Professional Documents
Culture Documents
ALEN FRANJI
OPATIJA,2016
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
OPATIJA, 2016
Sadraj
Popis ilustracija.............................................................................................................. IV
UVOD.......................................................................................................................... 1
1. KAMP....................................................................................................................... 2
Popis ilustracija
UVOD
Dananje vrijeme koje je stresno, uurbano i u stalnim promjenama iziskuje sve vie meu
ljudima da odmor potrae negdje daleko od svakodnevnice.
Kampiranje je najbolji nain da se oslobodimo pritiska svih obaveza kao i bijeg od gradske
sredine te moderne tehnologije.
Komfor i privatnost koju oekujemo tijekom godinjeg odmora, ljudi rado mijenjaju i sve vie
trae u jednostavnosti kampiranja koji je u povezan sa prirodom. Priroda ima svoje zakone koji
su u dananje vrijeme zanimljivi ljudima jer su prezasieni svim modernim udima koja nas
okruuju. U prirodi nau mir kojeg u gradskim sredinama nema.
Hrvatska ima razvedenu obalu, borove ume, nacionalne parkove, obilje ouvane prirode uz
blagu mediteransku klimu to pogoduje idealnom kampiranju.
Zbog poloaja i prirodne raznolikosti nazivaju je Europskom kamping destinacijom broj 1..
Ponuda kampova u Hrvatskoj je raznolika u odnosu na kvalitetu i cijene.
Hrvatski kampovi moraju pratiti suvremene trendove te europske standarde kako bi bili
konkurentni i ostali na vrhu ljestvica.
Sve vei broj turista trai kompletnu uslugu i komfor tijekom odmora te su to i spremni platiti pa
tako kamp ne doivljavaju kao jeftin smjetaj.
1. KAMP
Definicija:
Kamp je nekada kao definicija predstavljao ugostiteljski objekt u kojem se gostu prua usluga
smjetaja u otvorenom prostoru.1
Kamping turizam je danas potpuno druga definicija jer se sada trai pruanje kompletne usluge
boravka sa popratnim sadrajima za pojedinca kao i rekreacijskih sadraja.
KAMP - je otvoreno, ureeno mjesto sa potrebnim instalacijama i higijenskim uvjetima za
boravak veeg broja ljudi pod atorima, kamperima, kamp kuicama, pokretnim kuicama i
kamp prikolicama.2 To je smjetajni objekt koji gostima prua usluge kampiranja tj. smjetaja u
ureenom prostoru na otvorenom, a mogu se pruati i druge usluge i oblici rekreacije.
KAMPIRANJE - je boravak gosta pod atorom, kamp prikolici ili drugoj odgovarajuoj opremi
za smjetaj na otvorenom prostoru.3
U kampovima nalazimo sljedee smjetajne jedinice:
1. kamp mjesto-ureen, neomeen i oien prostor koji moe biti oznaen brojem
2. kamp parcela ureen, omeen prostor oznaen brojem i najee je opremljen
prikljukom za struju i vodu a moe imati i prikljuak za plin
3. graevine u kampu kao to su sobe, apartmani, bungalovi u kojima se takoer mogu
pruati usluge kampiranja
2 Wood, J. (1837), Etimological guide to English language, Edinburgh, Oliver & Boyd, London, str. 25
3 Narodne novine (2003), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zagreb (NN, br. 49/2003)
Naturistiki kamp: jami gostima spokojan odmor daleko od znatieljnih pogleda. Naturistiki
kampovi mogu odrediti uvjete vezane za ulazak i boravak gostiju u kampu. Zahtjevi kamping
turista svakako utjeu na ponudu i uvjete kampa. Svaka modernizacija kampa uvjetuje i porast
cijena. Meutim, prilagodba je neminovna kako bi se zadovoljile potrebe turista i omoguilo im
da svoj boravak u prirodi provedu u skladu sa njihovim eljama i mogunostima.8
2. POVIJEST KAMPIRANJA
Povijest kampiranja see tisuama godina unazad kada su ljudi spilje zamijenili sa jednostavnim
nastambama od koe ili platna.
Poeci modernog kampiranja zapoinju u Velikoj Britaniji kao odgovor na brzi razvoj industrije
bez osjeaja za prirodu i to 1886. kada je G. Stables konstruirao prvu prikolicu koju je vukla
konjska zaprega. 1907. godine Englez R. Baden-Powell vodi 20-tak mladih na viednevni izlet
na britansko otoje.
1953. godine je kod nas postojalo 18 registriranih kampova ukupnog kapaciteta 5.400 mjesta a
meu prvim gostima su bili Nijemci i esi.
Od 1960-tih godina u Hrvatskoj pa sve do Domovinskog rata kampovi su bili drugi po vanosti
smjetajni kapaciteti, ak su imali dvostruko vei kapacitet smjetaja od hotela.
Najvie kampova nizalo se uz priobalje gdje su uvale u netaknutoj prirodi, blizu manjih mjesta
gdje su kampovi sauvali najljepe priobalne prostore od daljnje izgradnje.
Naturizam ima dugu tradiciju i smatra se da je sve zapoelo na otoku Rabu jo 1930 . godine.
Hrvatska je tako postala prva europska zemlja koja je otvorila svoja vrata naturizmu, odnosno
ivljenja u skladu s prirodom.9
Kamping turizam je kroz due razdoblje poprimio veliku vanost. Za vrijeme domovinskog rata
broj posjetitelja pada.
