj obavijesti o namjeri ishoenja dozvole, te izgled i sadraj
oznake s osnovnim podacima o otpadu i djelatnosti iz dozvole.
Propisuje se sadraj i nain voenja raznih oevidnika (prijevoznika otpada, posrednika u
gospodarenju otpadom, trgovaca otpadom, reciklanih dvorita, odreenih osoba koje skladite
vlastiti proizvodni otpad, energetskih oporabitelja odreenog otpada), nain upisa u te
oevidnike, sadraj i izgled oevidnika.
Propisuje se i sadraj i izgled obrasca za dostavu podataka o masi biorazgradivog komunalnog
otpada odloenog na odlagalite, sadraj i izgled obrasca o masi otpada odloenog na
neusklaeno odlagalite, obrazac prateeg lista proizvoaa i posjednika otpada, uvjeti i nain
voenja oevidnika o nastanku i tijeku otpada, nain voenja i dostave podataka u taj oevidnik,
rokovi za dostavu podataka, te obrazac plana gospodarenja otpadom proizvoaa otpada.

Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (94/13)

Otpad- prijetnja okoliu

3.

stranica

KAKO ZATITI OKOLI?

14

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

15

3.1. Izbjegavanje i smanjivanje otpada

Rijeiti problem otpada ne znai ukloniti ga, nego djelovati preventivno u spreavanju
njegovog nastajanja tj. rjeavati probleme u korijenu, a ne onda kad se pojave. Izbjegavanje
nastajanja otpada je najpovoljni ja metoda za rjeavanje problema otpada. Zajedno s drugim
mjerama za smanjivanje nastajanja otpada ini najvaniju kariku u sustavu gospodarenja otpadom
i zatite okolia.6
Mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada se mogu i moraju provoditi u svakom trenutku i na
svakom mjestu (domainstvu, uredu, industriji, kod kupovanja, rekereacije, na izletu....). Mogu se
primjeniti na sve stadije u stvaranju proizvoda: sam proces proizvodnje, marketing, distribuciju,
upotrebu, te bacanja proizvoda nakon upotrebe. Izbjegavanje i smanjivanje otpada poinje pri
kuopvini, jer ve tada treba stvarati naviku prijateljskog ponaanja prema okoliu. Ne treba uvijek
vjerovati reklami, kupovati treba nauiti kako bi ono postalo prihvatljivo za okoli i za vlastite
financije. Mjere za izbjegavanje i smanjenje otpada takoer ukljuuju provedbu sustavne
edukacije svih sudionika u sustavu gospodarenja otpadom.

6Zatita okolia (depni prirunik) iek, Jan, Zagreb : Puko otvoreno uilite, 1998.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

16

3.2. Ponovna upotreba otpada

Ponovna upotreba otpada je viekratno koritenje proizvoda za istu ili neku drugu svrhu.
Time se izbjegava odbacivanje proizvoda nakon njegove primarne upotrebe. Pri tome je poeljno
proizvod koristiti u istom obliku, bez prethodne obrade. Primjeri ponovne upotrebe su: prazne
staklenke u domainstvu, doniranje rabljene odjee, pokustva, tehnike, povratna ambalaa.
Plaanjem povratne ambalae potroai se potiu na vraanje boca, koje se vraaju proizvoau
na ponovno punjenje. Na taj nain se smanjuju proizvodni trokovi, ali stvaraju se dodatni
trokovi za skupljanje, pranje i sterilizaciju starih boca. Kako bismo smanjili ukupnu koliinu
otpada u svom okruenju i na odlagalitima trebali bi podrati:
- razmjenu starih stvari,
- buvljake
- radionice za popravku kuanskih aparata
- akcije razmjene po kolama i vrtiima
- brojne druge primjere ponovnog koritenja

