You are on page 1of 15

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Preddiplomski sveuilini studij Menadment u turizmu

ALEN FRANJI

RAZVOJ KAMPING TURIZMA U HRVATSKOJ


SEMINARSKI RAD

OPATIJA,2016

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Preddiplomski sveuilini studij Menadment u turizmu

RAZVOJ KAMPING TURIZMA U HRVATSKOJ


SEMINARSKI RAD

Kolegij: Menadment kampova


Mentor: dr. sc. Zdenko Cerovi

OPATIJA, 2016

Student: Alen Franji


Matini broj: 22327PO13

Sadraj
Popis ilustracija.............................................................................................................. IV
UVOD.......................................................................................................................... 1
1. KAMP....................................................................................................................... 2

1.1. Obiljeja modernog kampinga..............................................................................................3


1.2. Vrste kampova......................................................................................................................3
1.3. Podjela kampova prema vrsti korisnika................................................................................4
2. POVIJEST KAMPIRANJA............................................................................................. 5
3. RAZVOJ KAMPING TURIZMA U HRVATSKOJ................................................................6
4. KATEGORIZACIJA KAMPOVA U HRVATSKOJ...............................................................7
ZAKLJUAK................................................................................................................. 9
LITERATURA.............................................................................................................. 10

Popis ilustracija

UVOD
Dananje vrijeme koje je stresno, uurbano i u stalnim promjenama iziskuje sve vie meu
ljudima da odmor potrae negdje daleko od svakodnevnice.
Kampiranje je najbolji nain da se oslobodimo pritiska svih obaveza kao i bijeg od gradske
sredine te moderne tehnologije.
Komfor i privatnost koju oekujemo tijekom godinjeg odmora, ljudi rado mijenjaju i sve vie
trae u jednostavnosti kampiranja koji je u povezan sa prirodom. Priroda ima svoje zakone koji
su u dananje vrijeme zanimljivi ljudima jer su prezasieni svim modernim udima koja nas
okruuju. U prirodi nau mir kojeg u gradskim sredinama nema.
Hrvatska ima razvedenu obalu, borove ume, nacionalne parkove, obilje ouvane prirode uz
blagu mediteransku klimu to pogoduje idealnom kampiranju.
Zbog poloaja i prirodne raznolikosti nazivaju je Europskom kamping destinacijom broj 1..
Ponuda kampova u Hrvatskoj je raznolika u odnosu na kvalitetu i cijene.
Hrvatski kampovi moraju pratiti suvremene trendove te europske standarde kako bi bili
konkurentni i ostali na vrhu ljestvica.
Sve vei broj turista trai kompletnu uslugu i komfor tijekom odmora te su to i spremni platiti pa
tako kamp ne doivljavaju kao jeftin smjetaj.

1. KAMP
Definicija:
Kamp je nekada kao definicija predstavljao ugostiteljski objekt u kojem se gostu prua usluga
smjetaja u otvorenom prostoru.1
Kamping turizam je danas potpuno druga definicija jer se sada trai pruanje kompletne usluge
boravka sa popratnim sadrajima za pojedinca kao i rekreacijskih sadraja.
KAMP - je otvoreno, ureeno mjesto sa potrebnim instalacijama i higijenskim uvjetima za
boravak veeg broja ljudi pod atorima, kamperima, kamp kuicama, pokretnim kuicama i
kamp prikolicama.2 To je smjetajni objekt koji gostima prua usluge kampiranja tj. smjetaja u
ureenom prostoru na otvorenom, a mogu se pruati i druge usluge i oblici rekreacije.
KAMPIRANJE - je boravak gosta pod atorom, kamp prikolici ili drugoj odgovarajuoj opremi
za smjetaj na otvorenom prostoru.3
U kampovima nalazimo sljedee smjetajne jedinice:
1. kamp mjesto-ureen, neomeen i oien prostor koji moe biti oznaen brojem
2. kamp parcela ureen, omeen prostor oznaen brojem i najee je opremljen
prikljukom za struju i vodu a moe imati i prikljuak za plin
3. graevine u kampu kao to su sobe, apartmani, bungalovi u kojima se takoer mogu
pruati usluge kampiranja