Proteklih nekoliko godina dolazi do rasta kamping ponuda to kampove stavlja na drugo mjesto
prema vrstama smjetajnih jedinica.
Ukupni smjetajni kapacitet u kampovima 2014. godine iznosio je skoro 240.000 osoba
12 http://www.mint.hr/default.aspx?id=976 (03.11.2016)
Udjel noenja u kampovima iznosi 23% kao i u hotelima. To nam govori da je kamping turizam i
dalje traen. U hrvatskoj su kampinzi ocjenjeni sa 4 zvjezdice i to su najvie rangirani u Istri,
zatim slijedi Dalmacija pa otoci. Danas se radi i na strategiji razvoja kamping turizma u
unutranjosti koja nudi netaknutu prirodu, obilje zelenila, ivotinjskih vrsta i gastronomske
ponude koje su drukije od obale i mora.
Izvan sezone posjetitelji imaju premalo motiva za dolazak u Hrvatsku i u takvim uvjetima niske
konkurentnosti, doprinos turizma je manji. Glavne probleme Hrvatskog turizma treba rjeavati :
-pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadraja boravka gostiju
-nedovoljno dobra povezanost zranim i morskim putem
-statian sustav nacionalnog marketinga
-premalen broj globalno brendiranih destinacija
-neadekvatna destinacijska turistika infrastruktura
-orijentacija lokalnog stanovnitva prema sezonskom poslovanju i drugo13
Pristup i ulaz u kamp ureenost prilaznih cesta, jedan ili dva ulaza, osvijetljenost u
nonim satima, rampa na ulazu kampa, itd.
Cestovna infrastruktura kampa sve parcele i kamp mjesta lako dostupna i povezana
putovima, jesu li putovi nou osvijetljeni
Sanitarije broj sanitarnih vorova u skladu s veliinom kampa, dostupnost tople vode,
tueva, poploenost podova i zidova, elektrine utinice za brijae aparate, ogledala,
drai za runike, police Nadalje, kvalitetna ventilacija sanitarnih prostora, prikladno
osvjetljenje , ope stanje i istoa sanitarnog prostora, itd.
14 http://www.camping.hr/hr/kampiranje-hrvatska/kamp-kategorije (07.11.2016)
9
ZAKLJUAK
Hrvatska je trenutano jedna od najpoeljnijih destinacija za kampiranje u Europi. Sa svojom
netaknutom prirodom, prelijepim plaama i razvedenom obalom na naem moru Hrvatska se
istie kao idealna zemlja za kampove i kampiranje.
Hrvatska ima mnogo toga za ponuditi kamperima koji je dou posjetiti jer je ponuda netaknute
prirode, prelijepih otoka, nacionalnih parkova, malih i velikih gradova sa bogatom batinom te
lijepo ureenim kampovima zaista raznolika.
Za sebe dosta govori i injenica da je 6 hrvatskih lokaliteta uvrteno na listu UNESCO-a. Osim
toga tu je i predivno, isto Jadransko more sa pjeanim, kamenitim i ljunanim plaama i sa
svojih 1.185 otoka i otoia. Velik broj Hrvatskih plaa ima plavu zastavu to je garancija istog
mora te ureenosti plae.
Hrvatska se zbog svega toga moe pohvaliti velikim brojem lijepo ureenih kampova, sa
raznolikom ponudom sadraja. Hrvatska je takoer i kvalitetno cestovno povezana sa ostatkom
Europe, za to je uvelike zasluna nova suvremena autocesta koja se protee du cijele Hrvatske,
a to je vrlo pogodno za sve kampere koji dolaze posjetiti Hrvatsku sa svojim mobilnim kamp
kuicama.
10
LITERATURA
1. Galii, V. (1999) Rjenik ugostiteljsko-turistikih pojmova, Vlastito izdanje, Rijeka,
str. 11
2. Wood, J. (1837), Etimological guide to English language, Edinburgh, Oliver & Boyd,
London, str. 25
3. Narodne novine (2003), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zagreb (NN, br. 49/2003)
4. Bonafai, J.C. (2012), Kamping, osnove hrvatskog i europskog kamping turizma,
Kamping udruenje Hrvatska, Pore, str. 29
5. Sladojev, J. (1998), Camping turizam, C.A.S.H., Pula, str. 9
6. Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
7. Narodne novine (2008), Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine Kampovi i druge vrste ugostiteljskih
objekata za smjetaj, Zagreb, (NN, br.138/06)
8. SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM, C.A.S.H., Pula, str. 12.
9. kopac, T. (2014), Camping Hrvatska, Hrvatska turistika zajednica, Zagreb, str. 12
10. Izvor: SLADOLJEV, J. ( 1998 ): KAMPING TURIZAM. C.A.S.H., Pula, str. 236
11.
http://www.poslovni.hr/karijere/miletic-neophodna-je-strategija-razvoja-kampingturizma-26049 (03.11.2016)
12. http://www.mint.hr/default.aspx?id=976 (03.11.2016)
13. Ministarstvo turizma, www.mint.hr, pristupano (07.11.2016)
14. http://www.camping.hr/hr/kampiranje-hrvatska/kamp-kategorije (07.11.2016)
11