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

17

3.3. Recikliranje otpada

To je proces prerade otpadnog materijala da bi se uinio pogodnim za ponovnu upotrebu i
proizvodnju istog ili nekog drugog proizvoda. Ukljuuje i organsko recikliranje, kompostiranje.
Cilj je uiniti otpad pogodnim za ponovnu upotrebu, ali ne i koritenje u energetske svrhe.
Reciklaom se smanjuje iskoritavanje sirovina iz prirodnih resursa, a tedi se i energija (npr.
reciklaom Al- konzerve utedi se energija za rad TV-a u trajanju od 3 sata; svaka tona
recikliranog papira spaava 17 stabala, 4000 kWh energije i oko 30 m prostora na odlagalitu).
Karike u lancu reciklae su: 7
1. Skupljanje i razvrstavanje otpada
2. Proizvodnja novog proizvoda
3. Kupovina recikliranog proizvoda
RE + CYCLE = ponovno kruenje
Meunarodno priznati znak za proizvod napravljen od recikliranog materijala i za onaj koji se
moe reciklirati. Tri strelice oznaavaju tri faze reciklae:

Skupiti!

Ponovo preraditi!

Ponovo upotrijebiti!

Otpaci koji se mogu reciklirati su: biootpad, papir i karton, plastika, staklo, metali.

7 Ibidem

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

18

3.3.1. Recikliranje papira

Recikliranje papira je vraanje odbaenog papira u proizvod koji se moe ponovo
koristiti. Proces recikliranja zapoinje odvojenim sakupljanjem papira u domainstvu, na radnom
mjestima i tvornicama. Papir koji se eli reciklirati treba biti ist, a ne oneien hranom,
plastikom ili drugim tvarima, jer ga je teko reciklirati. Papir koji se nemoe reciklirati postaje
otpad koji se spaljuje, kompostira ili odnosi na odlagalita smea. Prikupljeni papir se dri u
skladitima reciklanih dvorita dok ne bude potreban. Papir se moe reciklirati 46 puta.8
Zato reciklirati papir?
Sirovina za proizvodnju papira je celuloza koja se dobiva iz drveta. Da bi drvo izraslo potrebno
mu je u prosjeku 30 godina, kada se ono posjee, dobije se malena koliina papira, a
kontinuiranom sjeom uma pogodujemo eroziji tla i smanjuje se kvaliteta tla. Upotrebom starog
papira pri proizvodnji papira tedi se na drveu, kemikalijama, energiji, vodi, a nastaje i manje
otpadnih voda.

8 Recikliranje papira / [priredio Hrvoje Male] Ekoloki glasnik, God.4 (1994/95), 5/6, str. 43-45

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

19

3.3.2. Recikliranje stakla

Recikliranje stakla je proces pretvaranja odbaenog stakla u koristan proizvod. Staro
staklo je mogue pretaliti bezbroj puta, a da ne izgubi na kvaliteti. Odbaeno u ostali otpad staklo
se razgrauje 4 tisue godina. Stakleni lom je najvanija sekundarna sirovina kod proizvodnje
stakla. Osnovni preduvjet recikliranja je odvojeno prikupljane staklenog otpada, a ovisno o
konanoj upotrebi, ono esto ukljuuje razdvajanje stakla prema boji.
Oneieni stakleni lom, neprikladan za recikliranje, moe se upotrijebiti na primjer u pripremi
asfalta, proizvodnju staklenih vlakana za izolaciju itd. U hijerarhiji smanjenja otpada poeljnije je
ponovno koritenje staklenih predmeta od reciklae. Koritenje recikliranog stakla pridonosi
tednji energije, pomae u proizvodnji opeka i keramike, pridonosi ouvanju sirovina i smanjuje
koliinu otpada. Svaka tona stakla iskoritena za proizvodnju novog stakla sauva oko 315 kg
isputenog ugljinog dioksida.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