1 Galii, V. (1999) Rjenik ugostiteljsko-turistikih pojmova, Vlastito izdanje, Rijeka, str. 11

2 Wood, J. (1837), Etimological guide to English language, Edinburgh, Oliver & Boyd, London, str. 25

3 Narodne novine (2003), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zagreb (NN, br. 49/2003)

1.1. Obiljeja modernog kampinga


1. odnos prema prirodi
2. kvaliteta i komfor-moderni kampisti imaju visoke zahtjeve za kvalitetom i komforom kao
to su udobnost i opremljenost kampa (sanitarni vorovi, ureenost parcela, djeja
igralita, rekreacijski sadraji )
3. porast broja starijih osoba-nekada su posjetitelji bili mlae ivotne dobi zbog jeftinijeg
godinjeg odmora dok danas dolaze gosti starije dobi vee platene moi koji su spremni
platiti ali trae dodatne sadraje kao wellness, sport i ostalo
4. veza destinacije i kampa-turist najprije bira destinaciju a potom kamp. Vana je
povezanost kampa sa lokalnim stanovnitvom (izleti, gastronomska ponuda, ponuda
lokalnih namirnica)
5. kamping usluge za djecu-programi za djecu su jako vani i obavezni kako bi roditelji
svoju djecu uinili stalnim gostima tako da kreativni i inovativni sadraji za djecu su
nezaobilazni
6.
promjena vrijednosti i raznolikost-cijeni se visoka kvaliteta usluge, identitet kampa,
uklopljenost u prirodu i destinaciju te ljubaznost osoblja.4

1.2. Vrste kampova


Kampovi se razlikuju prema lokaciji, korisnicima kojima je namijenjen, veliini, usluzi koju nudi
i sl.
Prema duini boravka ih razlikujemo kao turistiki kamping i trajni kamping.5
Kampove moemo definirati kao ugostiteljski objekt za
kriterijima:

smjetaj i razvrstati ih prema

1. u odnosu na dres code-naturistiki i tekstilni


2. u odnosu na lokaciju-morski, planinski, uz jezera
3. u odnosu na korisnike-djeji, sportski, obiteljski
4.
i druge, u odnosu na druge kriterije6
4 Bonafai, J.C. (2012), Kamping, osnove hrvatskog i europskog kamping turizma, Kamping udruenje Hrvatska,
Pore, str. 29

5 Sladojev, J. (1998), Camping turizam, C.A.S.H., Pula, str. 9

Kampove prema vrsti moemo podijeliti:


Kampovi iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj
1. kamp kapacitet mora biti vii od 10 jedinica i 70% mora biti u kamp parcelama a 30%
mogu biti mobilne kuice
2. kamp naselje kompleksnija vrsta smjetaja gdje 60% ukupnog kapaciteta mora biti u
kampu a 40% se odnosi na hotele
3. kampiralite karakteristino je samo za Hrvatsku jer mali kampovi ne zadovoljavaju
zahtjevima kategorije 2 i moe imati najvie 20 jedinica
4. kamp odmorite slui za potrebna kraa zaustavljanja na putu i prua osnovne kamping
usluge (sanitarni vor, struja, voda)
5. kampovi u domainstvu mogu imati maksimalno 7 jedinica ili za 25 osoba
6. kamp u seljakom domainstvu moe imati maksimalno 20 smjetajnih jedinica ili za
maksimalno 60 osoba
7.
privremeno povremeno kampiralite-organizira se za vrijeme manifestacija7

1.3. Podjela kampova prema vrsti korisnika


- Obiteljski kamp: ova vrsta je namijenjena obiteljima s djecom i tome mora biti podreena i sva
oprema u kampu. Mora postojati odreeni broj sprava za igranje i igralita (proporcionalno s
brojem mjesta u kampu). Za djecu moraju biti osigurane i posebne kupaonice, a njihov broj
takoer mora biti proporcionalan broju mjesta u kampu. Za dojilje je potrebno osigurati prostor
bez propuha s toplom i hladnom vodom. Ako kamp ima bazen za odrasle, bazen mora postojati i
za djecu. Ako nije propisano vrijeme za popodnevni odmor, glazba ili buka ne smije se uti u
vremenu od 14 do16 sati (granica tolerancije 35 dB), a nakon 22 sata mora biti potpuna tiina
(najvie 25 dB);
- Kampovi za mlade: nude mladima razliite oblike zabave (disko klub se nalazi u sklopu
kampa ili udaljen najvie tri kilometara). Nakon 24 sata mora se potivati mir u kampu (najvie
35 dB). Voditelj kampa mora intervenirati u sluaju incidenata uzrokovanih alkoholom, drogama
ili agresivnim ponaanjem.
6 Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
7 Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
4

