SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

PODUZETNITVO U KULTURI I TURIZMU

urica imii

DEFINIRANJE EKONOMSKIH INDIKATORA

ZA MJERENJE ODRIVOG RAZVOJA
TURIZMA LOINJA

Diplomski rad

Zadar, 2017
 Diplomski rad

Izjava o akademskoj estitosti

Ja, urica imii, ovime izjavljujem da je moj diplomski rad pod naslovom
DEFINIRANJE EKONOMSKIH INDIKATORA ZA MJERENJE ODRIVOG
RAZVOJA TURIZMA LOINJA rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim
istraivanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u biljekama i popisu literature. Ni
jedan dio mojega rada nije napisan na nedoputen nain, odnosno nije prepisan iz necitiranih
radova i ne kri bilo ija autorska prava.

Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskoriten u kojem drugom radu pri bilo
kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi.

Sadraj mojega rada u potpunosti odgovara sadraju obranjenoga i nakon obrane

ureenoga rada.

Zadar, 28. sijenja 2017.

2
 Diplomski rad

SVEUILITE U ZADRU
ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
PODUZETNITVO U KULTURI I TURIZMU

urica imii

DEFINIRANJE EKONOMSKIH INDIKATORA ZA

MJERENJE ODRIVOG RAZVOJA TURIZMA LOINJA

Diplomski rad

Mentorica: Doc. dr. sc. Boena Krce Mioi

Zadar, 2017

3
 Diplomski rad

SADRAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................1
1.1. Predmet istraivanja ...........................................................................................4
1.2. Istraivake hipoteze ..........................................................................................6
1.3. Metodologija istraivanja ...................................................................................7

2. UPRAVLJANJE ODREDITEM...............................................................................9
2.1. Odrivo upravljanje odreditem..........................................................................9
2.2. Pokazatelji odrivog razvoja i njihova implementacija.....................................10
2.2.1. Sustav pokazatelja odrivog razvoja Rio+20..............................................15
2.2.2. Sustav pokazatelja odrivog razvoja prema
UNWTO (Svjetska turisitka organizacija)................................................16
2.2.3. Sustav pokazatelja odrivog razvoja prema
EUROSTAT-u............................................................................................18
2.2.4. Sustav pokazatelja odrivog razvoja Tourism
Sustainability Group (TSG)........................................................................20
2.2.5. Sustav pokazatelja odrivog razvoja GSTC Globalnog turistikog
vijea...........................................................................................................22
2.2.6. Sustav pokazatelja odrivog razvoja OECD - Organizacije za ekonomsku
suradnju i razvoj..........................................................................................24
2.2.7. ETIS (European Tourism Indicators System) - Europski sustav
pokazatelja za turizam za odriva odredita................................................26
2.3. Odreenost Grada Malog Loinja da strategiju o odrivom
turizmu/akcijskim planom provodi sustavno na cijelom podruju, a
dogovorenim mjerama za praenje, razvoj i ocjenjivanje.................................31

2.4. Mjerenje pokazatelja odrivog razvoja prema naelima ETIS (European

Tourism Indicators System) na primjeru Grada Malog Loinja.......................31

2.4.1. Izvornost i istinitost podataka.....................................................................38

2.4.2. Nain prikupljanja podataka i informacija..................................................39
2.4.3. Profil odredita Grada Malog Loinja.........................................................40

4
 Diplomski rad

2.4.4. Geografski profil odredita.........................................................................42

2.4.4.1. Prometne veze kao profil odredita................................................42
2.4.4.2. Profil odredita stanovnitvo Grada Malog Loinja....................43
2.4.4.3. Profil odredita turisti Grada Malog Loinja...............................44
2.4.4.4. Profil odredita turistiki sadraji Grada Malog Loinja.............45
2.5. Pokazatelji upravljanja odreditem Pokazatelji mjerenja

Grada Malog Loinjaprema kriterijima pokazatelja ETIS................................50

2.5.1. Javna politika u odrivom razvoju Grada Malog Loinja...........................51

2.5.2. Zadovoljstvo korisnika................................................................................51

2.5.3. Informiranje i komunikacija........................................................................53

3. GOSPODARSKA VANOST TURIZMA NA LOINJU

3.1. Turistiki tokovi (koliina i vrijednost) na podruju
Grada Malog Loinja........................................................................................56
3.1.1. Ukupna noenja i dolasci kao pokazatelji ukupnog
razvoja turizma na podruju Grada Malog Loinja.....................................57
3.1.2. Pokazatelji turistike potronje, duljina boravka na
podruju Grada Malog Loinja...................................................................58
3.1.3. Poslovni rezultati turistikih poduzea u ukupnom
odrivom razvoju........................................................................................59
3.1.4. Interni monitoring Udruge vodia o izletima na Loinju............................60
3.1.5. Zeleni turizam i vizija.................................................................................61
3.2. Ekonomska odrivost u turizmu........................................................................64
3.2.1. Koliina i kvaliteta zaposlenosti u turizmu.................................................65
3.2.2. Upravljanje ljudskim kapitalom..................................................................68
3.2.3. Sigurnost i zdravlje na podruju Grada Malog Loinja..............................70
3.2.4. Turistiki opskrbni lanac.............................................................................72
3.2.5. Dodatni lokalni indikatori ..........................................................................74

5
 Diplomski rad

4. DRUTVENI I KULTURNI UTJECAJ TURIZMA NA ODRIVOST

ODREDITA GRADA MALOG LOINJA............................................................76
4.1. Utjecaj na zajednicu i drutvo...........................................................................77
4.2. Ravnopravnost spolova.....................................................................................78
4.3. Zatita i jaanje kulturnog naslijea, lokalnog identiteta i imovine..................79
4.4. Smanjenje prepreka razvoju turizma.................................................................80

5. UTJECAJ TURIZMA NA OKOLI LOINJSKOG ARHIPELAGA..................83

5.1. Smanjenje uinka prometa................................................................................83
5.2. Turizam i klimatske promjene...........................................................................86
5.2.1. Mjerenje kakvoe zraka..........................................................................90
5.3. Gospodarenje krutim otpadom...............................................................................90
5.3.1. Otpad.......................................................................................................90

5.4. Obrada otpadnih voda............................................................................................92

5.5. Potronja energije...................................................................................................96

5.6. Zatita krajolika i bioraznolikosti...........................................................................97

5.6.1. Bioloka raznolikost................................................................................97

5.7. Upravljanje svjetlou i bukom..............................................................................99

6. USPOREDBA ODRIVOG RAZVOJA MALOG LOINJA I PODGORICE

.....................................................................................................................................101
ZAKLJUAK............................................................................................................120
SAETAK..................................................................................................................123
SUMMARY................................................................................................................124
LITERATURA..........................................................................................................125
POPIS TABLICA......................................................................................................133
POPIS GRAFIKONA ..............................................................................................135
PRILOZI ...................................................................................................................137
IVOTOPIS...............................................................................................................142

6
1. UVOD
Tema rada su prezentirani pokazatelji odrivosti razvoja turistikog odredita, a poseban
naglasak je na ekonomskim pokazateljima. Za postavljanje ekonomskih pokazatelja odrivog
razvoja vana je procjena potencijala destinacije, identificiranje vanih problema,
mogunosti, prijetnji, prilika te kvalitetni strateki planovi. Strateki planovi moraju biti
sukladni te usvojeni na svim nivoima, od gradskog, regionalnog do nacionalnog i
meunarodnog. U projektu mjerenja ekonomskih pokazatelja odrivog razvoja dolazi do
djelotvornijeg promicanja kvalitete usluge, pronalaenja poslovnih ideja, prijedloga, rjeenja.
Sudionici odrivog razvoja u destinaciji su pripadnici: lokalne zajednice, stanovnici, lokalne,
upanijske i nacionalne vlasti, institucije koje direktno ili indirektno utjeu na upravljanje
odreditem, turistika zajednica, turistika privreda, poduzetnici i partneri. Vaan element
odrivog razvoja u odreditu je ukljuivanje i informiranje, razvoj uspjenih suradnikih
odnosa.1 Identificiraju se vani lokaliteti sa estetskim, povijesnim, znanstvenim i drutvenim
znaajem. Oni se mogu odnositi na kulturne, drutvene, rekreacijske i ekonomske aspekte.

Turistika zajednica Grada Malog Loinja se meu malobrojnima u Republici Hrvatskoj

ukljuila u europski projekt ETIS (European Tourism Indicator System for sustainable
managment at destination level)2 meu 100 odredita Europe, i jedina uspjela ispuniti
zahtjevne podatke mjerenja i poslati u Brisel u Europsku komisiju. Europska komisija
osmislila je osnovne pokazatelje mjerenja odrivog razvoja kojima se upravlja na lokalnoj
razini, a namijenjen je za praenje, upravljanje i jaanje odrivosti turistikog odredita.
Sustav se sastoji od niza pokazatelja, kompleta alata i skupa podataka. Projekt odrivog
razvoja temelj je odrivosti na loinjskom arhipeplagu, koji je podijeljen u 30 podprojekata.

U modernom upravljanju turizmom naglasak je na odgovornom turizmu i mjerenju

pokazatelja odrivosti. Razlozi za praenje odrivosti turistikih odredita su prije svega:
bolja informiranost javnosti kao podloga za donoenje odluka, uinkovito upravljanje
rizicima, odreivanje prioriteta za djelovanje, mjerenje rezultata, vee sudjelovanje zajednice
i podrka dionicima u turizmu, bolje iskustvo za korisnike, bolji konani rezultat, bolje
konane utede te vee vrijednosti odredita za posjetitelje. Grad Mali Loinj i Turistika
zajednica Grada Malog Loinja uz obveznih 60 pokazatelja osmislili su i ukljuili jo 70, kako

1
Cari H., Markovi I. (2011.) Integralno planiranje u turizmu kao temelj odrivog razvoja. Poglavlje u
znanstvenoj ediciji instituta za turizam, knjiga br. 5 Izazovi upravljanja turizmom. Institut za turizam, Zagreb
2
European Tourism Indicators System for sustainable destination management, What is ETIS?
http://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/indicators/index_en.htm , 20.08.2016

1
 Diplomski rad

bi jo cjelovitije mjerila destinacijsku odrivost. Vano je naglasiti da su na Loinju odluili

da svi pokazatelji moraju biti javno prezentirani, mora se zajednica odgovorno odnositi prema
rezultatima iz dokumenta. Samo takvim nainom rada zaokruuje se proces i moe se tvrditi
da se u potpunosti vodi naelom odgovornog upravljanja.

U prvom dijelu rada obraena je tema upravljanja odreditem. Definirana je odreenost Grada
Malog Loinja da strategiju o odrivom turizmu/akcijskim planom provodi sustavno na
cijelom podruju, s dogovorenim mjerama za praenje, razvoj i ocjenjivanje. Nabrojani su
dodatni lokalni pokazatelji koji su ukljueni u istraivanje, naglasak na razlozima odrivog
upravljanja turizmom u turistikim poduzeima, mjerenje zadovoljstva korisnika te
informiranje i komunikacija.

U drugom dijelu obraena je tema gospodarske vrijednosti turizma, analizirani su turistiki

tokovi (koliina i vrijednost) u odreditu, poslovni rezultati turistikih poduzea, koliina i
kvaliteta zaposlenosti u turizmu, sigurnost i zdravlje i turistiki opskrbni lanac. Obraena je
tema drutvenog i kulturnog utjecaja turizma na odrivost destinacije, utjecaj na zajednicu/
drutvo, ravnopravnost spolova, ravnopravnost/ pristupanost osoba sa invaliditetom i zatita i
jaanje kulturnog nasljea, lokalnog identiteta i imovine. U temi utjecaja turizma na okoli
obraen je utjecaj turizma na okoli, utjecaj uinka prometa na turizam i okoli, utjecaj
klimatskih promjena, gospodarenje krutim otpadom, obrada otpadnih voda, gospodarenje
vodom, potronja energije, zatita krajolika i bioraznolikosti, upravljanje svjetlou i bukom i
kvalitetom vode za kupanje.

Nakon analize svih elemenata odrivosti, u potpunosti se prezentiraju svi pokazatelji Grada
Malog Loinja i djelomino se vri usporedba sa konkurentskim odreditima. Usporedba se
radi sa pokazateljima i mjerljivosti podataka koji su dostupni. Budui je mjerljivost odrivosti
u poetnoj fazi na nivou Europske unije, prikazani pokazatelji su vrlo skromni.

Na kraju ovog rada prezentira se metodologija rada, rezultati primarnog istraivanja

ekonomskih indikatora za mjerenje odrivog turizma na Loinju, saetak na hrvatskom jeziku,
saetak na engleskom jeziku, popis tablica, popis ilustracija, literatura, prilozi i ivotopis.

ETIS program sa prezentacijom podataka za Grad Mali Loinj je usvojen na Gradskom vijeu
Grada Malog Loinja i time postao obvezujui, svi indikatori moraju se u budunosti sustavno
mjeriti i javno prezentirati sa usporedbom prethodnog mjerenja.

2
 Diplomski rad

Primarni cilj istraivanja je utvrditi kolika je sinergija ukupnog gospodarstva i turizma. Utjeu
li pojedine odluke lokalne samouprave, upanije ili nacionalne na jaanje turizma, odnosno
jaanje gospodarskih grana kojima bi se ojaao udio turizma u zaposlenosti na podruju
Grada Malog Loinja. Turizam se najee promatra kao ekonomska kategorija koja donosi
prihode lokalnoj zajednici u kojoj se odvija, ali i ire. Danas u Republici Hrvatskoj turizam
ini udio u BDP-u oko 22,2 %o to predstavlja rast od 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje
prole godine.3 Visoka ovisnost o jednom segmentu gospodarstva, koliko god njegova
multiplikativnost bila, posebice ako je on visoko osjetljiv na politike i klimatske promjene, te
sezonski snano koncentriran, izaziva brojne potencijalne probleme. U ovom radu izuavati
e se upravo ova problematika.

Lokalne, regionalne, nacionalne i svjetske politike izuzetno utjeu na turizam. To emo

dokazati sa holistikom i multidisciplinarnim pristupom u ovom radu. Sagledati emo sve
aspekte i dokazati da je turizam isprepleten sa raznim djelatnostima, potrebne su vjetine,
znanja, kompetencije i suradnja. Radi svega navedenog, kroz ovaj rad sagledavamo iroku
sliku problematike i na kraju donosimo zakljuke.

Nadalje e se analizirati utjecaj turizma na bioraznolikost, prirodno okruenje i ureenje

plaa. Odrivi razvoj komplementaran je s odgovornim turizmom, tako da emo iskazati i
pokazatelje koji nas upuuju na kvalitetu ivota stanovnika na otoku. Primarni fokus
istraivanja nije na analizama uspjenosti fizikih pokazatelja turizma, nego zadovoljstva
stanovnika ivotom na otoku i zadovoljstvo gostiju boravkom na Loinju. Time se zapravo
ispunjava osnovna zadaa turizma.

Cilj istraivanja je naglasiti vanost odgovornog upravljanja u odreditima koje se nalaze u

izuzetno snanom investicijskom ciklusu. Na primjeru Loinja, u kojem je postignut prilino
visok nivo razvoja turizma, nastavlja se s ulaganjima, potrebno je odreditem upravljati
strateki, sustavno i odgovorno. Preduvjet odgovornom turizmu je kvaliteta ivota stanovnika,
kvalitetan gospodarski razvoj, te preduvjeti za zapoljavanje. Pitanja o kojima emo u ovom
radu posebno dati naglasak: Koji su potencijalni dobici i gubici od turizma za lokalnu
zajednicu? Jesu li oni realno shvaeni? Imamo li rjeenja? Izuzetno je vano pronai odgovore
na ova pitanja, te analizom doi do potencijalnih rjeenja. Iskazati emo sve pokazatelje, a
dati naglasak na ekonomske pokazatelje odrivog razvoja na primjeru Loinja i konkurentskih

3
Rekordna 2015. bolja u odnosu na lani za 6,8 posto u noenjima i 8,3 posto u dolascima, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/default.aspx?id=29626 , 08.08.2016

3
 Diplomski rad

odredita, te analizirati zavisnost lokalne ekonomije o turizmu, potencijale razvoja, udio

turizma u gospodarstvu i sl.

Predmet istraivanja rada je utvrditi koji su ekonomski pokazatelji primjereni za mjerenje

odrivog razvoja te njihovu implementacija na razinu podruja Grada Malog Loinja,
rjeavanje problema uoenih u analizi.

Temeljni problem rada je utvrditi: Veliine ekonomskih indikatora koji su ukljueni u

mjerenje odrivog razvoja turizma, sustavno praenje svake godine, usporedba i prezentacija
uinaka njihova mjerenja. Uinici mjerenja su usporedbe sa pokazateljima koji pomau da se
u pravo vrijeme sprijee gubitci, sprijei teta koja nastaje neadekvatnim reagiranjem u pravo
vrijeme, omoguuje pravovremeno planiranje investicija i novih destinacijskih projekta.

U zakljuku raspravljamo o vanosti ouvanja temeljnih resursa koje danas imamo u

odreditu i koje emo imati u budunosti ouvamo li sve vrijednosti i sprijeimo li eventualne
probleme. Kratkorono gledajui zelena tehnologija, sustavno provoenje zelenih ekolokih
certifikata, solarni paneli, ekoloka poljoprivreda i sl. trae visoka ulaganja na poetku rada.
Ulaganja i investicije su financijski zahtjevniji i povrat investicije je sporiji, ali dugorono
rezultati su kvalitetniji. Vana je edukacija stanovnika o odrivom razvoju, javne rasprave,
suradnja sa medijima koji e svim donositeljima odluka na bilo koji nain pomoi da se
svjesno odlue za odrivi razvoj i odgovorni turizam.

1.1. Predmet istraivanja

Prema UNWTO-u. Odrivi razvoj zadovoljava potrebe turista i njihovih domaina titei i
unapreujui razvojne mogunosti. Odrivim razvojem elimo ostvariti upravljanje resursima
na nain da ekonomske, socijalne i estetske potrebe budu ostvarene tako da se odri
kulturoloki integritet, osnovni ekoloki procesi, bioloka raznolikost te sustavi na kojima
poiva ivot.4 Upravo iz tog razloga jedan od najveih izazova je: ojaati i unaprijediti
budunost odrivim razvojem turizma i konkurentnosti. Upravljanjem turizmom na odriv
nain osigurava se i potie uravnoteen razvoj i iskoritavanje ekonomskih, ekolokih i
drutveno-kulturnih prednosti, uz istovremeno osiguravanje dugorone budunosti za turizam.
U Europi se od 1990. godine broj meunarodnih turistikih dolazaka vie nego udvostruio.

4
UNWTO, Sustainable Development od Tourism, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5, Making Tourism
More Sustainable - A Guide for Policy Makers, UNEP and UNWTO, 2005, str.11-12

4
 Diplomski rad

Radi kontinuiteta razvoja i napretka, te zadravanja svog trinog udjela u svijetu, EU treba
znaajno poboljati svoju konkurentnost i odrivost, uzimajui u obzir aspekte kao to su
proizvodi i kvaliteta usluge, socijalna i ekoloka odgovornost, prirodni resursi, kulturna
batina, poticanje ouvanja tradicije, kvaliteta ivota stanovnika u odreditu i lokalni
identitet.5 Tajani naglaava kako su ove aktivnosti navedene u "Europi, svjetskom
turistikom odreditu broj 1 odreen je novi politiki okvir za turizam u Europi", a ije je
usvajanje od strane Europske komisije prihvaeno i snano se promovira od 2010. godine.
Tajani nastavlja u svom izlaganju da zapravo odrivi razvoj stvara pravu ravnoteu izmeu
potrebe turista, zajednice domaina i okolia, smanjuje sukobe i uvaavajui meusobne
isprepletenosti, zahtijeva poseban pristup u upravljanju odreditem. U tom smislu, Europska
komisija postavlja sustav europskih pokazatelja za odrivo upravljanje destinacijama, kao
jedan od alata koji mogu dati vaan doprinos koninuiranom i sustavnom odrivom razvoju
Europe. 6

Vana injenica je da svijet ve niz godina nastoji provoditi razne projekte koji podravaju
odrivi razvoj. S tim u vezi su razne institucije razvijale i osmiljavale indikatore kako bi
pronale pravo rjeenje, zatitile prostor i ljude, omoguile jaanje ekonomije, a u isto vrijeme
se razvijale sa minimalnim ili potpuno neutralizirale negativne aspekte na prirodu, okolii
zajednicu.

Prema UNWTO-u odrivi turizam je: "Turizam koji traje na temelju svojih sadanjih i
buduih gospodarskih, socijalnih i ekolokih utjecaja, rjeava potrebe posjetitelja, turistike
industrije, okolia i zajednice domaina." 7

Konceptualna definicija i smjernice odrivog razvoja turizma i praksa upravljanja primjenjuje

se na sve oblike turizma u svim vrstama odredita, ukljuujui i masovni turizam i razliite
nie turistikih segmenata. Principi odrivosti odnose se na zatitu okolia, ekonomske i
drutveno-kulturne aspekte razvoja turizma, a odrivost mora uspostaviti prikladnu ravnoteu
izmeu ove tri dimenzije jamiti njegovu dugoronu odrivost.8

5
TAJANI A. , European commission, http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-10-157_en.htm?locale=en ,
20.09.2016
6
TAJANI A. , European commission, http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-10-157_en.htm?locale=en ,
20.09.2016
7
UNWTO, definition, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5, 30.12.2016
8
UNWTO, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5 , 08.08.2016

5
 Diplomski rad

Prema UNWTO-u odrivi turizam treba:

1) Voditi brigu o optimalnom koritenju ekolokih sredstava koji predstavljaju kljuni

element u razvoju turizma, odravanje bitnih ekolokih procesa i pomaganje u ouvanju
prirodne batine i bioraznolikosti.

2) Potivati sociokulturnu autentinost u zajednici domaina, uvati povijest i kulturnu

batinu i tradicionalne vrijednosti, te doprinijeti meukulturalnom razumijevanju i toleranciji.

3) Osigurati odrive, dugorone ekonomske aktivnosti, pruanje socio-ekonomske koristi

svim sudionicima, ukljuujui stabilnu zaposlenost i mogunosti stjecanja dohotka i socijalne
koristi i pridonosi smanjenju siromatva.9

Zatita okolia globalni je problem i zato zahtijeva globalna rjeenja. Nije mogue zatititi
okoli na nain onemoguavanja gospodarskog razvoja, ve se treba usredotoiti na to kako
postii odrivi razvoj. Uspjeh koncepta odrivog razvoja na svjetskoj razini mogu je
ostvarivanjem glavnih politikih ciljeva i provoenjem drutvenih promjena. Odrivi razvoj
moe se definirati kao odnos izmeu dinaminih gospodarskih sustava koje osmiljava ovjek
i velikih dinaminih ekolokih sustava koji se sporo mijenjaju i koji moraju biti u ekolokoj
ravnotei.10 Iz svega navedenog vidljivo je kako je odrivi razvoj nunost opstanka turizma,
stoga ovaj rad za predmet svog istraivanja razmatra upravo ovaj, danas najvaniji izazov
turizma.

1.2. Istraivake hipoteze

U radu e se testirati dvije istraivake hipoteze kako slijedi:

H1: Postoji povezanost izmeu odrivog razvoja, odgovornog turizma i izvrsnosti u turizmu
destinacije

Povezanost odrivog razvoja, odgovornog turizma i izvrsnosti destinacije je nemjerljiva i

neraskidiva. Odrivim razvojem stvaramo preduvjete za odgovorni turizam, zadovoljstvo
stanovnika ivotom u svome gradu. Istovremeno, potrebna je izvrsnost odredita i izvrsnost
usluge u turizmu, ponude u turizmu, da bi omoguili cjelokupnu kvalitetu.

9
Odrivi turizam, http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97 , 09.08.2016
10
World Comission on Environment and Development, Our Common Future, United Nations, General
Assembly, http://www.worldinbalance.net/pdf/1987-brundtland.pdf, 09.08.2016

6
 Diplomski rad

H2: Postoji povezanost izmeu mjerenih pokazatelja odrivog razvoja novih projekata u
destinaciji.

Postoji povezanost mnogobrojnih pokazatelja kao na primjer sezonalnost i zapoljavanje,

zatim edukacije i potronja dnevno po gostu. Edukacijom nauimo prodajne vjetine, nauimo
vjetinu poslovanja, upoznamo proizvod koji gost kupuje. Unapreenjem osmiljavanja
ponude poveavamo turistiki promet i podiemo zadovoljstvo gosta. Ovo su samo neki od
primjera povezanosti.

1.3. Metodologija istraivanja

Za provedbu istraivanja koristiti e se sekundarni i primarni podaci kako bi se dobile

potrebne informacije. Sekundarni podaci se odnose na knjige, znanstvene i strune lanke,
internetske izvore relevantnih meunarodnih i domaih autora iz podruja turizma, odrivog
turizma, destinacijskog menadmenta, i slino. Deskriptivnim metodama sinteze i analize,
usporedbama, prikupljeni podaci se sistematiziraju u loginu cjelinu s ciljem pruanja
pregleda dosadanjih saznanja o navedenim temama koje su ve djelomino prezentirane
ranije.

Primarni podaci prikupljaju se metodom anketnog istraivanja odabranih dionika, te osobnim

intervjuima s njima - uz koritenje strukturirane tablice u koju svi inbenici i nositelji
odrivog razvoja unose podatke koji se sumiraju u jedinstvenu tablicu. Osmiljava se upitnik
sa anketnim pitanjima koji se odnosi na zadovoljstvo stanovnika te stranih i domaih gostiju
turizmom na Loinju. Reprezentativni uzorak ukljuuje 287 ispitanika.

Sekundarni podaci izravno su vezani za odredite: javna politika u odrivom razvoju, odrivo
upravljanje turizmom u turistikim poduzeima, zadovoljstvo korisnika, informiranje i
komunikacija, turistiki tokovi (koliina i vrijednost) na odreditu, poslovni rezultati
turistikih poduzea, koliina i kvaliteta zaposlenosti, sigurnost i zdravlje, turistiki opskrbni
lanac, utjecaj na zajednicu/drutvo, ravnopravnost spolova, zatita i jaanje kulturnog
nasljea, lokalnog identiteta i imovine, smanjenje uinka prometa, klimatske promjene,
gospodarenje krutim otpadom, obrada otpadnih voda, gospodarenje vodom, potronja
energije, zatita krajolika i bioraznolikosti, upravljanje svjetlou i bukom, kvaliteta vode za
dok su zavisne varijable upoznatost s konceptom odrivosti.

U radu se primjenjuje deskriptivno i razvojno istraivanje, a prikupljaju se podaci e se

kvantitativno i kvalitativno analizirati uz pomo programa Microsoft Office Excela te e biti

7
 Diplomski rad

prikazani tabelarno i grafiki. Usporeuju se podaci u slinim odreditima Hrvatske i Europe.

Istraivanje se izvrava anketnim upitnikom. Upitnik se strukturira ovisno o podacima koje
elimo dobiti i djelatnosti ustanove kojoj se obraa. Sadrava tono definirana pitanja i trai
konkretne odgovore (mjerljive indikatore) koji se sustavno mjere i svake godine usporeuju
sa prethodnim podacima na principu mjernih skala, deskriptivnu metodu koja obuhvaa
postupke ureivanja, tablinog i grafikog prikazivanja podataka, te izraunavanje opisnih
statistikih pokazatelja. Podaci se prikupljaju od turista u Loinju (stavovi potroaa),
lokalnog stanovnitva, gospodarskih subjekata, javnih ustanova i sl. Kao jedno od ogranienja
istraivanja istie se nedovoljna ukljuenost dionika koji su vani kod prikupljanja podataka
indikatora mjerenja odrivog razvoja. Ukoliko se pojedini nositelji aktivnosti i partneri u
destinaciji ne ukljue u sustavno praenje svake godine, mogua je nereprezentativnost
uzoraka i nedovoljna uinkovitost praenja rezultata. Kao dodatno ogranienje prepoznaje se
nedovoljna zainteresiranost javnosti o rezultatima ovog istraivanja. U jednom dijelu
nezainteresiranost se objanjava kao situacija da su stanovnici nedovoljno svjesni vanosti
teme, u drugom dijelu oni su svjesni da mnogobrojne institucije vode brigu i temeljno su
usmjereni odrivom razvoju. Stanovnici ne pridaju veliku panju jer ovo nije tema koja je
aktualizirana radi problema, ve preventivno. Navodi se i mogunost blokiranja projekta i
prijedloga od strane javnih isntitucija, u ovom sluaju Turistike zajednice Grada Malog
Loinja i Grada Malog Loinja. Maga u svojoj knjizi Destinacijski menadment modeli i
tehnike citira Dotsona, koji daje popis inbenika koji doprinose poveanoj javnoj brizi i
djelovanju u suvremenim pitanjima planiranja: aktivnije interesne grupe, vea pravna kontrola
djelovanja javnosti, sve vei nedostatak vladinih resursa, vea svijest javnosti o uincima
planiranja, kompleksniji problemi planiranja.11

11
MAGA, D., Destinacijski menadment modeli i tehnike, opatija, 2008, P. 37

8
 Diplomski rad

2. UPRAVLJANJE ODREDITEM
2.1. Odrivo upravljanje odreditem

Odredita posjetitelja su mjesta za koje je mogue izmjeriti aspekte ponude i potranje

turistikih usluga unutar definiranih granica. Odredite za posjetitelje poeljno je jer po
definiciji ukljuuje sve kategorije posjetitelja. Odredita imaju odreeni oblik javnog /
privatnog sektora u mjestu. Na lokalnoj razini odredita se esto podudara s jednim ili vie
lokalnih vlasti ili odreenih dijelova tih upravnih podruja. UNWTO jednostavno definira
odredite turistikog posjeta kao "fiziki prostor sa ili bez administrativnih granica u kojima
posjetitelj moe provesti minimalno jednu no. To je klaster proizvoda i usluga, te aktivnosti i
iskustava u lancu turistike vrijednosti i osnovna jedinica turizma. Odredite ukljuuje
razliite dionike koji se mogu umreavati sa drugim odreditima. Odredite sa svojim
identitetom moe utjecati na trinu konkurentnost. Odredite je mjesto koje gost posjeuje i
kljuno je kod donoenja odluke za put." 12

Odreditem se mora upravljati sustavno, na partnerskom nivou. Glavni dionici u lokalnom

odreditu je politika vlast (grad, opina) , turistika zajednica i svi partneri u odreditu:
hotelijeri, ugostitelji, trgovci, vlasnici kampova, turisitkih agencija, iznajmljivai, svi
stanovnici. Upravljanje odreditem je izuzetno vano i uvijek je pokazatelj kvalitetnog rada,
dobre vizije i odluka. Upravljati treba samim odreditom ali i kvalitetom u odreditu. U tom
smislu institucije koje upravljaju odreditem donose temeljne dokumente razvoja, jedan od
njih je i strategija upravljanja odrivim razvojem.

Pokazatelji odrivosti moraju biti sustavni, jasno definirani, dokazivi i toni. Svaki temeljni
dokument odrivog razvoja umreava sve sudionike u zajednici. Na temelju lokalnih podataka
lokalnoj samoupravi podaci mogu pruiti praktinu metodu za praenje napretka prema
odrivom razvoju. Problem nastaje kada ne postoji sustavno praenje podataka o
vrijednostima pokazatelja odrivog razvoja, kako pojedinog odredita tako izmeu razliitih
odredita.

U projektu odrivog razvoja navode se dvije ideoloke paradigme: izmeu voditelja projekta
(osobe koja je odgovorna za tonost podataka u projektu odrivog razvoja) i osobe koja je
obvezna prikupiti podatke kao stunjak, i druge strane same zajednice koja mora dostaviti
odgovornoj osobi podatke u trenutku kada sustav ne postoji. U pravilu najbolji nain

12
UNWTO, Terminology, http://destination.unwto.org/content/conceptual-framework-0, 30.12.2016

9
 Diplomski rad

postavljanja sustava je taj da se osobe koje prikupljaju i dostavljanju podatke educiraju o

vanosti praenja pokazatelja i cjelokupnog projekta odrivog razvoja. To su osnovni razlozi
zato se za mjerenje odrivog razvoja nudi holistiki pristup. Time se naglaava vanost
participativnog pristupa svih dionika i postavlja kontekst za procjenu odrivosti na lokalnoj
razini, uz istovremeno naglaavanje strunih voditelja o metodama procjene indikatora.

2.2. Pokazatelji odrivog razvoja i njihova implementacija

Pokazatelj, indikator (srednjovj. lat. indicator: pokazatelj) je opi naziv za sredstvo koje
pokazuje stanje ili promjenu stanja nekoga sustava, npr. ekonomski indikator rasta, rudarski
indikator tetnih plinova, indikator radioaktivnosti i dr.13 Pokazatelji odrivog razvoja imaju
viestruke funkcije. Pravilno odreeni pokazatelji odrivog razvoja mogu dovesti do boljih
odluka i uinkovitijeg mjerenja. Mjerenja se moraju koliko je mogue pojednostaviti,
razjasniti sve probleme koje dionici imaju, pronai formule za izraunavanje, te ukupne
podatke dati na raspolaganje javnosti i donositeljima odluka. Pravilno odabrani pokazatelji
odrivog razvoja, koji imaju itav raspon aktivnosti, djelatnosti, sadraja u destinaciji koja ih
mjeri, moe pruiti upozorenje na probleme kako bi se sprijeilo ekonomske, socijalne i
ekoloke zastoje u razvoju. Oni su takoer korisni alati za komunikaciju, promiljanje i
vrijednosti. Konferencija Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju odrana 1992. godine
prepoznala je vanu ulogu da pokazatelji mogu zemljama pomagati pri donoenju odluke koja
je potkrijepljena konkretnim, istinitim i dokazanim podacima, a tiu se odrivog razvoja.14

Termin odrivi razvoj poeo se koristiti u opoj terminologiji 80-tih godina 20. st. i ukazuje
na povezanost razvoja i zatite okolia, a definitivno je prihvaen na konferenciji Rio+20 u
Rio de Janeiru 1992. godine15. Prikupljali su se podaci o zapoljavanju, energiji, ope
informacije o gradovima, hrani, vodi, morima i oceanima i o katastrofama. Nakon
Konferencije o okoliu i razvoju odrane u Rio de Janeiru 1992. godine, predstavnici 179
vlada u cilju budunosti zdravog drutva i gospodarstva u svijetu sa smanjenim brojem
siromanih stanovnika i degradaciji okolia podrali su put u budunost kroz odrivi razvoj,
inicirali su proces zvan Agenda 21 - Plan djelovanja za 21. stoljee. Agenda 21 predstavlja

13
Leksikografski zavod Miroslav Krlea, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27314, 16.09.2016
14
Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies, October 2007
Third Edition, 10.09.2016
15
Pisano, U., Endl A., Berger G., The Rio+20 Conference 2012: Objectives, processes and outcomes,
European Sustainable Development Network, June 2012

10
 Diplomski rad

predloak za djelovanje u 40 razliitih podruja (zatita tla, uma, voda, zraka, odriva
poljoprivreda i ruralni razvoj, ouvanje bioloke raznolikosti, zbrinjavanje otpada itd.) te
navodi 9 kljunih drutvenih skupina: ene, djecu i mlade, autohtono stanovnitvo, udruge,
lokalne vlasti, radnike i sindikate, poslovni svijet i industriju, znanstvenike i poljoprivrednike,
ije je djelovanje od kljunog znaenja za odrivi razvoj Zemlje.16 Agendom 21 krenuo je
poziv lokalnim upravama (gradovima i opinama) da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu
raspravu o odrivom razvoju i naprave pojedinane planove djelovanja na tom putu.17 Tema
odrivog razvoja podrava se provedbom Agende 21, ukljuujui mobilizaciju financijskih i
tehnolokih resursa, kao i programa osposobljavanja, posebno za zemlje u razvoju,
promicanje transparentnosti i iroko sudjelovanje javnosti; jaanje meunarodne suradnje
usmjerene na jaanje provedbe Agende 21.

UNWTO 2005. godine donosi prijedlog o mjerenju odrivosti sa vrlo konkretnim

pokazateljima koji se u mnogim elementima preklapaju sa prijedlogom Rio +20. UNWTO
inzistira na mjerenju zadovoljstva lokalnog stanovnitva turizmom, omjeru broja turista i
lokalnih stanovnika (prosjeno i u tijeku vrhunca sezone po danu), postotak lokalnog
stanovnitva koje vjeruje da turizam moe pomoi u izgradnji infrastrukture i pruanju novih
usluga, broju i kapacitetu drutvenih usluga raspoloivih lokalnoj zajednici (postotak usluga
koji se moe pripisati turizmu), predlae mjerenje razine zadovoljstva posjetitelja, percepciju
dobivene vrijednosti za novac, postotak povratka turista, statistike noenja i broj turista,
postotak poduzea koja rade cijelu godinu, ukupan broj i postotak radnih mjesta u turizmu
koja su otvorena cijele godine (u odnosu na privremena radna mjesta, otvorena samo tijekom
sezone).18

UNWTO predlae dokument o mjerenju pokazatelja odrivog razvoja i mjerenje ukupnog

broja lokalnih stanovnika (i omjer mukaraca i ena), zaposlenih u turizmu (kao i omjer
turistike i ukupne zaposlenosti) i prihode generirane turizmom kao postotak ukupnih prihoda
generiranih u lokalnoj zajednici. U segmentu upravljanja energijom predlae se: mjerenje
potronje energije po stanovniku iz svih raspoloivih izvora (ukupno i u turizmu po osobi po
danu), postotak poduzea koja sudjeluju u programima utede energije ili primjenjuju
mogunosti tednje energije, postotak potronje energije iz obnovljivih izvora (na razini
16
Agenda 21, Programme of Action for Sustainable Development, adopted at the United
Nations Conference on Environment and Development, Rio de Janeiro, Brazil, 1992.
17
REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA za Srednju i Istonu Europu, Ured u Hrvatskoj, Lokalna Agenda 21 u
Hrvatskoj, Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama, http://croatia.rec.org/wp-
content/uploads/2012/01/LA21KChrv2.pdf , 06.08.2016
18
UNWTO, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5, 20.09.2016

11
 Diplomski rad

odredita i na razini poduzea). Nadalje se mjeri raspoloivost i ouvanje vode te se kao

pokazatelje uzima potronja vode (ukupno u litrama dnevno po turistu), uteda vode (postotak
smanjene potronje ili reciklirane vode), kvaliteta pitke vode, uestalost zaraza koje su
uzrokovane tekuom vodom (broj/postotak posjetitelja koji izvjetavaju da su imali tegoba
uzrokovanih zarazom tijekom boravka), postupanje s otpadnim vodama iz domainstva,
postotak otpadnih voda iz domainstva koji se zbrinjava (na primarnoj, sekundarnoj i
tercijarnoj razini), postotak turistikih poduzea (ili smjetajnih objekata) koji su ukljueni u
sustav zbrinjavanja otpadnih voda. U segmentu upravljanja krutim otpadom prema
pokazateljima UNWTO-a mjeri se: koliina smea koja se proizvodi u destinaciji (mjeseno,
u tonama), omjer volumena recikliranog smea u m i ukupnog obujma smea (specificirano
prema razliitim oblicima), broj kontejnera za smee na javnim povrinama. U kontroli
intenziteta turizma UNWTO predlae mjerenje: ukupni broj turistikih dolazaka (prosjek,
mjeseno, u visokoj sezoni), broj turista po m (na plaama ili nekima drugim turistikim
atrakcijama) te po km destinacije (prosjeni broj i prosjek u visokoj sezoni). 19

EUROSTAT je statistiki ured Europske zajednice. On publicira slubenu statistiku Europske

unije i europskog podruja te nudi usporediv, pouzdan i objektivan prikaz promjena u Europi.
Korisnici eurostatovih internet stranica od 2004. godina na adresi
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ - imaju mogunost besplatnog pretraivanja statistikih
informacija, baza podataka i elektronikih publikacija. Eurostatove glavne publikacije i baze
podataka sloene su prema statistikim temama. 20

Od strane Europskog vijea 2001. godine, predstavljena je Strategija odrivog razvoja EU

(EUSDS), koja je obnovljena u lipnju 2006. godine. EUROSTAT mjeri pokazatelje kao to
su: ukupan broj kreveta u hotelima i slinim smjetajnim objektima na 1.000 lokalnih
stanovnika, udio izdataka kuanstava za turizam u ukupnoj osobnoj potronji, udio turizma u
BDP-u, postotak broja putovanja (dolazaka turista i izleta) po vrstama prijevoza. Eurostat
svojom metodom daje naglasak temi zapoljavanja i mjerenje udjela zaposlenih u turizmu u
ukupnom broju zaposlenih osoba, te ukupan broj noenja turista u svim vrstama smjetaja.