20

3.3.3. Recikliranje plastike

Sve donedavno nije postojao uspjean nain recikliranja plastinog otpada. Razlog je taj
to je separacija raznih polimera praktino nemogua, a postupak za obradu mijeanih polimera
nije postojao. Danas se razvijaju istraivanja kojima se moe iskoristiti plastini otpad i time
ujedno smanjiti oneienje okoline.
Recikliranje plastike je proces prerade odbaene i stare plastike u proizvod koji se moe ponovno
koristiti. Postoji mnogo vrsta plastike. Najee vrste imaju identifikacijski kod koji je razvijen
1988. Prije recikliranja plastine materijale se grupira prema tom identifikacijskom kodu. Simbol
koji se koristi za identifikacijski kod sastoji se od tri strelice koje ine trokut u kojem se nalazi
broj, esto sa akronimom koji oznaava plastiku ispod trokuta. PET ambalau je mogue
reciklirati u proizvodnji nove amabalae, odjee vlakana i izolacije. Prva PET boca reciklirana je
i pretvorena u ep 1977. Za recikliranje se koriste samo materijali odgovarajue istoe, oznaeni
oznakom za recikliranje.
Recikliranjem PET ambalae tedi se 84% energije za izradu te iste ambalae iz sirovina. Plastini
materijali se razgrauju od 100 do 1000 godina ovisno o prisustvu suneve svjetlosti.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

21

3.3.4. Recikliranje metala

Metal se proizvodi od prirodnih sirovina, ruda, koje ine znatan dio prirodnog bogatstva.
Radi se o neobnovljivim izvorima energije ije se zalihe nerazumnim troenjem iscrpljuju. Osim
kontrole troenja metala, potrebno ga je i reciklirati. Na taj nain e se sauvati resursi, smanjiti
potronja struje, kemikalija i vode pri proizvodnji, smanjiti koliine otpada i sauvati okoli. Tako
metali kao to su eljezo, aluminij, bakar, elik i drugi metali su posebno vrijedne vrste otpada.
Postupak recikliranja metala jednostavniji je od recikliranja drugog otpada. Metali se mogu vie
puta pretaliti, a primjese se uklanjaju redukcijom ili elektrolizom.
Limenke za pie i konzerve su veinom od aluminija i mogu se preraditi kod proizvodnje
aluminija. eljezni otpad zamjenjuje potrebu za sirovinom u proizvodnji eljeza u visokoj pei.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

22

3.3.5. Kompostiranje
Priblino treinu kunog otpada ini bioloko organski otpad, kao to su trava, lie,
cvijee, ostaci povra i voa i sl. Prikupljeni ostaci biljaka nisu smee ve su visoko vrijedna
sirovina za proizvodnju komposta. Kompostiranje je:
-

prirodan proces razgradnje biomase i dogaa se svuda oko nas

-mehaniko-bioloka obrada otpada

razgradnja biootpada uz pomo ivih organizama

najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada

egzotermni aerobni proces razlaganja organske tvari uz djelovanje razliitih mikrobnih

populacija u odreenom vremenskom periodu

Produkti kompostiranja su ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Kompost je tamno smei
zrnati produkt slian humusu. To je smjesa organskih otpadaka iz gospodarstva, kuanstva i
naselja preraena radom mikroorganizama i faune, a slui kao organsko
gnojivo. Uloga komposta je da:
-

poboljava kvalitetu tla i osigurava prozranost tla, naroito u povrtlarstvu i cvjearstvu

efikasno hrani biljku i smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima

zadrava vodu i popunjava udubine u tlu

prekriva otpad na sanitarnim odlagalitima

spreava eroziju tla uspostavljamo prirodni kruni tok tvari u prirod

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

23

3.4. Obrada otpada

Ostali otpad, odnosno neizbjegnuti otpad, prije odlaganja na odlagalite, treba obraditi.
Obrada otpada podrazumijeva:
- iskoritavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
- smanjivanje koliine i volumena otpada, tako se smanjuje potreba za novimodlagalitima
- potpuno uklanjanje opasnih svojstava otpada
Obrada otpada je postupni prijelaz prema bezdeponijskom konceptu. Opravdano je planirati
obradu otpada samo za onu vrstu otpada koji nije mogao biti recikliran.
Postoji niz postupaka mehanike, fizikalno-kemijske, bioloke, termike i kombinirane obrade
prikladne za svaku pojedinu vrstu i stanje ostatnog otpada. Tako se, na primjer, razliiti muljevi i
ostali vlani otpad sue, a anorganski opasni otpad se obrauje i neutralizira razliitim fizikalnokemijskim postupcima. Biootpad je najbolje obraditi aerobnim i anaerobnim postupcima ime se
postie njegovo potpuno iskoritavanje. U prolosti se gotovo sav preostali komunalni otpad
(otpad koji je eventualno preostao nakon recikliranja i kompostiranja) zatrpavao na odlagalitima
neobraen. Europska direktiva o odlagalitima otpada nas sada obavezuje da smanjimo
biorazgradivi udio otpada koji ide u zemlju. Doskora, jedina alternativa klasinom odlaganju je
bila termika obrada otpada (spaljivanje) bez prethodne obrade.

Jeftiniji postupak obrade

ostatnog komunalnog otpada u odnosu na termiku obradu (spaljivanje) je mehaniko-bioloka

obrada otpada (MBO).

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

24

3.4.1. Mehaniko bioloka obrada otpada (MBO)

MBO je kombinirani proces (slijed mehanikih i biolokih postupaka) obrade
komunalnog otpada. Cilj MBO procesa je smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoli, te
izdvojanje frakcija koje je mogue ponovo iskoristiti i to materijalnom ili energetskom
oporabom. Na taj nain znatno se smanjuje volumen otpada, odnosno povrina koja je potrebna
za njegovo odlaganje, a samim tim i trokovi vezani za odlaganje i odravanje odlagalita. Proces
zapoinje razvrstavanjem otpada na pojedine dijelove koji se izravno recikliraju (eljezni i
obojeni metali), te na krupniju i sitniju frakciju. Sitnija frakcija se obrauje biolokim postupcima
i koristi za prekrivanje ili punjenje odlagalita. Krupnija frakcija se najee koristi kao gorivo iz
otpada odnosno termiki se iskoritava u postojeim postrojenjima (cementare, visoke pei,
ciglane) ili u spalionicama otpada.
Izlazne frakcije iz MBO postrojenja su:
-

metali- koriste se pri materijalnoj oporabi (recikliranje)

gorivo iz otpada (GIO, SRF) proizvodnja energije

bioloki ostatak (bioplin)

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

25

3.4.2. Termika obrada metala

To je vrlo skup nain obrade komunalnog otpada. esto se koristi za zbrinjavanje opasnog
otpada, jer neke vrste tog otpada ne mogu se ekonomski i ekoloki prihvatljivo drugaije zbrinuti.
Osigurava energetsko recikliranje otpada i materijalno recikliranje ostataka termike obrade
(ljake i pepela). Osigurava gotovo potpuno izbjegavanje odlaganja otpada. Postrojenja su
opremljena sloenim i potpuno automatski upravljnim ureajima za ienje dimnih plinova.
Trokovi postupka se mogu smanjiti prodajom proizvedene toplinske i elektrine energije. Kod
svake termike obrade treba posvetiti naroitu panju zatiti okolia. Tipovi termike obrade
otpada:
1. Spaljivanje
2. Piroliza
3. Rasplinjavanje

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

26

3.5. Obrada s obzirom na vrstu otpada

Komunalni otpad moe se reciklirati, spaliti, pirolizirati, od njega se moe
proizvoditi gorivo, bioloki obraditi i odloiti na deponij. 9 Industrijski otpad moe se
reciklirati, spaliti, pirolizirati, od njega se ne moe proizvoditi gorivo, ni bioloki
obraditi, smije ga se odloiti na deponij. Poljoprivredni otpad ne moe se reciklirati,
moe ga se spaliti i pirolizirati, od njega se moe proizvoditi gorivo, bioloki ga
obraditi, smije ga se odloiti na deponij. Bolniki otpad ne moe se reciklirati, moe ga
se spaliti i pirolizirati, od njega se ne moe proizvoditi gorivo, ni bioloki obraditi, niti
ga se smije odloiti na deponij. Graevinski otpad, pepeo i mulj jedino se smije odloiti
na deponij. Opasni otpad ne moe se reciklirati, moe ga se spaliti i pirolizirati, od njega
se ne smije proizvoditi gorivo, ni bioloki obraditi, niti ga se smije odloiti na deponij.
Radioaktivni otpad spada u opasni otpad. Dobivanjem energije iz otpada proizvodi se
gorivo za posebne vrste termoelektrana u kojima se umjesto konvencionalnih goriva
spaljuje otpad.