Naturistiki kamp: jami gostima spokojan odmor daleko od znatieljnih pogleda. Naturistiki
kampovi mogu odrediti uvjete vezane za ulazak i boravak gostiju u kampu. Zahtjevi kamping
turista svakako utjeu na ponudu i uvjete kampa. Svaka modernizacija kampa uvjetuje i porast
cijena. Meutim, prilagodba je neminovna kako bi se zadovoljile potrebe turista i omoguilo im
da svoj boravak u prirodi provedu u skladu sa njihovim eljama i mogunostima.8

2. POVIJEST KAMPIRANJA
Povijest kampiranja see tisuama godina unazad kada su ljudi spilje zamijenili sa jednostavnim
nastambama od koe ili platna.
Poeci modernog kampiranja zapoinju u Velikoj Britaniji kao odgovor na brzi razvoj industrije
bez osjeaja za prirodu i to 1886. kada je G. Stables konstruirao prvu prikolicu koju je vukla
konjska zaprega. 1907. godine Englez R. Baden-Powell vodi 20-tak mladih na viednevni izlet
na britansko otoje.
1953. godine je kod nas postojalo 18 registriranih kampova ukupnog kapaciteta 5.400 mjesta a
meu prvim gostima su bili Nijemci i esi.
Od 1960-tih godina u Hrvatskoj pa sve do Domovinskog rata kampovi su bili drugi po vanosti
smjetajni kapaciteti, ak su imali dvostruko vei kapacitet smjetaja od hotela.
Najvie kampova nizalo se uz priobalje gdje su uvale u netaknutoj prirodi, blizu manjih mjesta
gdje su kampovi sauvali najljepe priobalne prostore od daljnje izgradnje.

Naturizam ima dugu tradiciju i smatra se da je sve zapoelo na otoku Rabu jo 1930 . godine.
Hrvatska je tako postala prva europska zemlja koja je otvorila svoja vrata naturizmu, odnosno
ivljenja u skladu s prirodom.9
Kamping turizam je kroz due razdoblje poprimio veliku vanost. Za vrijeme domovinskog rata
broj posjetitelja pada.

8 SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM, C.A.S.H., Pula, str. 12.

9 kopac, T. (2014), Camping Hrvatska, Hrvatska turistika zajednica, Zagreb, str. 12


5

Proteklih nekoliko godina dolazi do rasta kamping ponuda to kampove stavlja na drugo mjesto
prema vrstama smjetajnih jedinica.
Ukupni smjetajni kapacitet u kampovima 2014. godine iznosio je skoro 240.000 osoba