U ouvanju okolia predlau se mjerenje emisije CO2 iz energije, udio potronje vode turista
po osobi u jednom danu u ukupnoj potronji vode po osobi u jednom danu, ouvanje voda,

19
Prepared by John Drexhage and Deborah Murphy, International Institute for Sustainable Development (IISD),
Sustainable Development: From Brundtland to Rio 2012, September 2010, United Nations Headquarters, New
York
20
ESDS europski statistiki podaci, http://www.dzs.hr/Hrv/links/other/ESDS.htm, 20.09.2016

12
 Diplomski rad

uma, bioraznolikosti, kvaliteti smjetajnih kapasciteta i sl.21 Jednako kao i UNWTO,

Europsko vijee predlae mjerenje udjela turizmom generiranog obujma zbrinutih otpadnih
voda u ukupnom obujmu zbrinutih otpadnih voda u pogonima za zbrinjavanje otpadnih voda
iz domainstva, ali nudi i nove pokazetelje kao to je postotak turistikih poduzea koja
sudjeluju u priznatim programima zatite okolia, ukupne izdatke namijenjene odravanju i
restauraciji kulturne i povijesne batine, postotak ekoloki certificiranih turistikih objekata.
U temi prostornog planiranja predlae se mjerenje i ocjenjivanje postojanja procesa planiranja
uporabe zemljita i razvoja, koji se osobito odnosi na turizam.22

U meuvremenu, 2004. godine Europska komisija je donijela prijedlog mjera Tourism

Sustainability Group (TSG)23, kojom se mjeri veliki broj ve u prijanjim sustavima mjerenja
definiranih pokazatelja kao to su: intenzitet turizma i sezonalnost, turistiki kapacitet i baza
za izraun intenziteta, poslovanje turistikih poduzea i baza za izraun intenziteta turizma i
odrivog razvoja, ekonomska isplativost (prosjena potronja po turistu), potencijalni pritisak
na lokalnu zajednicu i resurse, vrijednost za lokalnu zajednicu u odnosu na utjecaj transporta.
Kao i u prethodnim mjerenjima predlae se trend promjene prijevoznog sredstva uinak na
emisiju CO2, sezonalnost, prihvaenost turizma od strane lokalne zajednice i koristi od
turizma, racionalnost upotrebe resursa i utjecaj na lokalnu zajednicu, ouvanje prirode i
atraktivnost okolia za lokalne stanovnike i turiste. Novi pokazatelji predloeni u ovom
dokumentu su: visina atraktivnosti okolia za lokalne stanovnike i turiste te unitavanje
krajolika i bioraznolikosti, mogunost pruanja usluge posjetiteljima bez diskriminacije,
konkretna ukljuenost stanovnika i javnih vlasti u upravljanje destinacijom i odlunost u
provoenju odrivog upravljanja destinacijom.

GSTC - Global Sustainable Tourism Council pokazatelji odrivosti odgovor su na pokazatelje

UNWTO-a koje je bilo potrebno dodatno proiriti, konkretizirati i razraditi.24 Naglaava se
uinkovitost upravljanja odrivim razvojem turizma, postojanje strategija odrivog razvoja,
postojanje DMO organizacija za upravljanje destinacijom i spominje se po prvi puta kao
takva. Po prvi puta se konkretno spominje prilagodba na klimatske promjene, pristup

21
Sustainable development in the European Union, 2015 monitoring report of the EU Sustainable
Development Strategy, 2015 edition, p. 8-329
22
European commission, Executive summary,
http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5759629/237EN-EN.PDF, 20.09.2016
23
ACTION for MORE SUSTAINABLE EUROPEAN TOURISM, Report of the Tourism Sustainability Group, February
2007 , file:///C:/Users/Durdica/Downloads/tsg_final_report_237%20(4).pdf 20.09.2016
24
Global Sustainable Tourism Council (GSTC), https://www.gstcouncil.org/en/gstc-certification/gstc-
criteria/criteria-for-destinations.html , 20.09.2016

13
 Diplomski rad

osobama s invaliditetom (iako je u irem kontekstu i ranije bilo spomenuto). Global

sustainable tourism council daje naglasak sigurnosti, kriznom menadmentu i promociji koji
se konkretno do tada nisu spominjali u pokazateljima odrivog razvoja. Kao cilj naglaava se
korist za lokalnu zajednicu i posjetitelje, uz minimizaciju negativnih uinaka turizma.25
Potpuno novi pokazatelji koje ovaj sustav uvodi su: zatita atrakcija, praenje ponaanja
posjetitelja prema resursima, zatita kulturne batine, interpretacija znamenitosti,
intelektualno vlasnitvo, uznemiravanje bukom i svjetlom.

Misija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) promie politike koje e

poboljati gospodarsku i drutvenu dobrobit ljudi irom svijeta. OECD kontinuirano
organizira razne forume u kojem vlade zemalja Europe izmjenjuju iskustva i trae rjeenja za
svakodnevne probleme odrivog turizma26. Osmiljeni su i predloeni pokazatelji odrivosti
turistikog razvoja koji su u nekim elementima ve spomenuti u dokumentima koji su
predloeni od raznih institucija (UNWTO, Europsko vijee i sl), ali nadopunjeni nekim
potpuno novim pokazateljima kao to su: produktivnost rada u turistikim uslugama,
integracija lokalnih i nacionalnih turistikih akcijskih planova i sl.

Kao zadnji dokument koji e se detaljnije obraditi u ovom radu je Europe Tourism
Sustainable Indicators koji je Europska komisija izradila 2014. Godine, uz poziv za 100
odredita Europe u pilot projekt mjerenja odrivosti, u koji se aktivno 2015. godine ukljuuje
Mali Loinj.

U nastavku se prikazuje niz sustava pokazatelja i institucija koje su sudjelovale u stratekim

dokumentima sa svojim prijedlozima mjerenja odrivosti.

25
Global Sustainable Tourism Council Criteria VERSION 1, 1 NOVEMBER 2013 AND Suggested Performance
Indicators VERSION 1, 10 DECEMBER 2013 FOR Destinations
26
Global Sustainable Tourism Council (GSTC), https://www.gstcouncil.org/en/gstc-certification/gstc-
criteria/criteria-for-destinations.html , 20.09.2016

14
 Diplomski rad

2.2.1. Sustav pokazatelja odrivog razvoja Rio+20

Termin odrivi razvoj uao je u opu terminologiju 80-tih godina 20. st. i ukazuje na
povezanost razvoja i zatite okolia, a definitivno je prihvaen na konferenciji u Rio de
Janeiru 1992. godine.27

Tablica 1. Rio+20: sedam kritinih toaka

Zapoljavanje Ekonomske akcije i socijalne politike koje zapoljavanjem stvaraju kritinu socijalnu
koheziju i stabilnost. Rad je usmjeren na potrebe potivanja prirode. "Zeleni poslovi"
u poljoprivredi, industriji, uslugama i upravi koji doprinose ouvanju ili obnovi
kvalitete okolia.

Energija Mjeri se odriva energija potrebna za jaanje gospodarstva, zatitu ekosustava i

postizanje jednakosti. Potie se pristup modernim energetskim uslugama, poveanje
koritenja obnovljivih izvora energije.

Gradovi Izazovi da gradovi i dalje napreduju i rastu, uz istovremeno poboljanje koritenja

resursa i smanjenje zagaenja i siromatva.

Hrana Razvoj poljoprivrede, umarstva i ribarstva koje moe osigurati zdravu hranu,
generirati dohodak proizvoau, a podravati odrivi razvoj i ruralni razvoj, zatitu
okolia. U skladu sa klimatskim promjenama, mjeri se prilagoavanje i rjeenja za
razvoj, te iskorjenjivanje siromatva.

Voda Mjeri se sigurnost kvalitetne vode, ouvanje vodnih rezervi, sigurnost hrane,
sredstava za ivot, obrazovnih mogunosti za siromane obitelji diljem svijeta.

Mora i oceani Mjeri se temperatura oceana i mora, kemijski sastav, strujanja mora, bioraznolikost.

Katastrofe Katastrofe uzrokovane potresima, poplavama, suama, uraganima, tsunamijima.

Pronalaze se istovremeno rjeenja za umanjivanje teta po ovjeka i okolinu.

Izvor: http://www.uncsd2012.org/rio20/7issues.html , 30.12.2016

Sustav pokazatelja Rio+20 vrlo je zanimljivo obuhvatio mjerenje i odrivost energije, izazove
u gradovima, razvoj i sigurnost hrane, sigurnost vode, mora i oceana te rjeenja za
umanjivanje teta od katastrofa.

27
Pisano, U., Endl A., Berger G., The Rio+20 Conference 2012: Objectives, processes and outcomes,
European Sustainable Development Network, June 2012

15
 Diplomski rad

2.2.2. Sustav pokazatelja odrivog razvoja prema UNWTO (Svjetska turistika

organizacija)

Indikatori odrivosti UNWTO-a su postavljeni jo davne 2004. godine i time su zapravo bili
vrlo avangardni i samo jedan dio zemalja je prihvatio indikatore mjerenja, a njihovim
razvojem UNWTO je okrenuo veliku novu stranicu svjetskog turizma.28

Tablica 2. Pokazatelji odrivog razvoja prema UNWTO, 2004: 245

UNWTO, 2004: 245

Podruje/tema Pokazatelj
Zadovoljstvo lokalnog
Razina zadovoljstva lokalnog stanovnitva turizmom
stanovnitva turizmom
Omjer broja turista i lokalnih stanovnika (prosjeno i u vrhu sezone
po danu)
Uinci turizma na lokalnu Postotak lokalnog stanovnitva koje vjeruje da turizam moe pomoi
zajednicu u izgradnji infrastrukture i pruanju novih usluga
Broj i kapacitet drutvenih usluga raspoloivih lokalnoj zajednici
(postotak usluga koji se moe pripisati turizmu)
Razina zadovoljstva posjetitelja
Odravanje zadovoljstva
Percepcija dobivene vrijednosti za novac
turista
Postotak povratka turista
Dolasci turista po mjesecima i tromjesejima
Stopa popunjenosti registriranog (slubenog) smjetaja po
mjesecima (najvie sezone u odnosu na vansezonsko razdoblje) i
postotak ukupne popunjenosti u najpopunjenijem tromjeseju ili
Sezonalnost turizma mjesecu
Postotak poduzea koja rade cijelu godinu
Ukupan broj i postotak radnih mjesta u turizmu koja su otvorena
cijele godine (u odnosu na privremena radna mjesta, otvorena samo
tijekom sezone)
Ukupan broj lokalnih stanovnika ( omjer mukaraca i ena)
Gospodarske koristi od zaposlenih u turizmu (kao i omjer turistike i ukupne zaposlenosti)
turizma Prihodi generirani turizmom kao postotak ukupnih prihoda
generiranih u lokalnoj zajednici
Potronja energije po stanovniku iz svih raspoloivih izvora (ukupno
i u turizmu po osobi po danu)
Upravljanje energijom
Postotak poduzea koja sudjeluju u programima ouvanja energije
ili primjenjuju politike i tehnike tednje energije

28
Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook, World Tourism Organization,
Madrid 2004

16
 Diplomski rad

Postotak potronje energije iz obnovljivih izvora (na razini

destinacije i na razini poduzea)
Raspoloivost i ouvanje Potronja vode (ukupni obujam i u litrama dnevno po turistu)
vode Uteda vode (postotak smanjene potronje ili reciklirane vode)
Postotak turistikih poduzea ija voda za pie zadovoljava
meunarodne standarde
Kvaliteta pitke vode Uestalost zaraza koje su uzrokovane pijenjem vode (broj/postotak
posjetitelja koji izvjetavaju da su imali tegoba uzrokovanih zarazom
tijekom boravka)
Postotak otpadnih voda iz domainstva koji se zbrinjava (na
Postupanje s otpadnim primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini)
vodama iz domainstva Postotak turistikih poduzea (ili smjetajnih objekata) koji su
ukljueni u sustav zbrinjavanja otpadnih voda
Koliina smea koja se proizvodi u destinaciji (mjeseno, u tonama)
Upravljanje krutim otpadom Omjer volumena recikliranog smea u m i ukupnog obujma smea
(smeem) (specificirano prema razliitim oblicima)
Broj kontejnera za smee na javnim povrinama
Postojanje procesa planiranja razvoja ili upotrebe zemljita,
Kontrola razvoja ukljuujui turizam
Postotak povrine koja se kontrolira (gustoa, prostorni razmjetaj)
Ukupan broj turistikih dolazaka (prosjek, mjeseno, u vrhu sezone)
Kontroliranje intenziteta
Broj turista po m (plae ili neke druge turistike atrakcije) te po km
turizma
destinacije (prosjeni broj i prosjek u vrhu sezone)
Izvor : UNWTO, Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook,
World Tourism Organization, Madrid 2004. , P. 55-241

UNWTO predlae mjerenje pokazatelja odrivog razvoja u segmentima zadovoljstva lokalnog

stanovnitva turizmom, uinke turizma na lokalnu zajednicu, zadovoljstvo turista, sezonalnost
turizma i gospodarsku korist od turizma. Nadalje predlae i mjerenje pokazatelja u kategoriji
upravljanje energijom, raspoloivosti i ouvanje vode, kvaliteti pitke vode, postupanje s
otpadnim vodama iz domainstva, upravljanje krutim otpadom (smeem), kontroli razvoja i
kontroliranje intenziteta turizma. Oni vrijede i danas, ali se dopunjavaju na osnovi aktualnih
trenutaka i monitoringa.29

29
Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook, World Tourism Organization,
Madrid 2004

17
 Diplomski rad

2.2.3. Sustav pokazatelja odrivog razvoja prema EUROSTAT-u

Strategija Eurostat u Europskoj uniji ima za cilj kontinuirano poboljanje kvalitete stanovnika
odredita, budunost projekata i naina ivota, prostorno planiranje i ekoloko zbrinjavanje.
Ovaj sustav nudi vrlo zanimljiv niz pokazatelja koji mogu odreditu ukazati na brojne
pozitivnosti, ali i prijetnje i prilike u prostoru. Rezultati Eurostata se objavljuju svake dvije
godine na internet stranicama Eurostata. Sva mjerenja prikupljaju se na temelju EU
pokazatelja odrivog razvoja - sukladno zadanim ciljevima u Strategiji EU. Parametri se
usporeuju i time se stvaraju akcijski planovi za novi period. Kontinuirano se unapreuje
postojei sustav tako da mu se dodaju novi indikatori mjerenja odrivosti u Eurostatu i
dograuju elementi u dokumentu.30

Tablica 3. Pokazatelji odrivog razvoja turizma EUROSTAT

EUROSTAT
Kategorija Pokazatelj
Ukupan broj kreveta u hotelima i slinim smjetajnim objektima na 1.000
Pokreta
lokalnih stanovnika
Pokreta Udio izdataka kuanstava za turizam u ukupnoj osobnoj potronji
Pokreta Udio turizma u BDP-u
Pokreta/pritisak Postotak broja putovanja (dolazaka turista i izleta) po vrstama prijevoza
Pokreta/stanje Udio zaposlenih u turizmu u ukupnom broju zaposlenih osoba
Pritisak Ukupan broj noenja turista u svim vrstama smjetaja
Pritisak Emisija CO2 iz energije koju troe turistiki objekti
Udio potronje vode turista po osobi u jednom danu u ukupnoj potronji vode
Pritisak
po osobi u jednom danu
Pritisak Udio turizmom generiranog smea u ukupnoj koliini stvorenog smea
Udio turizmom generiranog obujma isputenih otpadnih voda iz domainstva u
Pritisak
ukupnom obujmu isputenih otpadnih voda
Udio povrine namijenjene specifinim aktivnostima za odmor i razonodu (npr.
Stanje/utjecaj
marine i golf igralita) u ukupnoj povrini
Stanje/utjecaj Udio povrine pokrivene umom i drveem u ukupnoj povrini
Stanje/odgovor Udio zatiene zemljane i vodene povrine u ukupnoj povrini
Utjecaj Postotak turista koji su izloeni buci u hotelima i slinim smjetajnim objektima
Kvaliteta vode za kupanje kao postotak vodene povrine namijenjene za kupanje
Utjecaj
koja zadovoljava priznate standarde u vodi namijenjenoj za kupanje
Udio turizmom generiranog obujma zbrinutih otpadnih voda, u ukupnom
Odgovor obujmu zbrinutih otpadnih voda u pogonima za zbrinjavanje otpadnih voda iz
domainstva
Postotak turistikih poduzea koja sudjeluju u priznatim programima zatite
Odgovor
okolia
Odgovor Ukupni izdaci namijenjeni odravanju i restauraciji kulturne i povijesne batine

30
Sustainable development in the European Union 2015 monitoring report of the EU Sustainable
Development Strategy , Eurostat, Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2015

18
 Diplomski rad

Odgovor Postotak ekoloki certificiranih turistikih objekata

Postojanje procesa planiranja uporabe zemljita i razvoja, koji se osobito odnosi
Odgovor
na turizam
IZVOR: http://ec.europa.eu/eurostat/web/sdi/indicators 09.08.2016

Prema EUROSTAT-u predlae se: mjerenje odrivosti pokazateljima: ukupan broj kreveta u
hotelima i slinim smjetajnim objektima na 1.000 lokalnih stanovnika, udio izdataka
kuanstava za turizam u ukupnoj osobnoj potronji, udio turizma u BDP-u, postotak broja
putovanja (dolazaka turista i izleta) po vrstama prijevoza, udio zaposlenih u turizmu u
ukupnom broju zaposlenih osoba, ukupan broj noenja turista u svim vrstama smjetaja. U
energetskim resursima mjeri se emisija CO2 iz energije koju troe turistiki objekti, udio
potronje vode turista po osobi u jednom danu u ukupnoj potronji vode po osobi i danu, udio
turizmom generiranog smea u ukupnoj koliini stvorenog smea, udio turizmom generiranog
obujma isputenih otpadnih voda iz domainstva u ukupnom obujmu isputenih otpadnih
voda.31 Eurostat smatra kako je potrebno mjeriti odrivost u segmentu udjela teritorijalne
povrine namijenjene specifinim aktivnostima za odmor i razonodu (npr. marine i golf
igralita), povrine pokrivene umom i drveem u ukupnoj teritorijalnoj povrini, udjela
zatiene zemljane i vodene povrine u teritorijalnoj povrini. Odrivost je vana i u segmentu
buke i vode, pa se time mjeri postotak turista koji su izloeni buci u hotelima i slinim
smjetajnim objektima, kvaliteta vode za kupanje, postotak vode namijenjene za kupanje koja
zadovoljava priznate standarde u ukupnoj vodenoj povrini namijenjenoj za kupanje, udio
turizmom generiranog zbrinutih otpadnih voda u ukupnom obujmu zbrinutih otpadnih voda u
pogonima za zbrinjavanje otpadnih voda iz domainstva. Eurostat smatra vanim i mjerenje
postotka turistikih poduzea koja sudjeluju u priznatim programima zatite okolia, ukupni
izdaci namijenjeni odravanju i restauraciji kulturne i povijesne batine, postotak ekoloki
certificiranih turistikih objekata, postojanje procesa planiranja uporabe zemljita i razvoja,
koji se osobito odnosi na turizam.32

31
Sustainable development in the European Union 2015 monitoring report of the EU Sustainable
Development Strategy , Eurostat, Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2015
32
Sustainable development in the European Union 2015 monitoring report of the EU Sustainable
Development Strategy , Eurostat, Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2015

19
 Diplomski rad

2.2.4. Sustav pokazatelja odrivog razvoja Tourism Sustainability Group (TSG)

Tourism sustainability Group (TSG) sastavljeno je od pojedinaca iz meunarodnih tijela,

vlade drava lanica, regionalnih i lokalnih vlasti, turistike industrije, struna tijela,
organizacije za zatitu okolia, sindikata i istraivakih i obrazovnih tijela, koji imaju znanje i
iskustvo u odrivom turizmu. lanovi sudjeluju u TSG u vlastitom svojstvu strunjaka, a
nego kao predstavnici organizacija.33 Mjerenje indikatora odrivosti po ovom konceptu
usmjeren je na na javne institucije, privatna poduzea i druge organizacije na europskoj,
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Naelno je cilj poticanje zajednikog djelovanja
izmeu javnog i privatnog sektora. Ovo je izvjee o turistikoj odrivosti TSG-a, postavljeno
od strane Europske komisije 2004. godine. 34

Tablica 4. Indikatori odrivog razvoja turizma Tourism Sustainability Group (TSG)

Podruje/tema Pokazatelj
Ukupan broj dolazaka ili noenja po mjesecima
Ukupan broj jednodnevnih posjetitelja godinje ili po mjesecima
Intenzitet turizma i sezonalnosti Postotak leajeva dostupnih cijele godine
Omjer prosjene popunjenosti (ili ukupnog broja noenja)
tijekom najvie i najmanje popunjena tri mjeseca u godini
Turistiki kapacitet i baza za
Ukupan broj leajeva (po vrstama smjetaja)
izraun intenziteta
Poslovanje turistikih poduzea i
Prosjeni godinji postotak popunjenosti leajeva i soba
baza za izraun intenziteta
Ekonomski povrat od turizma Prosjena potronja po posjetitelju
Potencijalni nesrazmjer i pritisak
Ukupan broj leajeva na 1.000 lokalnih stanovnika
na lokalnu zajednicu i resurse
Potencijalni nesrazmjer i pritisak
Omjer ukupnog broja turista i lokalnih stanovnika
na lokalnu zajednicu i resurse
Vrijednost za lokalnu zajednicu u
Prosjena duljina boravka
odnosu na utjecaj transporta
Trend promjene prijevoznog Postotak posjetitelja koji dolaze prijevoznim sredstvima koja
sredstva uinak na emisiju CO2 nisu osobni automobil ili zrakoplov
Kvaliteta posla i sezonalnost Postotak sezonskih poslova u turizmu
Prosjena nadnica po satu rada u turizmu u odnosu na nadnicu
Kvaliteta posla
po satu rada u industriji
Prihvaenost turizma od strane
Postotak lokalnih stanovnika koji su zadovoljni utjecajem
lokalne zajednice i koristi od
turizma
turizma
Postojanje vrstog dokaza da je
Postotak poduzea s priznatim eko-certifikatima
akcija u tijeku

33
file:///C:/Users/djurdjica.simicic/Downloads/tsg_final_report_237.pdf, ACTION for
MORE SUSTAINABLE EUROPEAN TOURISM,Report of the Tourism Sustainability Group, 15.01.2017
34
ACTION for MORE SUSTAINABLE EUROPEAN TOURISM Report of the Tourism Sustainability Group, February
2007

20
 Diplomski rad

Racionalnost upotrebe resursa i Potronja vode (ukupna ili samo od turizma) ukupno i u
utjecaj na lokalnu zajednicu najvioj sezoni
Ouvanje prirode i atraktivnost
okolia za lokalne stanovnike i Kvaliteta vode (morske i za pie)
turiste
Atraktivnost okolia za lokalne
Koliina nesortiranog smea po odabranim mjestima
stanovnike i turiste
Oteenost krajolika i
Stanje okolia odabranih mjesta
bioraznolikosti
Postotak teritorija vrijednog krajolika (npr. duina obale) na
Smanjenje atraktivnosti
kojem su izgraeni graevinski objekti
Ukljuenost poduzea, kvaliteta i Postotak turistikih poduzea koja sudjeluju u programima
konkurentnost certificiranja kvalitete
Kvaliteta destinacije i
Postotak posjetitelja zadovoljnih opim iskustvom destinacije
zadovoljstvo posjetitelja
Mogunost pruanja usluge Postotak turistikih poduzea koja zadovoljavaju standarde za
posjetiteljima bez diskriminacije prihvat posjetitelja s posebnim potrebama
Ukljuenost u upravljanje
Prisutnost razliitih dionika u upravljanju destinacijom
destinacijom
Stupanj ukljuenosti privatnih
Postotak poduzea koja su ukljuena u lokalna turistika
poduzea u upravljanje
udruenja
destinacijom
Odlunost u provoenju
Postojanje slubeno usvojene i provoene strategije odrivosti
odrivog upravljanja
turizma i akcijskog plana
destinacijom
IZVOR: Action for More Sustainable European Tourism, Report of the Tourism Sustainability Group, February
2007, 15.01.2017, P. 8-16

Tourism Sustanability Group predlae mjerenje odrivog razvoja kroz vrlo zanimljive
pokazatelje kao to su: intenzitet turizma i sezonalnosti, turistiki kapacitet i baza za izraun
intenziteta, poslovanje turistikih poduzea i baza za izraun intenziteta, ekonomski povrat od
turizma, potencijalni nesrazmjer i pritisak na lokalnu zajednicu i resurse, vrijednost za lokalnu
zajednicu u odnosu na utjecaj transporta.35 U segmentu okolia mjeri se trend promjene
prijevoznog sredstva uinak na emisiju CO2. U segmentu odgovornog turizma mjeri se
kvaliteta posla i sezonalnost, prihvaenost turizma od strane lokalne zajednice i koristi od
turizma, racionalnost upotrebe resursa i utjecaj na lokalnu zajednicu, ouvanje prirode i
atraktivnost okolia za lokalne stanovnike i turiste, atraktivnost okolia za lokalne stanovnike
i turiste, oteenost krajolika i bioraznolikosti. Naglaava se panja i vanost ukljuenosti
poduzea u odrivi razvoj, kvaliteta i konkurentnost, kvaliteta destinacije i zadovoljstvo
posjetitelja, mogunost pruanja usluge posjetiteljima bez diskriminacije. Vanost se daje

35
Action for More Sustainable European Tourism Report of the Tourism Sustainability Group, February 2007,
15.01.2017

21
 Diplomski rad

ukljuenosti u upravljanje odreditem, stupanj ukljuenosti privatnih poduzea u upravljanje

odreditem, odlunost u provoenju odrivog upravljanja odreditem.36

2.2.5. Sustav pokazatelja odrivog razvoja GSTC Globalnog turistikog vijea

GSTC sustav je osmiljen i prvi put se provodi 2010. godine u nastojanju da se postignu
zajednika razumijevanja odrivog turistikog odredita. Prema UNWTO-u (Svjetskoj
turistikoj organizaciji) da bi se zadovoljilo definiciju odrivog turizma, destinacija mora
potivati interdisciplinarni, cjelovit i integrativni pristup koji obuhvaa glavne ciljeve:
pokazati odrivost upravljanja odreditem, dokazati poveanje drutvene i ekonomske koristi
za zajednicu domaina i smanjivanje negativnih utjecaja, poveati prednosti zajednice
posjetiteljima kulturne batine i smanjuje negativnog utjecaja te maksimizirati prednosti za
okoli i smanjivanje negativnih utjecaja. GSTC kriteriji su osmiljeni od strane UNWTO-a
kao odgovor na globalne izazove razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda.37 Kao cilj ovog
mjerenja navodi se globano smanjenje siromatva, jednakost spolova i odrivost okolia
(ukljuujui klimatske promjene), a oni su ujedno i glavna pitanja na koja se odnosi
mjerljivost pokazatelja odrivosti odredita prema GSTC kriterijima. GSTC kriteriji i
pokazatelji su razvijeni na temelju ve priznatih kriterija i pristupa, ukljuujui: pokazatelje
na razini destinacije, kriterije za hotele i turoperatore i druga ope prihvaena naela i
smjernice, kriterije i pokazatelje certificiranja. Oni iskazuju odrive standarde certificiranja
turizma, pokazatelje, kriterije i najbolje prakse iz razliitih kulturnih i geopolitikih odredita
iz cijelog svijeta. Potencijalni pokazatelji su prikazani prema vanosti i praktinosti, kao i
njihova primjenjivost na irokom rasponu tipova odredita.38

36
Action for More Sustainable European Tourism Report of the Tourism Sustainability Group, February 2007,
15.01.2017
37
Globar Sustainable Council, Global Sustainable Tourism Criteria, https://www.gstcouncil.org/en/gstc-criteria-
hotels-tour-operators-destinations/gstc-recognized-standards/recognized-standards-for-destinations.html,
30.12.2016
38
Global Sustainable Council, Global sustainable Standards, https://www.gstcouncil.org/en/gstc-
certification/recognition-of-sustainable-tourism-standards/program-gstc-recognized.html 17.09.2016

22

Tablica 5. Kriteriji GSTC (Global tourism council) Globalnog turistikog vijea
GSTC - Global Sustainable Tourism Council
Podruje/tema Pokazatelj (opisni-kriteriji)
Postojanje strategija odrivog razvoja A1 Sustainable destination strategy
Postojanje DMO
Postojanje sustava kontrole
Sezonalnost turizma
Prilagodbe na klimatske promjene
Turistika infrastruktura i atrakcije
Uinkovitost
upravljanja odrivim Kontrola planiranja
razvojem turizma
Pristup osobama s invaliditetom
Imovinsko pravna regulativa
Zadovoljstvo posjetitelja
Standardi odrivosti
Sigurnost
Krizni menadment
Promocija
Kontrola ekonomskih aktivnosti
Mogunosti karijere lokalnog
stanovnitva
Participacija javnosti
Maksimizacija
ekonomskih koristi, uz Ukljuenost lokalnog stanovnitva
minimizaciju Pristup lokalnom stanovnitvu
negativnih uinaka Svijest o utjecaju turizma
turizma
Prevencija eksploatacije
Podrka lokalnoj zajednici
Podrka lokalnim poduzetnicima
Zatita atrakcija
Maksimizacija koristi
Upravljanje posjetiteljima
za lokalnu zajednicu i
posjetitelje, uz Panaanje posjetitelja
minimizaciju Zatita kulturne batine
negativnih uinaka Interpretacija znamenitosti
turizma
Intelektualno vlasnitvo
Rizik unitavanja okolia
Zatita osjetljivog okolia
Zatita bioraznolikosti
Maksimizacija koristi Emisija staklenikih plinova
za okoli, uz Energetska uinkovitost
minimizaciju
negativnih uinaka Upravljanje vodnim resursima
turizma Sigurnost vode
Kvaliteta vode
Gubitci vode
Zbrinjavanje krutog otpada
Diplomski rad
A2 Destination management
organization
A3 Monitoring
A4 Tourism seasonality management
A5 Climate change adaptation
A6 Inventory of tourism assets and
attractions
A7 Planning Regulations
A8 Access for all
A9 Property acquisitions
A10 Visitor satisfaction
A11 Sustainability standards
A12 Safety and security
A13 Crisis and emergency management
A14 Promotion
B1 Economic monitoring
B2 Local career opportunities
B3 Public participation
B4 Local community opinion
B5 Local access
B6 Tourism awareness and education
B7 Preventing exploitation
B8 Support for community
B9 Supporting local entrepreneurs and
fair trade
C1 Attraction protection
C2 Visitor management
C3 Visitor behavior
C4 Cultural heritage protection
C5 Site interpretation
C6 Intellectual property
D1 Environmental risks
D2 Protection of sensitive environments
D3 Wildlife protection
D4 Greenhouse gas emissions
D5 Energy conservation
D6 Water Management
D7 Water security
D8 Water quality
D9 Wastewater
D10 Solid waste reduction
23
 Diplomski rad

Uznemiravanje bukom i svjetlom D11 Light and noise pollution

Koritenje ekolokih prijevoznih
D12 Low-impact transportation
sredstava
IZVOR: https://www.gstcouncil.org/en/gstc-certification/gstc-criteria/criteria-for-hotels-and-tour-operators/39-
general/general-content/634-global-sustainable-tourism-criteria-for-hotels-and-tour-operators.html, 15.01.2017

Pokazatelji za mjerenje odrivosti koje predlae Globalno turistiko vijee ne razlikuje se u

puno elemenata od ostalih ve predloenih susutava mjerenja kao to su: uinkovitost
upravljanja odrivim razvojem turizma, maksimizacija ekonomskih koristi, uz minimizaciju
negativnih uinaka turizma, maksimizacija koristi za lokalnu zajednicu i posjetitelje, uz
minimizaciju negativnih uinaka turizma. Najvea razlika od prethodnih sustava je ta da
Globalno turistiko vijee predlae i certificiranje za hotele, to je marketinki izuzetno
zanimljivo i moderan pristup turizmu.39

2.2.6. Sustav pokazatelja odrivog razvoja OECD - Organizacije za ekonomsku

suradnju i razvoj

Misija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) promie politike koje

poboljavaju gospodarsku i drutvenu dobrobit ljudi irom svijeta. OECD kontinuirano
organizira razne forume u kojem vlade zemalja Europe izmjenjuju iskustva i trae rjeenja za
svakodnevne probleme. OECD potie mjerenje produktivnosti, ulaganja, investicije, radi
analize i najavljuje budue trendove. Potiu se trendovi koji omoguavaju politike osmiljene
za poboljanje kvalitete ivota ljudi, tako se potie i sustavno mjerenje odrivosti poduzea i
konkurentnost turizma po OECD principima.40 Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je
sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim trinim uvjetima proizvede robe i usluge
koje prolaze test meunarodnog trita, uz istovremeno zadravanje i dugorono poveanje
realnog dohotka stanovnitva.41

39
Global Sustainable Council, Standard for hotels, https://www.gstcouncil.org/en/gstc-partners-2/gstc-
recognized-standards/gstc-recognized-standards-for-hotels-tour-operators.html , 06.08.2016

40
Global Sustainable Council, Standard for destination, http://www.oecd.org/about/, 06.08.2016

41
Konkurentnost.hr, O konkurentsnosti, http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=77, 31.12.2016

24
 Diplomski rad

Tablica 6. Indikatori odrivog razvoja turizma OECD - Organizacije za ekonomsku suradnju i

razvoj

OECD pokazatelji konkurentnosti turizma

Podruje/tema
Utjecaj i uinci turizma
Sposobnost destinacije da prui
kvalitetne i konkurentne
turistike usluge
Atraktivnost destinacije
Politiki odgovori i gospodarske
prilike
IZVOR: https://www.oecd.org/innovation/green/toolkit/oecdsustainablemanufacturingindicators.htm,
15.01.2017
Pokazatelj
Izravan udio turizma u BDP-u
Prihodi od inozemnih turistikih dolazaka po turistu prema
emitivnim tritima
Broj noenja u svim vrstama smjetajnih kapaciteta
Izvoz turistikih usluga
Produktivnost rada u turistikim uslugama
Paritet kupovne moi i cijene turistikih usluga
Dravni zahtjevi za ulaznu vizu
Prirodni resursi i bioraznolikost
Kulturni i kreativni resursi
Zadovoljstvo posjetitelja
Nacionalni turistiki akcijski planovi

Zanimljivo je da OECD sistem omoguava potencijalnim partnerima koji prihvate

certificiranje izraun udjela svakog indikatora: intenzitet neobnovljivih materijala, udio
recikliranih materijala, udio intenziteta koritenja voda, energetsku intenzivnost, udio
obnovljive energije, intenzitet staklenikih plinova, intenzitet utjecaja klime, vode koritene
za javne potrebe. U segmentu proizvoda mjeri se: koliina i udio recikliranih materijala, udio
mogunosti recikliranja, intenzitet neobnovljivih materijala, intenzitet potronje energije,
intenzitet emisije staklenikih plinova i sl.42

42
Assessment of resource efficiency indicators and targets Annex Report European Commission, DG
Environment 19 June 2012, p. 14-18

25
 Diplomski rad

2.2.7. ETIS (European Tourism Indicators System) - Europski sustav pokazatelja

za turizam za odriva odredita
Sukladno svim predstavljenim projektima i sustavima indikatora odrivog razvoja, 2014.
godine Europska komisija je pozvala 100 destinacije Europe na natjeaj za ukljuenje u pilot
projekt European Tourism Indicators System (ETIS). ETIS je proces kojim se upravlja na
lokalnoj razini i koji je namijenjen za praenje, upravljanje i jaanje odrivosti turistikog
odredita, sastoji se od niza pokazatelja, kompleta alata i skupa podataka. Korisno je sredstvo
za praenje rezultata koje ostvaruje odredita, pomae donoenju kvalitetnijih upravljakih
odluka i smjera politike. 43

Sustav indikatora prema ETIS programu sastoji se od: 27 glavnih i 40 izbornih pokazatelja.
Osnovno naelo sustava pokazatelja je da se odgovornost za odredite, vlasnitvo i donoenje
odluka donosi u meusobnoj sinergiji.44

Odrivost turizma prema ETIS-u ukljuuje odgovorno koritenje prirodnih resursa i uzimanje
u obzir uinke aktivnosti na okoli (proizvodnja otpada, optereenje voda, tla i bioraznolikosti
itd.), koritenje iste energije, zatitu nasljea i ouvanje prirodnog i kulturnog integriteta
odredita, kvalitetu i odrivost radnih mjesta, uinak na lokalno gospodarstvo ili brigu za
korisnike.45 Monitoringom programa ETIS u odreditu se prate promjene tijekom vremena i
dobivaju informacije na kojima donositelji politika mogu temeljiti svoje odluke. Mjerenjem
ostvarenih rezultata, turistika industrija moe osigurati svoju sredinju ulogu u zelenom
gospodarstvu u svijetu s ogranienim resursima.