9 Obrada komunalnog otpada - svjetska iskustva , Potonik, Vladimir, Zagreb : ZGO Gospodarenje otpadom i
zatita okolia, 1997.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

27

4. ODLAGANJE OTPADA
Odlaganje otpada je djelatnost kontroliranog, trajnog odlaganja otpada na graevine za
odlaganje odlagalita. To je posljednja faza u cjelovitom sustavu upravljanja otpadom.
Ne moe se izbjei, ali stalno treba teiti izbjegavanju i smanjivanju otpada.
Otpad na odlagalitu mora:
-

biti spremljen na siguran nain

izoliran od okolia tokom odlaganja

izoliran za dugi niz godina kad se prestane odlagati

Na odlagalitu se dogaa niz fizikalno-kemijskih i biolokih reakcija. S obzirom da je otpad

mjeavina razliitih esto i opasnih tvari, te reakcije imaju nepredvidiv ishod.
Oborine dodatno potiu bioloku razgradnju, pa se s potpunim pravom moe rei da je odlagalite
veliki nekontrolirani reaktor.
Produkti bioloko kemijskih reakcija u odlagalitu su:
1. Manje ili vie mineralizirani vrsti dijelovi otpada
2. Procjedne vode
3. Odlagalini (deponijski) plin- sastavljen najveim dijelom od metana i ugljinog dioksida
Procjedne vode su sve vode (oborinske, povrinske i podzemne) koje su bile u kontaktu s
otpadom. Tamnosmee su boje i vrlo smrdljive. Zagaene su produktima bioloke i kemijske
razgradnje otpada: tekim metalima i razliitim organskim otrovima (fenoli, pesticidi, dioksini i
sl.). Na neureenim odlagalitima odlaze u okolinu, zagauju podzemne vode i ugroavaju izvore
pitke vode. U ureenim odlagalitima se najprije obrauju i tek zatim uz stalni nadzor isputaju u
prirodu. Djelomino se mogu reciklirati povratom u prostor odlagalita.10
Odlagalini (deponijski) plin je produkt anaerobne bioloke razgradnje otpada. Po sastavu je s
10 Deponij : trajno odlaganje otpada, Milanovi, Zlatko, Zagreb : Zbrinjavanje gradskog otpada, 1992.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

28

lian bioplinu, sadri metan (40 do 50%) i ugljini monoksid (35 do 55%), vodik, kisik, duik i
sumpor. Uzronik je efekta staklenika. Kod neureenih odlagalita slobodno odlazi u okoli
i moe izazvati eksplozije. Na ureenim odlagalitima otpada kontrolirano se prikuplja i moe se
iskoritavati za proizvodnju elektrine i toplinske energije.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