3. RAZVOJ KAMPING TURIZMA U HRVATSKOJ


Kamping ponuda u Hrvatskoj postojala i prije Drugog svjetskog rata, prve zapaenije rezultate
biljeimo tek 1953. godine kada je Hrvatska raspolagala sa 18 kampova s ukupnim kapacitetom
od 5.400 mjesta i ostvarenih 186.000 noenja u toj godini.10
Kampistima je 1973. godine bilo na raspolaganju 112 kampova to je za 94 kampa vie u odnosu
na 1953.godinu.
Viestruko poveanje smjetajnih kapaciteta u pojedinim razdobljima naalost nije bilo praeno i
razvojem kvalitete turistikih usluga i bez obzira na poveanje prometa i broja noenja, kamping
u Hrvatskoj sve vie zaostaje u odnosu na europska kretanja. Kvaliteta usluga, kao znaajna
komponenta efikasnosti uspjeha poslovanja i zadovoljstva gostiju, iz sezone u sezonu opada.
Iako je Domovinski rat bio uzrokom pada turistikog prometa, veliki udio kamping gostiju nakon
rata pokazao je koliko je taj segment znaajan za hrvatski turizam. Gotovo sav turistiki promet
u tim godinama ostvaren je na podruju Istre i Kvarnera s znaajnim udjelom kamping gostiju.
Turistiku sezonu 1998. Hrvatska je doekala sa 194 kampa, od kojih se 191 nalazi uz obalu.
Hrvatska je po vanosti esta kampinka destinacija u Europi, koja u kampovima 2006. godine
ostvarila 445 milijuna noenja. Imamo 526 kampova sa 67.802 kamp-jedinica, odnosno 207.000
smjetajnih jedinica. Istra nosi 53 posto kamping kapaciteta, Kvarner 19, a Dalmacija 27 posto.
U kampovima, koji nose 24 posto hrvatskih turistikih kapaciteta, ostvaruje se 25 posto od
ukupnog broja turistikih noenja (a 96,6 posto noenja ostvaruju strani gosti). Iskoritenost
kapaciteta je 60 dana. Najvie kamp-gostiju dolazi iz Njemake, Slovenije, Nizozemske.11
Povratkom gostiju u hrvatske kampove, oivjele su i investicije u poboljanju kvalitete kamping
proizvoda. Kako je do sada taj segment bio zanemarivan konano bi trebao dobiti znaajnije
mjesto i opravdati svoju ve godinama ostvarenu profitabilnost.
Prema Dravnom zavodu za statistiku je od sijenja do kolovoza ove godine u kampovima
ostvareno 2,2. milijuna dolazaka od ega je ostvareno 15 milijuna noenja.12
10 Izvor: SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM. C.A.S.H., Pula, str. 236
11 http://www.poslovni.hr/karijere/miletic-neophodna-je-strategija-razvoja-kamping-turizma-26049 (03.11.2016)

12 http://www.mint.hr/default.aspx?id=976 (03.11.2016)

Udjel noenja u kampovima iznosi 23% kao i u hotelima. To nam govori da je kamping turizam i
dalje traen. U hrvatskoj su kampinzi ocjenjeni sa 4 zvjezdice i to su najvie rangirani u Istri,
zatim slijedi Dalmacija pa otoci. Danas se radi i na strategiji razvoja kamping turizma u
unutranjosti koja nudi netaknutu prirodu, obilje zelenila, ivotinjskih vrsta i gastronomske
ponude koje su drukije od obale i mora.
Izvan sezone posjetitelji imaju premalo motiva za dolazak u Hrvatsku i u takvim uvjetima niske
konkurentnosti, doprinos turizma je manji. Glavne probleme Hrvatskog turizma treba rjeavati :
-pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadraja boravka gostiju
-nedovoljno dobra povezanost zranim i morskim putem
-statian sustav nacionalnog marketinga
-premalen broj globalno brendiranih destinacija
-neadekvatna destinacijska turistika infrastruktura
-orijentacija lokalnog stanovnitva prema sezonskom poslovanju i drugo13

4. KATEGORIZACIJA KAMPOVA U HRVATSKOJ


Hrvatski su se kampovi nekada kategorizirali s 1-4 zvjezdice, a standardi su vrlo slini onima u
Europi.
U elji da se povea standard kampova, izraen je novi Pravilnik o kategorizaciji prema kojem se
po novom kampovi obiljeavaju s 2 do 5 zvjezdica.
Standardi kategorizacije
Prilikom kategorizacije kampa, u igru ulazi itav niz kriterija koji se moraju uzeti u obzir.
Navodimo neke od njih:

Pristup i ulaz u kamp ureenost prilaznih cesta, jedan ili dva ulaza, osvijetljenost u
nonim satima, rampa na ulazu kampa, itd.

Recepcija kampa grijana ili klimatizirana recepcija, slue li se zaposlenici stranim


jezicima, mogunost upotrebe telefona, Interneta, prve pomoi, postoje li broure i
informacije o dodatnoj ponudi regije, vizualni dojam recepcije, itd.