U poetnim analizama dolo se do zakljuaka da zemlje koje su prijavile svoje sudjelovanje u

projektu ETIS imaju veliki broj zajednikih problema. Velika je koncentracija interesa
turista za posjet (Italija, Grka, Litva) u glavnim gradovima (oko 58% destinacija), prevladava
turizam na moru (48 %), prati ga ruralni turizam (19 %), i turizam sa lokalnom kulturom kao
elementom privlanosti (17 %). Sezonalnost je izuzetno velika u ljetnim mjesecima, a
prevladava u odreditima na moru. U projektu ETIS (European tourism inicator system)
navedeni su razlozi za praenje turistikih odredita kao to su: bolja informiranost za
donoenje odluka analizom pokazatelja donose se ispravni i utemeljeni zakljuci, uinkovito

43
European commission, Sustainable indicators,
http://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/indicators/, 21.09.2016
44
MILLER, G., TWINING-WARD, L., SIMPSON M., Other Contributors: CLYNE, H., MCCAFFERY, R., KRAHENBUHL
P., LARDEN M., CHAPPELL, R., PEZZANO A., MULLIS, B., MANNING, T.:European Tourism Indicator System,
Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations, DG Enterprise and Industry, February 2013
45
Odrivi turizam, http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97 , 09.08.2016

26
 Diplomski rad

upravljanje rizicima, potpuno ukljuenje zajednice i podrka dionicima u turizmu, iskustvo

koje korisnicima stvara osjeaj odgovornosti i navodi na promiljanje.46

Tablica 7. Primjer naina ispunjavanja podataka u tablicu ETIS dokumenta sa razlozima

vanosti svakog pokazatelja

Postotak stanovnika zadovoljnih u ukljuenje i planiranje odrivog razvoj u

Pokazatelj A.1.1.1 odreditu
Suradnja je osnovni dio odrivog razvoja. Pokazatelj pokazuje vanost odrivog
razvoja za svakog stanovnika i ukljuenje kod planiranja, ukoliko su zainteresirani
za suradnju.
Izvor podataka Podatak dobiven iz anketnog upitnika
Mjerna jedinica %
Koriten termin Stanovnik, Zadovoljstvo stanovnika
Ukupan broj anketiranih stanovnika zadovoljnih svojim ukljuivanjem i utjecaj na
planiranje i razvoj ukupno dijeli se sa ukupnim brojem anketiranih stanovnika *
Nain izrauna 100 = % zadovoljnih stanovnika
Uestalost
prikupljanja podatka Godinje
Format izvjetaja Grafikon (pia chart)
Meunarodna
suradnja da/ne
Kljuni nositelji i
suradnici Menaderi u odreditu, politika
Savjeti i ciljevi Izmjena pravilnika i procedura u svrhu ukljuenja stanovnika u planiranje
http://www.e-
Izvor: unwto.org/content/u01642/?p=4283cf23e9c0437da9fe576ebe925bd8&pi=0
IZVOR: European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations,
European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013

Uloga Europske komisije u ovom projektu je slijedea: planiranje, upravljanje, nadzor,

promicanje, marketing, a moe ukljuivati osposobljavanje i standarde kvalitete. Europska
komisija svim destinacijskim koordinatorima upuuje prijedloge o nainu provoenja u
slijedeim fazama razvoja projekta:

1. Podizanje svijesti, a cilj je rei to veem broju ljudi da mjerimo svoju odrivost

2. Izrada profila odredita, u okviru kojeg je potrebno definiranje granica odredita i

omoguavanje drugim dionicima da imaju opi pregled odredita

3. Podaci se prikupljaju uz pomo obrasca za izradu profila odredita

46
European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations,
European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013

27
 Diplomski rad

4. Osnivanje radne skupine dionika (RSD): predstavnici privatnog sektora, organizacije

za upravljanje odreditem i infrastrukturnih usluga, odjeli lokalnih tijela vlasti
zadueni za zapoljavanje i gospodarski rast, planiranje, zatiena podruja i okoli

5. Utvrivanje uloga i odgovornosti

6. Prikupljanje i biljeenje podataka - putem anketa, upitnika i drugih vrsta

7. Aktivnosti analiza rezultata to je faza u kojoj dionici prikupe podatke o

pokazateljima i dostave ih, te kada oni budu uneseni u skup podataka o odreditu

8. Omoguavanje trajnog razvoja i kontinuiranog poboljanja: ova faza ukljuuje

uspostavu akcijskog plana za rjeavanje neposrednih prioriteta, u njoj se moe razviti
strategija za dugoronije poboljanje.47

Glavni pokazatelji poetna su toka za mjerenja razine odrivosti turizma u odreditu. Postoji
prema ETIS-u 27 glavnih pokazatelja podijeljeni su u etiri odjeljka:48

- Odjeljak A: Upravljanje odreditem

- Odjeljak B: Gospodarska vrijednost

- Odjeljak C: Drutveni i kulturni utjecaj

- Odjeljak D: Utjecaj na okoli

Izborni pokazatelji takoer su jako vani za odredita koja imaju uspostavljene naprednije
sustave odrivosti. Postoji 40 izbornih pokazatelja koji su podijeljeni u etiri odjeljka kao i
glavni pokazatelji. U slijedeoj tablici prezentiraju se pokazatelje prema prijedlogu Europske
komisije i osnovnoj varijanti dokumenta predloeno od ETIS-a.

47
European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations,
European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013
48
European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations,
European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013

28
 Diplomski rad

Tablica 8. Pokazatelji odrivog razvoja destinacije prema sustavu ETIS - European Tourism
Indicator System

ETIS - The European Tourism Indicator System

Tema Pokazatelj
Postotak destinacije koji ima strategiju/akcijski plan odrivog razvoja
turizma s dogovorenim uvjetima nadzora, kontrole razvoja i evaluacije
Javna politika odrivog
Postotak lokalnog stanovitva koje je zadovoljno s njihovom ukljuenou
razvoja turizma
i utjecajem na planiranje odrivog razvoja turizma
Postotak destinacije koju zastupa DMO
Postotak turistikih poduzea/organizacija u destinaciji koja imaju
Menadment odrivog priznate certifikate/oznake zatite okolia/kvalitete/odrivosti i CSR
razvoja turizma u mjera
turistikim
Broj turistikih poduzea/organizacija koje imaju izvjea odrivosti
poduzeima
sukladna Global Reporting Initiative (GRI)
Postotak turista koji su zadovoljni s ukupnim iskustvom/doivljajem u
Zadovoljstvo destinaciji
turista/potroaa
Postotak turista koji se vraaju/ponavljaju posjet (kroz 5 godina)
Postotak turista koji su svjesni da destinacija ulae napore u odrivi
Informacije i razvoj turizma
komunikacije Postotak poduzea koja su povezala svoje napore odrivog razvoja s
turistima putem proizvoda, marketinga ili oznaka
Broj mjesenih turistikih noenja
Turistiki tokovi u Relativni doprinos turizma gospodarstvu destinacije (% GDP)
destinaciji (obujam i Broj turista u istom danu u vrhu sezone i izvan sezone
vrijednost) Dnevna potronja po turistu u istom danu
Dnevna potronja po turistu (smjetaj, hrana i pie, druge usluge)
Prosjena duljina boravka turista (noenja)
Uinak turistikih
Prosjena duljina boravka turista u istom danu (sati)
poduzea
Popunjenost komercijalnih smjetaja na mjesenoj i godinjoj razini
Kvantiteta i kvaliteta
Udio izravno zaposlenih u turizmu u ukupnoj zaposlenosti
zaposlenja
Postotak turistikih poduzea koja su provela inspekciju zatite od poara
Sigurnost i zdravlje
u posljednjoj godini
Lanac turistike Postotak turistikih poduzea koja su aktivno usmjerena lokalnim
ponude izvorima te odrivoj i pravednoj razmjeni roba i usluga
Broj turista /posjetitelja na 100 stanovnika
Utjecaj na Postotak lokalnog stanovnitva koji su zadovoljni s turizmom u destinaciji
drutvo/zajednicu (mjeseno/u sezoni)
Broj dostupnih kreveta u komercijalnom smjetaju na 100 stanovnika
Ravnopravnost
Postotak ena i mukaraca izravno zaposlenih u turizmu
spolova
Postotak komercijalnog smjetaja sa sobama prilagoenim osobama s
Jednakost/dostupnost invaliditetom ili koji sudjeluju u priznatim programima namijenim
osobama s invaliditetom

29
 Diplomski rad

Postotak turistikih atrakcija koje imaju pristup prilagoen osobama s

invaliditetom ili koji sudjeluju u priznatim pristupnim programima
Zatita i jaanje
kulturne batine, Postotak destinacije pokriven politikom ili planom upravljanja/zatite
lokalnog identiteta i kulturne batine
imovine
Postotak turista i izletnika koji koriste razliita prijevozna sredstva kako bi
Smanjenje utjecaja stigli do destinacije (javna/privatna i vrsta prijevoza)
transporta Prosjeno prijeeni kilometri turista do destinacije i od destinacije natrag
do mjesta polazita
Postotak turistikih poduzea koja su razliitim programima ukljuena u
Klimatske promjene ublaavanje klimatskih promjena (smanjenje CO2, nisko energetski
sustavi i sl.)
Obujam/koliina proizvedenog otpada u destinaciji (tone po stanovniku
Zbrinjavanje krutog na mjesenoj i godinjoj razini)
otpada Obujam/koliina recikliranog otpada u destinaciji (postotak ili po
stanovniku na godinjoj razini)
Zbrinjavanje otpadnih Postotak otpadnih voda u destinaciji koja su tretirana na sekundarnoj
voda razini (proiena)prije isputanja
Upravljanje vodnim Potronja pitke vode po noenju turista u usporedbi s potronjom vode
resursima stanovnika po noenju
Potronja energije po noenju turista u usporedbi s potronjom energije
Upotreba energije
stanovnika po danu/noenju
Postotak zatienih podruja destinacije u kilometrima
Postotak lokalnih turitikih poduzea koja aktivno podravaju zatitu,
Zatita okolia i
konzervaciju i upravljanje lokalne bioraznolikosti i okolia
bioraznolikosti
Postotak destinacije koja je pokrivena planom upravljanja i kontrole
bioraznolikosti
Upravljanje svijetlom i Politika destinacije koja zahtjeva od turistikih poduzea da smanje
bukom razinu buke i svjetla
Kvaliteta vode za
Razina oneienja na 100 ml (fekalnih koliforma, Campylobacter)
kupanje
27 temeljnih indikatora 40 dodatnih ili opcijskih pokazatelja
Izvor: European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable Destinations,
European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013

30
 Diplomski rad

2.3. Odreenost Grada Malog Loinja da strategiju o odrivom turizmu/akcijskim

planom provodi sustavno na cijelom podruju, a dogovorenim mjerama za praenje,
razvoj i ocjenjivanje

Grad Mali Loinj zadnjih 6 godina provodi strategiju odrivog razvoja.49 Projekt odrivog
razvoja destinacije uspostavljen je 2010. godine, a Grad je osvojio niz nagrada za provoenje
i brigu o odgovornom turizmu i odrivom razvoju. U sustav mjerenja indikatora odrivosti
ukljueni su temeljni dokumenti Grada kao to su: projekt razvoja ruralnog turizma, projekt
destinacijskog menadmenta Nerezina i Suska, projekt biciklistikih staza, Nek lumin ne
zgori, Miomirisi i okusi Loinja, Loinjskim jedrima oko svijeta i sl.
Pozivom Europske komisije 2014. godine da se 100 destinacije Europe prijavi u pilot projekt
koji je kao izazov otona zajednica Loinja prihvatila. Ovim konkretnim iskorakom
implementira se sustav prikupljanja i mjerenja pokazatelja odrivosti prema ETIS-u, a time je
Hrvatska u nacionalnim i meunarodnim okvirima pokazala ozbiljnost i odgovornost.
Ukljuivanjem u Europski projekt mjerenja inidikatora odrivog razvoja Loinja krenulo se u
mjerenje odrivosti u elementima provoenja i implementaciji stratekih dokumenata,
mjerama za praenje provedbe projekata, razvoj i monitoring. U okviru projekta iskazuju se
indikatori odrivog upravljanja turistikim poduzeem, zadovoljstva korisnika, te
informiranje i komunikacija.

2.4. Mjerenje pokazatelja odrivog razvoja prema naelima ETIS (European Tourism
Indicators System) na primjeru Grada Malog Loinja

U ovom radu eli se detaljno analizirati mogunost odredita da konkretno, sustavno i

odgovorno mjeri odrivost turizma, te se detaljno navode svi pokazatelji koje su Grad i
Turistika zajednica Grada Malog Loinja odluili mjeriti i to je izuzetno rijetko, podaci se
javno prezentiraju. Upravo je transparentnost pokazatelja vana pretpostavka odgovornog
upravljanja odreditem, vano je mjerenje i monitoring, te usporedba podataka prethodnih
godina kojima se moe doi do kvalitetnih zakljuaka o odrivosti odredita.

Odlukom Grada Malog Loinja od 2014. godine Turistika zajednica nositelj je projekta ETIS
u destinaciji, Loinj se prijavljuje u pilot projekt Europske komisije. Prema pravilima ETIS-a

49
Izvjetaj sa Skuptine TZ Grada Malog Loinja, 2011.

31
 Diplomski rad

odreuje se jedna osoba u destinaciji kao nositelj projekta . Osoba koja vodi provedbu sustava
pokazatelja na Loinju i lokalni koordinator za ETIS za Loinj je urica imii.

U nastavku se prezentiraju pokazatelji odrivosti iz projekta ETIS u koji se aktivno ukljuuju

Grad i Turistika zajednica Grada Malog Loinja.

Tablica 9. Glavni pokazatelji u projektu European tourism sustainable indicators (od kojih
destinacija bira najmanje 27 koje e se pratiti):

1. Koliina otpada po gostu

2. Strategije i akcijski planovi

3. Ekoloki certifikati i certifikati vezani na okoli

4. Zadovoljstvo posjetitelja

5. Broj noenja gostiju

6. Dnevna potronja po gostu

7. Prosjena duljina boravka u odreditu

8. Prosjena popunjenost objekata

9. Zapoljavanje u turizmu

10. Protupoarna sigurnost

11. Broj ponovnih posjetitelja/posjetitelja koji se vraaju u smjetajni objekt ( u roku od 5 godina)

12. Mogunost stairanja studenata u poduzima

13. Broj zaposlenih osoba u poduzeima koji su ukljueni u cjeloivotno obrazovanje

14. Poduzimaju li se aktivni koraci za koritenje lokalnih, odrivih proizvoda i usluga koji su rezultat
potene trgovine

15. Uzimaju li lokalna poduzea barem 25% hrane i pia od lokalnih/regionalnih proizvoaa

16. Broj lokalnih proizvoda koje poduzea koriste u turizmu

17. Broj komercijalnih smjetajnih kapaciteta sa sobama pristupanim osobama s invaliditetom i/ili
prilagodna i pristupanost

18. Broj turista na 100 stanovnika

19. Odnos mukaraca / ena zaposlenih u turizmu

20. Odnos sezonskih/stalno zaposlenih osoba

32
 Diplomski rad

21. Broj turistikih atrakcija prilagoenih osobama sa potekoama u kretanju

22. Broj kulturnih sadraja pod zatitom

23. Broj jednodnevnih posjetitelja u odrditu

24. Prosjena udaljenost koju gosti prelaze do odredita

25. Postotak turistikih poduzea ukljuenih u programe za ublaavanje klimatskih promjena - kao
to su: smanjenje emisija CO2, niskoenergetski sustavi, itd.. reakcije i djelovanja prilagodbe

26. Postotak odredita ukljuen u strategije prilagodbe klimatskim promjenama ili planiranje

27. Klimatski indikatori - zagaivanje,klimatske promjene

28. Koliina otpada koju proizvodi odredite (tone po stanovniku po godini ili po mjesecu)

29. Postotak turistikih poduzea koja razdvajaju razliite vrste otpada

30. Koliina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini)

31. Postotak otpadnih voda iz odredita koje se obrauju barem do sekundarne razine prije
isputanja

32. Postotak komercijalnih smjetajnih kapaciteta povezanih s glavnim sustavom za odvodnju

otpadnih voda i/ili onih koji u kojima se primjenjuje tercijarna obrada otpadnih voda

33. Potronja pitke vode turista u usporedbi s potronjom vode stanovnitva po osobi / dan

34. Postotak turistikih poduzea s glavama tua i slavinama koje koriste manje vode i/ili koljkama s
dvostrukim ispiranjem/pisoarima bez vode

35. Postotak turistikih poduzea koja koriste recikliranu vodu

36. Postotak koritenja vode izveden iz reciklirane vode na odreditu

37. Kvadratura ureenih gradskih javnih povrina - hortikulturalno ureenje

38. Koliina recikliranog komunalnog otpada (postotak po stanovniku na godinu)

39. Postotak kanalizacije koji se tretira barem na sekundarnoj razini prije isputanja

40. Potronja tekue vode po noenju turista u odnosu na potronju stanovnika po noenju

41. Potronja energije po turistu u odnosu na potronju energije stanovnika po osobi na no

42. Izraun povrine Grada Malog Loinja pod zatitom Natura 2000

43. Pravilnik Grada Malog Loinja o smanjenju svjetlosnog zagaenja i buke

44. Razina oneienja na 100 ml (fekalnih koliforma, Campylobacter)

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

33
 Diplomski rad

Osim glavnih odlueno je od Grada Malog Loinja mjerenje i praenje izbornih pokazatelja
odrivosti.

Tablica 10. Izborni pokazatelji odrivosti u projektu European tourism sustainable indicators

1. Relativan doprinos turizma gospodarstvu u odreditu (% BDP-a)

2. Popis stanovnika - cjelokupni izvjetaj

3. Broj kua lokalnog stanovnitva

4. Broj srednjokolaca na fakultetima povezanim s turizmom

5. Postotak stanovnika zadovoljnih svojim angamanom i njihovim utjecajem na planiranje i

razvoj turizma

6. Postotak u destinaciji koji zastupa organizacija za upravljanje destinacijom

7. Postotak poduzea koji imaju certifiate o upravljanju okoliem i ekologijom

8. Postotak javne promocije poduzea o aktivnostima odrivog razvoja Loinja

9. Postotak od deset najveih turistikih poduzea koja su ukljuena u destinacijski menadment

i marketing promociju

10. Prosjena cijena po sobi u odreditu

11. Postotak sezonskih poslova u odreditu

12. Postotak turistikih poduzea u kojima je na rukovodeim mjestima ena

13. Postotak u odreditu koji je ukljuen strategiju ili planiranje prilagodbe klimatskim
promjenama

14. Postotak tueva u smjetajnim objektima koji imaju glave za utedu vode

15. Broj slavina u smjetajnim kapacitetima koji imaju perlatore za utedu vode

16. Broj toaleta koji imaju opciju ispiranja vode na dvije razine

17. Broj poduzea koji recikliraju vodu i ponovno je stavljaju u funkciju

18. Broj poduzea koji koriste oborinsku vodu

19. Broj poduzea koji su poeli uvoditi nisko energetsku rasvjetu. Planovi u slijedee 3 godine

20. Postotak lokalnih poduzea u sektoru turizma koji aktivno podupiru zatitu, ouvanje i
upravljanje lokalnim bioraznolikosti i krajobraza

21. Postotak turista koji su uloili prigovor kod policije

22. Broj kaznenih djela godinje

23. Broj teih kaznenih djela

24. Rjeena kriminalna djela (postotak)

34
 Diplomski rad

25. Broj prekrajnih radnji

26. Postotak poduzea koji svojom politikom potiu trino natjecanje

27. Postotak stanovnika koji su zadovoljni s turizmom u destinaciji

28. Broj kreveta dostupnih u komercijalnom smjetaju u odnosu na na 100 stanovnika

29. Odnos broja stalno nastanjenih objekata prema vikend kuama

30. Postotak najveih dogaaja u odreditu koji su usmjereni na tradicionalnim obiajima i

lokalnoj kulturi

31. Postotak posjetitelja koji koriste lokalne javne usluga prijevoza kako bi stigli do odreenohg
mjesta u odreditu

32. Broj komercijalnih smjetajnih objakta prikljueni na kanalizacijski sustav

33. Godinja koliina energijedobivena iz obnovljivih izvora (MWh) kao postotak ukupne
potronje energije

34. Postotak odredita ukljuen u plan upravljanja i monitoringa bioloke raznolikosti

35. Broj dana kada je na godinjem nivou plaa/obala bila zatvorena zbog zagaenja

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U ispunjavanju dokumenta ETIS-a s propisanim obveznim pokazateljima i dodatnim

(neobaveznim) pokazateljima uz Turistiku zajednicu Grada Malog Loinja sudjeluje
cjelokupna zajednica na podruju Grada Malog Loinja. U tom procesu od strane voditelja
projekta prezentira se prijedlog i pokazatelji se dopunjavaju dodatnim lokalnim indikatorima
koji se sustavno prikupljaju na nivou odreenih institucija. Time se dolo do novih lokalnih
dodatnih indikatora, to je jedinstven primjer u Europi i jedan od razloga dobivanja posebne
nagrade za inicijativu i dosljednost u kreiranju ovog dokumenta.

35
 Diplomski rad

U 11. tablici dodaje se pregled svih lokalnih dodatnih pokazatelja Loinja.

Tablica 11. Lokalni pokazatelji odrivog razvoja Grada Malog Loinja:

1. Broj dupina u loinjskom arhipelagu

2. Broj biljnih vrsta na Cresko-loinjskom arhipelagu

3. Znanstveno istraivanje o poboljanju plune opstrukcije

4. Broj upisane djece u djeji vrti godinje

5. Broj neupisane djece u djeji vrti godinje

6. Svi javno usvojeni projekti Grada i Turisitike zajednice Grada Malog Loinja sa podacima:
Naziv projekta, kratak opis projekta (reenica-dvije), datum poetka provoenja projekta
(ukoliko nije zapoet: planirani datum), postotak koiko je odraen, rok izvedbe projekta,
odgovorna osoba, odgovoran Gradski odjel, proraun projekta /kn/, proraun projekta /eur/

7. Potronja energije po turistikom noenju u usporedbi s potronjom energije opeg

stanovnitva po osobi po noi

8. Prosjeni osobni dohodak ena u turizmu u usporedbi sa prosjenom plaom mukaraca

(prema vrsti vrsti posla u turizmu)

9. Broj parkirnih mjesta na javnim parkiralitima

10. Broj pritubi upuenih Lukoj kapetaniji Mali Loinj

11. Ukrcano putnika u luci Mali Loinj

12. Iskrcano putnika u luci Mali Loinj

13. Ukrcano automobila na trajekte u luci Mali Loinj

14. Iskrcano automobila u luci Mali Loinj

15. Izdanih prijava dolazaka plovila nautikog turizma

16. Broj putnika u linijskom prometu u Malom loinju

17. Broj plovila u luci Mali Loinj

18. Broj ticanja cruisera u luci Mali Loinj

19. Broj pritubi upuenih LU Mali Loinj

20. Broj uplovljavanja domaih brodova u luci Mali Loinj

21. Broj uplovljavanja stranih brodova u luci Mali Loinj

22. Ukrcano tereta u tonama u luci Mali Loinj

23. Iskrcano tereta u tonama u luci Mali Loinj

24. Ostvareno priveza plovila nautikog turizma u luci Mali Loinj

36
 Diplomski rad

25. Broj uenika u osnovnoj koli Maria Martinolia Mali Loinj

26. Broj radnika u osnovnoj koli Maria Martinolia Mali Loinj

27. Nastava struno zastupljena u Osnovnoj koli Maria Martinolia

28. Broj uenika s tekoama u Osnovnoj koli Maria Martinolia

29. Broj uenika koji radi po programima iznad standarda u Osnovnoj koli Maria Martinolia

30. Broj projekata sufinanciranih sredstvima EU u Gradu Malom Loinju

31. Broj profesora u Srednjoj koli Ambroza Haraia

32. Broj strunih suradnika u Srednjoj koli Ambroza Haraia

33. Broj uenika u Srednjoj koli Ambroza Haraia

34. Broj uenika po sektorima u Srednjoj koli Ambroza Haraia (na kraju k. god.)

35. Broj izvan nastavnih aktivnosti u Srednjoj koli Ambroza Haraia

36. Broj projekta u Srednjoj koli Ambroza Haraia

37. Broj izvanuionika nastave strune ekskurzije, terenska nastava, izleti u Srednjoj koli
Ambroza Haraia

38. Broj odlazaka na dravna natjecanja iz Srednje kole Ambroza Haraia

39. Broj odlazaka na struno usavravanje djelatnika (seminari) iz Srednje kole Ambroza
Haraia

40. Broj napredovanja nastavnika u srednjoj koli Ambroza Haraia

41. Broj jednodnevnih posjetitelja u visokoj sezoni i niskoj sezoni na podruju Grada Malog
Loinja

42. Dnevna potronja po jednodnevnom posjetitelju na podruju Grada Malog Loinja

43. Prosjena duljina boravka jednodnevnih posjetitelja (sati) na podruju Grada Malog Loinja

44. Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (visoka sezona)

45. Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (niska sezona)

46. kolski izleti svakodnevno (niska sezona)

47. Potronja po izletu (bez ruka)

48. Prosjena duljina boravka

49. Broj poara na dimnjacima

50. Broj poara na stambenim objektima

51. Broj poara u poslovnim objektima

52. Broj poara u javnim objektima

37
 Diplomski rad

53. Broj poara i intervencijama vatrogasaca u prometu

54. Broj poara na otvorenom prostoru

55. Broj incidenata na vodi

56. Broj lanih dojava o poarima

57. Broj javne rasvjete koja ima minimalno zagaenje i koja koristi energetsko uinkovite izvore
energije

58. Broj stalno zaposlenih u odnosu na sezonski broj zaposlenih u 10 najveih poduzea

59. Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (visoka sezona)

60. Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (niska sezona)

61. kolski izleti svakodnevno (niska sezona)

62. Potronja po izletu (bez ruka)

63. Prosjena duljina boravka

64. Klimatski indikatori: temperatura zraka, relativna vlanost zraka, koliina oborine, naoblaka,
trajanje sijanja sunca, smjer i brzina vjetra

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Navedeni pokazatelji po prvi puta prikazani su u jednoj tablici. Dosadanjom praksom poslani
su izvjetaji u razne institucije kao to je upanija primorsko-goranska, Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo mora, prometa i razvitka Agenciji za obalni promet i slino. Ovim dokumentom
objedinjeni su mnogobrojni podaci za podruje Grada Malog Loinja.

2.4.1. Izvornost i istinitost podataka

Za svaki parametar koji se upisuje u tablicu za mjerenje pokazatelja odrivosti, prilae se

dokument s ovjerom odgovorne osobe, koja jami istinitost podatka. Ovime se osigurava
autentinost podatka, a upisuje se: rezultat subjekta, naziv odgovorne institucije, ime
odgovorne osobe, period prestanka vaenja dokumenta, uestalost prikupljanja podatka,
ovjera odgovorne osobe, odjel koji je odgovoran za provoenje (ukoliko to nije institucija),
naziv voditelja projekta (ukoliko to nije ravnatelj).

38
 Diplomski rad

Slika 1. Primjer ovjerenog dokumenta od strane nadlene osobe

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

2.4.2. Nain prikupljanja podataka i informacija

Nakon odluke o praenju odreenog pokazatelja na nivou odredita u svim strukturama i

donositeljima odluka, prikupljaju se odgovori stanovnika i gostiju na pitanja koja su
postavljena u projektu ETIS. Turistika zajednica Grada Malog Loinja 2014. godine s
odgovornom osobom voditeljem projekta pokrenula je prikupljanje podataka od nadlenih
institucija. Reprezentativni uzorak ukljuuje 287 ispitanika.

Slika 2. Nain prikupljanja podataka

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, rezultati ankete o zadovoljstvu
turizmom

39
 Diplomski rad

U daljnjim poglavljima prikazat e se rezultati po etiri temeljna kriterija koji predstavljaju

temelj za stvaranje odjeljka kako je predvieno ETIS-ovim pravilima:
1. Odjeljak A: Upravljanje odreditem
2. Odjeljak B: Gospodarska vrijednost
3. Odjeljak C: Drutveni i kulturni utjecaj
4. Odjeljak D: Utjecaj na okoli

2.4.3. Profil odredita Grada Malog Loinja

U nastavku je tablica sa podacima o profilu destinacije, u kojem se opisalo lokaciju,

udaljenost od glavnog grada u km i najpopularnije aktivnosti u destinaciji, te dvije
najpopularnije turistikih atrakcije (ukljuujui kulturne i prirodne znamenitosti).

Slika 3. ETIS - Profil odredita

IZVOR: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U tablicu se opisuje poetak razvoja turizma na Loinju jo od 1892. godine kada je bio
proglaen klimatskim ljeilitem, do bioraznolikosti i geografskog podruja. Jednako tako
izraunava se okvirna prosjena udaljenost u km od mjesta stanovanja gostiju do Loinja.
Prema obveznim elementima ETIS-a moralo se istaknuti najpopularnije turistike atrakcije na
podruju Grada Malog Loinja.

40
 Diplomski rad

2.4.3.1. Geografski profil odredita

Geografski profil destinacije jo je jedan od zahtjeva ETIS-ova sustava kojim se detaljnije

opisuje arhipelaga, glavne fizike karakteristike, razinu bioraznolikosti i klimatske prilike.

Slika 4. ETIS - Profil odredita geografski

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U tablici se opisuju geografske karakteristike loinjskog arhipelaga u duini od 99 km,

opisuju se dominatna stanita: urbano, pjeano, ljunano i stjenovite plae. Navedeni su
klimatski parametri koji su jako vani u promociji loinjskog turizma.

41
 Diplomski rad

2.4.3.2. Prometne veze kao profil odredita

Kao jedan od preduvjeta razvoja turizma pretpostavlja se i prometna dostupnost destinacija.

Slika 5. ETIS - Profil odredita prometne veze

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Stoga se u okviru ETIS-ovih parametara zahtijevaju podaci o prometnoj povezanosti, koja je

vaan element odrivosti i odgovornog turizma, prije svega prema stanovnicima radi
mobilnosti i dostupnosti, jednako tako i radi mobilnosti turista. Dostupnost je stalan problem
otoka, upisuje se: blizina veih zranih luka, trenutna mala zrana luka na Loinju, autobusne,
trajektne i katamaranske linije koje za otoane nikad nisu dostatne. Za 2018. godinu oekuje
se otvorenje produene sletne piste u zranoj luci Loinj, pa e time dostupnost biti zasigurno
bolja.

42
 Diplomski rad

2.4.3.3.Profil odredita stanovnitvo Grada Malog Loinja

U profilu odredita za stanovnike obrauju se podaci o broju stanovnika, gustoi stanovnika,

omjeru lokalnog stanovnitva i turista tijekom ljetnih i zimskih mjeseci. Evidentira se i
postotak stanovnitva zaposlenih direktno ili indirektno u poslovima u vezi sa turizmom.

Slika 6. Profil odredita stanovnitvo

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U tablici profila odredita o stanovnitvu evidentirano je 8.116 stalnih stanovnika, gustoa

stanovnika na podruju Grada Malog Loinja iznosi 35,9 stanovnika po km2. Omjer lokalnog
stanovnika i turista uvelike se razlikuje u ljeti i zimi, dok je u ljeti 23:77 u korist posjetitelja, u
zimi je gotovo obrnuta situacija 70:30 u korist stanovnika. Stanovnici su najveim dijelom
zaposleni u poslovima u vezi s turizmom i to 44,25 % u poslovima vezanim za pruanje
usluga, 22,12 % u trgovini, 9 % u proizvodnji, za transport i skladitenje 5,43 % i tako redom.

43
 Diplomski rad

2.4.3.4. Profil odredita turisti Grada Malog Loinja

Vani pokazatelji odrivosti su broj gostiju koji borave u odreditu, nain dolaska gostiju u
odredite, prosjena potronja po osobi i danu, te prosjena duljina boravka gostiju u
odreditu.

Slika 7. Profil odredita turisti Grada Malog Loinja

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Odnos broja stanovnika u zimi i ljeti je obrnuto proporcionalna, to stvara dojam o izrazitoj
sezonalnosti. Meutim, prosjena duljina boravka od gotovo 8 dana, u dananje doba izrazitog
smanjenja duljine boravka turista u odreditu, dokaz je zanimljivosti podruja i raznovrsnosti
sadraja. Dolasci su veinom osobnim automobilom, a sve je vei broj nautiara. Upravo taj
broj nautiara stvorio je potrebu daljnje analize i dodatnim indikatorima: o kojim se vrstama
nautiara radi i koji su njihovi interesi.
Od ukupnog broja zaposlenih u turizmu 44,4 % pripada na pruatelje usluga, ime se
dokazuje vanost tih djelatnosti u turizmu. Turizam je u stalnom blagom porastu, ali mora se
iznai snaga za otvaranje djelatnosti koje nee biti sezonalnog karaktera, a moi e pomoi
unapreenju turizma i gospodarstva openito, zapoljavanju i ekonomskoj sigurnosti. Najvei
broj gostiju ak 75.085 od ukupno 282.000 dolazi iz Slovenije. Gosti iz Slovenije posjeuju
otok tijekom cijele godine.

44
 Diplomski rad

2.4.3.4. Profil odredita turistiki sadraji Grada Malog Loinja

U profilu odredita definiraju se podaci kao to je kategorizacija smjetajnih objekata, broj i

struktura smjetajnih objekata, broj restorana i sadraja za zabavu.

Slika 8. Profil odredita turistiki sadraji

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U zadnje 3 godine Loinj ima veliki investicijski ciklus, ulae se u turistiku infrastrukturu te
se time podie kategorija hotela s 3 na 5 zvjezdica, ureuju se vile i ostali popratni sadraji.
Ulae se u kampove koji postiu kategoriju kampova na 4 zvjezdice i u privatni smjetaj. To
su razlozi zato se konstantno provode edukacije i eli se dokazati kvaliteta u svim
segmentima upravljanjem kvalitete u destinaciji (TQM).

45
 Diplomski rad

Slika 9. Anketa o zadovoljstvu turizmom 2015. to stanovnici preporuaju gostima?

ANKETA O ZAD OVOLJSTVU - TU R I ZAM 2015

P re p o ru a te li g o s tim a ....

R e s p o ns e R e s p o ns e
A ns we r Op tio ns
P e rc e nt Co unt
Posjet manifestacijama 60,8% 175
Gastro doivljaje u restoranima 61,8% 178
Izlete 72,6% 209
Najam plovila 33,7% 97
Posjet muzejima 37,8% 109
Usluge masaa, kozmetike usluge, frizera i sl. 21,2% 61
Medicinske usluge 11,8% 34
Aromaterapeutske radionice 13,2% 38
Kupnju lokalnih suvenira 37,5% 108
Usvajanje dupina 30,2% 87
Odlazak na Osoricu 46,2% 133
Zalazak sunca na romantinom mjestu 39,6% 114
Trgovine 25,0% 72
Panoramski let avionom 23,6% 68
drugo (molimo precizirajte) 29
a ns we re d q ue s tio n 288
s k ip p e d q ue s tio n 0
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Preporuka u turizmu je izuzetno vana. Stanovnici da bi preporuili odreenu uslugu, moraju

imati sve relavantne informacije. Posjet manifestacijama preporua 60-76% stanovnika
svojim gostima, gastro doivljaje u restoranima preporua 61-81% stanovnika, izlete
preporua 72,57% stanovnika, najam plovila preporua 33,68% stanovnika, posjet muzejima
preporua 37,85%, usluge masaa, kozmetike usluge, frizera i sl. preporua 21,18%
stanovnika, medicinske usluge preporua 11,81% stanovnika, aromaterapeutske radionice
preporua 13,19% stanovnika, kupnju lokalnih suvenira preporua 37,50% stanovnika,
usvajanje dupina preporua 30,21% stanovnika. Odlazak na Osoricu preporua 46,18%
stanovnika, zalazak sunca na romantinom mjestu preporua 39,58% stanovnika, odlazak u
trgovine preporua 25,00% stanovnika, panoramski let avionom preporua 23,61%
stanovnika.50

Turistima je u odreditu vano pruiti niz informacija da bi proveli to ugodniji boravak.

Kvalitetenim informacijama podie se zadovoljstvo gostiju i stanovnika jer se kvalitetnim
informiranjem podie potronja gostiju.

50
Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

46
 Diplomski rad

Slika10. Anketa o zadovoljstvu turizmom 2015. Koje informacije gosti najee trae?

ANKETA O ZADOVOLJSTVU - TURI ZAM 2015

Ko je info rm a c ije g o s ti na j e e tra e ?

R e s p o ns e R e s p o ns e
A ns we r Op tio ns
P e rc e nt Co unt
Vozni red trajekata 49,8% 143
Vozni red lokalnih autobusa 18,8% 54
Sadraje na otoku 61,0% 175
Gdje se dobro jede 78,0% 224
Gdje se mogu zabaviti 43,9% 126
Gdje su plae 72,8% 209
Postoji li pjeana plaa 41,1% 118
drugo (molimo precizirajte) 39
a ns we re d q ue s tio n 287
s k ip p e d q ue s tio n 1

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Za otonu destinaciju i njezinu odrivost iznimno je vano pitanje trajekata i voznih redova.
Jednako tako, vane su informacije o plaama i radi toga se krenulo u ureenje novih plaa sa
minimalnim zahvatima u prostoru, voeni odrivim razvojem i novim uvjetima za goste.
Vozni red trajekata trai sve manje gostiju (2010. godine iznosilo je 80%) sada 49,83%
gostiju, vozni red lokalnih autobusa trailo je 18,82% gostiju, o sadrajima na otoku
raspitivalo se 60,98% gostiju, o mjestima sa kvalitetnom gastronomskom ponudom 78,05%
gostiju, gdje se mogu zabaviti pitalo je 43,90%. Informaciju o plaama trailo je 72,82%
gostiju, postoji li pjeana plaa pitalo je 41,11% gostiju. Unato injenici da su sve
informacije prezentirane na internet stranicama, mobilnim aplikacijama i sl, gosti su vrlo
esto (iako sve rjee) osobno trae informaciju od stanovnika u odreditu.

47
 Diplomski rad

Slika 11. Ocjena turistike ponude i infrastrukture od strane gostiju

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, Rezultati ankete o zadovoljstvu
lokalnog stanovnitva turizmom 2015.

Najvie ocjene dobila je istoa plaa, zatim ureenje estnica. Cijena parkinga je prilino
visoka radi skuenog otonog prostora, a time i relativno malog prostora za parkiranje
automobila. Udaljeniji parking od sredita destinacije je daleko cjenovno povoljniji od
parkinga u sreditu, te se na taj nain eljela napraviti redistribucija prometa u mirovanju u
odreditu.

Slika 12. Ocjena rada Gradske uprave od strane stanovnika

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, rezultati ankete o zadovoljstvu
turizmom

48
 Diplomski rad

Grad Mali Loinj javno i transparentno prezentira miljenje i stavove stanovnika o radu
gradske uprave. Transparentnost je vana i time se pokazuje briga o kvaliteti ivota na
loinjskom arhipelagu i iskrena elja za boljim rezultatima u budunosti. U rasponu ocjene 1
(najloije) i 7 (najbolje) prosjena ocjena o radu gradske uprave iznosila je 3.5.