29

4.1. Vrste odlagalita

a) nenadzirana (divlja) odlagalita Nastaju neodgovornim odlaganjem i bacanjem otpada. To
je najstarija tehnologija postupanja s otpadom. Otpad se odlae bez ikakve obrade i
evidencije o sastavu (smetlita). U Hrvatskoj ima vie od 500 ilegalnih odlagalita otpada.
b) odlagalita koja slubeno koriste komunalna poduzea. ini se jednostavan nain
zbrinjavanja otpada. Na njima se skuplja sav komunalni otpad, esto i dio opasnog
otpada, a ne primjenjuju se nikakve mjere zatite okolia. Tako neodgovorno odloeni
otpad direktno ugroava okoli i zdravlje ljudi. Glodari i insekti prenose razne bolesti, ire
se neugodni mirisi, a mogui su poari i eksplozije. Raspadom organskih tvari nastaje
stakleniki plinovi, dolazi do zagaenje tla, vode i zraka. Naknadna sanacija takvih
odlagalita je vrlo skupa.
c) nadzirana (sanitarna) odlagalita. To su objekti izgraeni i opremljeni za trajno,
kontrolirano,organizirano i sigurno odlaganje otpada. To je najbolje mogue i najsigurnije
rjeenje za odlaganje otpada, jer uglavnom ne ugroavaju okoli. Samo devet odlagalita
otpada u Hrvatskoj odgovaraju propisanim uvjetima. Odlagalite otpada Doline u
Bjelovaru je prvo odlagalite u RH izgraeno prema svim vaeim zakonskim propisima
uvaavajui sve mjere zatite.
Sanitarna odlagalita
Lokacija za sanitarno odlagalite mora:
-

biti ni preblizu ni predaleko od grada: dostupno prijevozu, mogunost koritenja nakon

zatvaranja odlagalita( park, rekreacijska zona)

imati dovoljno tla za dnevno prekrivanje otpada

biti dovoljno velika za prihvat otpada u predvienom roku

imati eventualno prostor za tvornicu za preradu otpada

Grade se u fazama, tako da se uz minimalna ulaganja moe poeti zbrinjavati otpad usporedno s
izgradnjom slijedeih faza. Faze odlaganja otpada:

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

30

1. Razastiranje otpada u tankim slojevima

2. Zbijanje otpada na to manji volumen
3. Prekrivanje otpada slojem zemljanog materijala
Otpad se svakodnevno razastire u tankom sloju i sabija tekim strojevima (kompaktorima), a na
kraju dana taj sloj otpada se prekriva svjeim slojem zemlje. Tako se ograniava pristup
insektima, glodavcima i drugim ivotinjama, smanjena je mogunost poara i irenja neugodnih
mirisa. Kada se cijeli prostor odlagalita ispuni prekriva se konanim vrlo zbijenim glinenim
pokrovom, koji sprjeava prodiranje oborinskih voda u odloeni otpad i omoguava njezinu
sigurnu odvodnju. Sve vrijeme rada odlagalita i nakon zatvaranja mora se nadzirati kvaliteta
podzemnih voda, te tekui i plinoviti raspadni produkti otpada. Prema svjetskim iskustvima,
praenje odlagalita se provodi u trajanju od priblino 30 godina nakon zatvaranja odlagalita, a
jo mnogo godina nije dozvoljeno graditi kue.
Svako odlagalite :
-

mora imati vodonepropusnu podlogu

mora imati drenani sustav za prikupljanje procjednih voda i deponijskog plina

mora imati sustav praenja(monitoring) kvalitete procjednih voda i odvodne vode

Ureena odlagalita novijeg datuma imaju dvostruki sloj na dnu (plastina folija + glina + folija +
glina) i sustav za skupljanje tekuih i plinovitih raspadnih produkata.
Veliki problem odlagalita je stvaranje metana koji se skuplja i spaljuje ili se koristi za stavranje
energije, npr. elektrine.
Na odlagalitima se stvara bioplin koji nastaje anaerobnim biolokim procesom iz organske
komponenete otpada. Bioplin se poinje stvarati otprilike 2 mjeseca od poetka odlaganja otpada,
a razvija se neprestano dok ima otpada, pa ak i dugo godina nakon zatvaranja i zatrpavanja
deponija. Bioplin se sastoji preteno od metana (40-60% vol) i ugljinog dioksida (37-57% vol),

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

31

a sadri i stotinjak drugih organskih sastojaka (3% vol) od kojih su veina otrovni, a neki i
kancerogeni. Ima gorivu mo, oko 4 do 6 kWh/m.
Suvremeno sanitarno odlagalite mora imati opremu za skupljanje i spaljivanje bioplina.
Ukoliko se odlagalite zatvori ta oprema mora ostati u upotrebi jo godinama, dok se razvija
bioplin.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

