Neophodno medjusobno povezivanje i koordinacija interesnih grupa u koriscenju prirodnih,

ljudskih i finansijskih resursa da bi ruralno stanovnistvo zahvaljujuci turizmu ostvarilo bolji

yivotni standard a turisti raznovrsnije tur.dogadjaje.
KOMPONENTE DOZIVLjAJA:

Zabacenost i izolacija
Relaksirajuci ambijent sa mirom i tisinom
Avantura i izazov, mogucnost bavljenja hobijima ili sportovima
Interes za zdravlje i fitnes, svez vazduh
Pejzazi i zivotinjski svijet, zanimanje za prirodnu sredinu
Dozivljaj ruralne zajednice, kulture i nacina zivota
Prijatan ambijent za druzenje sa prijateljima i porodicom
Promjena u odnosu na svakodnevni gradski zivot
Prticipacija u seoskim aktivnostima

GLAVNI TRZISNI SEGMENTI SU:

Dnevni posjetioci iz blizih gradova (izletnici)

Vikend turisti
Porodice sa djecom
Pripadnici treceg doba

Turisti sa posebnim interesovanjima mogu u ruralnom ambijentu, doci u kontakt sa predmetom

svog zanimanja i ostvariti zeljene aktivnosti.
Receptivna ponuda:
Ponuda je sve diversifikovanija u pogledu vrste smjestaja i izbora mogucih aktivnosti.
Receptivni (smjestajni) objekti su:

Seosko tur.domacinstvo
Sobe, stanovi, kuce za iznajmljivanje
Pansioni, hoteli
Kampovi
Lovacki, ribolovni i planinarski domovi

Kod agroturizma kljucna komponenta tur.proizvoda je seoska kultura.

Cesto se koristi i termin farm tourism.
Za razvoj ovog vida turizma potrebna je i pomoc javnog sektora i raznih institucija.
Problem tur.privredjivanja seoskog domacinstva je sto se investicije sporo vracaju a domacini
obicno nemaju iskustva i potrebne vjestine.
Prema Popesku, ruralni tur.proizvod sastoji se iz segmenata:

Agroturizam ili seoski turizam

Aktivnosti u prirodi (biciklizam, lov, ribolov, planinarenje)
Kulturni turizam
Eko turizam
Ostali kombinovani oblici ruralnog turizma (dogadjaji, karnevali, festivali, prodaja
suvenira)

Razlika agroturizma i turizam u seoskom domacinstvu: kod agroturizma pruzalac usluge je

poljoprivredni proizvodjac, a kod tur.u seoskom dom. Vlasnici domacinstva.
Smith Et Al. Daju sl. Def. Ruralnog turizma:
Ruralni turizam opisuje forme tur.aktivnosti koje se odigravaju u ruralnim podrucjima i koje
ukljucuju lokalnu kulturu, tradiciju i privredne djelatnosti, kao i aktivnosti na otvorenom prostoru
i dozivljaje koji su ostvareni u nenarusenom ruralnom ambijentu.
Lokalna zajednica igra vaznu ulogu u obezbedjenju ruralnog tur.proizvoda.
Kao trzisna nisa, ruralni turizam ocigledno pokriva niz uzih nisa kao sto su: ekoturizam, turizam
u prirodi, agroturizam, sportski i avanturisticki turizam, gastronomski, vinski.
Popesku navodi 3 odlike ruralnih podrucja:

Gustina naseljenosti i velicina naselja

Nacin koriscenja zemljista i privredjivanja
Tradicionalnost drustvene strukture

Ruralni turizam se obicno definise sa 3 aspekta:

Geografsko-demografski (odlike lokacije)

Aspekt proizvoda (naglasak na atrakcijama i aktivnostima)
Aspekt tur.dozivljaja (piknik, boravak u seoskom domacinstvu, participacija u seoskim
aktivnostima)

Prema OECD iz 1993 ruralna podrucja su klasifikovana na:

Ekonomski integrisana podrucja (u blizini gradova, ruralni izgled, privredno i kulturno

blisko urbanim sredinama)
Srednja podrucja (ruralna unutrasnjost, dalje od gradova, pretezno poljoprivreda i
sumarstvo)
Zabacena podrucja (Slabo naseljena, daleko od urbanih zona, sa zemljistem losijeg
kvaliteta)

Gotovo 90% EU zahvataju ruralne oblasti koje su znacajne ne samo za lokalno

stanovnistvo,vec i kao potencijal za razvoj turizma.

KLASE RURALNIH PODRUCJA:

Zabaceno i pristupacno
Ruralno podrucje moze imati razliciti stepen ruralnog,sto pokazuje tzv. Index
ruralnosti(ekstremno ruralno,srednje ruralno,srednje neutralno,ekstremno neruralno,urbano
podrucje).
Specificno za tur proizvod je nastojanje da se posjetiocu osigura licni kontakt,empatija za fizicko
okruzenje u ruralnom prostoru i ,koliko je moguce pruzi mogucnost ucestvovanja u
aktivnostima,tradiciji i stilu zivota lokalnog stanovnistva.
Termin ruralni tur se najcesce koristi kada je seoska kultura kljucna komponenta tur proizvoda.
Ovaj oblik turizma popularan je od 18 vijeka u Evropi. Ipak tek krajem 20 vijeka zbog gradske
guzve postaje oblik tur u pravom smislu.