Turistika zajednica Grada Malog Loinja u kontinuitetu potie ulaganja u infrastrukturu

dionika u odreditu. Konkurentnost je vana, a ona se izmeu mnogih segmenata postie i
ulaganjem. Iz tih je razloga zanimljivo prouiti plan ulaganja stanovnika u turizam Loinja.
Ohrabruje injenica da je ak vie od 50 % stanovnika svjesno da je ulaganje svake godine
neizbjeno da bi se moglo pratiti nove turistike trendove.

Slika 13. Planirate li za 2016. ulagati u Vae turistiko poslovanje?

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, rezultati ankete o zadovoljstvu
turizmom

49
 Diplomski rad

Slika 14. Ocjena o kvaliteti usluge u uredu Turistike zajednice Grada Malog Loinja

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, rezultati ankete o zadovoljstvu
turizmom

Rad Turistike zajednice Grada Malog Loinja ocjenjen je prosjenom ocjenom 5

(maksimalno mogua ocjena 7). Ocjenom 1 ocjenilo je 4,86% stanovnika, ocjenom 2 ocjenilo
je 5,21%, ocjenom 3 ocjenilo je 10,42% stanovnika, ocjenom 4 ocjenilo je 16,32%
stanovnika, ocjenom 5 ocjenilo je 18,06% stanovnika, ocjenom 6 ocjenilo je 23,96%
stanovnika i ocjenom 7 ocjenilo je 21,18% stanovnika.51

2.5. Pokazatelji upravljanja odreditem Pokazatelji mjerenja odrivog razvoja

Grada Malog Loinja prema kriterijima pokazatelja ETIS

U nastavku emo navesti neke od pokazatelja koje su Grad i Turistika zajednica Grada
Malog Loinja prikupili za projekt ETIS. Podaci su odvojeni prema kriteriju (svrstanim u
odjeljke) sukladno referentnom broju pokazatelja, nazivu pokazatelja i rezultatima.

51
Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015, rezultati ankete o zadovoljstvu
turizmom, Ocjena o kvaliteti usluge u uredu Turistike zajednice Grada Malog Loinja

50
 Diplomski rad

2.5.1. Javna politika u odrivom razvoju Grada Malog Loinja

Strategija odrivog razvoja Grada Malog Loinja postoji od 2014. godine, a o njoj su
odluivali stanovnici temeljem fokus grupa, individualnih dubinskih intervjua, anketa i sl. U
izradu su bile pozvane sve institucije, odrana je javna rasprava, edukacije i sl. Zasigurno je to
razlog visokog udjela stanovnika koji su zadovoljni svojim sudjelovanjem u turizmu.

Tablica 12. ETIS - Javna politika o odrivom razvoju

Pokazatelj Rezultati u odreditu

Postotak odredita sa strategijom o odrivom turizmu / akcijskim 32 %
planom, s dogovorenim mjerama za praenje, razvoj i ocjenjivanje
Postotak stanovnika koji su zadovoljni svojim sudjelovanjem u 99 %
turizmu i utjecajem na planiranje i razvoj turizma
Postotak odredita koji predstavlja organizacija za upravljanje 100 %
odreditem

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Na pitanje o ukljuenosti u strategiju o odrivom razvoju 32 % stanovnika pozitivno je

odgovorilo i time potvrdilo ukljuenost. Organizacija za upravljanje odreditem je zastupljena
svojim aktivnostima na cjelokupnom podruju, jer odreditem upravlja Grad Mali Loinj i
Turistika zajednica Grada Malog Loinja s partnerima, ije djelovanje je na cjelokupnom
teritoriju.

2.5.2. Zadovoljstvo korisnika

Istraivanja o zadovoljstvu kupaca posljednjih nekoliko godina kazuju da je turistima usluga

vrlo vana. Postoje odreena naela kojih bi se moderni pruatelji usluga morali pridravati.
Uvijek se nastoji nadmaiti oekivanja kupaca. Pozitivan dojam se odraava na ugled i
ostavlja trajan dojam, te elju gosta za povratkom. Potrebno je njegovati povjerenje i snano
razumijevanje kupca, te ispunjavati oekivanja.52 Provoenje ankete o zadovoljstvu gostiju
prua praenje rezultata i kontrolu kvalitete usluge. Provoenje kvalitete potrebno je pratiti
kontinuirano, te se prilagoavati u promjenama oekivanjima kupaca tijekom vremena. Svako
uspjeno odredite i pruatelj usluga mora nauiti prepoznati i prilagoditi se trendovima, koji
se odraavaju na oekivanja klijenata. Potrebno je mjeriti zadovoljstva kupaca u kontekstu
odgovornog turizma. Vano je na gosta ostaviti snaan prvi dojam. Pri kupnji odnosno

52
Previi, J., Ozreti Doen, ., Krupka, Z.: 'Osnove meunarodnog marketinga', kolska knjiga, Zagreb, 2012.

51
 Diplomski rad

dobivanju odreene usluge kupac eli imati prioritetnu ulogu, da se prema gostu pruatelj
usluge odnosi dostupno, pristupano i suptilno. Potrebno je stvoriti trajan kontakt sa gostima
kako bi se poboljalo zadovoljstvo i izgradio trajni odnos. Vano je napraviti poetno
istraivanje zadovoljstva kupaca koje omoguava odreivanje nultog stanja prema kojima e
se mjeriti budui rezultati i inicijative za poboljanje. Vano je stalno provoditi monitoring.
Jednako je vano mjerenje zadovoljstva zaposlenika unutar tvrtke. Potrebno je redovito
provoditi ankete zaposlenika i mjeriti, te initi sve da se pobolja zadovoljstvo zaposlenika.
Takvo e poboljanje zadovoljstva zaposlenika imati utjecaj na zadovoljstvo gosta ili kupca.
Zadovoljniji zaposlenici e pruiti bolju uslugu za svoje klijente.53 Grad i Turistika zajednica
Grada Malog Loinja zadnjih 4 godine mjere zadovoljsvo graana turizmom Loinja i
zadovoljstvo gostiju loinjskog arhipelaga. Na taj je nain jednostavnije doi do poetnih
podataka o zadovoljstvu, te su samo nadopunjena pitanja o odrivosti koja nisu bila ukljuena
u prethodne ankete.

Tablica 13. Glavni i izborni pokazatelji za upravljanje odreditem; zadovoljstvo korisnika

Kriteriji Pokazatelj Rezultati u odreditu

Zadovoljstvo korisnika
Informiranje i komunikacija
IZVOR: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015
Postotak posjetitelja 96,29 %
zadovoljnih opim iskustvom u
odreditu
Postotak ponovnih posjetitelja Nema podatka
koji se vraaju (u roku od 5
godina)
Postotak posjetitelja koji su Nema podatka
naveli da su svjesni napora koji
se ulae u odrivi razvoj
Postotak poduzea koji 88,9%
posjetitelj upoznaju sa odrivim
razvojem koji je implementiran
u brendiranje i promociju

Ova je tablica zakljuak prijanjih anketa koje su ispunjavali gosti, a na terenu se provodila
na 4 jezika. Ankete koje ispunjavaju posjetitielji iskazuju zadovoljstvo iskustvom u odreditu
od ak 96,29 %, ne postoje podaci o ponovljenom posjetu unutar 5 godina i postotak
posjetitelja koji su svjesni napora odrivosti. To nisu bila obvezna pitanja ETIS-a koje je
voditelj projekta ETIS-a morao ispuniti. Zanimljivo kako je 88,9% gostiju bilo svjesno

53
BACKER, B., Superior Customer Service: Seven Strategies for Success , The Magazine for Customer Service
Managers & Professionals, http://www.customerservicemanager.com/superior-customer-service-seven-
strategies-for-success/, 16.09.2016

52
 Diplomski rad

nainom provoenja marketinga i brandiranja da je Loinj usmjeren i opredjeljen prema

odrivom razvoju.

2.5.3. Informiranje i komunikacija

Ve je unazad nekoliko godina shvaena je u Turistikoj zajednici i Gradu Malom Loinju

vanost informiranja i komunikacija sa stanovnicima loinjskog arhipelaga i sa potencijalnim
turistima. Mjeri se vriednost objava, radi se prema doneenom marketing planu. Na jednaki
nain se pristupa informiranju i komunikaciji rezultata odrivosti. Informiranje je vrlo vano,
ali u ovom radu eli se naglasiti da je jednako vano i javno objavljivanje podataka odrivosti,
to nije esti primjer. U pravilu se informacije o odreditima openito premalo komuniciraju
prema medijima, osim klasinih statistikih podataka o noenjima i broju gostiju.

Tablica 14. Informiranje i komunikacija na podruju Grada Malog Loinja

Postotak posjetitelja koji su naveli da su svjesni napora odredita

A.4.1
usmjerenih na odrivost odredita 0%

A.4.1.1 Postotak poduzea koja posjetitelje upoznaju sa svojim naporima 88,90%

usmjerenim na odrivost u svojim proizvodima, marketingu ili
brandiranju

Izvor: Turistika zajednica Grada Malog Loinja, 2015

Kao jedan primjer dobrog indikatora svakako se istie broj nagrada za projekte odrivog
razvoja, te vrijednost objava u domaim i stranim medijima po temi odrivog razvoja, gdje je
Loinj privaen kao jedan od najboljih primjera u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost upravo
takvih lanaka i televizijskih priloga u medijima bila je vea od 10 milijuna kuna.54

54
Izvjetaj skuptine o radu Turistike zajednice Grada Malog Loinja, 2015 godine

53
 Diplomski rad

3. GOSPODARSKA VANOST TURIZMA NA LOINJU

Promatrajui turizam kao skup svih djelatnosti gospodarstva kojeg odreuje (turistika)
potranja cilj je mjerenja odrivosti dokazati openito ukupan, izravni i neizravni doprinos
turizma gospodarstvu odreene zemlje ili destinacije. Procjena ukupnog doprinosa turizma
zasniva se na satelitskom izraunu turizma povezan sa strukturom meufaznih tokova te
podacima o turistikoj potronji. Na barem jednom viednevnom privatnom putovanju u
2014. bilo je 1,8 milijuna ili 49% stanovnitva Hrvatske u dobi od 15 i vie godina. Ukupno je
ostvareno 6,6 milijuna privatnih putovanja, od ega 4,6 milijuna (70%) putovanja u Hrvatskoj
i 2 milijuna (30%) u inozemstvo. Na tim putovanjima najposjeenija zemlja u inozemstvu bila
je Bosna i Hercegovina (23% putovanja), slijede Austrija i Slovenija (svaka po 13%), Italija
(9%) i Njemaka (8%).55 Prva procjena pokazuje da je tromjeseni BDP u drugom
tromjeseju 2016. realno vei za 2,8% u odnosu na isto tromjeseje 2015. Sezonski
prilagoeni tromjeseni BDP u odnosu na prethodno razdoblje biljei pozitivnu stopu
promjene od 0,6%, a u odnosu na isto tromjeseje 2015. realno je vei za 2,0%. Trgovina,
prijevoz i skladitenje, smjetaj, priprema i usluivanje hrane imaju udio od 3,3 %.56

Slika 15. Trendovi u potronji po noenju u zemljama EU, usporedno sa baznom godinom
2005-2014 (index 2005=100)

IZVOR: European commission, Eurostat, Nights spent at tourist accommodation establishments by

residents/non-residents - monthly data, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-
tourist_accommodation_establishments%2C_EU-28%2C_2005-2014_%28index_2005%3D100%29.png,
10.09.2016

55
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http://www.dzs.hr/, 18.09.2016
56
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, priopcenje za javnost, http://www.dzs.hr/ 18.09.2016

54
 Diplomski rad

Tamno plavom linijom prikazuje se ukupna potronja po noenju, plavom linijom potronja
po noenju gostiju u odreditu, svjetlo plavom linijom prikazuje se potronja stanovnika po
noenju. U Strategiji hrvatskog turizma do 2020. godine navodi se plan ostvarivanja ukupne
godinje turistike potronje u iznosu od 14,3 milijardi EUR-a, od ega 12,5 milijardi EUR-a
otpada na inozemnu, a 1,8 milijardi EUR-a na domau potronju. Ostvarivanje te razine
turistike aktivnosti, uz poveano koritenje turizma za plasman domaih proizvoda i usluga,
gotovo e udvostruiti izravan utjecaj turizma na bruto dodanu vrijednost Hrvatske dostignut
u 2011. godini.57 Nadalje, procjenjuje se da e Hrvatska do 2020. godine ostvariti ukupno oko
86 milijuna noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima. Uz prosjean godinji rast od
4,8% godinje, to je oko 43% vie nego u 2011. godini, odnosno oko 26% vie od oekivanog
ostvarenja u 2015. godini.58 Zanimljivo je pogledati usporedne podatke o udjelu dodane
vrijednosti i njihovog udjela u turizmu i BDP-u pojedinih zemalja u Europi.

Slika 16. Prihodi i rashodi od turizma, te uee turizma u BDP za zemljame EU za 2014.

IZVOR:European commission, Eurostat,

http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/images/a/ad/Travel_receipts_and_expenditure_in_balance_of_pay
ments%2C_2010%E2%80%9314_YB16.png , 31.12.2016

57
Strategija razvoja turizma Hrvatske do 2020. Godine, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf, 18.09.2016
58
Strategija razvoja turizma Hrvatske do 2020. Godine, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf. 18.09.2016

55
 Diplomski rad

Prema navedenim podacima zakljuujemo da Hrvatska ima najvee uee turizma u BDP-u,
to svakako nije najpovoljnija pozicija zemlje. Ujedno ima izriito mala ulaganja u turizam u
odnosu na prihode, to nije sluaj sa drugim zemljama.

Ovim pokazateljima moemo zakljuiti da Hrvatska ima najvei udio turizma u ukupnom
BDP-u, a taj udjel raste i dalje u 2013. godini 16,6%, u 2014. godine 17,2 %59. Potrebno je
kao i druge zemlje (koje imaju izmeu 5-6 % udjela turizma u BDP-u) pronai nove
ekonomske aktivnosti koje e biti izazovi za zapoljavanje, ulaganje i potpora turizmu, no
oslanjanje na turizam u 17,2% udjelu u BDP-u pod vladinim mjerama treba vremenom
svakako smanjivati.

3.1. Turistiki tokovi (koliina i vrijednost) na podruju Grada Malog Loinja

Prema slubenoj definiciji UNWTO turistiki prihvatni kapacitet je maksimalni broj

turistikih korisnika koji simultano posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja
fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete
zadovoljstva posjetilaca. Prihvatni kapacitet izraunava se sa viestrukim pokazateljima kao
to su npr: duljina obalne linije, obalne linije za kupanje.60 Prema navodima Instituta za
turizam prof. dr.sc. Zoran Klari i mr.sc. Hrvoje Cari u Istraivanju prihvatnog kapaciteta
meunarodna i hrvatska iskustva istiu da minimalni standard planog prostora iznosi 5 m2 po
kupau. Potrebno je, kau, sustavno i struno rjeavati problem zasienog kupalinog
prostora, moraju se razvijati idejna rjeenja ureenja obale i plaa na osnovi prostorno planske
dokumentacije, izvriti redistribuciju turistike potranje na lokacije udaljene od obale,
uspostaviti monitoring odrivog turistikog razvoja kao temelja ostvarivanja dugoronih
promjena. Nadalje istiu:Kvantificiranje parametara odrivog turistikog razvoja naziva se
turistikim prihvatnim kapacitetom odnosno nosivim kapacitetom, prema originalnom nazivu
carrying capacity.61

59
Hrvatska turistika zajednica, Turizam u brojkama, http://business.croatia.hr/Documents/3676/Turizam-u-
brojkama-2014.pdf, 19.09.2016
60
KLARI, Z., CARI, H, Istraivanje prihvatnog kapaciteta, Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam,
Zagreb, 2011, p. 107
61
KLARI, Z., CARI, H, Istraivanje prihvatnog kapaciteta, Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam,
Zagreb, 2011, p. 107

56
 Diplomski rad

3.1.1. Ukupna noenja i dolasci kao pokazatelji ukupnog razvoja turizma na podruju
Grada Malog Loinja

U 2015. zabiljeeno je 14.343.323 dolazaka i 71.605.315 noenja turista u turistikim

smjetajnim objektima u Republici Hrvatskoj. Ostvareno je 9,3% vie dolazaka i 7,7% vie
noenja turista u 2015. u odnosu na 2014. godinu u turistikim smjetajnim objektima u
Republici Hrvatskoj. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,4% ine dolasci
stranih turista, a 11,6% dolasci domaih turista. Zabiljeeno je 10,3% vie dolazaka domaih
i 9,1% vie dolazaka stranih turista u 2015. u odnosu na 2014. U ukupnim noima strani
turisti ostvarili su 92,0%, a domai 8,0%. Broj noenja domaih turista vei je za 11,3%, a
broj noenja stranih turista vei je za 7,4% u 2015. u odnosu na 2014. godinu. U strukturi
noenja stranih turista najvie noenja ostvarili su turisti iz Njemake (23,9%), Slovenije
(10,1%), Austrije (9,0%), eke i Italije (obje po 7,3%), Poljske (6,6%), Slovake (3,9%),
Nizozemske (3,8%), Ujedinjene Kraljevine (3,7%) te Maarske (3,4%), to je ukupno 79,0%.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 21,0% noenja.62

U slijedeoj tablici prikazan je broj dolazaka turista (domaih i inozemnih) i ostvarenih

noenja u razdoblju od 2006. godine kada je Loinj tek ulazio u investicijsko razdoblje i nije
imao projekt odrivog turizma do zakljuno 2015. godine.

Tablica 15. Broj turistikih dolazaka i noenja u razdoblju 2006 godina do 2015. godine na
podruju Grada Malog Loinja

Godine Dolasci ind Noenja ind

Domai Strani Ukupno HR Strani Ukupno
2015 38.148 239.561 277.709 106 289.349 1.881.601 2.170.950 103
2014 33.375 229.688 263.063 93 291.829 1.812.350 2.104.179 94
2013 36.125 246.090 282.215 100 296.396 1.933.155 2.229.551 101
2012 37.188 244.461 281.649 99 305.624 1.898.053 2.203.677 100
2011 39.607 245.532 285.139 110 323.627 1.879.818 2.203.445 108
2010 34.213 225.379 259.592 98 268.376 1.767.719 2.036.095 101
2009 37.033 227.086 264.119 101 292.119 1.725.571 2.017.690 104
2008 38.697 222.447 261.144 98 291.430 1.645.942 1.937.372 103
2007 36.171 229.097 265.268 100 239.627 1.627.297 1.866.924 100
2006 33.418 231.090 264.508 94 232.640 1.647.937 1.880.577 101
Izvor: Turistika zajednica Grada Malog Loinja, 21.09.2016

62
DZS: U 2015. zabiljeeno 9,3% vie dolazaka i 7,7% vie noenja u odnosu na lani, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/default.aspx?id=30725, 01.09.2016

57
 Diplomski rad

U tablici se pregledno prikazuje da broj noenja sustavno raste svake godine od 1.880.570
noenja ostvareno 2006 godine do 2.170.950 noenja ostvareno 2015. godine, u skladu s
planom odrivog razvoja Grada Malog Loinja. Rast nije vezan za poveanje turistikih
kapaciteta, ve podizanjem kvalitete smjetaja i kategorije, nije vezan za poveanje noenja u
glavnoj sezoni, ve je vezan za produljenje predsezone i posezone. Rast je u potpunosti u
skladu sa strategijama razvoja i sa smjernicama UNWTO-a u cilju produljenja turistike
glavne sezone na razdoblje u pred i posezoni63. Pad noenja u 2014. godini dogodio se za
vrijeme velikog investicijskog ciklusa kada su dva hotela (Bellevue i Helios) bili zatvoreni.

3.1.2. Pokazatelji turistike potronje, duljina boravka na podruju Grada Malog

Loinja

Ukupna turistika potronja na podruju Hrvatske u 2010. godini, ostvarena na ukupno 51,6
milijuna putovanja, bila je 53 milijarde kuna ili 7,3 milijarde eura. Realizirana turistika
potronja prema eksperimentalnom satelitskom raunu turizma izravno generira 8,5% izravne
bruto dodane vrijednosti, odnosno 8,3% izravnog bruto domaeg proizvoda Hrvatske.
Relativan doprinos turizma gospodarstvu u odreditu (% BDP-a) Grada Malog Loinja iznosi
34,45%. To je jedan od mnogobrojnih podataka koje se moralo uvrstiti u mjerive pokazatelje
odrivog razvoja Malog Loinja.

Turisti su 2014. godine u hrvatskim primorskim upanijama prosjeno dnevno troe 66,3 eura,
od ega 36,2 eura za smjetaj. U isto vrijeme dnevna potronja po turistu na Loinju (smjetaj,
hrana i pie, druge usluge) iznosi gotovo prosjek: 66,36 EUR.64

Gosti su u Republici Hrvatskoj su u prosjeku boravili 5,2 noenja. Najdue su boravili gosti iz
Njemake (prosjeno 7,6 noenja), a najkrae, gosti iz Italije (prosjeno 4,5 noenja) u grupi
prvih deset.65 Na podruju Grada Malog Loinja prosjena duljina boravka turista u 2015.
godini iznosi 8 noenja.

Prosjena duljina boravka jednodnevnih posjetitelja na podruju Grada Malog Loinja u 2014.
godini iznosi 8 sati. U prikupljanju ovog podatka za ETIS primjetilo se da nema sustavnog
planiranja, upravljanja i biljeenja podataka o jednodnevnim posjetiteljima.

63
World tourism organisation, International tourist arrivals up 4% reach a record 1.2 billion in 2015, Press
Release, http://media.unwto.org/press-release/2016-01-18/international-tourist-arrivals-4-reach-record-12-
billion-2015, 21.09.2016
64
Institut za turizam, TOMAS Ljeto 2014, 19.09.2016
65
Institut za turizam, Hrvatski turizam u brojkama, http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-
u-brojkama-2015-Broj-03.pdf, 19.09.2016

58
 Diplomski rad

3.1.3. Poslovni rezultati turistikih poduzea u ukupnom odrivom razvoju

Gospodarski je razvoj vana poveznica u provoenju odrivog razvoja u destinaciji. Zatita

okolia je mogua samo davanjem prilika za razvoj gospodarstva. Uspjeh koncepta odrivog
razvoja na svjetskoj razini mogu je ostvarivanjem glavnih politikih ciljeva i provoenjem
drutvenih promjena. Odrivi razvoj moe se definirati kao odnos izmeu dinaminih
gospodarskih sustava koje osmiljava ovjek i veih dinaminih ekolokih sustava koji se
sporo mijenjaju i koji moraju biti u ekolokoj ravnotei.66

Znaajan doprinos poduzea odrivom razvoju je implementacija ISO standarda, te ostalih

europskih i svjetskih standarda koji garantiraju kvalitetu u upravljanju i raspolaganju
resursima, te kvalitetu usluge. Upravo tako od mikropoduzea i njihovih upravljanja u skladu
sa temeljnim vrijednostima odrivog razvoja moemo postii ciljeve globalne misije
odrivosti. Grupa Jadranka67 u svom sustavu ima hotele, kampove, yachting, trgovinu i
ostvaruje godinje vie od milijun noenja. Investirala je od 2008. 2015. godine investirala
je oko 178 mil. u modernizaciju uglavnom hotela, od prosjeno hotela 3* sada ima samo
hotele sa 4* i 5*. To su bile uglavnom sve rekonstrukcije tako da se gradilo na mjestima
postojeih zgrada, bez irenje graevinskih zona. Kod modernizacije hotela vodilo se rauna o
energetskoj uinkovitosti zamijenjene su kotlovnice na mazut sa kotlovnicama na plin.
Vodilo se rauna o izolaciji u svim dijelovima zgrada, u nekim hotelima ureeni su zeleni
krovovi. Svi hoteli imaju sustav pametnih soba a hoteli 5* i sustav centraliziranim
upravljanjem energijom, grijanje i hlaenje je rijeeno sa dizalicama topline. Postavljeni su
sustavi za zalijevanje zelenila kap na kap i prskalice, na krovu hotela na Sunanoj uvali
postavljeni su solarni kolektori, u novim hotelima postavljena je uglavnom led rasvjeta. U
zoni trgovine postavljene su na ravne krovove fotonaponske elije za proizvodnju elektrine
energije. Kampovi Bijar i Baldarin imaju bioloke proiivae otpadnih voda, svi bazeni
koriste morsku vodu. Od 2008. provodi se selektivno sakupljanje otpada u svim naim
objektima. Nove investicije su u roku od 3 godine donijele otvaranje vie od 160 stalnih novih
radnih mjesta. Od 2008. Grupa Jadranka ima certifikate ISO 9001 za upravljanje kvalitetom i
ISO 14001 za upravljanje okoliem koji se redovito bez problema obnavljaju. Jadranka grupa
od 2016. godine ima i novi certifikat, ISO 50001 za upravljanje energijom. Hotel Punta ima
meunarodni certifikat ECARF prvi hotel u hotel u Hrvatskoj koji garantira gostima sa

66
World Comission on Environment and Development, Our Common Future, United Nations, General
Assembly, http://www.worldinbalance.net/pdf/1987-brundtland.pdf 31.12.2106
67
http://www.jadranka.hr/, 15.01.2017

59
 Diplomski rad

alergijama sigurnost u svim segmentima, SPA hotela Aurora, Punta i Bellevue imaju
meunarodne certifikate ESPA za kontrolu kvalitete i svih sigurnosnih uvjeta u SPA
zonama hotela. Hoteli Aurora, Vespera, Punta i Bellevue imaju certifikate zeleni hoteli
(Sustainable hotels) koje izdaje UPUHH i to Bellevue i Punta u najvioj kategoriji superior
te Aurora i Vespera u kategoriji advanced. Grupa Jadranka podupire razne projekte i udruge
sa oko 800.000 kn godinjih donacija.68

Tablica 16. Poslovni rezultati turistikih poduzea u 2015. godini

POKAZATELJ REZULTATI U DESTINACIJI

Prosjena duljina boravka turista 8 noi
Prosjena duljina boravka jednodnevnih posjetitelja 8 sati
(sati)
Postotak 10 najveih tur. poduzea ukljuenih u 77,70 %
upravljanje odreditem /kooperativni marketing
Stopa popunjenosti u komercijalnim smjetajnim 26 % i 26,5 %
kapacitetima po mjesecu i prosjek za godinu
Prosjena cijena po osobi u odreditu 41 EUR

Izvor: Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

3.1.4. Interni monitoring Udruge vodia o izletima na Loinju

Od Udruge vodia Turistika zajednice Grada Malog Loinja preuzelo se podatke o broju
izletnika, kolskih izleta, prosjenoj duljini boravka i sl.

Tablica 17. Dodatni pokazatelji interni monitoring Udruge turistikih vodia Malog Loinja

Udruga vodia Loinj

Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (visoka sezona) cca 200 osoba
Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (niska sezona) cca 180 osoba
kolski izleti svakodnevno (niska sezona) cca 50 osoba
Potronja po izletu (bez ruka) 35,00 Kn
Prosjena duljina boravka 8 sati
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Obvezni dodatni pokazatelji koji je Europska komisija zadala da se mora prikupiti iskazala je
slabosti u sustavnom praenju pojedinih pokazatelja. Prikupljajui ovaj podatak postojali su
mnogobrojni problemi jer nitko ne objedinjava statistike podatke o broju jednodnevnih

68
Turistika zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

60
 Diplomski rad

posjetitelja (izletnika) i broju kolskih izleta. Kao duljina boravka u odreditu navodi se 8 sati,
jer je to najkrai vremenski period koji obuhvaa razgled otoka sa jednim obrokom. Ovim
nainom prikupljanja podataka pretpostavlja se da e u budue biti svi podaci kvalitetnije
sortirati, pa time i kvalitetnije prezentirani.

3.1.5. Zeleni turizam i vizija

Program Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP) pokrenula je 2008. godine inicijativu zelene
ekonomije, koja se sastoji se globalnog istraivanja s ciljem motiviranja politike zemalja da
podravaju ulaganja u zatitu okolia kao nain postizanja odrivog razvoja.69 Zahvaljujui
ovoj inicijativi i radu drugih agencija, "zelenog gospodarstva u kontekstu odrivog razvoja i
iskorjenjivanja siromatva"70 je stavljen na Rio + 20, te je priznat kao alat za postizanje
odrivog razvoja od 2012. godine. UNEP je razvio radnu definiciju za zeleno gospodarstvo i
tumai da je to gospodarstvo koji rezultira poboljanom ljudskom blagostanju i drutvenom
kapitalu, dok znaajno smanjenjuje rizik za okoli i ekologiju zbog nestaice. Zelena
ekonomija se moe tumaiti kao ekonomija sa niskom razinom ugljika, tedljivih elemenata i
socijalno ukljuiva. U zelenom gospodarstvu rast prihoda i zapoljavanja potencirane su od
javnih i privatnih investicija, ali i onih koje u isto vrijeme uz rast smanjuju emisije ugljinog
dioksida i zagaenja, podravaju uvoenje odrive energije i uinkovitost resursa, te
sprijeavaju smanjenje bioloke raznolikosti i ekosustava. Osim toga, zelena ekonomija mora
voditi rauna o tri elementa odrivosti (zatite okolia, socijalnu jednakost i gospodarski
razvoj) a iskorjenjivanje siromatva treba uvati kao primarni cilj.71U veini zemalja u
razvoju, veina populacije i njihovih sredstava za ivot izravno ovisi o prirodnim resursima,
dok su u isto vrijeme posebno osjetljivi na rizike klimatskih promjena i ekoloke oskudice, u
pravilu vode. Zeleno gospodarstvo nee rijeiti sve probleme siromatva, ali moe pomoi u
pronalaenju naina za zatitu globalnih ekosustava, smanjuje rizik od globalnih klimatskih
promjena, poboljava energetsku sigurnosti, te istovremeno poboljava ivotne uvjete
siromanih stanovnika odrivim razvojem.72

69
United Nations Environment Programme, What is an "Inclusive Green Economy",
http://web.unep.org/greeneconomy/what-inclusive-green-economy , 31.12.2016
70
United Nations Environment Programme, What is an "Inclusive Green Economy",
http://web.unep.org/greeneconomy/what-inclusive-green-economy , 31.12.2016
71
United Nations Environment Programme, What is an "Inclusive Green Economy",
http://web.unep.org/greeneconomy/what-inclusive-green-economy, 31.12.2016
72
United Nations Environment Programme, 2011, P. 20

61
 Diplomski rad

Green Globes International Standard je jedan od primjera prvih standarda certifikata

odrivosti, razvijen je ve vie od 20 godina. Danas je to standard koji je poznat u svijetu po
najviim standardima i lider je u certifikatima za odrivost i ekoloki pristup turizmu. Sve je
vie turistikih subjekata u svijetu koji aktivno sudjeluju u programima odrivog razvoja,
vode brigu o okoliu i istoi, recikliranju, i sl.

Tablica 18. Odrivo upravljanje turizmom u turistikim poduzeima

KRITERIJI POKAZATELJ REZULTATI U

DESTINACIJI

Odrivo Postotak turistikih poduzea / objekata koje koriste 44,40 %

upravljanje certifikate / oznake ekoloke mjere ili mjere korporativne
turizmom drutvene odgovornosti

Broj turistikih poduzea s izvjeima o odrivosti u skladu s nema

Globalnom inicijativom za izvjetavanje (GII)

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U sklopu pokazatelja odrivosti pripada i izvjetavanje u skladu sa Globalnom turistikom

inicijativom za izvjetavanje (GII). U tom dijelu Loinj nema podatke, no budui su ovi
pokazatelji neobavezni daje se uputa ETIS-a da se u budunosti treba voditi briga i o tome da
se sustavno krene u izvjetavanje u skladu sa Globalnom turistikom inicijativom.

Prema navodima u Green growth-u, postoji osam institucionalnih inovacija koje bi u

budunosti mogli pojaati ekonomski sustav za inteligentno upravljanje ekonomijom, sa
istovremenom jakom svijesti o odrivom razvoju: potivanjem eko-sustava u svakom
pogledu, razmiljati o poduzetnitvu kao o strasti, novac i kapital moraju sluiti
gospodarstvu, tehnologija o razvoju tehnologije educirati ljude, da budu donositelji odluka i
kreatori ideja, a ne samo pasivni primatelji informacija.73 Prema Green growth-u moraju se
izgraditi ljudski kapaciteti za ostvarivanje suradnje, koordinaciju holistikog pristupa i
odrivost na razini cijelog sustava. Potrebno je mjeriti nivo blagostanja kao to su nivo bruto
nacionalne sree (GNH) i pravi pokazatelj napretka (GPI). Moramo voditi brigu o upravljanju
kroz djelovanje zajednike svijesti, multidisciplinarnim pogledom, vizionarskim pristupom i
oblicima vlasnitva tititi interese buduih generacija. Istie se da ovih osam toaka moe

73
Organisation for Economic Co-operation and Development, Green Growth Indicators,
http://www.oecd.org/greengrowth/greengrowthindicators.htm, 21.09.2016

62
 Diplomski rad

pomoi pri promijeni stava o ekonomiji 21. stoljea koji stvara blagostanje za sve
stanovnike.74

Lipman je osmislio izraz "Travelism' kojim je opisao svjetsku ulogu putovanja i turizma u
globalnoj ekonomiji. 'Travelism sutra' morat e se temeljiti na "odrivoj mobilnosti, odrivim
destinacijama i odrivom nainu ivota", izjavio je Lipman. Sva prijevozna sredstva i mjesta
koja turisti posjeuju i u kojima turisti odsjedaju, morati biti odrivi i rezultati se strogo
kontroliraju. Po njemu e obrazovanje imati kljunu ulogu u ovoj promjeni paradigme.
Upravo iz tih razloga osnovali su Green Growth Travelism institut koji funkcionira kao dio
World University za okoli, a daje akademsku podrku za zelenu transformaciju u turizmu.75
On je takoer skrenuo pozornost na novo Meunarodno vijee za partnerstvo u turizmu
(ICTP), koji mreom turistikih destinacija zajedno promoviraju kvalitetni zeleni rast
napredak gospodarstva i odrivi razvoj. Danas postoji i privlana nia koja ini oko 25% od
ukupnih turista koja je zainteresirana za npr. odrive zelene hotele, apartmane, kampove,
restorane.76

74
Green growth travel, 8 institutional innovations that could update the economic system,
http://www.greengrowth.travel/8-institutional-innovations-that-could-update-the-economic-system/,
06.08.2016
75
DELACY, T., JIANG M., LIPMAN, G., VORSTER S., Green growth knowledge Platform, Green Growth and
Travelism: Concept, Policy and Practice for Sustainable Tourism, May 2014,
http://www.greengrowthknowledge.org/resource/green-growth-and-travelism-concept-policy-and-practice-
sustainable-tourism, 06.08.2016
76
World economic forum, Meeting report: Annual Meeting of the New Champions 2016,
https://www.weforum.org/events/past, 31.12.2016

63
 Diplomski rad

3.2. Ekonomska odrivost u turizmu

Openito kada se govori o utjecaju turizma na cjelokupno gospodarstvo, Mediteranska regija

je vodea svjetska turistika destinacija, no unutar nje prisutne su velike razlike.77 Ona
ostvaruje 30% ukupnih turistikih dolazaka i 25% ukupnog prihoda od svjetskog turizma, pri
emu 80% turista putuje iz Europe, veinom iz Njemake. ARLEM znai Euro-mediteranska
regionalna i lokalna skuptina (ARLEM) koja je stalna, zajednika skuptina koja predstavlja
lokalne i regionalne partnere u Europskoj uniji za Mediteran. Ona okuplja 80 lokalnih i
regionalnih predstavnika iz EU-a i mediteranskih partnera i osigurava sudjelovanje
regionalnih i lokalnih vlasti u euro-mediteranskoj politikoj raspravi. lanovi ARLEM-a u
potpunosti se zalau za slijedee principe: Razvoj turizma treba temeljiti na konkurentnosti i
odrivosti, koju moemo podijeliti u tri kategorije: gospodarsku odrivost koja osigurava
pravedan i uinkoviti gospodarski razvoj te omoguava razvoj buduim generacijama, na
socio-kulturnu odrivost koja je kompatibilna s kulturom, vrijednostima i identitetom
mediteranskih regija i kao tree, ekoloku odrivost koja osigurava razvoj kompatibilan s
ouvanjem osnovnih procesa, bioloke raznolikosti i biolokih resursa.78

Danas se u slubenim statistikama u Hrvatskoj u pravilu zbrajaju noenja i dolasci u

turistikim zajednicama na nivou destinacije i tako se mjeri uspjenost. Meutim, potencijali
odreene destinacije i ispravnu sliku o uspjenosti potrebno je prikazati odrivou
destinacije. Takvim se sustavnim mjerenjem moe rad jedne destinacije usporediti sa
meunarodnim turistikim pokazateljima u mnogobrojnim indikatorima odrivosti. Jedan od
najboljih naina kako bi se poboljala gospodarska korist za integraciju turizma u
nacionalnom gospodarstvu, nalazi se u uspostavi jake veze izmeu turizma i drugih
gospodarskih sektora, ukljuujui poljoprivredu, ribarstvo, proizvodnju, trgovinu, kulturu.
Turizam jaa sve navedene sektore i osigurava stanovnicima dodatni prihod.