32

ZAKLJUAK

Odrivo gospodarenje otpadom je veliki problem RH koji se ne shvaa dovoljno ozbiljno

zbog neznanja i nedostatka financijskih sredstava.
Na nagomilane trokove posrnule proizvodnje, svaka dodatna obveza u gospodarenju otpadom, je
problem. Meutim svi, od dravnih struktura, proizvoaa, do krajnjeg potroaa, morati e
shvatiti bit problema i nai zajedniki put za ostvarivanje cjelovitog sustava odrivog
gospodarenja otpadom.
Otpad se mora smanjivati poevi od kuanstava i pritom se ne smije stvarati smee. Iz otpada se
moraju izdvajati korisni sastojci za reciklau i proizvodnju, a ostatak kompostirati.
Kod prijevoza, prodaje, potronje, koritenja i odlaganja otpada, otpad se mora smanjivati.
Mjere praenja, informiranje, upravljanje, propisi, edukacija, komunikacija s javnosti, moraju bit
i stimulirajue za svakog od nas. Svijest o problem u otpada mora biti opa. Otpad treba staviti
pod kontrolu i svesti na minimum, tako da ouvamo postojee resurse za budue generacije.
Neodgovarajue gospodarenje otpadom je najvei problem zatite okolia u RH.
Otpad raste, a infrastruktura koja bi ga trebala zbrinjavati, nedostatna je. Gospodarenje otpadom
ne funkcionira u potpunosti i zato to se propisi ne provode u cijelosti, a to se negativno odraava
na sastavnice okolia kao to su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi ivi
svijet. Osobito su ugroene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode koje su glavni
izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs.
U razvijenim zemljama izdvaja se oko jedna treina ukupnog otpada (u RH samo oko 10 %).
Izdvajanjem pojedinih tvari iz otpada dobivaju se korisne sekundarne sirovine, ijim se
iskoritavanjem tedi energija i prirodni resursi, a ujedno smanjuje koliina otpada koja
zavrava na odlagalitu i oneiuje okoli.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

33

Vano je znati da svaki izbjegnuti kilogram otpada rezultira vrijednim doprinosom zatiti prirode,
a time i zatiti zdravlja ljudi. Temelj za promjene u postupanju s otpadom je osobna promjena.
Otpad nipoto ne smijemo odbaciti u prirodu. Time emo sauvati okoli i ljudsko zdravlje, te
novac potreban za uklanjanje neodgovorno odbaenog otpada. I mi sami bi mogli okoli zatiti
kada bi promislili prije nego to bacimo neki otpad. Promislimo o stvarima koje kupujemo i
resursima koje iskoritavamo. Treba pokuati smanjiti potronju i smanjiti koliinu otpada koju
prozvodimo. Osim toga trebamo i iskoristiti tj. ponovno iskoristiti neto prije negoli stvarno
postane otpad. I naravno reciklirati, reciklirati sve to se moe reciklirati.

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

34

Otpad- prijetnja okoliu

stranica

35

LITERATURA

Knjige:
1. Gospodarenje otpadom , Sanja Kalambura, Tajana Krika i Dejan Kalambura, Velika
Gorica, Veleuilite, 2011.
2. Zatita okolia (depni prirunik) iek, Jan, Zagreb : Puko otvoreno uilite, 1998.
3. Obrada komunalnog otpada - svjetska iskustva , Potonik, Vladimir, Zagreb : ZGO
Gospodarenje otpadom i zatita okolia, 1997.
4. Deponij : trajno odlaganje otpada, Milanovi, Zlatko, Zagreb : Zbrinjavanje gradskog
otpada, 1992.

Internet stranice:

1. Internet stranica: https://hr.wikipedia.org/wiki/ (datum posjeta: 20.11.2015.)

2. Internet stranica: http://www.cistoca-ri.hr/ (datum posjeta: 20.11.2015.)
asopis:
Recikliranje papira /[priredio Hrvoje Male] Ekoloki glasnik, God.4 (1994/95), 5/6, str. 4345