13 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, pristupano: (07.11.2016)

Cestovna infrastruktura kampa sve parcele i kamp mjesta lako dostupna i povezana
putovima, jesu li putovi nou osvijetljeni

Kamp mjesta/parcele uredno pripremljene i oznaene, odgovarajue veliine, s


parkirnim mjestom, opremljenost prikljucima za struju, vodu, odvod, itd.

Sanitarije broj sanitarnih vorova u skladu s veliinom kampa, dostupnost tople vode,
tueva, poploenost podova i zidova, elektrine utinice za brijae aparate, ogledala,
drai za runike, police Nadalje, kvalitetna ventilacija sanitarnih prostora, prikladno
osvjetljenje , ope stanje i istoa sanitarnog prostora, itd.

Praonica rublja dostupnost i ope stanje prostora za pranje rublja

Djeja igralita broj i veliina igralita, koliina sadraja i dostupnih elemenata za


igru.

Zona za rotilj dostupnost zone za pripremanje rotilja, usuglaenost sa zdravstvenim i


sigurnosnim standardima (prevencija poara)

Sakupljanje otpada dostupnost kontejnera i mjesta za prikupljanje smea, ekoloko


odvajanje otpada, itd..

Ope karakteristike kampa uklopljenost u prirodno okruenje (uma, travnjak),


istoa plae ako kamp njome raspolae, odravanje opreme za kampiranje unutar kampa
(mobilne kuice, kuice za najam), itd.14

14 http://www.camping.hr/hr/kampiranje-hrvatska/kamp-kategorije (07.11.2016)
9

ZAKLJUAK
Hrvatska je trenutano jedna od najpoeljnijih destinacija za kampiranje u Europi. Sa svojom
netaknutom prirodom, prelijepim plaama i razvedenom obalom na naem moru Hrvatska se
istie kao idealna zemlja za kampove i kampiranje.
Hrvatska ima mnogo toga za ponuditi kamperima koji je dou posjetiti jer je ponuda netaknute
prirode, prelijepih otoka, nacionalnih parkova, malih i velikih gradova sa bogatom batinom te
lijepo ureenim kampovima zaista raznolika.
Za sebe dosta govori i injenica da je 6 hrvatskih lokaliteta uvrteno na listu UNESCO-a. Osim
toga tu je i predivno, isto Jadransko more sa pjeanim, kamenitim i ljunanim plaama i sa
svojih 1.185 otoka i otoia. Velik broj Hrvatskih plaa ima plavu zastavu to je garancija istog
mora te ureenosti plae.
Hrvatska se zbog svega toga moe pohvaliti velikim brojem lijepo ureenih kampova, sa
raznolikom ponudom sadraja. Hrvatska je takoer i kvalitetno cestovno povezana sa ostatkom
Europe, za to je uvelike zasluna nova suvremena autocesta koja se protee du cijele Hrvatske,
a to je vrlo pogodno za sve kampere koji dolaze posjetiti Hrvatsku sa svojim mobilnim kamp
kuicama.

10

LITERATURA
1. Galii, V. (1999) Rjenik ugostiteljsko-turistikih pojmova, Vlastito izdanje, Rijeka,
str. 11
2. Wood, J. (1837), Etimological guide to English language, Edinburgh, Oliver & Boyd,
London, str. 25
3. Narodne novine (2003), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zagreb (NN, br. 49/2003)
4. Bonafai, J.C. (2012), Kamping, osnove hrvatskog i europskog kamping turizma,
Kamping udruenje Hrvatska, Pore, str. 29
5. Sladojev, J. (1998), Camping turizam, C.A.S.H., Pula, str. 9
6. Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
7. Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
8. SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM, C.A.S.H., Pula, str. 12.
9. kopac, T. (2014), Camping Hrvatska, Hrvatska turistika zajednica, Zagreb, str. 12
10. Izvor: SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM. C.A.S.H., Pula, str. 236
11.
http://www.poslovni.hr/karijere/miletic-neophodna-je-strategija-razvoja-kampingturizma-26049 (03.11.2016)
12. http://www.mint.hr/default.aspx?id=976 (03.11.2016)
13. Ministarstvo turizma, www.mint.hr, pristupano (07.11.2016)
14. http://www.camping.hr/hr/kampiranje-hrvatska/kamp-kategorije (07.11.2016)

11

You might also like