77
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban (Skuptina
europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za odriv
razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice ARLEM-a
18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf,
21.09.2016
78
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban (Skuptina
europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za odriv
razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice ARLEM-a
18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf ,
21.09.2016

64
 Diplomski rad

3.2.1. Koliina i kvaliteta zaposlenosti u turizmu

Hrvatska ima velikih problema sa zaposlenima u turizmu. Sezonska radna snaga ini udio i
do 40% zaposlenih u turizmu, dok je udio visokoobrazovanih kadrova takozvanih viih
menadera nedovoljan s obzirom na suvremene potrebe turizma 21. stoljea.79 Na Loinju je
taj odnos neto vii i iznosi 49,5 % sezoneske radne snage u odnosu na stalno zaposlene80

Svake godine postoje sve vei kadrovski problemi i vano ih je sustavno rjeavati, novim
sustavom kolstva, specijalizacijom i cjeloivotnim obrazovanjem, poticanjem poduzetnika na
stalno zapoljavanje djelatnika, koji time dobivaju sigurnu ivotnu egzistenciju. U strategiji
hrvatskog turizma navodi se da je planirano u budunosti otvorenje dva do tri referentna
centra izvrsnosti, radi provedbe praktine nastave i stjecanja suvremenih znanja i vjetina
prilagoenih potrebama turistikog privreivanja. Na taj nain uenici i studenti bi kroz
praktinu nastavu i obavljanje operativnih aktivnosti i funkcija. Potie se uspostavljanje
specijaliziranih visokih poslovnih kola. Klju uspjeha za postizanje izvrsnosti u turizmu je
edukacija srednjeg menadmenta kao osnovne karike u procesu isporuke kvalitete. Potrebno
je osnovati nekoliko privatnih specijaliziranih visokih poslovnih kola za hotelijerstvo,
ugostiteljstvo i turizam sa specijalistiki profiliranim programima, utemeljenim na uinkovitoj
kombinaciji stjecanja strunih znanja i praktinih vjetina iji bi programi, osim nunih
suvremenih teorijskih znanja, ukljuivali visok udio praktine nastave i praktinog rada, te
primjenu suvremenih nastavnih metoda.
Potie se uspostavljanje kontinuirane suradnje sa svjetskim i/ili regionalnim centrima
obrazovne izvrsnosti specijaliziranim za turizam (kao to su primjerice Cornell University
School of Hotel Administration, Ecole Hoteliere de Lausanne i sl.). Kako bi se promovirala
svijest o znaaju turistike orijentacije Hrvatske, potrebno je utemeljiti turizam kao dio
obrazovnog programa osnovnih kola, ime bi se kod najire populacije u Hrvatskoj stvorila
pozitivna svijest o turizmu u najranijoj dobi, kad se formiraju osnovni ivotni stavovi. Ovo je
preduvjet za djelotvorno i skladno funkcioniranje cjelokupnog turistikog sustava u zemlji.81

79
SABOL OPAI, V. , Problematika zapoljavanja u ugostiteljstvu i turizmu, Problems of Employment in
Catering and Tourism, P. 1
80
Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015
81
Ministarstvo turizma, Strategija hrvatskog turizma 2020, http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-
turizam-2020-editfinal.pdf, 19.09.2016

65
 Diplomski rad

Tablica 19. Koliina i kvaliteta zaposlenosti

Pokazatelj Rezultati u odreditu

Neposredna zaposlenost u turizmu kao postotak ukupne 52,18 %

zaposlenosti

Postotak sezonskih poslova u turizmu 49,50 %

Postotak poduzea u turizmu koji priaju mogunost 66,60 %

stairanja studentima

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Na podruju Grada Malog Loinja u 2104. godini 52,18% zaposlenih bilo je zaposleno u
turizmu. Od ukupno zaposlenih u turizmu, sezonske poslove u turizmu obavlja 49,50 %. Od
ukupnog broj turistikih poduzea 66,60% pruaju mogunost stairanja studentima. Ovim
podacima koji su obraeni zakljuujemo da nedovoljan broj poduzea daje priliku mladima za
stairanje, ovo je rezultat na koji se treba utjecati kako bi se poboljao.

66
 Diplomski rad

Slika 17. Broj zaposlenih u turizmu u 2013 godini u zemljam EU

IZVOR: European commission, Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/images/6/61/Number_of_persons_employed%2C_by_economic_activity%2C_2013.png, 19.09.2016

Prema priloenim podacima na prostoru EU zaposleno je vie od 12 milijuna ljudi u turizmu,

od toga gotovo 7 milijuna radi u uslugama hrane i pia, u uslugama smjetaja vie od 2,3
milijuna itd. U Hrvatskoj je prema ovim podacima gotovo milijun stanovnika zaposleno u
turizmu.

67
 Diplomski rad

3.2.2. Upravljanje ljudskim kapitalom

Transformacija u zelenu ekonomiju moe generirati od 15 do 60 milijuna dodatnih radnih

mjesta na globalnoj razini tijekom sljedea dva desetljea i rijeiti egzistencijalne probleme
desetke milijuna radnika koji su trenutno u siromatvu, navodi se u izvjeu koje je predvodila
Green Jobs inicijativa.82
Iako se broj radnih mjesta nije poveavao istom brzinom kao broj turista, turizam ipak
predstavlja kljuni poticaj za zapoljavanje kronino visokih stopa nezaposlenosti, naroito
meu mladim ljudima. Upravljanje ljudskim resursima u ovom sektoru stoga bi trebalo
ukljuivati pristup specijaliziranoj edukaciji te privlanim uvjetima rada i dohotka.83
Razvojem turizma otvaraju se nova radna mjesta, postoji potreba za dodatnom edukacijom,
cjeloivotnim obrazovanjem, to se mjerenjem odrivosti numeriki moe iskazati i time
osvjestiti prilike i mogunosti za smanjenje broja nezaposlenih, mogunosti prekvalifikacija i
poveanje ekonomske sigurnosti stanovnika.

Tablica 20. Zaposleni sa evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje na sezonskim

poslovima na podruju ispostave Cres Loinj 2014. godine

ZAPOSLENI S EVIDENCIJE HZZ-a NA SEZONSKIM POSLOVIMA NA PODRUJU

ISPOSTAVE CRES-LOINJ OD 2010. DO 2014. GODINE 2014.

zaposleni iz evidencije HZZ PU Rijeka 172

zaposleni iz evidencije ostalih Podrunih ureda (upanija) 824

Ukupno 996

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Kada se povezanost ljudskih resursa sa drugim sektorima ne iskoritava dovoljno, moemo

zakljuiti da smo svjedoci proputenih prilika. Istiu se dvije glavne komponente koje se
raunaju kao pouzdani pristupi proputenih uinaka. Interni proputeni gubici zbog
neiskoritene turistike djelatnosti, te neiskoritene mogunosti primatelja usluga koji nisu

82
International labour organisation, Transition to green economy could yield up to 60 million jobs, ILO says,
http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/newsroom/news/WCMS_181795/lang--en/index.htm 09.08.2016
83
Arlem, http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-
hr.pdf , 17.1.2017

68
 Diplomski rad

turistiku destinaciju doivjeli u potpunosti radi nedovoljne konzumacije usluga, a koje su bili
spremni platiti.84. U proputenim prilikama vidi se i mogunost dodatne edukacije prodajnih
vjetina, koordinacija, brainstorminga i holistikog pristupa prema potrebama gosta i
poduzea.

Upravo radi toga je vano mjerenje to veeg broja indikatora odrivosti, jer se time donose
zakljuci koji su prethodnica mjerama za popravak odreenih rezultata i akcijskim
planovima. Vrlo je vano kontinuirano izvjetavati javnost o rezultatima poslovanja
turistikih poduzea, o njegovu utjecaju na okoli, pozitivnim i negativnim efektima, o socio -
kulturnom utjecaju i ekonomskoj opravdanosti. Izvjetaji o stanju u okoliu i odrivom
razvoju prikazuju vane podatke koje predstavljaju najvanije injenice o odrivom
poslovanju hotelskog poduzea, te daju uravnoteen i razuman prikaz uinka odrivosti
samoga poduzea. Takve izvjetaje treba kontinuirano upotpunjavati novim podacima i
injenicama to je rezultat sve zahtjevnijih potroaa i globalnoga okruenja. Uvoenje
elemenata odrivosti u sve poslovne aktivnosti hotelskog poduzea jamstvo je dugoronog
uspjeha i konkurentnosti, pridonosi ugledu i imidu poduzea, izvor je njegove konkurentske
prednosti itd.85 Potrebno je ulagati u obrazovanje i razvoj svojih zaposlenika, a posebno
menadera odreenih poslovnih podruja. osmiljavati vie obrazovnih programa za vlastite
zaposlenike koji se odnose na odrivi razvoj i njegovo postizanje. Treba normirati to vie
svojih objakata s normom ISO 9001. Valja uvesti sustav upravljanja okoliem ISO 14001.
Mora se angairati i zaposliti posebna osoba na radno mjesto menadera okolia. Potrebna je
vea suradnja s lokalnom turistikom zajednicom, s kojom se moe raditi na razvoju raznih
programa razvoja i drugih aktivnosti. Kontinuirano valja istraivati zadovoljstvo vlastitih
gostiju.86 Prema istraivanju o stavovima menadera i faktorima za usmjeravanje na
podizanju nivoa inovacijskih aktivnosti kod zaposlenika navedeni su izmeu ostalog:
predanost zaposlenika, obuka zaposlenika, strunost zaposlenika, emancipacija zaposlenika,
ukljuenost u inovacijski proces, strategija upravljanja ljudskim potencijalima, sustav
nagraivanja i mjerenja ponaanja zaposlenika, strategija inovacija, inovacijske mree, interni

84
CERNAT, L., GOURDON, J., Is the concept of sustainable tourism sustainable? Developing the Sustainable
Tourism Benchmarking Tool, University of Manchester (IDPM) and CERDI, Clermont-Ferrand, 2011
85
GOLJA, T., izvorni znanstveni rad, Percepcija menadera o vanosti implementacije naela odrivog razvoja u
poslovne strategije hotelskih poduzea sluaj velikih poduzea u Istri, 2009
86
GOLJA, T., izvorni znanstveni rad, Percepcija menadera o vanosti implementacije naela odrivog razvoja u
poslovne strategije hotelskih poduzea sluaj velikih poduzea u Istri, 2009

69
 Diplomski rad

izvori informacija, primjerena alokacija resursa, tehnoloka sinergija, podrka vieg

managmenta i sl.87

3.2.3. Sigurnost i zdravlje na podruju Grada Malog Loinja

U Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. navodi se da je Hrvatska u 2020. godini

globalno prepoznatljiva turistika destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja
stvara radna mjesta i na odriv nain upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru,
njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine prua gostoljubivost,
sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentinih sadraja i doivljaja. 88

Utjecaj elementa osjeaj sigurnosti u zemlji na izbor destinacije provoenja ljetnog

odmora89 je drugi od 14 vanih elemenata za ljetni odmor (odmah nakon ljepote krajolika).
Europljani su sve vie zabrinuti mogunou (teroristikih) napada tijekom putovanja. Rizik
od napada vaan je imbenik izbora turistike destinacije, prije klimatskih uvjeta i budeta.
Nijemci i Austrijanci su najosjetljiviji na teroristike napade i njihove rizike u izboru
destinacije provoenja odmora. Rizik od napada na treem je mjestu na listi briga tijekom
putovanja na odmor (37% jako zabrinuto, 14% donekle zabrinuto). 90

Postotak turistikih poduzea na podruju Grada Malog Loinja u kojima je provedena

protupoarna inspekcija u 2014 godini iznosila je 100%, prvenstveno iz razloga obvezne
zakonske regulative Republike Hrvatske. Prema analizama podataka u anketama provedenim
u Loinju, moe se zakljuiti da se ipak pojedine aktivnosti mogu poduzeti kako bi se
poveala sigurnost u odreditu. Naglaena je mogunost spreavanja prirodnih opasnosti,
gospodarskog razvoja i ukljuenjem lokalnog stanovnitva u sve projekte ponovo se moe
postii njihov senzibiltet. Iz tog razloga u pokazateljima odrivog razvoja odredita dodan je
pokazatelj uspjenosti slubi koji su odgovorni za zdravlje i sigurnost kako slijedi:

87
GRISSEMANN, U., PIKKEMAAT, B., WEGER, C., Uzronici inovacijskih aktivnosti u turizmu: empirijsko
istraivanje hotelijerstva u Alpama, Turizam, Zagreb, 2013, p 21-23
88
Institut za Turizam, Zagreb, Turizam i sigurnost, http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/novosti/2015/Turizam-i-
sigurnost_11_12_2015.pdf, 20.09.2016
89
TOMAS Ljeto 2010., Institut za turizam, 2010
90
ORAK, S. i MARUI, Z.: Turizam i sigurnost, Marko Polo 2015. Okrugli stol Terorizam i turistiko
novinarstvo, Zagreb, 11. 12. 2015

70
 Diplomski rad

Tablica 21. Vatrogasne intervencije na podruju Loinja za 2014. godinu

INTERVENCIJE BROJ
1.POARI
Dimnjaci 4
Stambeni objekti 5
Poslovni prostori 0
Industrijski objekti 0
Hoteli, kole, trgovine 0
Prometna sredstva 1
Otvoreni prostor 1
Ostalo 6
UKUPNO POARI: 17
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Tablica 22. Broj prekrajnih radnji 2014 godine na podruju Grada Malog Loinja i PP Cres-
Loinj
POLICIJA REZULTATI U ODREDITU
Broj kaznenih djela 163
Broj teih kaznenih djela 7
Rjeena kriminalna djela (postotak) 50%
Broj prekrajnih radnji 181
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Prema ukupnom broju gostiju koji godinje iznosi vie od 280.000 i ostvarenih 2,2 milijuna
noenja moe se zakljuiti da je Loinj sigurna destinacija.

71
 Diplomski rad

3.2.4. Turistiki opskrbni lanac

Turistiki opskrbni lanac definiran je kao poslovna uloga u rjeavanju pitanja zatite okolia,
socijalnih (ljudska prava i rada) i pitanja korporativnog upravljanja.91 Od Global Compact-a
postavljeno je deset temeljnih principa funkcioniranja turistikog lanca.92 Turistiki opskrbni
lanac je usmjeren na upravljanje okoliem, socijalnu politiku i ekonomski utjecaj, te poticanje
dobrih praksi upravljanja tijekom radnog vijeka proizvoda i usluga. Cilj odrivosti
opskrbnog lanca je stvaranje, zatita okolia, drutvene i ekonomske vrijednosti za sve
sudionike ukljuene u dovoenje proizvoda i usluge na tritu. Tvrtke imaju odgovornost
potivati ljudska prava, radne uvjeti u uredima, tvornicama, na farmama i sl. Osnovna naela
ljudskih prava su mnogobrojna, a naglaava se da bi tvrtke trebale podravati slobodu
udruivanja i uinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje, eliminacija
diskriminacija u odnosu na zapoljavanje i zanimanje. Tvrtke trebaju paljivo i obzirno paziti
na okoli, poticati razvoj i irenje ekoloke tehnologije. U modernom turizmu potie se
ekoloka proizvodnja hrane, a time se omoguava kvalitetnije trite za plasiranje proizvoda.
Naglaavaju se elementi kao to su: otrovni otpad, zagaenje vode, gubitak bioraznolikosti,
krenje uma, dugorono oteenja ekosustava, opasne emisije u zraku, kao i visoke emisije
staklenikih plinova i potronje energije. Tvrtke trebaju raditi i na suzbijanju korupcije u svim
oblicima, ukljuujui iznudu i podmiivanje.93

Tablica 23. Glavni i izborni pokazatelji gospodarske vrijednosti

POKAZATELJ REZULTATI U DESTINACIJI
Postotak turistikih poduzea koja aktivno poduzimaju korake za 66,6 %
koritenje lokalnih, odrivih proizvoda i usluga
Postotak odredita obuhvaen politikom za promicanje lokalnih, 2,24 %
odrivih proizvoda i usluga
Postotak turisitkih poduzea koja uzimaju barem 25 % hrane i pia 77,70 %
lokalnih/regionalnih proizvoaa
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

91
Supply Chain Sustainability, United Nations Global Compact, https://www.unglobalcompact.org/what-is-
gc/our-work/supply-chain, 15.01.2017
92
Supply Chain Sustainability, United Nations Global Compact, https://www.unglobalcompact.org/what-is-
gc/our-work/supply-chain, 21.09.2016
93
Supply Chain Sustainability, United Nations Global Compact, https://www.unglobalcompact.org/what-is-
gc/our-work/supply-chain, 21.09.2016

72
 Diplomski rad

Analizirajui indikatore odrivosti gospodarske vrijednosti, a u segmentu turistikog

opskrbnog lanca, moe se zakljuiti da je za kvalitetan turistiki opskrbni lanac vana
ukljuenost javnog i privatnog sektora. To je razlog zato se u dodatne indikatore ukljuuje
Gradska uprava Malog Loinja s projektom odrivog razvoja, koji svojom realizacijom i/ili
nerealizacijom prouzrokuje itav niz domino efekta u odreditu. Kada se predstavljaju
gradski projekti, oni su vrlo esto destinacijski projekti, partnerski projekti sa odreenim
institucijama ili tvrtkama. Za uspjenu realizaciju ovih projekta vaan je veliki broj
parametara:
- Pripremljeni i usvojeni prostorni planovi,
- Rijeena prostorno planska dokumentacija,
- Rijeeni vlasniki odnosi,
- Zakonska regulativa i sl.
To su neki od najveih problema kojima se susreu projekt menaderi turistikog odredita pri
pripremi. Grad u suradnji s mnogim institucijama mora raditi na prometnoj povezanosti,
prostorno planskoj dokumentaciji, pomoi provoenje investicije, stimulirati cjelogodinji
rad, pomagati poduzetnicima i privredi inovativnim programima, kako bi postigao odrivi
razvoj destinacije.
Po pitanju projekt menadmenta u javnim institucijama i odrivog razvoja, osjea se jaz koji
je mogue premostiti. U akademskoj literaturi istie se novi trend u upravljanju ak i javnih
institucija koje vode brigu o odrivosti i upravljanju terminskim planovima za upravljanje
projektima.94 Napravljena su i nova rjeenja, alati i koncepti koji u odgovarajuim
industrijama i strukama na holistiki nain, multidisciplinarno, imaju pogled na upravljanje
projektima. Ipak, postoje i jaz izmeu onoga to se predlae u upravljanju projektima u teoriji
i koji se provodi u praksi. Neki od razloga nesklada proizlazi iz neobaveznosti provoenja
koncepta odrivosti. Upravljanje projektima odrivog razvoja ima naglasak na dugoroni
pogled, ukljuujui lokalne, regionalne i globalne probleme i partnerstvo prije svega, kao i
temeljne vrijednosti. To zahtijeva odgovarajue kompetencije kod donositelja javnih odluka i
projekata.95 Upravljanje javnim projektima odrivog razvoja moe pomoi identifikaciji
problema, pronalaenju rjeenja i sigurnim postizanjem cilja. Problem je to je jo uvijek

94
OKLAND,A., Gap Analysis for Incorporating Sustainability in Project Management, Conference on ENTERprise
Information Systems / International Conference on Project, MANagement / Conference on Health and Social
Care Information Systems and Technologies, CENTERIS / ProjMAN / HCist 2015 October 7-9, 2015
95
OKLAND,A., Gap Analysis for Incorporating Sustainability in Project Management, Conference on ENTERprise
Information Systems / International Conference on Project, MANagement / Conference on Health and Social
Care Information Systems and Technologies, CENTERIS / ProjMAN / HCist 2015 October 7-9, 2015

73
 Diplomski rad

izuzetno individualno, a to u pravilu ovisi o elnim osobama koji rukovode lokalnom

upravom i njihovim osobnim senzibilitetom za odrivi razvoj. Ukoliko taj senzibilitet i
individualna odgovornost postoji, veliki dio projekta se moe ostvariti i u projektima koji
slijede donositi odluke sukladno odrivom razvoju.
Radi svega navedenog, u projektu odrivog razvoja Turistika zajednica Grada Malog Loinja
ukljuila je i popis svih javno usvojenih projekta sa planom implentacije i nositeljima,
odnosno odgovorim osobama project managerima za realizaciju tih istih projekta. Time se
ukljuilo i osobe koje nisu bile izravno ukljuene u projekte, ali se jednim zajednitvom,
radnom atmosferom i pozitivnom vizijom uspjelo pridobiti njihovo pristajanje na
ukljuivanje. Sve institucije upitane da se ukljue u projekt izrazito pozitivno svim resursima
pomau da se podaci prikupe, analiziraju i u budunosti usporeuju sa prethodnim
razdobljima.

3.2.5. Dodatni lokalni indikatori

U dodatne lokalne indikatore dodan je popis projekata koji su prethodno prihvaeni na nivou
Grada i Turistike zajednice Grada Malog Loinja. Uvrten je naziv projekta, kratak opis
projekta, datum provoenja projekta, postotak koji je odraen, rok izvedbe projekta,
odgovornu osobu, proraun i izvore financiranja.

Slika 18. Popis projekata odrivog razvoja Grada Malog Loinja po pravilima ETIS

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

74
 Diplomski rad

Slika 19. Popis projekata odrivog razvoja Grada Malog Loinja po pravilima ETIS

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Na isti nain obraeno je svih 30 podprojekta, sa definiranim nazivom projekta, kratkim

opisom, rezultatima implementacije, rokovima, odgovornim osobama i izvorima financiranja.

75
 Diplomski rad

4. DRUTVENI I KULTURNI UTJECAJ TURIZMA NA ODRIVOST

ODREDITA GRADA MALOG LOINJA

Drutveno okruenje ukljuuje gospodarski razvoj, obrazovanje i rast drutvenih vrijednosti

ekonomije doivljaja. Novi svjetski turisti na putovanju trae nove doivljaje i prie, aktivni
su i ele na putovanjima razvijati svoju osobnost.96

Prema podacima iz Strategije hrvatskog turizma, proizvodi zdravstvenog turizma 2010.

godine na globalnoj razini generirali su prihod od oko 200 milijardi amerikih dolara te rastu
15% do 20% godinje. U svjetskom turizmu postoji globalni trend starenja populacije, rastuu
orijentaciju prema zdravom ivotu i prevenciji. To su razlozi radi kojih se oekuje da e
zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budunosti. U oblikovanju
ponude zdravstvenog turizma u budunosti treba obratiti pozornost da proizvodi budu
inovativni, autentini i ekoloki sa holistikim pristupom.97

Kulturni turizam u budunosti e generirati rast, ali istovremeno diverzifikacija potranje i

rast proizvoda podravat e rast prodaje individulaziranih i kreativnih programa. Moderan
gost eli biti aktivno ukljuen i upoznati lokalnu kulturu, obiaje, tradiciju, gastronomiju.

Razvojem proizvoda u budunosti prilagoava se potrebama gosta u kreiranju turistikih

proizvoda, sukladno oekivanjima modernog turista koji na putovanju eli doivjeti nova
iskustva, eljan je novih pria, radoznao je i eli individualan pristup. Takvi trendovi u
konanici rezultiraju znaajnim mogunostima stvaranja sadrajno bogatog, kvalitativno
unaprijeenog te diverzificiranog proizvodnog portfelja, istie se u Strategiji hrvatskog
turizma 2020.98

96
Ministarstvo turizma, Strategija turizma u Hrvatskoj do 2020. Godine,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf, 21.09.2016
97
Ministarstvo turizma, Strategija turizma u Hrvatskoj do 2020,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf, 21.09.2016
98
Ministarstvo turizma, Strategija turizma u Hrvatskoj, http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-
turizam-2020-editfinal.pdf, 21.09.2016

76
 Diplomski rad

4.1. Utjecaj na zajednicu i drutvo

Turizam moe gospodarski, drutveno, kulturno i ekoloki utjecati na lokalne i regionalne

zajednice. To podrazumijeva ukljuivanje lokalne i regionalne strukture upravljanja da bi se
olakao participativni proces.99 Lokalne i regionalne vlasti stoga mogu poduzeti vie
razliitih koraka u cilju promicanja odrivog turizma na svojim podrujima na nain da
odgovorno mjere indikatore prikazane u donjoj tablici.

Tablica 24. Utjecaj turista na zajednicu / drutvo na podruju Grada Malog Loinja

POKAZATELJ REZULTATI U ODREDITU

Postotak stanovnika koji su zadovoljni s turizmom u odreditu (po

95,00%
mjesecu/sezoni)
Broj raspoloivih kreveta u komercijalnim smjetajnim kapacitetima
262
na 100 stanovnika
Broj stambenih objekata - vikend kua/na 100-tinu stalnih stambenih
110,00%
objekata
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Postotak stanovnika koji su zadovoljni s turizmom u odreditu (po mjesecu/sezoni) iznosi

95,00% to je iznad prosjeno i vrlo zadovoljavajue. Broj raspoloivih kreveta u
komercijalnim smjetajnim kapacitetima na 100 stanovnika iznosi 262. Tim pokazateljem
dokazujemo da u tijeku ljetne sezone broj turista viestruko nadmauje broj stanovnika (9.000
stanovnika stavlja se u omjes s maksimalnim smjetajnim kapacitetom oko 25-27.000
gostiju). Vano je napomenuti da broj od 27.000 godtiju u vrhuncu sezone ne smanjuje
kvalitetu ivota stanovnika na otoku, ne stvaraju se guve, nema prometnog zastoja, doboljno
je parkiralinih mjesta i sl. Podatak koji se nikada nije detaljnije razmatrao je vrlo zanimljiv, a
odnosi se na broj stambenih objekata u odnosu na broj vikend kua. Na 100 stambenih
objekata za stanovanje Grad Mali Loinj ima 10 % vie vikend kua. Ovo je podatak koji
treba kvalitetno pratiti u budunosti.

99
ARLEM, http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-
tourism-hr.pdf , 17.01.2017

77
 Diplomski rad

4.2. Ravnopravnost spolova i ukljuenost ranjivih skupina

Na podruju Grada Malog Loinja postoje posebni programi za ene poduzetnice, programi
cjeloivotne edukacije za ene, kreditne linije za ene poduzetnice, sufinanciranje za potrebnu
opremu za ene u poduzetnitvu i sl.

Tablica 25. Ravnopravnost spolova na podruju Grada Malog Loinja

POKAZATELJ REZULTATI U DESTINACIJI

Postotak mukaraca i ena zaposlenih u turistikom sektoru 59,60 %
Postotak turistikih poduzea u kojima se na rukovoditeljskom 33,30 %
mjestu nalazi ena
Prosjena plaa ena u turizmu u usporedbi sa prosjenom Ne mjeri se
plaom mukaraca (prema vrsti posla u turizmu)
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U tablici su iskazani podaci kojima je iskazano da postotak mukaraca i ena zaposlenih u

turistikom sektoru iznosi 59,60%. Postotak turistikih poduzea u kojima se na
rukovoditeljskom mjestu nalazi ena iznosi 33,30%. Prosjena plaa ena u turizmu u
usporedbi sa prosjenom plaom mukaraca (prema vrsti posla u turizmu) se na podruju
Grada Malog Loinja ne mjeri. U nastavku se prezentiraju podaci vezani za infrastrukturu u
destinaciji koja je prilagoena osobama sa invaliditetom i osobama sa potekoama u
kretanju.

Tablica 26. Ravnopravnost / pristupanost osoba sa invaliditetom

POKAZATELJ REZULTATI U ODREDITU

Postotak komercijalnih smjetajnih kapaciteta sa sobama 23,92%

pristupanim osobama s invaliditetom
Postotak odredita s javnim prijevozom pristupanim osobama s 46%
invaliditetom i osobama s posebnim zahtjevima za pristup
Postotak atraktivnih mjesta za posjetitelje pristupanih osobama s 56%
invaliditetom
Postotak posjetitelja koji su zadovoljni s pristupanou odredita Ne mjeri se
osobama s invaliditetom ili posebnim zahtjevima
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

78
 Diplomski rad

Rezultati nam kazuju da postotak komercijalnih smjetajnih kapaciteta sa sobama

pristupanim osobama s invaliditetom i/ili koji sudjeluju u priznatim shemama pristupanosti
iznosi 23,92%. Postotak odredita koji opsluuje javni prijevoz pristupaan osobama s
invaliditetom i osobama s posebnim zahtjevima za pristup iznosi 46%. Postotak atraktivnih
mjesta za posjetitelje pristupanih osobama s invaliditetom i/ili koja sudjeluju u priznatim
shemama pristupanosti iznosi 56%. Ovom rezultatu je doprinijela injenica da se do mnogih
atraktivnih mjesta na otoku moe doi autom ili autobusom. Postotak posjetitelja koji su
zadovoljni s pristupanou odredita osobama s invaliditetom ili posebnim zahtjevima za
pristup ne mjeri se i nije obvezan pokazatelj.

4.3. Zatita i jaanje kulturnog naslijea, lokalnog identiteta i imovine

Regionalna i lokalne Euro-mediteranski savez (ARLEM) fokusirao se u svom radu na potporu

procesu decentralizacije i na promicanje osiguravanja posebnih potreba i brige lokalnih i
regionalnih vlasti.100 Takoer se radi na jaanju institucionalnih kapaciteta lokalnih i
regionalnih vlasti da upravljaju javnim politikama, kroz izgradnju kapaciteta projekta
ARLEM u podruju urbanog razvoja.
U kontekstu Europske politike susjedstva (ENP), cilj Arlem-a je ukazati na ulogu lokalnih i
regionalnih vlasti kao stratekih partnera za dobro upravljanje i uspjene ishode razvoja. Na
treoj plenarnoj sjednici ARLEM-a odranoj u Bariju 30. sijenja 2012. godine 101, lanovi
ARLEM-a istaknuli su da lokalne i regionalne vlasti mogu igrati kljunu ulogu i u
uinkovitom upravljanju kulturnom batinom i u njezinoj zatiti. Izazov turizma je zadovoljiti
oekivanja turista u potrazi za iskustvima, istovremeno modernizirajui usluge koje im se
pruaju. Naglaava se potreba uvoenja stroih normi urbanistikog planiranja namijenjenih

100
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban
(Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za
odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice
ARLEM-a
18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf ,
21.09.2016
101
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban
(Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za
odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice
ARLEM-a
18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf ,
21.09.2016

79
 Diplomski rad

ouvanju okolia i promicanjem pojedinih regija na nacionalnoj i meunarodnoj razini.

Primjer dobre suradnje ima Grad Mali Loinj sa Institutom Plavi svijet u Velom Loinju, koji
je 2009. godine pokrenuo inicijativu za osnivanje Muzeja znanosti o moru. Ideja o
znanstveno-muzejskom centru za 21. stoljee, koji e ukljuivati interdisciplinarnost,
interpretaciju, emotivnost i zajednicu obogatiti e loinjsku turistiku ponudu. Za osnivanje
ovog Muzeja izabran je naputeni i zaputeni prostor u vlasnitvu Republike Hrvatske, koji se
nalazi u centru Malog Loinja, tik uz obalu mora. 102
Drugi primjer zatite kulturne batine i jaanja kulturnog identiteta je Muzej Apoksiomena,
jedinstvena kulturna pojava na naim prostorima. Posveen jednom eksponatu, pria priu o
Apoksiomenu, sportau prekrasnih proporcija. Skulptura uzbudljivih detalja, ambasador je
povijesti koji svjedoi o dogaajima iz vremena antike. 103
Bronani grki kip Apoksiomena datiran je u 2. ili 1. st pr. Kr. Apoxyomenos je grki naziv
za prikaz atleta koji se isti strugaljkom nakon vjebanja ili natjecanja. Ouvan je gotovo u
cijelosti. Konzervatorsko - restauratorski radovi povjereni su Hrvatskom restauratorskom
zavodu u Zagrebu i trajali su punih 6 godina. Muzej Apoksiomena otvoren je 30. travnja
2016. godine, a antika skuptura, tijekom gotovo dva desetljea od vaenja iz mora, postala je
simbol i zatitni znak otoka Loinja.104

4.4. Smanjenje prepreka razvoju turizma

Prepreke razvoju turizma problemi su s kojima se turistiki djelatici svakodnevno susreu. U

Strategiji razvoja hrvatskog turizma 2020 navedeno je nekoliko vrsta prepeka i navedeni su
nositelji rjeavanja tih prepreka. Da bi se razvio turizam, koji predstavlja vaan izvor
nacionalnog dohotka, da bi se ouvala njegova odrivost, potrebno je razviti dugorone
planove za suradnju. U nastavku donosimo popis prepreka u Gradu Malom Loinju koje
prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma 2020 treba rijeiti u dogledno vrijeme. Prepreka
sustavnoj implementaciji strategije je nedonoenje akcijskog plana za ove mjere s
financijskim planom i rokom provedbe.

102
Plavi svijet, http://www.plavi-svijet.org/hr/mzm/, 21.09.2016
103
Turisitka zajednica Grada Malog Loinja, http://visitlosinj.hr/ListItem.aspx?id=2417&lang=hr-HR,
21.09.2016
104
Turistika zajednica Grada Malog Loinja, http://visitlosinj.hr/ListItem.aspx?id=2417&lang=hr-HR,
21.09.2016

80
 Diplomski rad

Tablica 27. Pregled mjera za rjeavanje problema, uklanjanje prepreka i stratekih ciljeva
Poticati ureenje plaa Ministarstvo turizma, upanije, lokalne uprave i
samouprave, Turistike zajednice

Usmjeriti sredstva za projekte kulturnog Jedinice lokalne uprave, lokalne turistike

turizma u profesionalne inicijative zajednice, putnike agencije, kulturne ustanove

Poticati turistika poduzea na investiranje u Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma

edukaciju zaposlenih subvencijama i
poreznom politikom

Koordinirati investiranje privatnih poduzea u Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga

edukaciju zaposlenih hotelijera, Hrvatska obrtnika komora

Ustanoviti model subvencija za brodske linije Ministarstvo turizma, Ministarstvo prometa i veza
izmeu luka u blizini aerodroma i otoka

Osigurati dobru suradnju brodskih i avio- HGK

prijevoznika

Poticati proizvodnju i upotrebu ekoloke Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma,

hrane Ministarstvo obrta i malog poduzetnitva

Razvoj selektivnih oblika turizma (zdravstveni, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistika

lovni, izletniki, seoski i dr.) zajednica, Hrvatska gospodarska komora,
Hrvatska obrtnika komora, strukovne udruge
hotelijera i putnikih agencija

Razvoj ponude destinacije i agencija za Lokalna samouprava, lokalni sustav turistikih

upravljanje destinacijom. zajednica, strukovne udruge hotelijera i putnikih
agencija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska
obrtnika komora

Osigurati porezni status turistike djelatnosti Ministarstvo financija

konkurentan sa ostalim destinacijama

Izvor: Strategija hrvatskog turizma do 2020, Ministarstvo turizma,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20-%20finalna%20verzija.pdf,
21.09.2016

Gospodarskim razvojem otvaraju se nova pitanja koja su kompatibilna sa zapoljavanjem, a to

su: adekvatni uvjeti za obitelji s dovoljnim brojem mjesta u djejem vrtiu, kvalitetno
kolstvo i stambeni uvjeti. Upravo su to razlozi zato su u projekt odrivog razvoja Grada
Malog Loinja ukljuene institucije poput Djejeg vrtia, osnovne i srednje kole, koje u
okviru dodatnih pokazatelja daju elemente za pravovoremeno reagiranje na pojedine
oscilacije i probleme kojima se susreemo ili emo se susretati u budunosti.

81
 Diplomski rad

Tablica 28. Broj djece po skupinama 2014 godine u Djejem vrtiu Cvrak Mali Loinj
Broj djece po Djeaci Djevojice Ukupno djece
skupinama i objektima
2014. godine
Mali Loinj 114 116 230
Veli Loinj 29 22 51
Nerezine 4 9 13
Sveukupno 147 147 294
IZVOR: Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Tablica 29. Broj neupisane djece po skupinama 2014. godine u Djejem vrtiu Cvrak
Neupisana djeca u pedagoku godinu
2014./2015.
Dob djece Broj djece
U drugoj godini 23
U treoj godini 1
UKUPNO 24
IZVOR: Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Ve 2014. godine utvreno je kako je nedovoljno mjesta u Djejem vrtiu, to je rezultiralo

proirenjem vrtia i otvaranjem novih grupa za prihvat djece. Ipak se i 2016. godine dogaa
da se odreeni broj djece nije upisalo u vrti radi nedostatka mjesta. Ova je situacija alarm
gradskoj upravi koja se mora rjeavati, jer se u protivnom zaustavlja razvoj obitelji i postoji
vjerojatnost za nesklad izmeu potreba za radnom snagom i rjeavanja njihovih
egzistencijalnih problema.

82
 Diplomski rad

5. UTJECAJ TURIZMA NA OKOLI LOINJSKOG ARHIPELAGA

U petom poglavlju prouava se koliko odrivi razvoj utjee na uinak prometa, na klimatske
promjene, gospodarenje krutim otpadom, obrada otpadnih voda, gospodarenje vodom,
potronja energije, zatita krajolika i bioraznolikosti, upravljanje svjetlou i bukom te
kvaliteta vode za kupanje. Upravljanje okoliem mora biti cjelovito, odluke koje se odnose na
okoli moraju biti dobro usklaene, svojim djelovanjem ovjek i drutvo u cjelosti moraju
upravljati vizionarski, sa tono predvienim aktivnostima koje nee ugroavati ljude i zemlju
danas i u budunosti. Porezni sustav moe utjecati na cijenu aviona, ovisno o ekolokom
statusu, udaljenosti putovanja i tipu zrakoplova koji se koristi, ali dugorono zakonodavac
moe zahtijevati obvezne mjere i prisiliti proizvoae da izgrade, a zrakoplovne kompanije za
kupuju zrakoplove koji proizvode manje oneienja. Od menadera koji upravljaju
odreditem se oekuje da donesu odluke o npr. potencijanom oneienju ili na primjer o
kapacitetnoj nosivosti odredita. Sve su to realni problemi za razvoj turizma i izazovi
provedbe odrivog razvoja.

5.1. Smanjenje uinka prometa

Iako zrani promet najvie zagauje okoli, najee je prijevozno sredstvo u turizmu. Od
1970. godine se prati godinji porast broja letova, to je posljedica znatnog pada cijena karata.
esto se avio prijevozu daje prednost pred eljeznikim prijevozom od 5% ili 6%.
Francuski institut za okoli (IFEN) je objavio 2007. godine podatke da putovanja osobnim
automobilom u turizmu predstavljaju 16% ukupnih godinjih emisija CO2 osobnih automobila
u cijeloj dravi.105 Zanimljiv je podatak da interkontinentalni letovi, koji predstavljaju samo
2% ukupnog broja putovanja, uzrokuju 42% emisija CO2.106
U Hrvatskoj je samo u mjesecu kolovozu 2015. godine stiglo ukupno 3.613.517 putnika, a
otputovalo 3.234.296 putnika.107 Kroz hrvatske zrane luke u prvih est mjeseci 2015. godine

105
Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-
ovog povjerenstva za odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme
4. plenarne sjednice ARLEM-a, 18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.
106
Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-
ovog povjerenstva za odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme
4. plenarne sjednice ARLEM-a, 18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija
107
Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, 23.09.2016

83
 Diplomski rad

prolo je 2,66 milijuna putnika, to je 7,2 % ili oko 177 tisua vie nego u istom lanjskom
razdoblju.108
Prometna izoliranost uvijek je negativna okolnost otoka, pa tako i Loinja. Upravo
sagledavanje svih prometnih veza u jednom dokumentu daje pregled stanja. Uz navedeno
mjerenje zadovoljstva o prometnim vezama daje poticaj da se uvedu nove linije. Loinj ima
plan u 2018. godini produljenje sletne piste u zranoj luci kako bi u budunosti prometna
povezanost otoka bila kvalitetnija jer e na otok moi sletjeti avioni i do 150 putnika.

Tablica 30. Smanjenje uinka prometa na podruju Grada Malog Loinja

POKAZATELJ REZULTATI U DESTINACIJI

Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste razliita

2,42%
prometna sredstva za dolazak na odredite (javna/privatna i vrsta)
Postotak posjetitelja koji koriste lokalne/ usluge
2,94%
pokretljivosti/javnog prijevoza za kretanje po odreditu
Prosjena duina putovanja (km) po turistima prema i od kue ili
prosjena duina putovanja (km) od prethodnog odredita do 810,6 km
trenutnog odredita
Prosjena duina putovanja (km) jednodnevnih posjetitelja od i
214,12 km
prema odreditu
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste razliita prometna sredstva za dolazak
na odredite (javna/privatna i vrsta) na podruju Grada Malog Loinja iznose 2,42%. Postotak
posjetitelja koji koriste lokalne/ usluge javnog prijevoza za kretanje po odreditu iznosi 2,94.
Prosjena duina putovanja (km) po turistima prema i od kue ili prosjena duina putovanja
(km) od prethodnog odredita do trenutnog odredita iznosi 810,6 km. Prosjena duina
putovanja (km) jednodnevnih posjetitelja od i prema odreditu iznosi 214,12 km.
Lokalne vlasti u budunosti se moraju vie usmjeriti na energetski uinkovitije vrste javnog
prijevoza kao to su bicikl, elektrini automobili, automobili na solarnu energiju i sl, odnosno
promovirati hodanje kao zdrav nain ivota. Potrebno je ograniiti dostupnost prijevoza na
odreene dijelove grada, te u pomorskom prometu modificirati ponudu na ekoloke aktivnosti
koje su nekodljive za okoli kao to su kajak, kanu i sl. Zanimljivo je da se istie u literaturi
iz 2007. godine da ljudi naelno podravaju odrivi razvoj, ekologiju, zelenu proizvodnju i sl,

108
Hrvatske zrane luke ugostile 266 milijuna putnika u 6 mjeseci, Lider, http://lider.media/aktualno/biznis-i-
politika/hrvatska/hrvatske-zracne-luke-ugostile-266-milijuna-putnika-u-sest-mjeseci-2015/ 23.09.2016

84
 Diplomski rad

ali kada odlaze na godinji nije im ultimativno vano da odaberu ba te usluge i proizvode.109
Danas je situacija drugaija, ljudi konkretno paze na stanje okolia, prirode, zagaenja, naina
selekcije otpada, istie mora, zraka, kao vrijednosti koje cijene u ivotu i cijene u odabranom
turisitkom odreditu. Za sve navedene prednosti spremni su platiti vii iznos za svoj odmor,
ali tada javna i privatna uprava moraju zadovoljavati sve standarde kako bi opravdala
povjerenje ekoloki osvjetenog gosta.
Pri velikom broju auto gostiju vana je infrastruktura, dobre ceste, dovoljno parking mjesta,
trajektna povezanost i sl., to su razlozi zato je Turistika zajednica Grada Malog Loinja u
dodatne lokalne pokazatelje uvrstila i broj parkirnih mjesta na javnim parkiralitima.

Tablica 31. Broj novih, saniranih parkirnih mjesta Loinj usluge d.o.o. Loinj parking

Sanirana 2014. godine Rezultati u odreditu

Parkiralite u Osoru 150 parkirnih mjesta
Parkiralite u ulici Boe Milanovia 40 parkirnih mjesta
Parkiralita u Velom Loinju 58 parkirnih mjesta
Parkiralite Mrtvaka 40 parkirnih mjesta
Poetak ureenja u ulici Jamina 22 parkirna mjesta
UKUPNO: 310 parkirnih mjesta
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

U odgovornom turizmu mora se planirati zadovoljiti usluge koje su potrebne gostu. Nasuprot
mnogim odreditima koji imaju stalne probleme s dostatnou parkirnih mjesta, Loinj usluge
d.o.o. na vrijeme ureuju nova parkiralita kako bi u vrijeme najveeg popunjenja kapaciteta
u odreditu osigurali dostatan broj parkirnih mjesta za promet u mirovanju. U praksi se
potvruje da u visokoj sezoni, kada su svi kapaciteti popunjeni i Loinj ima oko 27.000
gostiju, ima slobodnih parkirnih mjesta. To je jedan od dokaza odrivosti odredita i
odgovornog turizma. Na podruju Grada Malog Loinja ureeno je na javnim povrinama u
razdoblju 2014-2016 godine 336 novih parkirnih mjesta.

Turistika zajednica Grada Malog Loinja daje upute za regulaciju ponaanja u skladu sa
prirodom, od selektiranog otpada, brige o istoi mora, do ponaanja ukoliko se primjeti
dupin na moru ili sluajno neko zagaenje i sl. U 2014. godini u luci Mali Loinj bilo je

109
Tourists Perception of International Air Travels Impact on the Global Climate and Potential Climate Change
Policies, Susanne Becken, Lincoln University, New Zeland, 2007

85
 Diplomski rad

12.356 plovila, prema podacima luke uprave zabiljeeno je 6 ticanja cruisera, 3.697
uplovljavanja domaih brodova, 8.997 uplovljavanja stranih brodova, u putnikom prometu
prevezeno je 93.278 putnika.

5.2. Turizam i klimatske promjene

Klima u uem smislu predstavlja prosjene vremenske prilike izraene pomou srednjaka,
ekstrema i varijabilnosti klimatskih veliina u duem, najee 30-godinjem razdoblju.
Klimatske veliine su primjerice prizemna temperatura zraka, oborina i vjetar. Na globalnoj
razini klima je odreena bilancom zraenja koja uzima u obzir sve oblike primljene i
izgubljene energije elektromagnetskog zraenja. Priblino 30% Sunevog zraenja
(kratkovalno zraenje) koje dolazi do Zemlje reflektira se na oblacima, na esticama u
atmosferi (aerosol) i na povrini Zemlje u meuplanetarni prostor, dok preostalo zraenje
apsorbiraju Zemljina povrina i, manjim dijelom, atmosfera (npr. ozon u stratosferi).
Apsorpcijom kratkovalnog Sunevog zraenja, povrina Zemlje se zagrijava i zrai nazad u
atmosferu, a to povratno zraenje se odvija u dugovalnom dijelu spektra. Dio dugovalnog
zraenja apsorbira atmosfera i zrai nazad prema povrini, a dio odlazi izvan nje. Globalno i
za cijelu godinu dolazno Sunevo zraenje na vrhu atmosfere je u ravnotei sa zraenjem koje
iz nje odlazi u meuplanetarni prostor (reflektirano Sunevo zraenje i dugovalno zraenje
Zemljine povrine i atmosfere).110

Znanost o klimatskim promjenama predstavlja niz znaajnih izazova za turizam s obzirom na

njezine uinke za odredita, infrastrukturu i resurse, proizvodne regije, konkurentnost i
turistike tokove i ponaanja, kao i prilagodbu i ublaavanje tih posljedica.111 Uz geografski
poloaj, reljef, floru i faunu, vrijeme i klima snano utjee na turizam, istaknuli su Bonniface
& Cooper jo davne 1994. godine. Chris Cooper 112
u svojim izlaganjima vrlo esto ukazuje
na niz izazova s kojima se po temi klimatskih promjena sree organizacija za upravljanje
destinacijom i javna uprava. Iako je u pravilu javna uprava u destinaciji angairana u mjerama
prilagodbe klimatskim promjenama, uvijek je vei naglasak stavljen na strategije ublaavanja
nego na promjene ponaanja u svrhu jaanja pozicija u nadolazeim klimatskim promjenama
u budunosti.

110
Dravni hidrometeoroloki zavod, http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene , 31.12.2016
111
Hall & Higham, 2005 ; Gssling & Hall, 2006a; Becken & Hay, 2007; Hall, 2010c
112
Climate change knowledge and organizational adaptation: a destination management organization case
study, Kalyan Bhandaria, Chris Cooper andLisa Ruhanenc, pages 60-68

86
 Diplomski rad

Klima na Loinju je izuzetno vana u promociji turizma i u promociji odrivog razvoja. U

nastavku se prezentiraju rezultati, nastali u suradnji sa Hrvatskim dravnim
hidrometeorolokim zavodom u Zagrebu, a u svrhu dokazivanja ljekovitosti otoka.

Slika 20 . Srednji broj dana s razliitim temperaturnim karakteristikama po dekadama na

podruju Grada Malog Loinja

Izvor: http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf

Slika 21. Srednje temperature zraka i mora te relativna vlanost zraka po dekadama na
podruju Grada Malog Loinja

IZVOR: Ljekoviti Loinj, Turistika zajednicaGrada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf

87
 Diplomski rad

Slika 22. Koliina oborine i broj oborinskih dana s 1 mm oborine na podruju Grada Malog
Loinja

IZVOR: Ljekoviti Loinj, Turisitka zajednica Grada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf

Slika 23. Srednji broj vedrih i oblanih dana na podruju Grada Malog Loinja

Izvor:Ljekoviti Loinj, Turisitka zajednica Grada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf

Ovim prikazom dokazuje se Loinj kao jedan od najsunanijih odredita u Hrvatskoj, sa malo
padalina, sa niskim oscilacijama izmeu dnevne i none temperature, sa umjerenim
vjetrovima. Time se dokazuju izvrsni temelji za zdravstveni turizam.

88
 Diplomski rad

Grafikon 10. Godinji hod osjeta ugode na podruju Grada Malog Loinja

Izvor: Ljekoviti Loinj, Turistika zajednica Grada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf

Grafikon 11. Rue vjetrova za zimu na podruju Grada Malog Loinja

IZVOR: Ljekoviti Loinj, Turistika zajednica Grada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf , 31.12.2016

Reim vjetra vrlo je znaajna klimatska karakteristika za mnoge turistike aktivnosti na moru,
a i vrlo je vana komponenta osjeta ugode. Istovremeno vjetar predstavlja jedan od
obnovljivih izvora energije, kao i suneva toplina. Hrvatska je unato svojoj izuzetno visokoj
insolaciji i mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije u velikom zaostatku u
iskoritavanju obnovljivih izvora energije za nekim europskim podrujima.

89
 Diplomski rad

5.2.1. Mjerenje kakvoe zraka

Mjerenja kakvoe zraka u Velom Loinju, obnovljena u veljai 2007. na inicijativu Ljeilita
Veli Loinj iz marketinkih razloga, trajala su godinu dana (do sijenja 2008.), potvrdila su i
premaila oekivane rezultate. Naime, zbog poboljanja kvalitete goriva i smanjenja udjela
transporta koji oneiuje zraka, koncentracija SO2 smanjila se 2-7 puta, a koncentracija dima
je bila 50-100% nia u odnosu na mjerenja prije 15 godina. Koliina ukupne talone tvari bila
je na razini rezultata iz 80-ih godina, no zato je sadraj olova i kadmija u sedimentima
drastino opao (10-17 puta kod olova i 3-11 puta kod kadmija), zbog prelaska na bezolovni
benzin krajem 90- ih godina. Zabiljeena je i smanjena kiselost, tj. pH oborina se dodatno
smanjila, to sve govori o uinkovitosti lokalnih i globalnih mjera u smanjivanju zagaenja
posljednjih desetljea.113 Upravo su ovi pokazatelji preduvjet za stvaranje kvalitetne
marketineke kampanje Loinja kao otoka vitalnosti i promociju ljeilinog turizma.

5.3. Gospodarenje krutim otpadom

5.3.1. Otpad

Sve je vea potreba za kvalitetnim gospodarenjem krutim otpadom, ne samo zbog stope rasta
stanovnitva koja je na junom Mediteranu jo uvijek visoka, ve zbog znatnog porasta
gustoe stanovnitva u turistikim destinacijama za vrijeme ljetnih mjeseci. Istie se i
problem krstarenja po Mediteranu koji su uzrok velikih ekolokih problema, ukljuujui
oneienje voda i obala te unitavanje morskog dna. Jedan brod za krstarenje proizvede
otprilike 50 tona krutog otpada godinje, 7,5 milijuna litara tekueg otpada, 800.000 litara
otpadnih voda iz sanitarnih instalacija i 130 000 litara otpadnih voda iz pripreme hrane.114
Iz tih razloga potrebno je uvesti kvalitetan sustav recikliranja i sortiranja otpada u privatnim
domainstvima i u turistikim smjetajnim objektima.
Prema Zakonu o otpadu Republike Hrvatske115, otpad su tvari i predmeti koje je vlasnik,
odnosno proizvoa otpada (pravna ili fizika osoba) odbacio, odnosno odloio, odnosno
namjerava ih ili mora odloiti116. Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije vrste otpada
komunalni i tehnoloki (industrijski) otpad. Komunalni otpad je otpad iz kuanstava, otpad
koji nastaje ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz kuanstva koji nastaje u

113
Arhiva Turistika zajednica Grada Malog Loinja, Etis 2015
114
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf,
15.01.2017
115
Zakon o otpadu, Narodne novine 178/2004
116
Zakon o otpadu, Narodne novine 178/2004

90
 Diplomski rad

gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima. Za ispravno postupanje s komunalnim

otpadom prvenstveno su odgovorni sami stanovnici i tvrtke koji su proizvoai vlastitog
otpada. Komunalne tvrtke moraju stvoriti uvjete koji e svim stanovnicima omoguiti
primjereno postupanje s komunalnim otpadom.117
Na podruju otoka Cresa, Loinja i okolnih otoka (Susak, Ilovik,Unije, Srakane) komunalni
otpad skuplja se i odvozi organizirano. Komunalnu djelatnost skupljanja, odvoza i postupanja
s komunalnim otpada obavlja gradsko trgovako drutvo Komunalne usluge Cres-Loinj
d.o.o. Poslovi odlaganja komunalnog otpada podrazumijevaju razastiranje, sabijanje i
prekrivanje otpada. Prisutan je danononi nadzor objekta odlagalita od neovlatenog ulaska i
neovlatenog odlaganja. Trenutno je u tijeku realizacije sanacija odlagalita komunalnog
otpada Kalvarija u Malom Loinju.
U projektu sanacija odlagalita otpada Kalvarija planira se izgradnja ulazno-izlazne zone,
upravno-servisnog centra, pretovarne stanice, reciklanog dvorita i kompostane, te sanacija
postojee plohe za odlaganje otpada. Sanaciju sufinanciraju Grad Mali Loinj i Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Komunalni otpad preuzima se iz posuda postavljenih
na sabirnim mjestima koja su rasporeena u skladu s potrebama korisnika komunalnih usluga.
Otpad se prikuplja i selektiranim otpadom u za to posebne posude. Organizirano je od strane
komunalnog drutva odvojeno prikupljanje papira, staklene i plastine ambalae, te vrtno
kompostiranje (ini 42% komunalnog otpada, radi toga je svim korisnicima komunalnih
usluga koji imaju uvjete za kompostiranje omogueno je besplatno preuzimanje kompostera).
Na javnim povrinama uz kontejnere za otpad, postavljeni su plavi spremnici za papir i
karton, crni spremnici za staklo i uti spremnici za plastiku.

Tablica 32. Gospodarenje krutim otpadom i obradom otpadnih voda na podruju Grada Malog
Loinja

Kriteriji Pokazatelj Rezultati u odreditu

Gospodarenje krutim otpadom
Obrada otpadnih voda
Koliina otpada koji proizvodi 1,23 kg/danu
Postotak turistikih poduzea 88,80%
koja razdvajaju razliite vrste
otpada
Koliina otpadnih voda obraenih Ne postoji
do sekundarnog nivoa
Koliina otpadnih voda obraenih Ne postoji
do sekundarnog nivoa

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

117
http://www.kucl.hr/djelatnosti/gospodarenje-otpadom/, 17.1.2017

91
 Diplomski rad

5.4. Obrada otpadnih voda

Turisti u pravilu koriste 3 do 4 puta vie vode od stanovnika nekog podruja. Na

primjer, u Alaniji (Turska) je 2009. g. potronja vode za potrebe turizma predstavljala 52%
ukupne potronje vode. Dva pogona za desalinizaciju vode koja postoje u Derbi ne mogu
ispuniti visoke zahtjeve turizma u pogledu potronje vode, a slina rjeenja su se morala
uvesti tijekom ljeta, razdoblja kada je problem opskrbe vodom najvei.118 Najnovije rjeenje
je koritenje pogona za desalinizaciju za proizvodnju pitke vode. S druge strane, to rjeenje je
neprimjereno i skupo. Dnevna desalinizacija 30 milijuna kubinih metara jednaka je
proizvodnji 5000 MW ili kapacitetu 8-10 plinskih elektrana s kombiniranim ciklusom,
odnosno 4-5 nuklearnih elektrana. Pored toga, pogoni za desalinizaciju oslobaaju rasol i
staklenike plinove, a njihova potronja energije predstavlja ozbiljan problem tijekom
sezonskog vrhunca zbog potronje elektrine energije u turistikim objektima i urbanim
objektima povezanima s turizmom.119
Hrvatska provodi strateko upravljanje vodama, na temelju odredbi Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 107/95 i 105/05.), Strategija upravljanja vodama (Narodne novine,
br. 91/08.) 2008 godine. Strategija upravljanja vodama je dokument na temelju kojeg se
provode reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama.
Strategija upravljanja vodama takoer je okvir za pripremu strategija i planova prostornog
ureenja, zatite okolia, zatite prirode i razvoja ostalih sektora koji ovise o vodama ili utjeu
na stanje voda (poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo, industrija, energetika, promet, turizam,
javno zdravstvo i drugo). Ona vrijedi sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je
doneena, uz uvaavanje razdoblja pravne prilagodbe do kraja 2009. godine i trajanja dva
petnaestogodinja investicijska ciklusa do kraja 2038. godine.120

Trenutno se rade projekti i u budunosti e Loinj imati sustav odvodnje otpadnih voda kojim
e se zadovoljiti sekundarna i tercijalna obrada otpadnih voda. Vodu je mogue utedjeti
ukoliko turistika industrija postane svjesna problema i krene u pravom smjeru, a tijela javne
vlasti uvedu planove za gospodarenje vodom. Ti se planovi moraju temeljiti na studijama

118
Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee
pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za odriv razvoj (SU DEV) raspravljali su o izvje
u 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice ARLEM-a 18. veljae 2013. u Bruxellesu,
Belgija.
119
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf,
17.1.2017
120
Hrvatske vode, http://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/strategija_upravljanja_vodama.pdf,
31.12.2016

92
 Diplomski rad

koje usporeuju trokove i prednosti raznih mogunosti gospodarenja vodom. Tijela javne
vlasti igraju kljunu ulogu u provoenju kontrola, centralizaciji podataka o vodi i slinim
problemima kao prevenciju problema o koliini vode i primjeni propisa o utedama vode.
Ovaj posljednji aspekt od kljune je vanosti i ostvaruje se u brojnim oblicima, ukljuujui
nadzor voda, izgradnju institucionalnih i administrativnih kapaciteta te jaanje strunosti,
poticaja i sankcija.121
Na podruju otoka Cresa i Loinja voda se koristi iz Vranskog jezera na otoku Cresu.
Odvodnja otpadnih voda vri se putem razdjelnih kanalizacijskih sustava to znai da se
odvojeno sakupljaju oborinske i sanitarne otpadne vode. Prikupljene otpadne vode se putem
podmorskih ispusta, nakon predvienog tretmana, uputaju u recepijent, odnosno more.122
Sustav prikupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda nije jedinstven (objedinjen)
sustav, ve se sastoji od vie manjih separativnih sustava po pojedinim naseljima sa daljnjom
tendencijom rasta i razvoja. Sustav javne odvodnje na podruju Grada Malog Loinja koriste
naselja: Nerezine s turistikim naseljem Buanje, Mali Loinj, Veli Loinj i otok Susak.
Ukupno gledano, kanalizacijski sustav sastoji se od preko 60 km to primarnih, to
sekundarnih ogranaka cjevovoda, veeg broja crpnih stanica te 5 ureaja za proiivanje. Sve
otpadne vode prije isputanja u more redovito kontrolira Nastavni zavod za javno zdravstvo
Primorsko goranske upanije. Redovito se kontrolira i kvaliteta mora u blizini podmorskih
ispusta. Na podruju otoka Loinja more se ispituje na etiri lokaliteta: na potezu od Osora do
uvale Buanje u Nerezinama, u uvali ikat, Sunanoj uvali i na potezu od Zagazina do plae
Barakuda u Velom Loinju, na ukupno 31 toki, od ega su sve bile ocijenjene kao izvrsne
(ocjena 10/10).123
Voda iz Vranskog jezera koje je pitka voda s otoka Cresa pogodna je za pie ve na samom
svom izvoritu, to su dokazala i ispitivanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, izvrena
tijekom 2012., i to kroz sva 4 hidroloka razdoblja. Mr. sc. Sanja ivkovi, dipl. san. ing. iz
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo donijela je, na temelju analize podataka, sljedeu
ocjenu kakvoe vode s izvorita:124 Ispitani osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji u sva
etiri ispitivanja bili su povoljni. Voda iz Vranskog jezera bila je bezbojna, bez mirisa, bistra
(mutnoa se kretala od 0.93 do 2.40 NTU), povoljne temperature od 7.0 do 10.0 C., pH
vrijednost vode je optimalna, blago alkalna (8.23 - 8.36) i povoljna za vodu za pie. U
osnovnom mineralnom sastavu prevladavaju hidrogenkarbonati kalcija i magnezija. Po

121
Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR, 2013
122
Vodoopskrba i odvodnja Mali Loinj, http://www.viocl.hr/djelatnosti/odvodnja, 25.09.2016
123
Vodoopskrba i odvodnja Cres-Loinj, http://www.viocl.hr/djelatnosti/odvodnja, 25.09.2016
124
Ljekoviti otok Loinj, http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf , str 27

93
 Diplomski rad

ukupnoj tvrdoi voda Vranskog jezera spada u umjereno tvrde vode (9.8oNj do 10.3oNj) s
neto povienom koncentracijom klorida koja se kree od 54.6 59.8 mg/L. Koncentracije
lako oksidabilne organske tvari praene preko parametra utroka KMnO4, tijekom cijele
godine bile su vrlo niske s vrijednostima od 0.42 do 1.22 mgO2 /l, to je karakteristika vrlo
istih voda u prirodi. Ispitane koncentracije ukupnog organskog ugljika kojim se odreuje
ukupna organska tvar, takoer su bile vrlo niske i nisu varirale tijekom godine (1.6 mg/l).
Spojevi duika i fosfora, koji predstavljaju hranjive elemente, detektirani su u niskim
koncentracijama. Od kemijskih opasnih i toksinih tvari u vodi Vranskog jezera ispituje se
prisustvo tekih metala, mineralnih ulja, fenola, deterdenata U vrijeme kada mnoge zemlje
imaju probleme s pitkom vodom i na razne je naine pokuavaju pretvoriti u neto to je nalik
na vodu koju bi ovjek mogao piti, ovdje provodimo istraivanja na uzorcima vode iz jezera
Vrana na otoju Cres - Loinj.125
Analitiko izvjee uzoraka vode iz Vranskog jezera ukazuje na injenicu da je voda
spremna za konzumaciju odmah, bez postupaka kondicioniranja. Naravno, nakon postupka
dezinfekcije (kloriranja) ta je voda potpuno sigurna i zdravstveno ispravna za pie. Mnogi
smatraju da se takvo stanje podrazumijeva. Meutim, kako neke zemlje koje nisu bogate
vodama kondicioniraju, primjerice, morsku vodu ili otpadnu vodu iz kuanstava da bi istu
iskoristile za navodnjavanje ili kao kuno-tehnoloku vodu, a piju vodu iz boice, moramo
shvatiti sav potencijal kapitala koji posjedujemo. Kapital, dobrobit otoja Cres-Loinj upravo
je pitka voda jer mnogi otoci uope nemaju vode za pie ili im problem nedostatka vode nije
odgovarajue rijeen pa im je voda osrednje kvalitete. Voda je visoke kvalitete po svojim
fizikalno-kemijskim karakteristikama, nije oneiena tekim metalima ni pesticidima.
Razlog je u injenici to Vransko jezero, kao i otoje Cres-Loinj, imaju istu, netaknutu
prirodu. To je svakako istinski kapital, ujedno i obvezujui, zbog generacija koje dolaze, ali i
zbog turista i putnika namjernika koji e posjeivati ovo otoje. Mjerenja kakvoe vode
Zdravstveno-ekoloki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PG redovito vri kontrolu
zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju vodoopskrbnog sustava Cres-Loinj.
Detektirane razine metala bile su vrlo niske. Koncentracije ispitivanih organskih tvari bile su
ispod granice detekcije primijenjenih metoda ili vrlo niske,a jo uvijek znatno nie od
doputenih u Pravilniku. Prema rezultatima etiriju ispitivanja u 2012. godini voda Vranskog
jezera moe se koristiti za pie uz prethodnu ispravnu dezinfekciju..126

125
Ljekoviti otok Loinj, Kvaliteta vode Vransko jezero mr. sc. Karlo Jurica
126
Ljekoviti otok Loinj, http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-Losinj-Hr.pdf, str 27

94
 Diplomski rad

Tablica 33. Gospodarenje vodom na podruju Grada Malog Loinja

Kriteriji Pokazatelj Rezultati u odreditu

Gospodarenje Potronja pitke vode po turistikom noenju u usporedbi s 1,49 litara
vodom potronjom vode opeg stanovnitva po osobi po noi
Postotak turisitkih poduzea s tednim tuevima i 60 %
slavinama i toaletima s dvostrukim ispiranjem
Postotak turistikih poduzea koja korite recikliranu vodu 11%
Postotak koritenja vode iz reciklirane vode u odreditu nema
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Prema podacima navedenim u tablici, potronja pitke vode po turistikom noenju u

usporedbi sa potronjom vode opeg stanovnitva po osobi i noi iznosi 1,49 litara. Postotak
turistikih poduzea s tednim glavama i dvostrkim ispiranjima iznosi 60%. Postotak
turistikih poduzea koja koriste recikliranu vodu iznose 11 %. Koritenje reciklirane vode
koja se koristi kao nova voda nije zabiljeen.
Mogue je utedjeti znatne koliine vode pod uvjetom da turistika industrija postane svjesna
problema i strateki usmjeri aktivnosti u utedu, ali i tijela javne vlasti moraju uvesti planove
za gospodarenje vodom. Planovi se moraju temeljiti na studijama usporedbe trokova,
ukljuujui komparativnu analizu trokova i koristi o uvanja vode naspram irenja opskrbe.
Tijela javne vlasti igraju kljunu ulogu u provoenju ovih kontrola. Zakonske norme su od
kljune vanosti jer one ukljuuju nadzor voda, izgradnju institucionalnih i administrativnih
kapaciteta te jaanje strunosti, poticaja i sankcija. 127

127
Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR), 2013

95
 Diplomski rad

5.5. Potronja energije

U Alaniji (Turska), potronja elektrine energije se izmeu 2000. i 2008. g. poveala za

208%, od toga 21% potronje otpada na turizam.128 Nadalje, potronja elektrine energije u
se nekim turistikim podrujima za vrijeme vrhunca sezone udvostruuje ili utrostruuje.129

Tablica 34. Potronja energije na podruju Grada Malog Loinja u 2014. godini

Kriteriji Pokazatelj Rezultati u odreditu

Potronja energije Potronja energije po turisitkom noenju u usporedbi 118,8%

s potronjom energije opeg stanovnitva po
osobi/no

Postotak turistkih poduzea koja su prela na 88,90%

niskoenergetsko osvjetljenje

Godinja potronja energije iz obnovljivih izvora 35,50%

(Mwh) kao postotak ukupne potronje energije

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Potronja energije po turistikom noenju u usporedbi s potronjom energije opeg

stanovnitva po osobi po noi iznosi 118,88 %. Time moemo zakljuiti da je izuzetno vano
pronai alternativne mogunosti i utedjeti energiju jer se ona troi u izuzetno velikim
koliinama. Na niskoenergetsko osvjetljenje je prelo 88,90% turistikih poduzea to je
dobar podatak i zasigurno pokazuje dobar smjer. Podatak da samo 35,5% od ukupne
potronje odredite priskrbljuje iz obnovljivih izvora energije daje prostora za napredak.

128
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-report2012-tourism-hr.pdf
25.09.2016
129
Lucia De Stefano (2004): "Svjea voda i turizam n a Mediteranu", Program za Mediteran Svjetskog fonda za
zatitu prirode (WWF) (http://www.scribd.com/doc/20408492/Fress-Water-and-Tourism-WWF, 18.01.2013

96
 Diplomski rad

5.6. Zatita krajolika i bioraznolikosti

5.6.1. Bioloka raznolikost

U veini zemalja Mediterana izgradnja infrastrukture uzdu obale unitila je i smanjila
bioloku u obalnom podruju. U izvjeu OECD/IUCN-a iz 1996. zakljueno je da je "svijet
od 1900. g. vjerojatno izgubio 50% postojeih movarnih podruja".130 Europska agencija za
okoli je 2010. godine provela analizu bioloke raznolikosti mora koja je pokazala da je u
Europi najmanje 50% gmazova (kornjaa) i morskih riba ugroeno, dok je stanje drugih vrsta
nepoznato ili dobro, kao na primjer vrlo malog broja vrsta ribe. Vonja brodom i druge
aktivnosti na vodi takoer doprinose gubitku bioloke raznolikosti time to dovode do
pogoranja stanja polja morskih trava (vrste posidonija i koraljne vrste).131

Tablica 35. Zatita krajolika i bioraznolikosti na podruju Grada Malog Loinja

Kriteriji Rezultat u odreditu Izvor podataka

Postotak odredita (povrina u km) 90% Izraun teritorija grada ML pod

namijenjen za zatitu NATURA 2000 Kvarnerski otoci
NATURA 2000 site, Cres Loinj
NATURA 2000 site

Postotak lokalnih poduzea u 33,33% 9 poduzea (18 objekata)

turistikom sektoru koja aktivno
podravaju zatitu, ouvanje i
upravljanje lokalnom bioraznolikosti i
krajolikom

Postotak odredita obuhvaen planom Nema podataka Dopis upanijske javne ustanove
za upravljanje bioraznolikou i za zatitu prirode koja objanjava
praenje bioraznolikosti status menamenta i monitoringa

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Na podruju Grada Malog Loinja 90% podruja pod zatitom je Natura 2000. Postotak
lokalnih poduzea Grada Malog Loinja u turistikom sektoru koja aktivno podravaju
zatitu, ouvanje i upravljanje lokalnom bioraznolikosti i krajolikom iznosi 33,33%. Postotak

130
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban
(Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za
odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice
ARLEM-a, 18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija
131
Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, Ovo izvjee sastavila je izvjestiteljica Michle Sabban
(Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za
odriv razvoj (SUDEV) raspravljali su o izvjeu 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne sjednice
ARLEM-a, 18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija

97
 Diplomski rad

odredita obuhvaen planom za upravljanje bioraznolikou i praenje bioraznolikosti nije

obvezan i za njega nemamo tone podatke.
Pokazatelj odrivosti o broju dupina se dodalo jer u Velom Loinju postoji Institut za
istraivanje mora. Sustavno se mjere i prouavaju podaci, te se raspolae sa podacima o broju
dupina.

Tablica 36. Broj dobrih dupina u akvatoriju Cres Loinj

Period vaenja
Ime autora/institucije dokumenta ili
Rezultati u Ime dokumenta/izvora
odgovorne za Uestalost
destinaciji podataka
dokument/podatak prikupljanja
podatka
Znanstveni lanak: Veliki broj
dobrih dupina (Tursiops
truncatus)
u bivem posebnom rezervatu Plavi svijet Institut za
u moru cresko-loinjskog istraivanje i zatitu mora,
242 3 god
otoja, Hrvatska. Zatita voda: Katel 24, 51551 Veli Loinj,
Morski i slatkovodni ekosustavi Hrvatska
(2013.) Objavljeno u virtualnoj
knjinici Wiley Online Library.
TABLICA 4.
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Plavi svijet je potvrdio svojim istraivanjima podatak da na podruju loinjskog arhipelaga

obitavaju 242 dupina.
Hrvatska je s aspekta bioloke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe
zahvaljujui svojem specifinom geografskom poloaju na razmei nekoliko biogeografskih
regija te karakteristinim ekolokim, klimatskim i geomorfolokim uvjetima. Velika
raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih stanita rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta
sa znatnim brojem endema.132

132
Bioloka raznolikost Hrvatske, Drugo izmjenjeno izdanje, Dravni zavod za zatitu prirode
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2009.

98
 Diplomski rad

Tablica 37. Bioraznolikost na podruju Grada Malog Loinja

Pokazatelj Rezultat u Naziv dokumenta/izvor Ime Uestalost

odreditu podataka autora/institucije/odgovorne prikupljanja
za podatak
Bioloka 1150 Kontrolni popis biljki Naturhistorisches Museum 10 godina
raznolikost cresko-loinjskog Wien, Marz 2008, 109B, 207-
arhipelaga s biljekama. 318 B. Wallnofer
Anali Prirodoslovnog
muzeja u Beu, oujak
2008, 109B, 207-318 B.
Wallnofer
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Izvrsni su podaci rezultat znanstvenog rada kolega iz Austrije, dokazuju da i danas nakon
gotovo 120 godina loinjsko creski arhipelag ima oko 1.150 vrsta biljnih vrsta.133

Tablica 38. Holtikulturalno ureenje na podruju Grada Malog Loinja

Pokazatelj Rezultat u odreditu Izvor

Kvadratura ureenih javnih 9.499,72 m2 Vodovod i odvodnja,
gradskih povrina Komunalne usluge Cres-Loinj
holtikulturno ureenje
Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Holtikulturno ureenje je izuzetno vano i ono na Loinju obuhvaa oko 9.500 m 2. Vano je
naglasiti da sa holtikulturne povrine najveim dijelom posaene autohtonim biljem.

5.7. Upravljanje svjetlou i bukom

Prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji: Prekomjerna buka ozbiljno teti ljudskom

zdravlju i ometa svakodnevne aktivnosti ljudi u koli, na poslu, kod kue i tijekom slobodnog
vremena. Ona moe poremetiti san, uzrokovati kardiovaskularne i psihofizioloke uinke,
smanjiti performanse i izazvati smetnje i promjene u socijalnom ponaanju. Jedan od pet
Europljana redovito je izloen razini buke nou koje bi mogle znaajno otetiti zdravlje.

133
Kontrolni popis vaskularnih biljki cresko-loinjskog arhipelaga s biljekama, Anali Prirodoslovnog muzeja u
Beu, oujak 2008, 109B, 207-318 B. Wallnofer

99
 Diplomski rad

WHO / Europe koristi dokaze o zdravstvenim uincima buke i identificira potrebe ranjivih
skupina te nudi tehnike i politike smjernice za zatitu zdravlja.134

Tablica 39. Upravljanje svjetlou i bukom, kvaliteta vode za kupanje na podruju Grada
Malog Loinja

Kriteriji Pokazatelj Rezultat u odreditu

Upravljanje U odreditu postoje politike kojima se od poduzea da
svjetlou i zahtjeva da svjetlosno oneienje i oneienje
bukom bukom svedu na minimum
Postotak odredita obuhvaen lokalnom strategijom 47%
za smanjenje oneienja bukom i svjetlosnog
oneienja
Kvaliteta vode Razina oneienja po 100 ml (fekalni koliformi, nema
za kupanje kampilobakter)
Broj dana zatvorene plae/obale zbog oneienja 0 dana

Izvor: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Grad Mali Loinj ima usvojene odredbe o buci, kao i prilagodbu sa zakonima Republike
Hrvatske. Sa strategijom o buci i zatitom svjetlosnih zagaenja obuhvaeno je 47 %
odredita. Nisu zabiljeena zagaenja mora i zatvorene plae radi oneienja. Uz ove izvrsne
rezultate moemo pridodati da Loinj ima 4 plae s Plavim zastavama, te dvije Bijele zastave
kao dokaz o kontinuiranoj brizi o istoi mora i podmorja.

134
World health organisation Europe, Noise, http://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-
health/noise/noise, 31.12.2016

100
 Diplomski rad

6. USPOREDBA ODRIVOG RAZVOJA MALOG LOINJA I

PODGORICE

U 2015. godini je 100 odredita u Europi prijavljeno u projekt ETIS. Za ovaj rad izabrana je
Podgorica, iz razloga jer je nagraena od ETIS-a i pokazala je elju prezentirati svoje
pokazatelje i usporediti sa Malim Loinjem. Time se pokazala djelomina otvorenost i
suradnja, koja e u budunosti vjerojatno imati i bolje rezultate u partnerstvo, izmjeni iskustva
i poticaju za uspjehom.

Tablica 40. Pokazatelji odrivog razvoja za Grad Mali Loinj i djelomino za Podgoricu

ETIS 2015 MALI

Pokazatelj ETIS PODGORICA 2015
LOINJ

Glavni pokazatelji u projektu European tourism

sustainable (27 glavnih pokazatelja):

Postotak odredita sa strategijom o odrivom

turizmu/akcijskim planom, s dogovorenim
mjerama za praenje, razvoj i ocjenjivanje
32%

Postotak turistikih poduzea/objekata u

odreditu koji koriste dobrovoljne
certifikate/oznake za ekoloke mjere/mjere
odrivosti i/ili mjere korporativne drutvene
vrijednosti u Podgorici nema certificiranih
44,40% eko preduzea
Postotak posjetitelja zadovoljnih svojim opim nije raena anketa na nivou
iskustvom u odreditu 96,29% Podgorice

Postotak posjetitelja svjesni napora odredita

usmjerenih na odrivost odredita
ne mjeri se ne mjeri se
2.200.000 21,31 % vie noenja, uee u
Broj turistikih noenja po mjestu godinje; 8,33% ukupnom broju noenja Crne
po mjestu gore 1,41 %
Dnevna potronja po turistu
66,26 EUR

Prosjena duljina boravka turista u odreditu

8 noi 2,7 dana
Stopa popunjenosti u komercijalnim
smjetajnim kapacitetima po mjesecu i prosjek
za godinu 27,3 % i 27,7%

101
 Diplomski rad

Neposredna zaposlenost u turizmu kao postotak 779 ukupan broj zaposlenih u

ukupne zaposlenosti 24,70% turizmu
Postotak turistikih poduzea u kojima je
provedena protupoarna inspekcija u proloj
godini 100% 100%
Postotak turistikih poduzea koja aktivno
poduzimaju korake za koritenje lokalnih
proizvoda i usluga 66,6
Broj turista na 100 stanovnika 20,7

Postotak mukaraca / ena zaposlenih u turizmu

56,02% 379 ene; 400- mukarci

Broj komercijalnih smjetajnih kapaciteta sa

sobama pristupanim osobama s invaliditetom
i/ili prilagodna i pristupanost
1,64%

Broj turistikih atrakcija prilagoenih osobama

sa potekoama u kretanju
56%
Broj kulturnih sadraja pod zatitom 100%

Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji

koriste razliita prometna sredstva za dolazak
na odredite
2,42%

Prosjena duina putovanja turista prema i od

kue ili prosjena duina putovanja od
prethodnog odredita do trenutnog odredita
810,6 km
Postotak turistikih poduzea ukljuenih u
programe za ublaavanje klimatskih promjena -
kao to su: smanjenje emisija CO2,
niskoenergetski sustavi, itd.. reakcije i
djelovanja prilagodbe 77,70%

Koliina otpada koju proizvodi odredite (po

stanovniku po danu ili po mjesecu)
1,23 kg/danu
Koliina recikliranog otpada (postotak ili po
stanovniku po godini) 13,78%
Postotak otpadnih voda iz odredita koje se
obrauju barem do sekundarne razine prije
isputanja 0%
Potronja pitke vode po turistikom noenju u
usporedbi s potronjom vode opeg
stanovnitva po osobi po noi 1,49L

102
 Diplomski rad

Potronja energije po noenju turista u odnosu

na opu potronju energije stanovnika po osobi
na no 118,88%
Postotak odredita (povrina u km) namijenjen
za zatitu 90,00%

Na odreditu postoje politike kojima se

zahtijeva od turistikih poduzea da svjetlosno
oneienje bukom svedu na minimum
da

Razina oneienja po 100 ml (fekalnih

koliforma, Campylobacter).
0 ml
Izborni pokazatelji odrivosti u projektu
European tourism sustainable indicators (40
izbornih pokazatelja):
Postotak stanovnika zadovoljnih svojim
angamanom i njihovim utjecajem na planiranje
i razvoj turizma 99%
Postotak u destinaciji koji je zastupan
organizacijom za upravljanje destinacijom
(DMO) 100%
Broj poduzea koji su ukljueni u Izvjea o
odrivosti u skladu s Globalnom incijativom za
izvjetavanje ne mjeri se
Broj ponovnih posjetitelja/posjetitelja koji se nema podataka
vraaju ( u roku od 5 godina) za 2014.godinu

Postotak poduzea koji posjetitelje upoznaju sa

svojim naporima usmjerenim na odrivost u
svojim proizvodima; marketingu ili brendiranju
88,90%
Relativan doprinos turizma u gospodarstvu u 17,5 % vie u odnosu na
odreditu (% BDP-a) 34,45% 2014.g
Broj jednodnevnih posjetitelja u visokoj i niskoj
sezoni 0%

Dnevna potronja po jednodnevnom posjetitelju

0 EUR
Prosjena duljina boravka jednodnevnih
posjetitelja 8 sati
Postotak deset najveih turistikih poduzea
ukljuenih u upravalnje
odreditem/kooperativni marketing 77,70%
234,00 kn (31,2
Prosjena cijena po sobi u odreditu
EUR)
Postotak sezonskih poslova u turizmu 52,60%
Postotak turistikih poduzea koja nude
stairanje studentima 66,60%

103
 Diplomski rad

Postotak turista koji su uloili prigovor kod

policije 0%

Postotak odredita obuhvaen politikom za

promicanje lokalnih, odrivih proizvoda i usluga
nastalih trinom politikom
2,24%
Postotak turistikih poduzea koji uzimaju
barem 25 % hrane i pia lokalnih / regionalnih
proizvoaa 77,70%
Postotak stanovnika koji su zadovoljni s
turizmom u destinaciji 95%
Broj kreveta dostupnih u komercijalnom
smjetaju u odnosu na na 100 stanovnika 268

Broj drugih kua/kua za najam na 100 kua

110%
Postotak turistikih poduzea u kojima je na
rukovodeim mjestima ena 33,30%
: 5.021, M: 5.892
Prosjena plaa ena u turizmu u usporedbi s - imaju 15%
prosjenom plaom mukaraca manju plau od
mukaraca

Postotak odredita koji opsluuje javni prijevoz

pristupaan osobama s invaliditetom i osobama
s posebnim zahtjevima za pristup
46%

Postotak posjetitelja koji su zadovoljni s

pristupanou odredita osoba s invaliditetom
ne mjeri se
Postotak stanovnika koji imaju pozitivno ili
negativno miljenje o utjecaju turizma na nema podataka
identitet odredita za 2014.godinu
Postotak najvanijih dogaanja u odreditu koja
su usmjerena na tradicionalnu/lokalnu kulturu i
dobra 57%

Postotak posjetitelja koji koriste lokalne javne

usluga prijevoza u odreditu
2,94%

Prosjena duina putovanja jednodnevnih

posjetitelja prema odreditu i povratno
214,12 km

Postotak odredita ukljuen u strategije

prilagodbe klimatskim promjenama ili planiranje
0%
Postotak turistikih smjetajnih kapaciteta i
infrastrukture atrakcija smjetenih u ranjivim
zonama ne mjeri se

104
 Diplomski rad

Postotak turistikih poduzea koji razdvajaju

razliite vrste otpada 88,80%

Postotak komercijalnih smjetajnih kapaciteta

povezanih s glavnim sustavom za odvodnju
otpadnih voda i/ili onih koji u kojima se
primjenjuje tercijarna obrada otpadnih voda
0%

Postotak turistikih poduzea koji koriste

tedljive tueve i slavine i/ili koljkama s
dvostrukim ispiranjem
60%
Postotak turistikih poduzea koja koriste
recikliranu vodu 11%
Postotak koritenja vode koriten iz reciklirane
vode u odreditu 0%
Postotak turistikih poduzea koja su prela na
niskoenergetsko osvjetljenje 88,90%

Godinja potronja energije iz obnovljivih izvora

(MWh) kao postotak ukupne potronje energije
35,50%

Postotak lokalnih poduzea u sektoru turizma

koji aktivno podupiru zatitu, ouvanje i
upravljanje lokalnom bioraznolikosti i krajolikom
33,33%
Postotak odredita obuhvaen planom za
upravljanje biorazolikou i praenje
bioraznolikosti NEMA PODATAKA

Postotak odredita i postotak stanovnitva

obuhvaen lokalnom strategijom i/ili planovima
za smanjenje oneienja bukom i svjetlosnog
oneienja
47%
Broj dana zatvorene plae/obale zbog
oneienja 0 dana

Lokalni pokazatelji odrivog razvoja

Broj parkirnih mjesta na javnim parkiralitima

336 2078
Zaposleni iz evidencije HZZ PU Rijeka 172
Zaposleni iz evidencije ostalih Podrunih ureda
(upanija) 824
Broj kaznenih djela 163
Broj teih kaznenih djela 7
Rijeena kriminalna djela 50%
Broj prekrajnih radnji 181 2860

105
 Diplomski rad

Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (visoka

sezona) cca 200 osoba
Brodski izleti /srijeda/subota/nedjelja (niska
sezona) cca 180 osoba

kolski izleti svakodnevno (niska sezona)

cca 50 osoba
Potronja po izletu (bez ruka) 35,00 Kn
Prosjena duljina boravka 8 sati
Broj djece po skupinama i objektima u Djejem
vrtiu 294 djece
Broj neupisane djece u Djejem vrtiu
(nedovoljno mjesta) 24 djece
Broj uenika u osnovnoj koli
554
Broj radnika u osnovnoj koli 80

Nastava struno zastupljena u Osnovnoj koli

100%
Broj uenika s tekoama u razvoju u Osnovnoj
koli 52
Broj uenika koji radi po programima iznad
standarda u Osnovnoj koli 69
Broj profesora u Srednjoj koli 45
Broj uenika u Srednjoj koli 360
Broj uenika po sektorima u Srednjoj koli (na
kraju k. god.) 358

Broj izvan nastavnih aktivnosti u Srednjoj koli

17
Broj izvan uionike nastave strune
ekskurzije, terenska nastava, izleti u Srednjoj
koli 15
Broj odlazaka na dravna natjecanja iz Srednje
kole 7
Broj odlazaka na struno usavravanje djelatnika
(seminari) iz Srednje kole 48

Broj napredovanja nastavnika u srednjoj koli

2
Broj pritubi upuenih Lukoj kapetaniji 1
Ukrcano putnika u luci Mali Loinj 24624
Iskrcano putnika u luci Mali Loinj 92241
Ukrcano automobila na trajekte u luci Mali
2782
Loinj
Iskrcano automobila u luci Mali Loinj 1256
Izdanih prijava dolazaka plovila nautikog
2577
turizma
Broj dupina u loinjskom arhipelagu 242

106
 Diplomski rad

Broj biljnih vrsta na Cresko-loinjskom

1150
arhipelagu

Broj plovila u luci Mali Loinj 12.356 plovila

Broj plovila u svim lukama 17776 plovila

Broj ticanja cruisera u luci Mali Loinj 6

Broj pritubi upuenih LU Mali Loinj /
Broj uplovljavanja domaih brodova u luci Mali
3.697
Loinj
Broj uplovljavanja stranih brodova u luci Mali
8.997
Loinj

Ukrcano tereta u tonama u luci Mali Loinj 26,10

Iskrcano tereta u tonama u luci Mali Loinj 25,15

Broj putnika u linijskom prometu u Malom

93.278
loinju
Broj poara na dimnjacima 3
45
Broj poara na stambenim objektima 2 115
Broj poara u poslovnim objektima 0 15
Broj poara u industrijskim objektima 0 /
Broj poara u javnim objektima 0 15
Broj poara i intervencijama vatrogasaca u
4
prometu 85
Broj poara na otvorenom prostoru 12 2304
Broj poara ostalo 6 217
Kvadratura ureenih gradskih javnih povrina 5,60 % vise u odnosu na
hortikulturalno ureenje 9.499,72 m2 2014.g
IZVOR: Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015; Podgorica Biserka
Stamatovic, Manager for developing projects, Tourism Board Podgorica

Prema usporednoj tablici moemo zakljuiti da je jo uvijek nemogue kvalitetno usporediti

dvija odredita i prouiti prednosti i prijetnje, prilike i slabosti u pojedinom odreditu. Uz sve
pokuaje da se pronae odredite koje e dati sve podatke i javno prezentirati svoje
pokazatelje, jo uvijek je situacija nedovoljno transparentna. Podgorica koja je glavni i
najvei grad Crne gore, prema slubenom popisu stanovnitva iz 2011. godine imala je oko
160.000 stanovnika, dok je ukupno podruje grada biljeilo 190.000 stanovnika.135 Tome u
prilog ide velika razlika u broju poara koje je imao Mali Loinj i koje je imala Podgorica. U
Podgorici za razliku od Loinja nema certificiranih eko preduzea, Podgorica ne mjeri

135
Grad Podgorica, http://www.podgorica.me/teritorija-i-stanovnistvo , 27.12.2016

107
 Diplomski rad

zadovoljstvo turista boravkom u odreditu, biljei se u 2015, u odnosu na 2014. godinu

21,31% vie noenja, a uee Podgorice u ukupnom broju noenja Crne gore iznosi 1,41%.
Ureeno je 2.078 parkirnih mjesta, biljei se 2.860 prekrajnih radnji na razini godine.

Turistika odredita koja mjere svoju odrivost, javno se hvale vrijednim projektom i
pokazateljima odrivosti, ali prema ovom istraivanju nedovoljno komuniciraju rezultate i ne
objavljuju u javnosti sve podatke.

Na primjeru Turistike zajednice Estartit moemo takoer potvrditi da svi podaci takoer
nisu javno prezentirani136 . Na kongresu ETIS-a 2016. godine, prezentirale su se pojedina
odrdita i iznosila pokazatelje mjerljivosti odrivosti. Podaci koji su prezentirani malobrojni
su, ali moe doarati profil odredita koji su bili najaktivniji u projektu odrivog razvoja.
Neke od njih prezentiramo u nastavku.

Michael Dodds, direktor Turistike zajednice Brittany prezentirao je podatke: turizam u regiji
Brittany ini 8% od ukupnog GDP-a. Brittany ima 2,700 km obale, trea je regija u
Francuskoj po duljini obale. Ima 9,300 komercijalnih objekata i 232.000 kua za odmor.
Iznajmljuje se u komercijalnom smjetaju oko 1,5 milijuna kreveta - najvei grad je Rennes,
udaljem 350 km od Pariza. Ostvaruje se godinje 97 milijuna noenja, ugouje oko 9
milijuna turista, preko 15 % noenja ostvaruju nautiari (oko 5,3 milijuna noenja).137
Najbrojnije razlozi dolaska gostiju su etnja, biciklizam, kultura, festivali, wellness,
thalasoterapija, golf, ljetno uivanje sunce/more i nautiki turizam. 138

U prezentaciji je takoer regija Brittany u Francuskoj, odredite Broceliande, koji se nalazi u

sredinjem dijelu regije Brittany koji ima 174.000 stanovnika, 370 komercijalnih objekata
(6.200 kreveta), te 6.800 kua za odmor. Najvee mjesto je Ploermel, 400 km udaljeno od
Pariza. Ukupno se ostvaruje 870.000 noenja godinje, posjeuje 400.000 posjetitelja
godinje, 10 % od ukupnog broja noenja ostvaruje se u nautikom turizmu. Ukupno 3%
poslova pripada turistikom sektoru. Tipovi turizma: ruralni, turizam koji promovira prirodni
okoli, jedinstvenu floru i faunu, lokalnu kulturu i legende, dvorce. 139
Naglaena je vanost
koju destinacija Broceliande ima od projekta ETIS: osmiljena je web stranica i video
promocija, interpretirana Arthurova legenda, virtualni posjet u 6 povijesnih gradova,

136
http://www.visitestartit.com/en/895/Professional/Professional-Area/Torroella-de-Montgri-l-Estartit-
winners-of-#prettyPhoto, 15.1.2017
137
httls://brittanytourism.com/.bzh, 28.12.2016
138
httls://brittanytourism.com/.bzh, 28.12.2016
139 httls://brittanytourism.com/.bzh, 28.12.2016

108
 Diplomski rad

eksperimentalna digitalna projekcija. Istie se opredjeljenje za odrivim razvojem,

ukljuivanje u zelene projekte, ukljuivanje u Intereg Project CYCLEWEST . Aktivni su u
certificiranju Green Globe, te svih ostalih eco certifikata. U organizacijskom timu ETIS
sudjeluju: voditelj projekta, statistiar, marketing istraiva, destinacijski koordinator,
promatra. Temeljni iznos budeta: 8.000 eura.

Josep Capell iz panjolske u svojoj prezentaciji na konferenciji u Briselu 2016. godine

iskazuje podatke o odreditu Torroella de Montgri, koja je u projektu odrivog razvoja ETIS.
Torroella de Montgri je smjetena u unutranjosti panjolske, 6 km od mora. Povijeu datira
od prije 1.000 godina, ima oko 40.000 kreveta u komercijalnom smjetaju, oko 82 restorana,
izrazito snaan nautiki turizam i parkove prirode. 140

Llanca na Costa Bravi je malo mediteransko naselje koje se protee na 28,6 km2, raspolae s
oko 15.000 kreveta, ima 29 restorana, znaajnu proizvodnju lokalnog vina i maslinovog ulja.
Zahvaljujui ETIS-u kau da imaju bolji pregled potencijala i resursa u odreditu, bolju
suradnju sa privatnim sektorom, dugoronu viziju razvoja mjesta, suradnju sa lokalnim
stanovnitvom, plan tednje energije, plan i ciljeve odvojenog otpada i reciklae, bolju
perspektivu za razvoj.141 U isto vrijeme u budunosti su otvoreni za suradnju sa drugim
destinacijama, svjesni su vanosti benchmarking-a i povezivanja u Tourism Unit of DG
GROW.142 Fokusirani su na INTERREG projekte i mogunosti zajednikog financiranja
projekata.

Prema podacima koje je na kongresu ETIS-a u Briselu iznijela Sulvia Giulietti (European
enviroment agency), zbog svoje prirodne i kulturne atraktivnosti, Europa je u svijetu primarna
turistika destinacija i generira turizam ueem 10% BDP-a EU-a. Europska unija (EU) ima
za cilj promicanje turizma kako bi odrali poziciju vodee destinacija svijeta. Europa nema
sveobuhvatnu strategiju voenja politike za turizam i za okoli. Politika fragmentacija
zakonodavstava EU-a dovodi do problema dostupnosti podataka, osobito s obzirom na utjecaj
na okoli. Turizam u Europi zadnih godina uvelike se promijenio u smislu sezonalnosti oblika
putovanja i uestalosti putovanja, u smislu demografije i odabira eljene destinacije.
Pojavljuju se novi trendovi, a turizam se odvija tijekom cijele godine, izrazito je snaan trend

140 Prezentacija Josep Capell, Brisel 2016

141 Prezentacija Josep Capell, Brisel 2016
142 Growth, Europska komisija, http://ec.europa.eu/growth/index_en, 28.12.2016

109
 Diplomski rad

putovanja u gradove tzv, city break putovanja. Europa je postala najvea svjetsko turistiko
odredite.143

Posebno visoka koncentracija turista primjeuje se u obalnom dijelu, planinskim podrujima

oko jezera, gdje je uoen porast u izgradnji i infrastrukturi, a time povean pritisak na okoli
na zatienim i prirodnim podrujima.144 U Sredozemlju turizam uzrokuje esto nepovratne
negativne uinke na prirodnim podrujima bogatim bioraznolikosti i propadanje stanita
vodenih i kopnenih biljnih i ivotinjskih zajednica. Unato tekoama kvantificiranja pravog
utjecaja turizma na okoli, bilo koje poveanje broja turista zasigurno ima negativni utjecaj na
okoli, potronju energije, otpada i sl.

Turisti troe 3 do 4 puta vie vode po danu nego stanovnik odredita, izmeu 100 i 200 litara
po osobi po danu. Potronja elektrine energije snano raste u turistikim podrujima u
Torremolinosu (panjolska), porasla je potronja elektrine energije za 160% u razdoblju
izmeu 1989. i 2008. Godine, nastavlja Giulietti.

Pokazatelji koliine otpada na Malti kazuju da jedan stanovnik generira dnevni prosjek od
0,68 kg u usporedbi s dnevnim prosjekom 1,25 kg po turistu u hotelima. 145 Turistiki prijevoz
automobilom uzrokuje najvei utjecaj na kvalitetu zraka, dok zrani promet uzrokuje veliki
dio emisija staklenikih plinova (80% u 2000. godini) u EU. Najvie emisije staklenikih
plinova proizvode kruzeri.

Europa prema zadnjim istraivanjima ima najvei broj "zelenih" certifikacijskih shema u
svijetu (kao to su eko-oznaavanja). to se tie prijevoza, do 2020. oekuje se da e biti
automobil jo uvijek najee prijevozno sredstvo turista. Porasti e broj putovanja turista
zranim prijevozom. Europa e i dalje voditi u meunarodnim svjetskim dolascima, oekuje
se poveanje s 57 na 89 turista na 100 stanovnika do 2030. godine. Predvia se kako e
putovanja unutar Europe ostati meu svjetskim top pet turistikim putovanjima izmeu 2030.
i 2040. godine. 146

Sve su ovo razlozi radi kojih je Europskoj komisiji vano zatititi resurse, pravilno upravljati i
ouvati postojee resurse za budunost i zajedno sa UNWTO-om davati smjernice
odreditima, regijama i dravama o dugoronom odrivom razvoju.

144
Silvia Giulietti, (European enviroment agency), ETIS Conference | Brussels 31.12.2016
145
Silvia Giulietti, (European enviroment agency), ETIS Conference | Brussels 31.12.2016
146
Silvia Giulietti, (European enviroment agency), ETIS Conference | Brussels 28.01.2016

110
 Diplomski rad

U ovom kontekstu usporeuje se i primjer Venecije koji jo danas nije rijeen u potpunosti.
Godine 2004. objavljeno je u Alternative tourism for promoting sustainable development:
The case of Venice da Venecija ima velike probleme, kao najvei navedeni su slijedei:
trivializacija proizvoda, iskljuenje novih razvojnih mogunosti, visoka cijena ivota, gubitak
ekonomskih resursa, nesigurnost i visoki udio sezonskih poslova, niski nivo inovacije i
poduzetnike inicijative, poveane koliine krutog otpada, nisko koritenje lokalnih resursa,
konflikt izmeu operatera, prenapuenost podruja u isto vrijeme, nedovoljna mobilnost,
izoblienje i iskoritavanje imida grada, mikro kriminalitet.147

U primjeru odrivog razvoja i mjerenja indikatora u projektu ETIS, primjeeno je da se

praenje odrivosti uglavnom fokusira na pitanja gospodarske odrivosti (37,3%), okolia i
kulture (24,5%), u odnosu prema kupcima (22,5%) i socijalnim pitanjima (15,7%).

Od ukupno vie od 100 prijavljenih odredita u projektu ETIS, nagraeni su najbolji sa

kategorijom jedna do tri : Najkvalitetnije destinacije nagraene sa 3 zvjezdice:

- "Visit Sardinia koja je bila ukupni pobjednik za odrivost zahvaljujui inovativnom

pristupu koji se sastoji od pokazatelja odrivosti EU-a i UNWTO-a.
- Barcelona Province su osvojili glavnu nagradu Turizam za sve
- Mali Loinj u Hrvatskoj osvojio nagradu za ekonomske vrijednosti te za
najambicionizniji projekt odrive prakse na otoku vitalnosti, zahvaljujui impresivnom
broju od 130 pokazatelja. Broj pokazatelja je daleko izvan obveznih 67 ETIS
pokazatelja u pilot projektu.
- Bretanaa, Mjesto Brocliande u Francuskoj, osvojio je nagradu ETIS za utjecaj na
okoli i doprinos u razvoju zelene turistike ponude u umskom podruju.

Nagradu ETIS sa 2 zvjezdice za socijalno i kulturni utjecaj i dostignue dobili su:

- Tamno nebo Alqueva u Portugalu za mjerenje svjetlosnog zagaenja i jedinstvenoj

ponudi 'Nonim nebom do zvijezda
- Torroella de Montgri-l'Estartit i L'Estartit Llanc u panjolskoj za dobar omjer
gospodarskog razvoja uz odrivi obalni turizam
- Ljubljani u Sloveniji za certifikaciju oznakom 'Zelena Slovenija' za hotele i turistike
centre

147
MINOIA,P., MANNINO, I., Alternative tourism for promoting sustainable development: The case of Venice,
Reinventing a tourism destination, Weber&Tomljenovi, Institut za turizam, Zagreb, 2004, P.185

111
 Diplomski rad

- Comunitat Valenciana u panjolskoj zbog svojih postignua u poboljanju pristupa za

turiste s invaliditetom.

Nagrade ETIS sa jednom zvjezdicom dobili su:

- Podgorica u Crnoj Gori za njegovo dugorono opredjeljenje za odrivi turizam

- Abano Terme u Italiji, koji kombinira svoju reputaciju kao jedan od najstarijih
europskih spa gradova sa zelenim turizmom

Andaluca u panjolskoj i Juni Limburg u Nizozemskoj dobio je posebnu pohvalu za

poboljanje upravljanja odrivog razvoja i dostupnosti odredita.

ETIS 2016 dio je promocijske i projektne aktivnosti i kao to je naglaeno na dodjeli nagrade,
ovo je doprinos Europske komisije UNWTO-u koji je proglasio 2017. godinu Meunarodnom
godinom odrivog razvoja turizma.148

148
ETIS The European Tourism Indicator System for Sustainable Destinations , Analysis of 1st Pilot
Implementation Phase 15. July 2013 15. April 2014

112
 Diplomski rad

7. RASPRAVA ISTRAIVANJA
Istraivanje je napravljeno u svrhu odgovornog voenja turizma i ukljuenja u ETIS projekt.
Mjerenje pokazatelja odrivosti i usmjeravanje razvoja u odrivom smjeru predstavljaju
prednost u budunosti koja e se osvjestiti u budunosti i vidjeti kroz rezultate sadanjeg rada
i vizije razvoja kako Hrvatske i Europe tako i svijeta. Analizom koja je raena i dobivenim
rezultatima moe se zakljuiti kako je Loinj pilot projekt primjer kako bi odgovorno
turistiko odredite moralo upravljati svojim resursima, kvalitetom i u najkraem
vremenskom razdoblju reagirati na probleme koje moemo predvidjeti. Nedovoljnom
komunikacijom o problemima, rjeenjima i poticanja jedni druge na uspjeh ovaj jedinstven
projekt o odgovornom upravljanju i odrivom razvoju nee imati dovoljno snano uporite.
Ta se injenica primjeuje kao jedan od potencijalnih opasnosti. Ukoliko odredita koja su
ukljuena u projekt ETIS stimuliraju ostale da se ukljue i mjere svoju odrivost nastati e
globalna svjesnost o vanosti odrivog razvoja. Mjerenjem odrivosti svake godine, nastaje
svjesnost i o eventualnim odstupanjima, ali i napretku. Takve bi rezultate trebalo
iskomunicirati s ostalim odreditima i kvalitetnim benchmarkingom utedjeti sredstva i
vrijeme za pronalazak rjeenja, ve uiti iz iskustva ostalih.
Ovim istraivanjem moemo zakljuiti i da je Europska komisija pred novima izazovom:
stimulirati ostala odredita da se ukljue, ali i dati poticaj postojeima da se kroz izvore
financiranja pronau rjeenja za rjeavanje problema koji su utjecali na loije rezultate ETIS
istraivanja. Po pojedinim temama se mogu osmisliti i tematizirani natjeaji i time
multiplikativno rjeavati probleme lanica EU.

Primarni cilj istraivanja je utvrditi sinergiju gospodarstva, preispitati odluke lokalne

samouprave, upanije i nacionalnih strategija. Turizam se najee promatra kao ekonomska
kategorija koja donosi prihode lokalnoj zajednici u kojoj se odvija, ali i ire.

Temeljni problem rada je utvrditi: Veliine ekonomskih indikatora koji su ukljueni u

mjerenje odrivog razvoja turizma, sustavno praenje svake godine, usporedba i mjerenje
uinaka. Uinici mjerenja i usporedbe sa pokazateljima pomau da se u pravo vrijeme sprijee
gubici, sprijei teta koja nastaje neadekvatnim reagiranjem u pravo vrijeme, omoguuje
pravovremeno planiranje investicija i novih odredinih projekta.

113
 Diplomski rad

Ekonomskim se pokazateljima ocjenjuje razvijenost i znaaj turizma u odreenom odreditu,

doprinost turizma gospodarstvu i zajednici.149 Ekonomskim pokazateljima mjerimo utjecaj
turizma na zapoljavanje, investicije, prihode, proraune. Temeljni ekonomski indikatori su:
zaposlenost u turizmu, potronja u turizmu, prihod od turizma, investicije u turizam, porezi od
turizma, znaaj turizma za lokalno gospodarstvo, sezonalnost te promet i turizam. 150

U Gradu Malom Loinju 24,70 % zapoljavanja odnosi se na neposrednu zaposlenost u

turizmu u udijelu ukupne zaposlnosti. U zadnjih nekoliko godina odvija se izuzetno znaajan
investicijski ciklus sa preko 100 milijuna eura investicija godinje (javne uprave i privatnih
investitora). Prihodi od turizma rastu svake godine i oni se procjenjuju na oko 100 milijuna
eura godinje. Odrivi turizam ima izuzetan znaaj na ivot i rad stanovnika, znaajan je u
pozicioniranju Loinja kao poeljnog turistikog odredita za goste Grada Malog Loinja.
Prometna povezanst znaajna je s naglaskom na specifinu otonu izoliranost. Cestovna
povezanost, katamarani, trajekti, mala zrana luka i u projektnim planovima nova sletna pista
za vee avione (do 150 putnika). Sa ostvarenih 2,2 milijuna noenja Loinj je na 5. mjestu u
hrvatskom turizmu, vie od 186.000 gostiju posjeuje odredite tijekom cijele godine.151
Ovime se dokazuje da se promiljenim razvojem i planiranjem moe postii ravnomjeran
razvoj, bez ugroavanja temeljnih vrijednosti, poticanja investiranja, razvoj gospodarstva,
prometa i turizma. Utjee se pozitivno na zapoljavanje i prihode od turizma u turistikom
odreditu odrivog turizma.

Relativan doprinos turizma u gospodarstvu u odreditu Grad Mali Loinj iznosi 34,45%
BDP-a, dok u Podgorici uee turizma u BDP-a iznosi u 2015. godini 17,5 % vie u odnosu
na 2014. godine ali se ne navodi koliko uee iznosi. U Hrvatskoj se oekuje u razdoblju od
2013. do 2020. godine investicijski ciklus u hotelsku i turistiku infrastrukturu od strane
javnog (dravnog) i privatnog sektora iznosi oko 7 milijardi eura.152

Glavni cilj istraivanja je dokazati vanost mjerenja odrivosti u potencijalno ugroenim

dananjim turistikim odreditima, dati dobar primjer iz prakse i utjecati na ostale da se
prikljue. Prikupljanje podataka za provoenje istraivanja odvijalo se tokom vie mjeseci,

149
VOJNOVI, N. PROBLEMATIKA IMPLEMENTACIJE TEMELJNIH INDIKATORA ODRIVOG TURIZMA U
HRVATSKIM OPINAMA I GRADOVIMA , Sveuilite Jurja Dobrile u Puli, 2014
150
VOJNOVI, N. PROBLEMATIKA IMPLEMENTACIJE TEMELJNIH INDIKATORA ODRIVOG TURIZMA U
HRVATSKIM OPINAMA I GRADOVIMA , Sveuilite Jurja Dobrile u Puli, 2014
151
Izvjetaj sa skuptine Turistike zajednice, 2016
152
Ministarstvo turizma, U Hrvatskoj poinje novi investicijski ciklus u
turizmu,http://www.mint.hr/default.aspx?id=10226, 15.01.2017

114
 Diplomski rad

mjerenjem zadovoljstva stanovnika i gostiju, te prikupljanjem podataka ciljanim upitnicima,

na temelju zadanih podataka za ispunjenje ETIS dokumenta. Sinergija ukupnog gospodarstva
dokazuje se injenicom da su svi pozitivno prihvatili projekt koji je inicirala Turistika
zajednica. Prikupljanje podataka prve je godine bilo kompleksno, ali trenutno se prikupljaju
podaci za drugu godinu mjerenja i sinergija dolazi do punog izraaja. Gospodarstvo je sada
upoznato sa projektom, rado sudjeluju slanjem podataka, oekuje se javna prezentacija,
komentiraju se podaci. Trenutno se za podatke za 2016. godinu nastavlja poveanje broja
pokazatelja odrivog razvoja upravo radi inzistiranja partnera iz gospodarstva. Pozitivno se
utjee na ciljeve koji su doneeni i javno prezentirani, vodi se briga o ispunjavanju zadaa,
implementaciji projekata, rjeavanju problema. U provedbi projekta niti zabiljeen niti jedan
problem u komunikaciji ili partnerstvu.

Glavni pokazatelji u projektu ETIS za Grad Mali Loinj koji se mjere su: 32 % odredita
provodi strategiju o odrivom turizmu/akcijskim planom, s dogovorenim mjerama za
praenje, razvoj i ocjenjivanje; 44,40 % turistikih poduzea/objekata u odreditu koriste
dobrovoljne certifikate/oznake, 96,29 % posjetitelja zadovoljno je svojim iskustvom u
odreditu; 66,26 eura iznosi dnevna potronja po turistu, 8 noi je prosjena duljina boravka
turista u odreditu, 27,7 % stopa popunjenosti u komercijalnim smjetajnim kapacitetima
prosjek za godinu; 24,70 % iznosi neposredna zaposlenost u turizmu kao postotak ukupne
zaposlenosti.

Kada se analizira sigurnost u odreditu, zanimljiva je injenica da je u 100% turistikih

poduzea provedena protupoarna inspekcija, 66,6 % turistikih poduzea aktivno
poduzimaju korake za koritenje lokalnih proizvoda i usluga, odnos turista i stanovnika
20,7:1; 56,02 % mukaraca je zaposleno u turizmu; 1,64 % komercijalnih smjetajnih
kapaciteta je prilagoeno osobama s invaliditetom; 56 % turistikih atrakcija prilagoeno je
osobama sa potekoama u kretanju, 100 % kulturnih sadraja je pod zatitom.

Prosjena duina putovanja po turistima prema i od kue ili prosjena duina putovanja do
trenutnog odredita iznosi 810,6 km; 77,70 % turistikih poduzea ukljueno je u programe za
ublaavanje klimatskih promjena, dnevna koliina otpada koju proizvodi stanovniku iznosi
1,23 kg/danu; koliina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini) iznosi
13,78%; potronja pitke vode po turistu u usporedbi s potronjom vode stanovnitva dnevno
iznosi 1,49 litre, potronja energije po noenju turista u odnosu na opu potronju energije
stanovnika po osobi na no iznosi 118,88%. Jedan od glavnih razloga je uvoenje klima

115
 Diplomski rad

ureaja, troak je ukljuen u cijenu, a privatni iznajmljivai nemaju inteligentne sobe i

automatsku tednju elektrine energije.

Namjenu za zatitu odredita ima 90,00% podruja; na odreditu postoje politike kojima se
zahtijeva od turistikih poduzea da svjetlosno oneienje bukom svedu na minimum, nema
oneienja po 100 ml (fekalnih koliforma, Campylobacter).

U izbornim pokazateljima iskazani su slijedei pokazatelji: 99 % stanovnika zadovoljno je

svojim angamanom i njihovim utjecajem na planiranje i razvoj turizma; 88,9 % poduzea
upoznaju turiste svojim naporima usmjerenim na odrivost u svojim proizvodima, marketingu
ili brendiranju; 34,45 % iznosi relativan doprinos turizma u gospodarstvu u odreditu (%
BDP-a), 8 sati iznosi prosjena duljina boravka jednodnevnih posjetitelja, 77 % od ukupnh
najveih turistikih poduzea ukljueni su u upravljanje odreditem/kooperativni marketing;
prosjena cijena po sobi u odreditu 234,00 kn (31,2 EUR); 52,6 % iznose sezonski poslovi u
turizmu; 66,60 % poduzea nude stairanje studentima; 2,24 % odredita obuhvaen
politikom za promicanje lokalnih, odrivih proizvoda i usluga; 77,70 % poduzea uzimaju
barem 25 % hrane i pia lokalnih / regionalnih proizvoaa; 95 % stanovnika koji su
zadovoljni s turizmom u destinaciji; broj kreveta dostupnih u komercijalnom smjetaju u
odnosu na na 100 stanovnika iznosi 268; 110 % je vei broj vikend kua u odnosu na stalna
prebivalita; u 33,30 % turistikih poduzea je na rukovodeim mjestima ena 33,30%;
prosjena plaa ena u turizmu u usporedbi s prosjenom plaom mukaraca (ene : 5.021 kn,
mukarci: 5.892 kn), ene imaju 15% niu plau od mukaraca.

Postotak odredita koji opsluuje javni prijevoz pristupaan osobama s invaliditetom i

osobama s posebnim zahtjevima za pristup iznosi 46%; 57% najvanijih dogaanja u
odreditu usmjereni su na tradicionalnu/lokalnu kulturu i dobra; samo 2,94 % posjetitelja
koriste lokalne javne usluga prijevoza kako bi stigli do odreenog mjesta u odreditu;
prosjena duina putovanja jednodnevnih posjetitelja od i prema odreditu iznosi 214,12 km;
88,8 % turistikih poduzea koji razdvajaju razliite vrste otpada 88,80%; 60% turistikih
poduzea koriste ekonominim glavama tua i slavinama koji koriste manje vode i/ili
koljakama s dvostrukim ispiranjem/pisoarima; 11 % turistikih poduzea koriste recikliranu
vodu; 88,90 % turistikih poduzea su prela na niskoenergetsko osvjetljenje 88,90%; 35,50
% se godinje potronja energije korisiti iz obnovljivih izvora (MWh); 33,3 % lokalnih
poduzea u sektoru turizma aktivno podupiru zatitu, ouvanje i upravljanje lokalnom
bioraznolikosti i krajolikom.; 47 % odredita obuhvaen je lokalnom strategijom i/ili

116
 Diplomski rad

planovima za smanjenje oneienja bukom i svjetlosnog oneienja; nema niti jednog dana
zatvorene plae/obale zbog oneienja.

Od lokalnih pokazatelja odrivog razvoja na podruju Grada Malog Loinja iskazuju se

slijedei podaci: 336 parkirnih mjesta ureeno je na javnim parkiralitima, 172 osoba
zaposleno je u 2015. godini i iz evidencije HZZ PU Rijeka; 824 osobe zaposlene su iz
evidencije ostalih Podrunih ureda (upanija); godinje se broji 163 kaznena djela, od toga 7
teih.

U izletnikoj djelatnosti iskazuju se podaci: godinje se organizira oko 380 brodskih izleta,
oko 50 kolskih izleta, potronja po izletu (bez ruka) iznosi 35 kn; 8 sati iznosi prosjena
duljina boravka na izletu.

U drutvenim djelatnostima prikupljaju se i iskazani su podaci: 294 djece pohaa djeji vrti
Cvrak u Malom Loinju; broj djece po skupinama i objektima u djejem vrtiu iznosi 294,
dok broj neupisane djece iznosi 24 djece. Osnovnu kolu Maria Martinolia u Malom Loinju
sa podrunim kolama pohaa 554 uenika, radi 80 radnika, 100 % je zastupljena struna
nastava, 52 uenika pohaaju s tekoama u razvoju, 69 uenika koji radi po programima
iznad standarda. U srednjoj koli Ambroza Haraia radi 45 profesora, pohaa 360 uenika,
od toga je zabiljeeno 7 odlazaka na dravna natjecanja uenika iz srednje kole.

U Lukoj kapetaniji, ispostava Mali Loinj upuena je samo jedna prituba, ukrcano je u luci
Mali Loinj 24624 putnika, iskrcano u luci Mali Loinj 92241 putnika, ukrcano 2782
automobila na trajekte u luci Mali Loinj; iskrcano 1256 automobila u luci Mali Loinj,
izdano 2577 prijava dolazaka plovila nautikog turizma. Biljei se u luci Mali Loinj 12.356
plovila, u svim lukama na podruju Grada Malog Loinja biljei se 17776 plovila; 6 ticanja
cruisera u luci Mali Loinj; 3.697 uplovljavanja domaih brodova u luci Mali Loinj; 8.997
uplovljavanja stranih brodova u luci Mali Loinj 8.997; ukrcano tereta u luci Mali Loinj.
Biljei se ukrcano 26,10 tona tereta u luci Mali Loinj; iskrcano 25,15 tona tereta u luci Mali
Loinj; broj putnika u linijskom prometu u Malom Loinju iznosi 93.278.

U temi o bioraznolikosti mjeri se 242 dupina u loinjskom arhipelagu, 1150 biljnih vrsta na
Cresko-loinjskom arhipelagu. U protupoarnim aktivnostima biljei se 3 poara na
dimnjacima; 2 poara na stambenim objektima; 4 poara i intervencijama vatrogasaca u
prometu; 12 poara na otvorenom prostoru.

117
 Diplomski rad

Iz navedenih podataka moemo zakljuiti da je vrijedno mjeriti veliki broj pokazatelja, jer se
znaajno moe pridonijeti uspjenijem razvoju turistikog odredita. Trebamo uzeti u obzir
injenicu da je procedura prikupljanja izuzetno kompleksna i da je bitno uspostaviti sustavno
prikupljanje informacija, te time olakati i ubrzati operativni dio.

H1: Postoji povezanost izmeu odrivog razvoja, odgovornog turizma i izvrsnosti u turizmu
destinacije

Postotak stanovnika koji su zadovoljni s turizmom u destinaciji iznosi 95%, Postotak

posjetitelja zadovoljnih svojim opim iskustvom u odreditu 96,29%, to je kao podatak
izuzetno visok u iznosu na prosjek mjerenja u Hrvatskoj.153 Prosjena duljina boravka turista
u odreditu iznosi 8 noi, u Podgorici 2,7 dana, a u Hrvatskoj 6 dana.154 Stopa popunjenosti u
komercijalnim smjetajnim kapacitetima po mjesecu i prosjek na podruju Grada Malog
Loinju u 2015. godini iznosi 27,7%, Neposredna zaposlenost u turizmu kao postotak ukupne
zaposlenosti iznosi 24,70%, postotak stanovnika zadovoljnih svojim angamanom i njihovim
utjecajem na planiranje i razvoj turizma iznosi 99%. Potronja iznosi 58 eura, a u hrvatskim
primorskim upanijama su 2015. godine prosjeno dnevno troili 66,3 eura, od ega 36,2 eura
za smjetaj. Ovaj podatak u narednim godinama je puno bolji, budui su otvoreni hoteli sa 5
zvjezdica koji svojom cijenom uvelike podiu prosjenu cijenu.155

Na podruju Grada Malog Loinja 100% odredita koji je zastupan organizacijom za

upravljanje destinacijom (DMO), relativan doprinos turizma u gospodarstvu u odreditu
iznosi 34,45%. Deset najveih turistikih poduzea na podruju Grada Malog Loinja
ukljueno je u upravljanje odreditem/kooperativni marketing 77,70%. Na podruju Grada
Malog Loinja u 33,30% turistikih poduzea na rukovodeim mjestima su ene. Vezano za
manifestacije vrijedan je podatak da je 57% najvanijih dogaanja u odreditu Grad Mali
Loinj usmjereno na tradicionalnu/lokalnu kulturu i dobra 57%

H2: Postoji povezanost izmeu mjerenih indikatora odrivog razvoja novih projekata u
destinaciji.

Mjereni indikatori su potaknuli nove investicije, kao i pojedini pokazatelji koji mogu ostii u
budunosti kvalitetnije rezultate. Trenutno 88,90% turistikih poduzea koristi

153
http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdf, 15.1.2017
154
http://www.mint.hr/default.aspx?id=21397, 15..2017
155
Istraivanje TOMAS Ljeto 2014: Turisti prosjeno dnevno troili 66,3 eura, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/default.aspx?id=21397, 15.1.2017

118
 Diplomski rad

niskoenergetsko osvjetljenje, 33,33% lokalnih poduzea u sektoru turizma aktivno podupiru

zatitu, ouvanje i upravljanje lokalnom bioraznolikosti i krajolikom, svake se godine
poveava broj ureenih parkirnih mjesta, planira se proirenje djejeg vrtia jer je evidentno
da mjesta nema dovoljno. Iako dobar pokazatelj, posebna se panja daje sigurnosti u
odreditu. U 2016. godini otvoren je novi Muzej Apoksiomena i sukladno odrivom razvoju
planira se eko golf na Punta krii, planiraju se pozicije za nova eko imanja, eko kampove i sl.

U Hrvatskoj se sve vie pria o odrivom razvoju i odgovornom turizmu, ali Loinj na alost
nema odredite u Hrvatskoj s kojom bi mogao na ovaj nain i ovim pokazateljima
usporeivati podatke odrivog razvoja. Vjerujemo da e ovaj rad doprinijeti inovativnom
razmiljanju managera u ostalim odreditima i da e podacima uskoro raspolagati mnoga
konkurentna odredita.

119
 Diplomski rad

ZAKLJUAK
Temom ovog rada prezentiraju se pokazatelji odrivosti turistikog odredita, a naglasak je na
ekonomskim pokazateljima. U temi se detaljno prouavaju pokazatelji kojima se odreuju
odreujemo ekonomski uinci odrivog razvoja. Bitno je procjeniti i identificirati potencijale,
probleme, prilike i slabosti odredita. Na osnovi tih rezultata se pravovremeno i vizionarskim
pristupom planiraju lokalne i nacionalne strategije. Na ovaj nain proaktivno se upravlja
kvalitetom u destinaciji. Cilj projekta je odgovorno upravljanje odreditem, napredak u
kvaliteti ponude, usluga, zadovoljstvo stanovnika turizmom i zadovoljstvo turista kvalitetom
u odreditu, trajno ouvanje resursa u odreditu. Sudionici u ovom mjerenju su pripadnici
lokalne zajednice, stanovnici, lokalne, upanijske i nacionalne vlasti, institucije koje direktno
ili indirektno utjeu na upravljanje destinacijom, turistika zajednica, turistika privreda,
poduzetnici i partneri.

Prema UNWTO-u Odrivi razvoj zadovoljava potrebe turista i njihovih domaina titei i
unapreujui razvojne mogunosti. Odrivim razvojem elimo ostvariti upravljanje resursima
na nain da ekonomske, socijalne i estetske potrebe budu ostvarene tako da se odri
kulturoloki integritet, osnovni ekoloki procesi, bioloka raznolikost te sustavi na kojima
poiva ivot.156 Odrivim razvojem stvaramo ravnoteu izmeu potreba i realnih mogunosti
u odreditu za potrebe turista, ali i za potrebe stanovnika, potencijalni konflikti unaprijed
ukazuju mjereni pokazatelji, kao i potencijalne opasnosti koje mogu ugroiti razvoj.
Europska komisija upravo iz tih razloga postavlja sustav europskih pokazatelja za odrivo
upravljanje destinacijama. Prua se i prezentira konkretan alat odreditima da odgovorno i
sustavno upravljaju svojom zemljom, resursima i konkurentnou. 157

Primarni cilj istraivanja je utvrditi kolika je sinergija ukupnog gospodarstva mjesta o

turizmu. Prouavamo utjecaj pojedinih odluka lokalne samouprave, sinergijsko djelovanje na
lokalnom, upanijskom i nacionalnom nivou. Vlahovi Darko u svojoj knjizi navodi:Ako
zajednitvo ne postane kultura, onda se stvaraju male mogunosti da e se pojedine turistike
tvrtke razvijati u skladu sa prirodnom i drutvenom okolinom. Tvrtka se mora razvijati
uvajui okoli, odnosei se prema njemu trezveno i s dugoronim osjeajem odgovornosti.

156
UNWTO, Sustainable Development od Tourism, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5, Making Tourism
More Sustainable - A Guide for Policy Makers, UNEP and UNWTO, 2005, str.11-12
157
TAJANI A. , European commission, http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-10-157_en.htm?locale=en
, 20.09.2016

120
 Diplomski rad

Stoga turistike tvrtke moraju promicati kulturu zajednitva, moraju uvati turistiki
prostor.158

U primarnom istraivanju je sudjelovalo 288 lokalnih stanovnika, analiziralo se zadovoljstvo

turizmom. U dijelu prikupljanja podataka za projekt ETIS poslani su upitnici sa konkretnim
pitanjima za svaki segment svim relevantnim dionicima u odreditu. Prikupljeni su podaci od
Grada Mali Loinj, Turistike zajednice Grada Malog Loinja, Ministarstva turizma, Hrvatske
gospodarske komore, Jadranka grupe, Loinjske plovidbe, Instituta za turizam, Zavod za
zapoljavanje Cres-Loinj, Javne vatrogasne postrojbe Grada Malog Loinja, Obrtnike
komore Cres-Loinj, Udruge turistikih vodia Mali Loinj, Vodovoda i odvodnju Cres-
Loinj, Komunalnih usluga Cres Loinj, HEP-a Mali Loinj, JU Priroda, Autotrans,
Jadrolinija, Agenciju za obalni promet, Dravnog hidrometeorolokog zavoda, Policijske
postaje Mali Loinj, Osnovne kole Maria Martinolia, Djejeg vrtia Cvrak, Srednje kole
Ambroza Haraia, Luke kapetanije, Luke uprave, Udruge Plavi svijet i sl.

U radu se izuava problematika odrivog turizma. Prouava se spremnost rukovodeih

institucija za sudjelovanje u mjerenju odrivosti, komunikaciju rezultata, spremnost za
rjeavanje problema i izmjene iskustva sa ostalim odreditima. Predmet istraivanja rada je
utvrivanje primjerenih pokazatelja odrivosti i njihova implementacija u praksi. Upravo
suradnjom sa institucijama potvruje se hipoteza o sinergiji i znaaju davanja vanosti
mjerenju odrivosti, reagiranju na probleme, elji za transparentnom komunikacijom prema
javnosti.

Mjerenje i implementaciju odrivog razvoja nije lako provoditi jer zahtjeva puno znanja,
strpljenja, komunikacije sa partnerima, vremena i financijskih sredstava. Samo u cjelokupnoj
sinergiji svih struktura i nivoa upravljanja moe se postii efekt za dobrobit cijele zajednice.
Moemo zakljuiti da je nuno potrebno ciljano djelovati u nekoliko segmenata u budunosti:

- Stimulirati poveanje broja odredita koji se ukljuuju u upravljanje kvalitetom i

odrivosti u destinaciji; Aktivna i sustavna promocija odrivog razvoja

- Svjesnost o vanosti odrivog razvoja i imid, kao to je Steven Pike rekao o mjerenju
i uinkovitosti marke destinacije: Na razinu svjesnosti i imid mjesta te vjernost

158
VLAHOVI, D., Hrvatska strana Jadrana, Turizam i transformacij, Zagreb, 2015., P. 227

121
 Diplomski rad

mjestu snano utjeu makro-okoline sile nad kojima organizacije za upravljanje

destinacijama nemaju kontrolu.159

- Redovito analizirati sve rezultate i ciljano stimulirati na nivou EU, nacionalno i

lokalnom novou rjeavanje problema, popravljanje loih rezultata i sl.

Financiranjem EU fondova i Ministarstava pomoi odreditima koji mjere odrivost i time

edukacijama, svjesnosti o vanosti projekta stimulirati rjeavanja problema, javno
prezentiranje i pronalaenje rjeenja; organizirati okrugle stolove, predavanja, poticanje
poduzetnitva, edukacije i sl.

159
PIKE, S., Mjerenje uinkovitosti marke destinacije tijekom vremena: Praenje ipercepcije klijenata
konkurentskog skupa destinacija u desetogodinjem razdoblju, Acta turistica, Zagreb, 2015, p. 155

122
 Diplomski rad

SAETAK
Tema diplomskog rada je mjerenje pokazatelja odrivog razvoja u turistikoj destinaciji,
naglasak na ekonomskim pokazateljima. Konkretna mjerenja provedena su na primjeru Grada
Malog Loinja prema pokazateljima mjerenja koje se provodi od strane Europske komisije,
European tourism indicator system (ETIS). Rad se sastoji od dvije glavne cjeline. U prvoj
cjelini se teorijski razrauje tema odrivog razvoja, u drugoj cjelini se iznose konkretni
rezultati istraivanja i pokazatelji odrivog razvoja za Grad Mali Loinj. Problematika u
sustavnom mjerenju odrivog razvoja je vrlo kompleksna. Temelji se na tome to ne postoji
zakonska osnova kao obveza mjerenja odrivosti odredita, kao mjera odgovornog upravljanja
turistikim odreditem, kao niti sustav financiranja. Shodno time upravljanje turistikim
odreditem sa ciljem odgovornog turizma i odrivog razvoja zapravo je stavljeno na volju i
savjest lokalnih vlasti.

Potrebno je povezati razna ministarstva, javne institucije, gospodarstvo i stanovnike jer je za

analizu, implementaciju i realizaciju odrivog razvoja potrebno multidisciplinarno djelovanje.
Aktivnosti se proteu od turizma, obrazovanja, poduzetnitva, klimatskih promjena,
komunalnih infrastrukturnih tema, graevinskih podruja, biologije, upravljanja kulturnim
resursima, planiranja ljudskog potencijala i zapoljavanja.

U ovom radu istie se vanost svjesnosti Europske komisije, nacionalnih, regionalnih i

loklanih vlasti da je sustavno upravljanje sa poticanjem ispravljanja greaka u upravljanju,
donoenju krivih odluka i slino mogue sprijeiti na vrijeme - poticanjem na uspjeh.
Sustavno mjerenje sa monitoringom, usporedbom sa pokazateljima slinih odredita i
edukacijama i izvorima financiranja za drutveno odgovorna turisitka odredita donijela bi
dobrobit na lokalnoj, a ti me sustavno i na globalnoj razini.

KLJUNE RIJEI: odrivi razvoj, Grad Mali Loinj, ETIS, upravljanje turistikim
odreditem, monitoring, odgovorni turizam, Europska komisija.

123
 Diplomski rad

SUMMARY

DEFINING THE ECONOMIC INDICATORS FOR MEASURING

SUSTAINABLE TOURISM IN LOINJ

The topic of the final paper is measuring of sustainable development indicators in a tourist
destination, with an emphasis on economic indicators. Concrete measuring was performed for
the Town of Mali Loinj using the indicators measured by the European Commission, i.e. the
European Tourism Indicator System (ETIS). The paper consists of two main sections. The
first section explains the theory behind the concept of sustainable development, whereas the
second section presents concrete study results and sustainable development indicator values
obtained for the Town of Mali Loinj. The problems that arise in connection with the
sustainable development measuring system are rather complex. To be more precise, there are
no legal regulations prescribing destination sustainability measuring as a responsible tourism
destination management measure, and there is no associated funding system either. Therefore,
it is left to the local authorities to decide, depending on their readiness and consciousness,
whether tourism destination management, aimed at ensuring responsible tourism and
sustainable development, would be pursued or not.

Furthermore, it is necessary to connect various ministries, as multidisciplinary efforts are

needed for the analysis, implementation and achievement of sustainable development.
Various activities must be performed in a number of fields, including tourism, education,
entrepreneurship, climate change, utilities and infrastructure, construction, biology, cultural
resource management, human resource planning, etc.

In this paper emphasis is put on the importance of making the national authorities, ministries
and the European Commission aware of the fact that the application of systematic
management, aimed at correcting mistakes made in the management, decision-making and
other similar processes, could be timely prevented if success is adequately promoted and
encouraged. Systematic measuring, including monitoring and comparison of results with
indicator values obtained in similar destinations, the associated education and sources of
funding available for the development of socially responsible tourist destinations would bring
benefits at both local and global levels.

KEY WORDS: sustainable development, Town of Mali Loinj, ETIS, tourist destination
management, monitoring, responsible tourism, European Commission.

124
 Diplomski rad

LITERATURA

Knjige:

Blaevi B, (2007.) Tourism and Hospitality management, Opatija, Wien, Thessaloniki:

Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turizam i menadment u Opatiji, Wirtschaftskammer
Austria, Technological educational institution Thessaloniki Greece, Department of
tourism management Thessaloniki, Greese

avlek, N. (2002). Tour Operators and Sustainable Development Contribution to the

Environment, Journal of Transnational Management Development, 6(4)

orak, S. (2011.) Izazovi upravljanja turizmom, Zagreb: Institut za turizam, 5.izdanje

Jafari, J. (ur.) (2000.) Encyclopedia of tourism, London ; New York : Routledge
Maga D., (2008.) Destinacijski menadment, Rijeka, Sveuilite u Rijeci
Mowforth, M., Munt, I. (2009.) Tourism and Sustainability: development, globalisation
and new tourism in the Third World, London; New York: Routledge, 3.izdanje
Percepcija menadera o vanosti implementacije naela odrivog razvoja u poslovne
strategije hotelskih poduzea sluaj velikih poduzea u Istri
Weaver, D. (2006.) Sustainable Tourism: Theory and Practice, Oxford: Elsevier Ltd.
Weber, S., Tomljenovi R., (2007.) Reinventing a tourism destination, Institut za turizam,
Zagreb, 2.izdanje

Vlahovi D. (2015.) Turizam i transformacije, Zagreb: Netgen

Znanstveno-struni radovi:

Action for more sustainable european tourism, Report of the Tourism Sustainability
Group, February 2007

Agenda 21, Programme of Action for Sustainable Development, adopted at the United
Nations Conference on Environment and Development, Rio de Janeiro, Brazil, 1992.

Arhiva Turistike zajednice Grada Malog Loinja za izvjee ETIS, 2015

Becken s. , Tourists Perception of International Air Travels Impact on the Global

Climate and Potential Climate Change Policies, Lincoln University, New Zeland, 2007

Bioloka raznolikost Hrvatske, Drugo izmjenjeno izdanje, Dravni zavod za zatitu

prirode

125
 Diplomski rad

Cari H., Markovi I. (2011.) Integralno planiranje u turizmu kao temelj odrivog razvoja.
Poglavlje u znanstvenoj ediciji instituta za turizam, knjiga br. 5 Izazovi upravljanja
turizmom. Institut za turizam, Zagreb

Cernat, L., Gourdon, J., Is the concept of sustainable tourism sustainable? Developing the
Sustainable Tourism Benchmarking Tool, University of Manchester (IDPM) and CERDI,
Clermont-Ferrand, 2011

Conference on ENTERprise Information Systems , Okland,A., Gap Analysis for

Incorporating Sustainability in Project Management, / International Conference on
Project, MANagement / Conference on Health and Social Care Information Systems and
Technologies, CENTERIS / ProjMAN / HCist 2015 October 7-9, 2015

Cooper Chris, Bhandaria K., Ruhanec L., Climate change knowledge and organizational
adaptation: a destination management organization case study, pages 60-68

Drexhage J., Murphy D., International Institute for Sustainable Development (IISD),
Sustainable Development: From Brundtland to Rio 2012, September 2010, United Nations
Headquarters, New York

Ercan Sirakaya (2006) Sustainability indicators for managing community tourism

Tourism Management, Volume 27, Issue 6, Pages 1274-1289
HwanSuk Chris Choi, Ercan Sirakaya

ETIS The European Tourism Indicator System for Sustainable Destinations , Analysis of
1st Pilot Implementation Phase 15. July 2013 15. April 2014

European Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable
Destinations, European commission, DG Enterprise and Industry, February 2013

Global Sustainable Tourism Council Criteria, version 1, 2013 Snd Suggested Performance
Indicators version 1, december 2013 For Destinations Graham Mille (2014), The
development of indicators for sustainable tourism: results of a Delphi survey of tourism
researchers
Grissemann, U., Pikkemaat, B., Weger, C., Uzronici inovacijskih aktivnosti u turizmu:
Empirijsko istraivanje hotelijerstva u Alpama, Turizam, Zagreb, 2013, p 21-23

Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook, World

Tourism Organization, Madrid 2004

Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies, October 2007,

Third Edition, 10.09.2016

Institut za turizam, TOMAS Ljeto 2014, 19.09.2016

126
 Diplomski rad

Krce Mioi, Boena; Zekanovi-Korona, Ljiljana (2005.) Ekoloki simboli na ambalai

kao oblik marketike komunikacije, Ekonomski fakultet Katedra za marketing:
CROMAR- Hrvatska zajednica Udruga za marketing, 2005. 429-448 (predavanje,domaa
recenzija,objavljeni rad,struni).

Miller, G., Twining-Ward, l., Simpson, M., other contributors: Clyne, H., McCaffery, R.,
Krahenbuhl P., Larden M., Chappell, R., Pezzanno A., Mullis, B., Manning, T.: European
Tourism Indicator System, Detailed Indicator Reference Sheets, For Sustainable
Destinations, DG Enterprise and Industry, February 2013

Minoia,P., Mannino, I., Alternative tourism for promoting sustainable development: The
case of Venice, Reinventing a tourism destination, Weber&Tomljenovi, Institut za
turizam, Zagreb, 2004, P.185

Pike S. (2015) Mjerenje uinkovitosti marke destinacije tijekom vremena: praenje

percepcija klijenata konkurentskog skupa destinacija u desetogodinjem razdoblju, Acta
turistica 2015

Pisano, U., Endl A., Berger G., The Rio+20 Conference 2012: Objectives, processes and
outcomes, European Sustainable Development Network, June 2012

Sabol, Opai, V. , Problematika zapoljavanja u ugostiteljstvu i turizmu, Problems of

Employment in Catering and Tourism, P. 1

Salah S. Hassan (2014) Determinants of Market Competitiveness in an Environmentally

Sustainable Tourism Industry, Department of Marketing of the School of Business and
Public Management at the George Washington University in Washington, D.C.
Sustainable development in the European Union, 2015 monitoring report of the EU
Sustainable, Development Strategy, 2015 edition, p. 8-329

Sustainable development in the European Union 2015 monitoring report of the EU

Sustainable Development Strategy , Eurostat, Luxembourg: Publications Office of the
European Union, 2015

United Nations Environment Programme, 2011, P. 20

Vojnovi N. (2014), Problematika implementacije temljnih indikatora odrivog turizma u

hrvatskim gradovima i opinama : Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Zadovoljstvo elementima turistike ponude, Tourism and hospitality management,
Opatija, Vol. 13, No. 1, 2007, P. 350

127
 Diplomski rad

Internetski izvori:

Action for sustainable european tourism, Report of the Tourism Sustainability Group,
February 2007, file:///C:/Users/Durdica/Downloads/tsg_final_report_237%20(3).pdf ,
17.09.2016

Arlem, http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-
report2012-tourism-hr.pdf , 21.09.2016

Backer, B., Superior Customer Service: Seven Strategies for Success , The Magazine
for Customer Service Managers & Professionals,
http://www.customerservicemanager.com/superior-customer-service-seven-strategies-
for-success/ , 16.09.2016

rnjar K., rnjar M. (2009) Menadment odrivog razvoja

https://bib.irb.hr/datoteka/430798.CRNJAR-Menadzment_OR_knjiga.pdf
01.01.2017.

Delacy, T., Jiang M., Lipman, G., Vorster S., Green growth knowledge Platform,
Green Growth and Travelism: Concept, Policy and Practice for Sustainable Tourism,
May 2014, http://www.greengrowthknowledge.org/resource/green-growth-and-
travelism-concept-policy-and-practice-sustainable-tourism , 06.08.2016

Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/ , 23.09.2016

Dravni hidrometeoroloki zavod, http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

31.12.2016

ESDS europski statistiki podaci, http://www.dzs.hr/Hrv/links/other/ESDS.htm ,

20.09.2016

European commission, Executive summary,

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5759629/237EN-EN.PDF ,
20.09.2016

European commission, Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/images/6/61/Number_of_persons_employed%2C_by_economic_activity%2
C_2013.png , 19.09.2016

European commission,
http://cor.europa.eu/en/activities/arlem/activities/meetings/Documents/sudev-
report2012-tourism-hr.pdf 25.09.2016

European commission, Eurostat,

http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/images/a/ad/Travel_receipts_and_expe
nditure_in_balance_of_payments%2C_2010%E2%80%9314_YB16.png ,
31.12.2016

128
 Diplomski rad

European Tourism Indicators System for sustainable destination management, What is

ETIS?
http://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/indicators/index_en.htm ,
20.08.2016

European commission, Sustainable indicators,

http://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/indicators/ , 21.09.2016

Global Sustainable Council, Global Sustainable Tourism Criteria,

https://www.gstcouncil.org/en/gstc-criteria-hotels-tour-operators-destinations/gstc-
recognized-standards/recognized-standards-for-destinations.html , 30.12.2016

Global Sustainable Council, Global sustainable Standards,

https://www.gstcouncil.org/en/gstc-certification/recognition-of-sustainable-tourism-
standards/program-gstc-recognized.html 17.09.2016

Global Sustainable Council, Standard for destination, http://www.oecd.org/about/ ,

06.08.2016

Global Sustainable Council, Standard for hotels, https://www.gstcouncil.org/en/gstc-

partners-2/gstc-recognized-standards/gstc-recognized-standards-for-hotels-tour-
operators.html , 06.08.2016

Grad Podgorica, http://www.podgorica.me/teritorija-i-stanovnistvo , 27.12.2016

Green growth travel, 8 institutional innovations that could update the economic
system, http://www.greengrowth.travel/8-institutional-innovations-that-could-
update-the-economic-system/ , 06.08.2016

Growth, Europska komisija, http://ec.europa.eu/growth/index_en , 28.12.2016

HORIZON 2020, Europska komisija, Okvirni program EU-a za istraivanje i

inovacije,
https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/sites/horizon2020/files/H2020_HR_KI0
213413HRN.pdf , 21.09.2016

Hrvatske vode,
http://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/strategija_upravljanja_vodama.pdf ,
31.12.2016

Hrvatska turistika zajednica, Turizam u brojkama,

http://business.croatia.hr/Documents/3676/Turizam-u-brojkama-2014.pdf , 19.09.2016

Hrvatske zrane luke ugostile 266 milijuna putnika u 6 mjeseci, Lider,

http://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatske-zracne-luke-ugostile-
266-milijuna-putnika-u-sest-mjeseci-2015/ 23.09.2016

129
 Diplomski rad

Institut za turizam, Hrvatski turizam u brojkama,

http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2015-Broj-
03.pdf , 19.09.2016

Izvjee o odrivom turizmu na Mediteranu, izvjee sastavila je izvjestiteljica

Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-
France/FR), Bruxelles, 2013, Belgija

International labour organisation, Transition to green economy could yield up to 60

million jobs, ILO says, http://www.ilo.org/global/about-the-
ilo/newsroom/news/WCMS_181795/lang--en/index.htm 09.08.2016

Konkurentnost.hr, O konkurentsnosti,
http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=77 , 31.12.2016

Leksikografski zavod Miroslav Krlea,

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27314 , 16.09.2016

Lucia De Stefano (2004): "Svjea voda i turizam na Mediteranu", Program za

Mediteran Svjetskog fonda za zatitu prirode (WWF)
http://www.scribd.com/doc/20408492/Fress-Water-and-Tourism-WWF , 18.01.2013

Ljekoviti otok Loinj, http://visitlosinj.hr/resources/brochures/Healing-island-of-

Losinj-Hr.pdf , str 27

Ministarstvo turizma, Strategija turizma u Hrvatskoj do 2020,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf ,
21.09.2016

Odrivi turizam, http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97 , 09.08.2016

Organisation for Economic Co-operation and Development, Green Growth Indicators,

http://www.oecd.org/greengrowth/greengrowthindicators.htm , 21.09.2016

Plavi svijet, http://www.plavi-svijet.org/hr/mzm/ , 21.09.2016

Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu, Ured u Hrvatskoj,

Lokalna Agenda 21 u Hrvatskoj, Izazovi odrivog razvoja u lokalnim zajednicama,
http://croatia.rec.org/wp-content/uploads/2012/01/LA21KChrv2.pdf , 06.08.2016

Rekordna 2015. bolja u odnosu na lani za 6,8 posto u noenjima i 8,3 posto u
dolascima, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/default.aspx?id=29626 ,
08.08.2016

Supply Chain Sustainability, United Nations Global Compact,

https://www.unglobalcompact.org/what-is-gc/our-work/supply-chain , 21.09.2016

130
 Diplomski rad

Strategija razvoja turizma Hrvatske do 2020. Godine, Ministarstvo turizma,

http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf ,
18.09.2016

Tajani A. , European commission, http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-10-

157_en.htm?locale=en , 20.09.2016

The official site for Brittany Tourism, www.brittanytourism.com/.bzh , 28.12.2016

Turistika zajednica Grada Malog Loinja,

http://visitlosinj.hr/ListItem.aspx?id=2417&lang=hr-HR , 21.09.2016

U 2015. zabiljeeno 9,3% vie dolazaka i 7,7% vie noenja u odnosu na lani, Dravni
zavod za statistiku, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/default.aspx?id=30725 ,
01.09.2016

United Nations Environment Programme, What is an "Inclusive Green Economy"?,

http://web.unep.org/greeneconomy/what-inclusive-green-economy , 31.12.2016

UNWTO, http://sdt.unwto.org/content/about-us-5 , 20.09.2016

UNWTO, Terminology, http://destination.unwto.org/content/conceptual-framework-0

30.12.2016

UNWTO, Sustainable Development od Tourism, http://sdt.unwto.org/content/about-

us-5 , Making Tourism More Sustainable - A Guide for Policy Makers, UNEP and
UNWTO, 2005, str.11-12

UNWTO, Sustainable Development od Tourism, http://sdt.unwto.org/content/about-

us-5 , Making Tourism More Sustainable - A Guide for Policy Makers, UNEP and
UNWTO, 2005, str.11-12

Vodoopskrba i odvodnja Cres-Loinj, http://www.viocl.hr/djelatnosti/odvodnja ,

25.09.2016

World Comission on Environment and Development, Our Common Future, United

Nations, General Assembly, http://www.worldinbalance.net/pdf/1987-brundtland.pdf ,
09.08.2016

World economic forum, Meeting report: Annual Meeting of the New Champions
2016, https://www.weforum.org/events/past , 31.12.2016

World health organisation Europe, Noise, http://www.euro.who.int/en/health-

topics/environment-and-health/noise/noise , 31.12.2016

World tourism organisation, International tourist arrivals up 4% reach a record 1.2

billion in 2015, Press Release, http://media.unwto.org/press-release/2016-01-
18/international-tourist-arrivals-4-reach-record-12-billion-2015 , 21.09.2016

131
 Diplomski rad

Prezentacije i izvjetaji

Capella Josep, ETIS prezentacija, Brisel 2016

Giulietti S., (European enviroment agency), ETIS Conference | Brussels 31.12.2016

European commission, Assessment of resource efficiency indicators and targets Annex

Report European Commission, DG Environment 19 June 2012, p. 14-18

Izvjetaj skuptine o radu Turistike zajednice Grada Malog Loinja, 2015 godine

Izvjee Michle Sabban (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-
de-France/FR, 2013

Sabban Michle (Skuptina europskih regija; Regionalno vijee pokrajine Ile-de-

France/FR). lanovi ARLEM-ovog povjerenstva za odriv razvoj (SU DEV)
raspravljali su o izvje u 16. sijenja 2013. te ga usvojili za vrijeme 4. plenarne
sjednice ARLEM-a 18. veljae 2013. u Bruxellesu, Belgija.

132
 Diplomski rad

POPIS TABLICA

Redni br. tablica i naziv Stranica

1. Rio+20: sedam kritinih toaka 15

2. Pokazatelji odrivog razvoja prema UNWTO, 2004: 245 16

3. Pokazatelji odrivog razvoja turizma EUROSTAT 18

4. Pokazatelji odrivog razvoja turizma TSG 20

5. Kriteriji GSTC (Global tourism council) 23

6. Pokazatelji odrivog razvoja turizma OECD 25

7. Nain ispunjavanja sa razlozima vanosti svakog pokazatelja ETIS 27

8. Pokazatelji odrivog razvoja destinacije prema sustavu

ETIS - European Tourism Indicator System 29

9. Glavni pokazatelji u projektu European tourism sustainable indicators

(od kojih destinacija bira najmanje 27 koje e se pratiti) 32

10. Izborni pokazatelji odrivosti u projektu European tourism

sustainable indicators 34

11. Lokalni pokazatelji odrivog razvoja Grada Malog Loinja 36

12. ETIS - Javna politika o odrivom razvoju 51

13. Glavni i izborni pokazatelji za upravljanje odreditem; zadovoljstvo korisnika 52

14. Informiranje i komunikacija na podruju Grada Malog Loinja 53

15. Broj turistikih dolazaka i noenja u razdoblju 2006 godina do 2015. godine

na podruju Grada Malog Loinja 57

16. Poslovni rezultati turistikih poduzea u 2015. godini 60

17.Dodatni pokazatelji interni monitoring Udruge turistikih vodia Malog Loinja 60

18. Odrivo upravljanje turizmom u turistikim poduzeima 62

19. Koliina i kvaliteta zaposlenosti 66

133
 Diplomski rad

20. Zaposleni sa evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje na sezonskim poslovima na

podruju ispostave Cres Loinj 2014. godine 68

21. Vatrogasne intervencije na podruju Loinja za 2014. godinu 71

22. Broj prekrajnih radnji 2014 godine na podruju Grada Malog Loinja i

PP Cres-Loinj 71

23. Glavni i izborni pokazatelji gospodarske vrijednosti 72

24. Utjecaj turista na zajednicu / drutvo na podruju Grada Malog Loinja 77

25. Ravnopravnost spolova na podruju Grada Malog Loinja 78

26. Ravnopravnost / pristupanost osoba sa invaliditetom 78

27. Pregled mjera za rjeavanje problema, uklanjanje prepreka i stratekih ciljeva 81

28. Broj djece po skupinama 2014 godine u Djejem vrtiu Cvrak Mali Loinj 82

29. Broj neupisane djece po skupinama 2014. godine u Djejem vrtiu Cvrak 82

30. Smanjenje uinka prometa na podruju Grada Malog Loinja 84

31. Broj novih, saniranih parkirnih mjesta Loinj usluge d.o.o. Loinj parking 85

32. Gospodarenje krutim otpadom i obradom otpadnih voda na podruju

Grada Malog Loinja 91

33. Gospodarenje vodom na podruju Grada Malog Loinja 95

34. Potronja energije na podruju Grada Malog Loinja u 2014. godini 96

35. Zatita krajolika i bioraznolikosti na podruju Grada Malog Loinja 97

36. Broj dobrih dupina u akvatoriju Cres Loinj 98

37. Bioraznolikost na podruju Grada Malog Loinja 99

38. Holtikulturalno ureenje na podruju Grada Malog Loinja 99

39. Upravljanje svjetlou i bukom, kvaliteta vode za kupanje na podruju

Grada Malog Loinja 100

40. Pokazatelji odrivog razvoja za Grad Mali Loinj i djelomino za Podgoricu 101

134
 Diplomski rad

POPIS GRAFIKONA, SLIKA

Redni br. slike i naziv Stranica

1. Primjer ovjerenog dokumenta od strane nadlene osobe 39

2. Nain prikupljanja podataka 39

3. ETIS - Profil odredita 40

4. ETIS - Profil odredita geografski 41

5. ETIS - Profil odredita prometne veze 42

6. Profil odredita stanovnitvo 43

7. Profil odredita turisti Grada Malog Loinja 44

8. Profil odredita turistiki sadraji 45

9. Anketa o zadovoljstvu turizmom 2015. to stanovnici preporuaju gostima? 46

10. Anketa o zadovoljstvu turizmom 2015. Koje informacije gosti najee trae? 47

11. Ocjena turistike ponude i infrastrukture od strane gostiju 48

12. Ocjena rada Gradske uprave od strane stanovnika 48

13. Planirate li za 2016. ulagati u Vae turistiko poslovanje? 49

14. Ocjena o kvaliteti usluge u uredu Turistike zajednice Grada Malog Loinja 50

15. Trendovi u potronji po noenju u zemljama EU, usporedno sa baznom godinom

2005-2014 (index 2005=100) 54

16. Prihodi i rashodi od turizma, te uee turizma u BDP za zemljame EU za 2014. 55

17. Broj zaposlenih u turizmu u 2013 godini u zemljam EU 67

18. Popis projekata odrivog razvoja Grada Malog Loinja po pravilima ETIS 74

19. Popis projekata odrivog razvoja Grada Malog Loinja po pravilima ETIS 75

135
 Diplomski rad

20. Srednji broj dana s razliitim temperaturnim karakteristikama po dekadama na podruju

Grada Malog Loinja 87

21. Srednje temperature zraka i mora te relativna vlanost zraka po dekadama na podruju
Grada Malog Loinja 87

22. Koliina oborine i broj oborinskih dana s 1 mm oborine na podruju Grada Malog
Loinja 88

23. Srednji broj vedrih i oblanih dana na podruju Grada Malog Loinja 88

136
 Diplomski rad

PRILOZI

137
Diplomski rad

138
Diplomski rad

139
Diplomski rad

140
Diplomski rad

141
 Diplomski rad

IVOTOPIS

Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na) IMII URICA
Adresa(e) VELOSELSKA 27, 51550 MALI LOINJ (Hrvatska)
Telefonski broj(evi) 00385 51 233696, 0992163105
E-mail durdicasimicic@gmail.com
Dravljanstvo Hrvatska
Datum roenja 27 kolovoza 1969
Spol ensko

Zanimanje ili radno Brand manager - health, Jadranka d.d. Mali Loinj (od svibnja 2016. godine)
mjesto
Direktorica Turistike zajednice Grada Malog Loinja (2006-2016)
Cappelli tourist agency 1992. do 2006. godine
Naziv dodijeljene univ.bacc.oec. Hotelijerski fakultet Opatija
kvalifikacije
Glavni predmeti / Nastupi na kongresima:
steene profesionalne
vjetine
2015 Defining Beauty: The Body In Ancient Greek Art,
British museum, London - Apoxyomen, Culture tourism
2015 UNWTO Award symposium, Madrid
2015 2nd Conference on Destination Management in
the Mediterranean
Quality The Key Driver for Success in the Mediterranean

2015 ITHAS, Mali Loinj

2015 Health and wellbeing, Zagreb
2014 European inter-parlamentary conference Challenges of
sustainable tourism

Pokrenute aktivnosti:

2015 ETIS osmiljavanje kriterija odrivog razvoja

destinacije
2014 Festival loinjske aromaterapije
2013 Projekt kulturnog turizma, sinergija kulture i turizma
u destinaciji

142
 Diplomski rad

2013 Projekt odrivog razvoja turizma Loinja

2013 Koordinator zdravstvenog turizma Loinja
2012 Inicijator projekta Apoksiomen na Loinju
2011 Tajni gost je na Loinju, prezentiran kao Inovacija u poslovnom
turizmu Europe
2010 godine pozvana u Mreu znanja UNWTO-a
2010. Loinjskim jedrima oko svijeta
2009 godine TZ primljena kao pridruena lanica
Svjetske turistike organizacije (UNWTO)
2009 Forum Loinj otok vitalnosti i zdravlja
2008 Pozicioniranje Loinja kao centra za aromaterapiju
2008 Inicijatorica provoenja sustavne kontrole kvalitete usluge
2007 inicirala Destinacijski management na Loinju.
2007 Miomirisi i okusi Loinja. Projekt je nagraen nagradom
Unwto-a za kreativnost i inovaciju 2015
2006 godine Dani Ambroza Haraia
2006 godine osmiljena Feta loinjske kuhinje, Adrianova
miomirisna kuhinja
2006 Suradnja s privatnim iznajmljivaima Inovativni privatni!
2006 Inicirana dodjela priznanja za najdjelatnike
u turizmu Loinja
2006 - Dodjela priznanja za najljepi vrt, okunicu
Loinjski cvijet

Osobne vjetine i Komunikativnost, umreavanje partnerstva, otvorenost, mogunost

kompetencije pokretanja novih ideja i projekata do realizacije, u svim fazama
razvoja projekta. Odgovorna prema ciljevima i rezultatima, inovativna
i kreativna.

Materinski jezik Hrvatski

Engleski B2
Njemaki B2
Talijanski B2

Drutvene vjetine i Dobre komunikacijske vjetine, sudjelovanje na

kompetencije meunarodnim kongresima, sklonost timskom radu,
kolegijalnost.

143
 Diplomski rad

Nagrade na podruju Turistike zajednice Grada Malog

Loinja 2006 2016:

2015 3. mjesto u svijetu, UNWTO nagrada za inovacije

u destinaciji projekt Miomirisi i okusi Loinja
2014 Brand leader award za jugoistonu Europu
2013 Skal international prvo mjesto u svijetu za odrivi
turizam
2013 Nagrada za pilot projekt Hrvatske Mjerenje
kvalitete usluge Tajni kupac je na Loinju!
2010 Proglaena najboljom turistikom djelatnicom
Hrvatske u sustavu Hrvatske turisitke zajednice
2010. Tourismo responsabile Milano
2010 Cbtour najbolji program odgovornog hrvatskog
turizma
2009 Srebrni cvijet Europe, Wels
2008 urica imii, najbolji turistiki djelatnik
Primorsko jedro
2008 Zlatni Interstas Zasluge za razvoj turizma za
medijsku promociju destinacije
2009. Simply the best, Zagreb
2007 Mali Loinj Turistiki cvijet Loinj ampion
turizma

Tehnike vjetine i Voditelj turistike agencije

kompetencije Voditelj projekata EU fondova
Profesional Medical tourism association

Raunalne vjetine i Microsoft office - word, excel, power point

kompetencije

144